Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Albanski forum neće prihvatiti poziv da se pridruži opoziciji u protestu protiv ustavnog puča, rečeno je Pobjedi iz te manjinske stranke koja je dio aktuelne vladajuće većine.
- U ovom momentu smatramo da u pokušaju deblokade Ustavnog suda, nema elemenata koji su na bilo koji način urušili Ustav Crne Gore. Rekli bi da ima samo neprincipijelnost u načinu rješavanja ovako bitnog pitanja - kazao je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
On je uporedio načine na koje je u posljednje vrijeme penzionisano troje sudija Ustavnog suda: bivših sudija Dragoljuba Draškovića i Milorada Gogića, te aktuelni slučaj sutkinje Dragane Đuranović, te podsjetio da „u sva tri slučaja nije postojala principijelnost onih koji su glasali ili bili uzdržani“.
Takođe smatra da je potez lidera GP URA Dritana Abazovića bio pogrešan.
- Umjesto poziva nama, kolega poslanik Abazović - kao i ostali predstavnici opozicije - trebalo bi da prihvate ponuđeni poziv premijera Spajića kako bi tražili i našli najbolja moguća riješenja za nastalu situaciju, gdje se ni mi ne bi štedjeli da damo svoj doprinos - ističe Camaj.
Ipak, neće prihvatiti poziv iz redova opozicije da se pridruže njihovim aktivnostima.
- Vjerujemo da crnogorska javnost zna da Albanski forum ne podržava niti će ikada podržati ništa što bi značilo urušavanje ustavnog sistema ili pravnog poretka države. Otvoreni smo za razgovore sa svima koji mogu da doprinesu ostvarivanje evropske agende, ali ne mislimo da se blokadom rada parlamenta to može postići - zaključio je on u izjavi za Pobjedu.

1250x600

1084x550

Albanski forum odbio poziv opozicije za protest protiv ustavnog puča; Camaj: Nema narušavanja Ustava

Jasno je svima da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu napravljena greška, to smo rekli i u Albanskom forumu, ali i na nivou resora. Ipak, nadam se da ćemo zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU, a da će Hrvatska biti na našoj strani, kao što je to i do sada bila - poručio je ministar javne uprave i funkcioner Albanskog foruma Maraš Dukaj.
On se, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, osvrnuo i na razrješenje Jasne Dokić sa funkcije potpredsjednice Opštine Budva To, kaže Dukaj, nije novina - odnosno nije situacija koja traje od juče.
- Prema svakoj opštini imamo isti tretman, ovakve situacije u Budvi nijesu usamljene, imali smo prinudne uprave i u drugim opštinama poput Tivta. Očekujem da prvo završimo reformu Zakona o javnoj upravi, pa se nadam da će to uskoro doći na dnevni red u plenumu - pojašnjava sagovornik Antene M.
Naredne sedmice će Ministarstvo javne uprave imati jasniju sliku o situaciji o Budvi, kako zaključuje Dukaj.
Odgovarajući na pitanje o zahtjevu predsjednika opštine Pljevlja Darija Vranešada vjerski praznik Sveta Petka bude Dan Pljevalja, Dukaj ističe da MJU ne može o tom zahtjevu odlučivati s obzirom na to da dokumentacija nije potpuna.
- Ponašanje Vraneša ne doprinosi miru u društvu, a njegovo ponašanje nije usamljeno. Pozivam sve aktere u društvu, poput Vraneša, da ne pljuju po svojoj državi - naveo je Dukaj.
<h2>SUKOB ZBCG I ALBANSKOG FORUMA</h2>
Oni koji vuku paralele između onih poput Darija Vraneša i onih koji su prethodne sedmice obilježavali Dan albanske zastave, kaže Dukaj, treba da znaju da je to nacionalni simbol Alabanaca i da je to zastava koju je Crna Gora svim zakonima priznala.&nbsp;
- Nađite mi jednog političara iz Albanije i sa Kosova koji se zalažu za Veliku Albaniju. Sa druge strane, iz Srbije nam direktno dolaze takve ideje. Nama uopšte nije bilo lako da kao jedina manjina budemo dio 44. Vlade. Dokazali smo da nemamo tutora, a da imamo principe i da teme koje nas dijele ne budu na dnevnom redu u ovom periodu - istakao je Dukaj.
Ukazuje da trenutnu situaciju ne bi nazvao sukobom već polemikom između ZBCG i AF.&nbsp;
- Kad te neko jednom prevari, onda u redu. Kad te neko drugi put prevari, onda smo mi krivi. Zato mi nećemo potpisati "Barometar 26", a sve što piše u tom dokumentu, piše i u sporazumu o formiranju Vlade. Mi ćemo ostati u Vladi sve dok ta Vlada ne prekrši neki od principa za koji se zalažemo - naveo je on.
Premijer Milojko Spajić i PES, ukazuje Dukaj, sve više bi trebalo da shvataju ko su pravi prijatelji i istinski partneri.
- Prvi put smo pružili iskreno ruku i dali riječ, ali smo bili prevareni, ako pogledamo stavove Andrije Mandića. Ja sam rekao više puta da djelima svako treba svoja obećanja da dokaže. Nadam se da će Andrija Mandić i grupacija oko njega staviti po strani teme koje nas dijele i zaustavljaju evropski put. Značajan dio te grupacije nije iskren na ovom putu napretka, mnogi od njih prekršili su sporazum koji smo potpisali, ali se nadam da će im interes Crne Gore biti iznad toga - odgovara Dukaj.&nbsp;
Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića o hapšenju dvojice pripadnika Vojske Crne Gore na Kosovu, kaže Dukaj, nije mu logična jer tvrdi da je Krapović trebalo da zna i da bude obaviješten o hapšenju.
Podsjetimo, Krapović je na konferenciji za medije kazao da je tu informaciju saznao iz medija.
Atmosfera u Vladi je, tvrdi Dukaj, nepromijenjena, bez obzira na sukob na relaciji pripadnika nekadašnjeg DF-a i AF-a.
- Nikada nijesmo imali ličnih sukoba na toj relaciji, iako postoje neslaganja u identitetskom smislu. Jednom kada uđemo u EU možemo otvoriti sva pitanja identitetske prirode, ali, sada treba da rješavamo suštinske stvari. Sve dok je tako, mi smo dio Vlade - kaže Dukaj.
Nerealne su stvari koje se koriste za dnevnopolitičke priče i sastavljanje političkog pamfleta Andrije Mandića, kaže Dukaj, ali na duge staze, vjeruje, 90 odsto takvih zahtjeva neće biti na dnevnom redu većine koja trenutno sjedi u skupštinskim klupama.
Najavu da će 19. decembra uslijediti okupljanje Srba u Tuzima kod Skenderbegovog spomenika, ministar javne uprave vidi kao provokaciju i buđenje nepotrebnih sukoba.
- Dobrodošli su svi da obiđu spomenik Skenderbega, ali bez bilo kakvih prisvajanja i provokacija. Zato, treba da se okupljamo, ne samo kod ovog spomenika, nego kod apsolutno svakog i da slavimo slogu, zajedništvo i da koristimo svaki dan koji imamo, jer život je kratak - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je bila greška, nećemo potpisati „Barometar 26“

Albanski forum nikada neće staviti potpis na bilo koji dokument kojim bi se narušila načela i principi sporazuma o formiranju 44. Vlade, odnosno abolirali oni koji nijesu poštovali te principe, saopšteno je iz te partije.
Na tu temu su u ime Albanskog foruma sa premijerom Milojkom Spajićem razgovarali Maraš Dukaj, Ivan Ivanaj i Ferhat Dinoša, poštujući, kako kažu, napore da se ubrza evropska integracija Crne Gore.&nbsp;
- Ne samo da mi to podržavamo već je jedan od fundamentalnih principa naše politike - Crna Gora u Evropskoj uniji. To je zapravo naš cilj, koji uz mir, stabilnost i demokratski i ekonomski razvoj nema alternativu - ističu iz Albanskog foruma.
Dodaju da su se upoznali sadržajem dokumenta Barometar 26.&nbsp;
- Albanski forum nikada neće staviti potpis na bilo koji dokument kojim bi se narušila načela i principi sporazuma o formiranju 44. Vlade, odnosno abolirali oni koji nijesu poštovali te principe. Ne zato što mi imamo nešto protiv bilo koga, nego zato što je jedna politička grupacija pokazala da za njih potpis i riječ ne znače ništa. Što se Albanskog foruma tiče, Crna Gora kao građanska država u kojoj ravnopravno i u razumijevanju i poštovanju žive različiti narodi i vjeroispovijesti, Crna Gora u NATO-u i Evropskoj uniji, Crna Gora u najčvršćem savezništvu sa SAD, Crna Gora kao ekološka država odgovorne vlasti, tržišne ekonomije, slobodnog preduzetništva i slobodnih građana – to su neki od naših ciljeva prije svega u vrijednosnom smislu, odnosno fundamentalnih principa u političkom smislu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Napominju da je Albanski forum uvijek podržavao i da će se uvijek zalagati za sve što je u skladu sa ovim principima.
- Podražavaćemo ne samo riječima nego i djelom evropske vrijednosti, i naravno integraciju Crne Gore u EU – bilo to zapisano u nekom dokumentu ili ne, bili mi na vlasti ili u opoziciji - poručuju iz Albanskog foruma.&nbsp;

Albanski forum: Nećemo potpisati nijedan dokument kojim se krši sporazum o 44. Vladi

U posljednje vrijeme predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, koga smo i mi (nažalost) podržali za tu visoku funkciju, u nadi da je u međuvremenu shvatio uzaludnost i promašenost šovinističkih politika kojima je od početka služio, definitivno pokazuje da je ostao nepopravljivi albanofob - ocijenili su u Albanskom forumu.&nbsp;
Oni su reagovali nakon što je Mandić razlog <a href="https://etv.me/hronika/dvojica-pripadnika-vojske-crne-gore-uhapsena-zbog-natpisa-kosovo-je-srbija-na-kolima" target="_blank">hapšenja dva crnogorska vojnika na Kosovu</a> zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima, uporedio sa Albancima u Crnoj Gori.
- Zamislite sad nas da u Crnoj Gori, na primorju, u Ulcinju ili u Tuzima, da počnemo da sve one koji pokazuju simboliku velike Albanije da se odnosimo na sličan način… Da svakog ko pokaže dvoglavog orla, da počnemo da radimo ono što radi prištinska administracija. To nije dobar put i iskoristio bih priliku, kao što sam tražio od ministra spoljnih poslova, da te ljude koji su časni, vjerujući, ljudi koji su pošli u srpske svetinje, da ih oslobode što prije. Ako uzmete u obzir da se ovog trenutka održavaju izbori, odnosno da se prostor na kojim vlast ima prištinska administracija, da se taj prostor nalazi u izbornoj kampanji, onda ovo što se dešava građanima Crne Gore je u kontekstu nekih predizbornih aktivnosti - rekao je Mandić gostujući na Televiziji Crne Gore.
On je danas i <a href="https://etv.me/politika/mandic-cinim-sve-sto-je-u-mojoj-moci-da-nevino-utamnicene-pripadnike-vojske-vratimo-kucama-i-porodicama">podržao protest Pravoslavne omladine "Stazama radosti u zemljama živih"</a> zbog određivanja pritvora procesuiranima na Kosovu.
U Albanskom forumu su ocijenili da je Mandić ratnohuškačkom retorikom napao Albance u Crnoj Gori, ali i da je sada otišao korak dalje.
- Nakon što je ratnohuškačkom retorikom napao Albance u Crnoj Gori, spiker Skupštine je sada otišao i korak dalje i aminovao poklič dijela svojih sunarodnika da agituju i pokušaju da nas dodatno isprovociraju. Kao najjači politički subjekt Albanaca u Crnoj Gori, Albanski forum, želimo da vjerujemo da institucije države Crne Gore neće dozvoliti usijanim glavama da izazovu ovakve ili bilo kakve slične provokacije - poručili su u Albanskom forumu.
Dodaju da će kroz institucionalno djelovanje dati maksimalan doprinos da šovinizam koji raspiruje slučajni predsjednik Skupštine nema prolaz u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sve ovo su slijed i posljedica neodgovorne i ratnohuškačke retorike koju koristi g. Mandić, a nama je frapantno da se, za sada, ni predsjednik Vlade ni predsjednik države nijesu oglasili i da nemaju adekvatnu reakciju na ratnohuškačke prijetnje koje dolaze posljednjih dana - podvukli su u Albanskom forumu.
Ističu da Mandić nažalost još nije procesuiran zbog govora mržnje i prijetnje Albancima.
- Pošto je prijetnje koje je nedavno uputio lideru Albanskog foruma i lideru Albanaca u Crnoj Gori, g. Niku Đeljošaju, o lomljenju zuba, te smjeni i na kraju - prijetio je i pritiskao nadležne da montiraju postupak, sada je proširio i poziva na hapšenje prema svim Albancima - saopštili su iz Albanskog foruma.
Kažu da im sve ovo ukazuje da će biti prinuđeni da se "samoorganizuju".
- I budemo budni i spremni, kako bi, ukoliko provokatori budu krenuli, pojedinačno ili kolektivno, imali naš adekvatan odgovor, a biće bez obzira na prijetnje! - naveli su u Albanskom forumu.
O svim ovim djelovanjima kojim rukovodi Mandić, upoznali su, napominju, i upoznaće naše međunarodne partnere.
- Naš kraj je poslovično poznat po gostoprimstvu prema svima, ali kada nam se dolazi sa namjernim provokacijama koje je pokrenuo spiker Skupštine, poručujemo da se prema takvima nećemo odnositi kao prema gostima - podvukli su oni.
Albanski forum apeluje na sve građanke i građane, a kako su kazali, osobito na komšije i sugrađane koji etnički pripadaju srpskom narodu, jer su, kažu, svjesni da većina njih ne slijedi i ne podržava ratnohuškačku retoriku Mandića, da zajednički doprinesu da se nastavi naš evropski put i ne dozvoli podanicima tuđih interesa da u našoj državi za tuđe i niske interese podižu tenzije.
- Čija je jedina intencija da nas udalje sa naše evropskog puta i bolje i prosperitetnije budućnosti za sve nas. Takođe, niti smo niti ćemo ikada prozivati bilo koga zbog proslava i korišćenja simbola kojima se identifikuju i koji su u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, jer prava koja tražimo za sebe nikada ne bismo uskratili drugima, kako bi to radio Mandić. Poštovanje prava svih i evropski put Crne Gore su osnovni postulati politike Albanskog foruma - zaključili su u reagovanju.

AF: Mandić ostao nepopravljivi albanofob, prijetio Đeljošaju lomljenjem zuba

Šef poslaničkog kluba „Albanski forum – Forumi shqiptar“ Artan Čobi dao je punu podršku lideru te stranke Niku Đeljošaju u njegovim stavovima koji su izazvali verbalni sukob sa koalicijom Za budućnost Crne Gore.
- Albanci su dugo čekali da dobiju svog pravog lidera i sada Nik Đeljošaj kao lider Albanskog foruma i Albanaca u Crnoj Gori ima našu apsolutnu podršku - istakao je on reagujući na izjavu koalicije Za budućnost Crne Gore ZBCG iz koje su poručili da se Đeljošaju može desiti da jedino on bude izbačen iz Vlade.
Čobi je kazao da je siguran da iza Đeljošaja i njegovih stavova stoji još puno poslanika iz parlamentarne većine, ali i cijele Skupštine.
- Tako da on nije sam i neće biti, samo svakog dana sve snažniji i sa većom podrškom. Sa nestrpljenjem čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo, mi smo tu pa izvolite - zaključio je Čobi.
&nbsp;

Čobi ZBCG-u: Čekamo vašu inicijativu za smjenu Albanaca iz Vlade, pa da se prebrojimo

Albanski forum za sada ostaje u Vladi, uprkos neslaganju po pitanju određenih odluka, poručio je ministar javne uprave u Vladi Crne Gore Maraš Dukaj, u emisiji "Referat" Gradske RTV.
Ističe, kako prenosi portal ovog lokalnog javnog emitera, da će sa usvajanjem novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji se uskoro očekuje, doći do depolitizacije javne uprave.
Uprkos potpisanom sporazumu kojim je precizirano da se o temama koje dijele građane neće glasati dok se prethodno o njima ne postigne saglasnost, Vlada je donijela odluku o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju, zbog čega su Albanski forum i Bošnjačka stranka napustili sjednicu. Dukaj nije precizirao da li će Albanski Forum, zbog navedenih događaja, izaći iz Vlade. 
 
- U ovom momentu ne mogu Vam reći koje će biti konretne odluke Albanskog foruma ali kažem da ćemo uvijek biti tu ako partneri misle da treba da budemo, ukoliko se naravno budemo međusobno ispoštovali i poštovali ono što smo potpisali, i što smo se dogovorili - kazao je Dukaj.
Govoreći o novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, Dukaj je istakao da je Crna Gora najcentralizovanija zemlja na Zapadnom Balkanu.
- Reforma javne uprave jedan jer od ključnih ciljeva bez kojeg ne možemo biti članica EU. Ali, ona mora da krene sa lokalnog nivoa i mora da bude u službi građana. 2022. je, po prvi put u Crnoj Gori, urađena sveobuhvatna analiza sistema lokale samouprave, i ta analiza je jasno pokazala kako da krenemo u odnosu na decentralizaciju, i u odnosu na novi Zakon o lokalnoj samoupravi - objašnjava Dukaj.
Novi Zakon o lokalnoj samoupravi je, kako kaže, u završnoj fazi.
- Veoma sam srećan što je ovaj zakon rađen na inkluzivni način. Tu smo inkorporirali ne samo sve opštine, nego i NVO sektor, akademsku zajednicu, Univerzitet Crne Gore i naše međunarodne partnere - objašnjava Dukaj.
Ističe da će za ovaj zakon zatražiti mišljenje Evropske komisije.
- Vjerujem da ćemo veoma brzo dobiti pozitivno mišljenje evropske komisije. Postoje mnoge novine, između ostalog i to da će mnoge opštine dobiti status grada, ali to će zavisiti isključivo od njh samih. MJU je uputio i dvije ključne inicijative a to je neposredan izbor predsjednika opštne i svi izbori u jerdnom danu - ističe Dukaj.
Cilj je, kako dodaje, decentralizacija vlasti, odnosno da opštine koje imaju oko 14 hiljada stanovnika, konkurišu ili dobiju status grada.
- Šta to podrazumijeva? Da će imati veće ingerencije, od predškolskog obrazovanja, zdravstvene zaštite, prostornog planiranja i urbanizma, što su ključne stvari za jednu lokalnu samoupravu da sama odlučuje - objašnjava Dukaj.
Inicijative na osnovu kojih bi se predsjednici opština birali neposredno, i svi izbori bi bili u jednom danu. 
Ministarstvo javne uprave je već uputilo.
- Jer imamo ovakav sistem gdje svakih tri mjeseca imamo izbore u raznim opštinama, i ne samo to, nego danas imamo rotirajuće predsjednike opština. Predsjednik opštine treba da bude izabran direktno na izborima, odnosno neposredno na izborima - smatra Dukaj.
Političke partije bi trebalo, kako naglašava, da što prije shvate važnost ovog procesa.
- Samo na taj način ćemo imati ljude koji će imati odgovornost da vode opštinu, da predstavljaju narod u parlamentu i budu izabrani na važnim funkcijama. Tako će bolje raditi svoj posao, to je demokratizacija društva - navodi Dukaj.
Dodaje da danas imamo odbornike koji, po deset i više godina, nijesu progovorili iz odborničkih klupa.
- Ne što su bili protiv stavova svoje partije, već što ni riječ nijesu progovorili o važnim lokalnim temama, a predstavljaju narod - objašnjava ministar javne uprave.
Dukaj se osvrnuo i na dešavanja u Opštini Berane.
- Ukoliko se ne budu poštovale odluke i sugestije Vlade, u toj opštini ćemo uvesti prinudnu upravu. Dali smo im rok od deset dana kako bi to završili, u suprotnom ćemo sprovesti tu zakonsku proceduru - ističe Dukaj.
Dukaj je uvjeren i da će se Zakon o Vladi uskoro naći u skupštinskoj proceduri, i zaključuje da će imati ograničen broj resora, po uzoru na evropske zemlje.
- Mi smo jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, o ključnoj grani vlasti. Mi smo, kao ministarstvo javne uprave, sve uradili i taj zakon je u Sekretarijatu za zakonodavstvo, i nadamo se da će se tokom trećeg kvartala naći na Vladi i u Skupštini - poručuje Dukaj.
Govoreći o izvještaju Evropske komisije za EU integracije, Dukaj očekuje da bude mnogo bolji od prethodnog.
- Najbitnije je da ozbiljno koračamo ka EU, sa ciljevima koje smo zacrtali. Do kraja godine bi trebalo da zatvorimo četiri poglavlja. Ono što su nadležnosti MJU mi smo završili, tako da vjerujem da ćemo postići željeni cilj - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Albanski forum ostaje u Vladi uprkos neslaganjima

Komentarišući izlazak predstavnika Bošnjačke stranke i albanskih partija sa sjednice Vlade na kojoj je data saglasnost za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali ne i iz same izvršne vlasti, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je ocijenila da se desilo “upravo ono što je bilo očigledno na dan rekonstrukcije 44. Vlade”.
Ona je za Antenu M kazala da manjinske nacionalne partije i pojedinci iz manjinskih naroda u kvazi-građanskim vladajućim partijama nemaju uticaj na dešavanja, te da nijesu korektivni faktor.
- Bošnjačka stranka nije u stanju da zaustavi ni jednu odluku vladajuće desničarske koalicije. Tako će ostati do kraja mandata ove Vlade, a ministri iz manje brojnih naroda su ornament u vlasti. Njihovo mišljenje ne zanima njihove koalicione partnere - istakla je Bajramspahić.
Naglasila je da je teško da će konstituenti nove vlasti poštovati partnere iz partija koje zastupaju manje brojne narode, kada ih vide kao “lažne ljude, lažne vjere”.
- Vladajuća većina baštini te koncepte. To se potvrdilo juče spomenikom koji će nas zauvijek na to podsjećati. Bošnjačka stranka i ostali su saučesnici u tome i svemu što dolazi jer su dali podršku nacionalističkoj politici - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: BS i ostale partije manje brojnih naroda su saučesnici u svemu što dolazi

Razlozi za napuštanje sjednice Vlade Crne Gore su formalni i suštinski - poručili su u Albanskom forumu nakon što su zajedno sa ostalim članovima Vlade iz manjinskih naroda danas napustili sjednicu na kojoj je data saglasnost za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Bernama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-za-spomenik-amfilohiju-becic-cast-mi-je-sto-sam-predsjedavao-sjednicom-kao-i-kada-je-donijet-zakon-o-slobodi-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni podvlače da je materijal koji je Vladi dostavljen na razmatranje nepotpun i neuredan - ne sadrži ono što je propisano da dokument koji Vlada razmatra mora da sadrži.&nbsp;
- Nema ni dokumenta o stavljanju van snage Rješenja koje se pominje. Novi materijal nije razmatran na komisijama.. - istakli su u saopštenju.
Dodaju da su suštinski razlozi što je Amfilohije Radović sijao mržnju nazivajući pogrdnim i uvredljivim imenima Albance, Bošnjake i Muslimane, ali i Crnogorce koje kao naciju nije priznavao.
- Iskazivao je i širio mržnju prema Zapadu i demokratskim državama i društvima i prema našim susjedima, a podržavao najnazadnije i najretrogradnije države i režime. Negativno se izražavao ne samo prema nacionalnim, već i svim drugim manjinama. Hvalio je osuđene ratne zločince i umanjivao njihove zločine - naveli su oni.
Nije bez razloga, poručuju, u svakom demokratskom društvu i red i propis da do podizanja spomenika bilo kome treba da prođe vremena jer se svačije djelo ispravno cijeni tek sa istorijskom distancom.
Dovoljno je, navode, i formalnih i suštinskih razloga da akt ne bude razmatran na sjednici Vlade.
- Pored toga, predlog je u suprotnosti sa sporazumom koji smo potpisali da ćemo po svakom pitanju koje nas dijeli imati koordinaciju s ciljem postizanja dogovora. Kada su iz dnevnopolitičkih razloga ignorisani i propisi, i dogovor i običaji i tradicija i dosadašnji odnos unutar vladajuće koalicije nije ostalo ništa drugo bez da danas napustimo današnju sjednicu Vlade, a neće biti jedina odluka - zaključili su u saopštenju.

Albanski forum: Amfilohije sijao mržnju, napuštanje sjednice Vlade neće biti jedina odluka

Amerikanac za kojeg se sumnja da je zaražen ebolom imao je kontakt s najmanje 26 osoba tokom boravka u Češkoj, potvrdilo je češko Ministarstvo zdravlja.
Muškarac je u Češku stigao 6. maja, nakon što je prethodno boravio u Demokratskoj Republici Kongo i Ruandi. U petak uveče prevezen je iz bolnice u Taboru u specijalizovanu ustanovu Bulova u Pragu, gdje je smješten u poseban bioboks.
- Muškarac je imao ukupno 26 kontakata u Češkoj, koje su naši higijeničari uspjeli identifikovati. Trenutno su svi pod nadzorom i u kontaktu s epidemiolozima. Niko u Češkoj nije u neposrednoj opasnosti- izjavio je za Novinky.cz Matyáš Fošum, direktor Odjeljenja za zaštitu javnog zdravlja.
<h3>Svi kontakti su smješteni u karantin</h3>
Prema dostupnim informacijama, nekoliko kontakata su zdravstveni radnici, a svi su smješteni u karantin.
Odluka o premještanju pacijenta u Prag donijeta je na temelju njegovih simptoma i putničke anamneze. Fošum je pojasnio kako je muškarac kratko boravio u Taboru i da je u petak u bolnicu došao sam, nakon čega je i hospitalizovan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHZS_jihocesky%2Fstatus%2F1923487605263401070%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923487605263401070%7Ctwgr%5E9b3ad6bdb0ec2bdbec590378e9b84feb7211d1d1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prilikom prevoza u Prag aktiviran je tim za biološke prijetnje, a transport je sproveden pod posebnim sigurnosnim mjerama.
Iz bolnice poručuju da je pacijent stabilan.&nbsp;
- Smješten je u izolaciju unutar bioboksa, a liječe ga doktori u specijalizovanim zaštitnim odijelima koji se dekontaminiraju pri svakom ulasku- rekla je PR bolnice Eva Stolejda Libigerová.
Uzorci pacijentove krvi poslati su u Institut Robert Koch u Berlinu, a rezultati se očekuju.

Amerikanac sa sumnjom na ebolu bio u kontaktu s 26 osoba u Češkoj, čeka se nalaz

Komentarišući današnji pokuđaj ubistva u podgoričkom City kvartu, u kojem je ranjen I.N., potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković upitao je vlast kada će početi da snose preuzimaju odgovornost, te da se građani ne osjećaju bezbjedno.
- Današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice koji se dogodio u sred bijela dana, još je jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno- kazao je Eraković na mreži X.
On je vlastima postavio pitanje odgovornosti.
- Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku ? Da li su fotelje preče od svega pa i od bezbjednosti gradjana?- poručio je Eraković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1923784166237159901%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku?

Građani koji svakodnevno blokiraju magistralu Cetinje – Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo, zahtijevajući odgovornost nadležnih zbog dvije tragedije u prijestonici u kojima su nastradale 23 osobe, obratili su se danas sa blokade povodom posljednje sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost, koja je bila zatvorena za javnost.
- Mi, koji svakodnevno izražavamo protest blokadom puta na raskrsnici Belveder, nakon dva krvava pira na Cetinju u kojima je život izgubilo dvadeset troje ljudi – među njima i četvoro đece – duboko smo razočarani i ogorčeni saznanjem da je sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost održana u tzv. „gluvoj sobi“, daleko od očiju javnosti. Koja je muka, da se ni nakon gotovo tri godine crnogorskoj javnosti ne saopšti istina? Da ne saznamo što se zapravo desilo- pitali su građani.
Podsjećaju da je predsjednik Odbora, Miodrag Laković, zatražio informacije od službi bezbjednosti o postupanju povodom tragedija koje su se dogodile na Cetinju – 1. januara ove i 12. avgusta 2022. godine. Napominju da su u oba slučaja živote izgubile nevini ljudi, a odgovori izostaju. 
- Zašto se to radi iza zatvorenih vrata, u „gluvoj sobi“ – a ne pred licem javnosti? Kako je moguće da se naši vapaji za istinom, pravdom i odgovornošću tako bestidno ignorišu? Da li nas institucije države čuju? Mi čujemo njihovu tišinu. Ona odjekuje u našim srcima – posebno porodicama žrtava. Kako je moguće da se ni nakon skoro tri godine ne zna istina o masakru u cetinjskom naselju Medovina? Da li bi se Odbor uopšte sastajao da nije bilo pritiska javnosti? Ili bi sve ostalo samo „još jedan uspješno riješen slučaj“? Bezumno nasilje. Dvadeset tri izgubljena života. Đeca, majke, očevi, braća, kumovi, prijatelji... Građani su nijemo gledali kako njihova naselja postaju bojišta. Gledali su kako svakodnevica postaje horor- istakli su građani.
I zato, kažu, pitaju.
- Da li iza ovih masovnih ubistava stoji neko? Neka ruka iz sjene? Neka organizacija? Neko ko ih je podstrekivao? Jer ovi zločini sve više podsjećaju na terorističke akte. Ako ne po formi, onda po posljedici – teroru koji je ostavio nesagledive posljedice na Cetinju i u cijeloj Crnoj Gori. Nažalost, sve što smo čuli i doživjeli nakon ovih tragedija samo nas dodatno učvršćuje u uvjerenju da se neko štiti, da se istina svjesno skriva, da se zločin prekriva ignorantskim ćutanjem- poručili su građani.
Ističu kako su ovim postupanjem, institucije uspjele samo jedno – da im učvrste nepovjerenje u sektor bezbjednosti i u državu kao sistem. 
- Jer – kako objasniti toliku tišinu sistema? Kako opravdati ćutanje onih koji su dužni da nas štite? Đe je bila država prije nego što su meci odjeknuli? Đe su bile institucije da prepoznaju znakove ludila, prijetnji, opasnosti? Kako je moguće da niko ništa nije znao – ili je znao, pa ćutao? Znao, pa podstrekivao- pitaju građani.
Naglasili su kako ova dva masovna ubistva nijesu samo tragedije porodica i prijatelja. 
- Ovo su rane cijelog društva. Rane koje i danas bole istim intenzitetom kao prvog dana, jer se osjećamo izdano. Nepovjerenje u institucije nikada nije bilo dublje. Ako nijesmo sigurni ni na svom pragu, u svojim gradovima – što nam onda ostaje? Ovaj narod nije naučio da ćuti i da savija glavu pred nepravdom. Naučio je da trpi, da nosi svoje krstove. Ali dokle? Do sljedećeg bezumnog čina? Do sljedeće crne hronike?- kazali su građani.
Cetinje, poručuju oni, ne zaslužuje zaborav.
- Ne smijemo dozvoliti da ova dva datuma postanu fusnote u nekom izvještaju, samo brojevi u suvoj statistici. Jer iza svakog broja stoji nečiji život, nečija priča, nečija ljubav, nečije dijete. Cetinje vapi za pravdom. Za istinom. Za odgovornošću. I, iznad svega – za sigurnošću i povjerenjem koje nam je oduzeto. Za dostojanstvom koje zaslužujemo kao ljudi, kao roditelji, kao zajednica. Zato poručujemo državi Crnoj Gori i ukupnoj javnosti: Mi odustati nećemo. Nemamo pravo da zaboravimo. Nemamo pravo da ćutimo. Nemamo pravo da zaboravimo Marka, Mašana, Jovana i Vukana – naša četiri mala anđela, čiji su osmijesi prerano ugašeni. Pominjaćemo ih, ne da bismo živjeli u prošlosti, nego da bismo obezbijedili budućnost – zbog onih koji su ostali, i zbog onih koji tek treba da dođu na ovaj svijet. To je naša obaveza. To je srce ovih protesta. To je naša misija- zaključuje se u saopštenju.

Građani sa Kruševog ždrijela poručili: Koja je muka, da se ni nakon gotovo tri godine crnogorskoj javnosti ne saopšti istina?

U Nišu se večeras održava centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem će govoriti predsjednik Srbije i osnivač Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić, a paralelno sa ovim skupom, u drugom dijelu grada okupili su se studenti i građani koji već mjesecima traže promjene u Srbiji.
Centralno okupljanje pristalica vlasti planirano je na Trgu kralja Milana od 18 časova.
18.15 &nbsp;Studenti u Nišu krenuli su u šetnju u četiri kolone ka Trgu kralja Aleksandra, gdje će u 18:30 sati početi njihov skup sa zahtjevom da se u Srbiji raspišu vanredni izbori. &nbsp;Uz studente su bajkeri i ratni veterani, dobošari i transparenti „Izborimo se“.
18.10 Na dvije lokacije u Nišu mimoišli su se učesnici dva skupa u tom gradu – pristalice Srpske napredne stranke i građana i studenata koji organizuju skup „Izborimo se“, ali osim skandidaranja sve je prošlo mirno.
Građani koji podržavaju studente mimoišli su se sa kolonom autobusa koji prevoze pristalice SNS, skandirajući im „pumpaj, pumpaj“, javlja reporter N1.
<h2>SNS: „Najveći skup“ u novojoj istoriji Niša na kojem će biti predstavljeni novi ljudi i obećanja</h2>
- Pozivam sve ljude da dođu 17. da čuju drugačiji program. Čuće mnogo svojih sugrađana koji prvi put ulaze u politiku da Niš bude grad napretka, novih fabrika, novih postrojenja, novih naučno-tehnoloških parkova i da mnogo brže napreduje nego u prošlosti- rekao je Vučić.
On je kazao da će „donijeti dobre vijesti za Niš – od udžbenika i prevoza do mnogih drugih stvari“.b 
 Najavio je i dolazak eksluzivnih gostiju iz svijeta koji su mu idejno i ideološki bliski i popularni u Srbiji.
Na ovom skupu, koji je najavljen kao „veličanstven“ i „najveći skup“ u novijoj istoriji Niša, trebalo bi da budu predstavljeni neki od pripadnika Pokreta za narod i državu, čija je okosnica SNS.
Prema najavama čelnika SNS, na skup će organizovano autobusima dolaziti pristalice te stranke iz Nišavskog, Jablaničkog, Pčinjskog, Topličkog, Pirotskog okruga, kako bi se razgovaralo o „odbrani države od pokušaja obojene revolucije“ i „dala podrška Vučiću i drugim ljudima koji se bore za državu i građane“.
Studenti su na društvenim mrežama podijelili navodnu prepisku iz koje se vidi da organizatori iz SNS obećavaju potencijalnim učesnicima Svenarodnog sabora u Nišu isplatu od 50 do 100 evura po danu.
Iz ove navodne prepiske se, takođe, saznaje da ti organizatori imaju kvote, te da za 100 ljudi koje će obezbijediti za ovaj skup, kako je navedeno, primaju 1200 eura.
Izvori Danasa potvrđuju da je i ovoga puta veliki pritisak na zaposlene u javnom sektoru u Nišu da prisustvuju ovom naprednjačkom skupu na kojem će govoriti Vučić.
Prisustvo skupu se pogotovu podrazumijeva za zaposlene „preko stranke“, na određeno vrijeme ili na povremenim i privremenim poslovima.
Iz opozicije su upozorili i da su, po nezvaničnim informacijama, u Niš navodno počeli stižu takozvani „kapuljaši“ iz Beograda i drugih gradova, od kojih mnogi imaju kriminalnu prošlost, kako bi za račun vlasti izazivali nerede i sukobe.
Đorđe Stanković, narodni poslanik Narodnog pokreta Srbije i gradski odbornik, kazao je da se naprednjaci pripremaju za potencijalne scenarije na skupu 17. maja i da „pokušavaju da naprave svoju malu armiju batinaša koja će ih potencijalno braniti“.
<h2>„Mirno i dostojanstveno“: Studentski protest na kojem se traže vanredni izbori</h2>
Istovremeno sa ovim centralnim okupljanjem pristalica vlasti, nekoliko stotina metara dalje, na Trgu kralja Aleksandra, studenti u blokadi organizovaće drugi skup, „Izbori(mo) se“, na kojem će zahtijevati raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Prema nezvaničnim najavama, planirano je da u isto vrijeme kada Vučić bude držao govor, i saopštavao, kako je sam najavio, „još lijepih vesti“ za građane Niša, na studentskom skupu bude upriličeno 16 minuta tišine za žrtve pada betonske nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koje je, kako se tvrdi u dijelu javnosti, ubila korupcija.
- Pozivamo sve građanke i građane da protestu pristupe mirno, dostojanstveno i sa pozitivnom energijom. Ovo je dan kada će naše nezadovoljstvo uspjeti da se čuje bolje i jasnije nego ikada! Naš cilj je snažna poruka, a ne nered- zahtijevamo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora! Pokažimo da je Niš grad slobode, ljubavi i hrabrosti- navodi se u pozivu niške Neformalne grupe studenata.
Oni će tada organizovati doček za ultramaratonca sa niškog Univerziteta, Alekse Radonjića, kao i za druge studente pješake koji su ovih dana išli do Brisela, kako bi u evropskim institucijama ukazali na kriznu situaciju u Srbiji.
Okupljanje će početi ranije, na šest lokacija u gradu, odakle bi se „slili“ ka Trgu kralja Aleksandra.

„Vučićev“ Svenarodni sabor i studentski protest: Susret naprednjaka i studenata prošao bez incidenata

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: albanski-forum