Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Evropska komisija predložila je da se na listu sankcija doda 15 novih entiteta i pojedinaca zbog ruskih hibridnih prijetnji, ali i osobe koje su osumnjičene za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini, javlja Rojters pozivajućo se na neimenovane izvore iz EU.
Svjetska organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) saopštila je u novembru prošle godine da je pronašla dokaze o upotrebi suzavca na frontu u Ukrajini ne navodeći krivca za te akcije, prenosi Rojters.
Upotreba hemijskih agenasa za kontrolu nereda poput suzavca kao metoda ratovanja zabranjena je Konvencijom o hemijskom oružju i sporazumom o neširenju čije sprovođenje nadgleda Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW).
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina optužile su zvaničnu Moskvu za kršenje Konvencije o hemijskom oružju, ali Rusija je negirala te optužbe.

EK: Proširenje sankcija za osumnjičene za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Stavom Evropske unije o Sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata zadovoljni su i protivnici i potpisnici ovog dokumenta iako o njemu imaju suprotstavljene stavove.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Emiratima potpisao je premijer Milojko Spajić krajem marta, a 23. aprila ga je na njegov zahtjev, i po hitnom postupku, usvojila Skupština.
No moraće ponovo o njemu da glasaju jer ga je 29. aprila šef države Jakov Milatović "vratio parlamentu" na ponovno odlučivanje.
On, dio nevladinog sektora i opozicije smatraju da je Sporazum u suprotnosti sa crnogorskim Ustavom i pravnim poretkom EU koji se tiče javnih nabavki, tendera i konkurencije...
Milatović je zbog toga od evropske komesarke Marte Kos tražio stav o njegovoj usklađenosti sa evropskom regulativom budući da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU.
- Sporazum prima facie (na prvi pogled) ne sadrži dovoljno detaljne odredbe, koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU - navela je Kos u odgovoru.
Milatović kaže da je ovaj stav potvrdio njegove nedoumice, pa je pozvao Vladu da uskladi Sporazum sa pravnim poretkom Crne Gore i EU.
Odgovorom je "prezadovoljan" i premijer Spajić koji smatra da u Sporazumu nema ništa sporno.
Inače Sporazum je osnova za najavljena ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara koji je zainteresovan da na 99 godina zakupi dio ulcinjske Velike plaže i njenog zaleđa, kako bi gradio turističke i objekte za stanovanje.
Tome se protive vlasti Ulcinja, parlamentarna opozicija i dio nevladinog sektora.
Uz to Sporazum obavezuje Crnu Goru da izgradi infrastrukturu, preuzme troškove eksproprijacije i pripremi planove shodno željama arapskih investitora.
Još uvijek nije zakazana sjednica parlamenta na kojoj će se po drugi put odlučivati o Zakonu kojim se potvrđuje Sporazum sa Emiratima.
<h2>Šta je napisala Marta Kos</h2>
Komesarka za proširenje EU Marta Kos u pismu Milatoviću navodi da Sporazum "ne sadrži odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju".
Ocjenjuje da je ključna primjena normi iz Sporazuma i da to treba "pažljivo pratiti".
- Određene odredbe će morati pažljivo da se implementiraju kako bi se izbjeglo moguće kršenje principa javnih nabavki iz pravne tekovine EU - navela je Kos.
Konkretno ukazuje na odredbe Sporazumu da su ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama, tenderima i procedurama konkurentskog nadmetanja.
- Stoga se može zaključiti da bi budući ugovori mogu imati korist od direktne dodjele, što bi moglo predstavljati kršenje pravila EU o javnim nabavkama - navodi.
Ona kaže da je od suštinske važnosti da se tokom implementacije obezbijedi usklađenost u javnim nabavkama sa zakonodavstvom EU.
- Zasnovanom na principima nediskriminacije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki - navela je.
Prema njenim riječima, nepravilnom primjenom Sporazum bi mogao da oslabi položaj domaćih i evropskih kompanija, ukoliko bi arapske firme bile povlašćene.
- Načinom na koji će se Sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi moraće se pažljivo upravljati, da bi izbjegli bilo kakve zabrinutosti u vezi s tim - istakla je Kos.
Navela je i da je EK spremna da pomogne Crnoj Gori u primjeni Sporazuma.
<h2>Spajić prezadovoljan odgovorom Kos</h2>
- Budući da je Kos navela da se Sporazum "na prvi pogled" ne čini u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom, čekaćemo i drugi i treći i 105. pogled - kazao je Spajić 6. maja u Baru.
Rekao je i da nakon mišljenja Kos očekuje još veću podršku za Sporazum u parlamentu.
- Pokazuje se da je Vlada bila u potpunosti u pravu kada je rekla da je Sporazum u skladu sa evropskim zakonodavstvom - kazao je Spajić.
Zbog toga, smatra, nema prepreka da se ponovo usvoji u parlamentu.
On očekuje da podrška poslanika bude veća nego prilikom prvog glasanja kad je Sporazum podržalo 46 poslanika od 81 koliko ih ima u Skupštini.
Za Sporazum su prvi put glasali - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate, Bošnjačka stranka.
<h2>Reakcije lokalne zajednice i dijela opozicije</h2>
I Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj, koja se protivi aktuelnom Sporazumu sa Emiratima, pozdravio je stav evropske komesarke.
Smatra da je Kos ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma.
- Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa važna je poruka svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji smo u središtu ovog spornog procesa - naveo je 6.maja u saopštenju.
Iz opozicionog Pokreta URA, koji se takođe protivi Sporazumu, nijesu se oglasili povodom pisma evropske komesarke.
Oni su se obratili evropskim parlamentarcima navodeći da bi usvajanje Sporazuma u ovom obliku moglo imati "ozbiljne posljedice" po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put.
- Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese. Svaki dogovor koji direktno utiče na prirodna bogatstva mora biti rezultat javnog i demokratskog procesa, a ne tajnog dogovora iza zatvorenih vrata - poručili su iz URE.
<h2>MANS poziva poslanike da ne podrže Sporazum</h2>
Za MANS koji je od početka kritikovao odredbe Sporazuma koje se tiču tendera, nabavki i konkurencije stav Marte Kos potvrđuje da on ima veliki potencijal da ugrozi evropski put Crne Gore.
Ukazuju da bi njegova implementacija mogla dovesti do kršenja pravila EU u oblasti javnih nabavki i nadmetanja, a da bi favorizovanje investitora iz UAE na štetu crnogorskih i evropskih bilo kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Pored kršenja evropskih propisa MANS smatra da se Sporazumom suspenduje i crnogorski Ustav i dio zakona.
Njime nije predviđeno poštovanje domaćih propisa o javnim nabavkama i tenderima iako Ustav propisuje slobodno tržište i zabranjuje narušavanje konkurencije i podsticanje monopola.
Uz to, u slučaju bilo kojeg spora izglasani međudržavni sporazumi imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
Ukoliko Skupština ponovo izglasa Sporazum on se ponovo šalje Milatoviću na potpisivanje.
Po Ustavu on mora da ga potpiše, čime Sporazum stupa na snagu.

Pismo Marte Kos o Sporazumu Crne Gore i Emirata svi čitaju na svoj način

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da je mišljenje evropske komesarke za proširenje Marte Kos o Sporazumu vlada Crne Gore i UAE o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina jasan signal većini da se ne igra svjesno sa očekivanim članstvom Crne Gore u EU i da ne radi protiv interesa većine građana koji su za to članstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako kaže, sve ono na što su upozoravali dobilo je sada potvrdu i iz EU…&nbsp;
- (Ne)transparentnost procesa; (ne)poštovanje pravila o javnim nabavkama i (ne)diskriminatorni izbor investitora (državna pomoć); &nbsp;(ne)utvrđeni uticaj na upravljanje javnim finansijama; (anti)korupcija; (ne)poštovanje ekoloških standarda - naveo je Mugoša na mreži X.
On je pozvao poslanike većine da ne glasaju za Sporazum sa UAE u aktuelnoj formi i da se, kao što je predložio u susret prvom glasanju, dokument koriguje.
- Na način da njegova sadržina i primjena budu u potpunosti u skladu sa našim zakonodavstvom i EU pravnom tekovinom - poručio je Mugoša.

Mugoša: Jasan signal većini da se ne igra svjesno sa očekivanim članstvom Crne Gore u EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da mišljenje evropske komesarke za proširenje Marte Kos o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potvrđuje ono na šta je od početka ukazivao – da je sadržina dokumenta takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu sa pravnom tekovinom EU, te da bilo neophodno sprovesti temeljnu javnu raspravu unutar države i ex-ante konsultovati Evropsku uniju.
Kos je u mišljenju dostavljenom Milatoviću navela da Sporazum sa UAE na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU) niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitora iz Emirata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je u obraćanju javnosti istakao da je kao predsjednik države potpisao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa UAE u uvjerenju da otvara prostor za unapređenje saradnje i jačanje ekonomskih veza između naše dvije prijateljske zemlje.&nbsp;
Međutim, to nije uradio kad je u pitanju sporni Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina jer je smatrao da otvara brojna pitanja koja se tiču njegove usaglašenosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore, ali i da postoje jasne rezerve u pogledu njegove implementacije u odnosu na pravnu tekovinu EU.&nbsp;
- U mišljenju Evropske komisije se konstatuje da Sporazum, prima facie, ne sadrži dovoljno detaljne odredbe koje bi direktno bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, Evropska komisija izričito naglašava da sprovođenje pojedinih odredbi Sporazuma – naročito onih koje su predmet najveće pažnje javnosti, a tiču se izuzeća od javnih nabavki – bi bilo u suprotnosti sa pravom EU. Takođe, što se tiče usklađenosti Sporazuma sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Evropska komisija ističe da će to zavisiti od tumačenja i sprovođenja Projekata opisanih u članu 1. Sporazuma. Konkretno, Komisija navodi da se članom 2.4. Sporazuma predviđa izuzeće svih ugovora, programa i daljih dogovora sa investitorima iz UAE iz zakona o javnim nabavkama, tenderima i konkurentskim procedurama, što bi moglo dovesti do direktne dodjele ugovora. To bi, kako stoji u mišljenju, predstavljalo kršenje propisa Evropske unije o javnim nabavkama - stoji u obraćanju Milatovića.
On dodaje i da Komisija upozorava da bi takva praksa mogla dovesti do povlašćenog tretmana kompanija iz UAE u odnosu na kompanije iz EU i Crne Gore, što je u suprotnosti sa temeljnim principima tržišne jednakosti i nediskriminacije.
- Naglašava se da je od suštinskog značaja da se ukoliko dođe do sprovođenja ovog Sporazuma osigura usklađenost sa pravilima EU o javnim nabavkama, zasnovanim na principima nediskriminacije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki. Iz toga jasno proizilazi da bi primjena člana 2.4, koji predviđa izuzeće budućih ugovora koji proističu iz ovog Sporazuma iz zakona o javnim nabavkama, tenderima i konkurentskim procedurama, zapravo bila pravno neodrživa – jer bi u skladu sa EU pravnom tekovinom moralo da se organizuje javno nadmetanje, što je suprotno tekstu Sporazuma - dodaje Milatović.
Prema njegovim riječima, usvajanjem Sporazuma čije ključne odredbe ne mogu biti sprovedene bez kršenja EU normi, Crna Gora bi mogla dovesti u zabludu ili svoje međunarodne partnere iz UAE ili Evropsku uniju.
Stoga je pozvao Vladu da u saradnji sa UAE unaprijedi tekst postojećeg Sporazuma u cilju definisanja jasnih, preciznih i pravno održivih odredbi Sporazuma koje će biti potpuno kompatibilne sa pravnom tekovinom EU i pravnim poretkom Crne Gore.
Milatović je pozdravio spremnost Evropske komisije da pomogne Crnoj Gori u vezi sa ovim pitanjem i pozivam Vladu da tu pomoć prihvati.&nbsp;
- Komisija je jasno poručila da je u ovom kontekstu presudna transparentnost, poštovanje pravila o javnim nabavkama, državnoj pomoći, izboru investitora, javnim finansijama, borbi protiv korupcije i zaštiti životne sredine – jer su upravo ti elementi od izuzetnog značaja za napredak Crne Gore na našem evropskom putu - naglasio je Milatović.
Jasno je, poručuje on, da mišljenje Evropske komisije predstavlja svojevrsno upozorenje i poziva na oprez pred drugo skupštinsko glasanje o ovom dokumentu.&nbsp;
- Imajući u vidu sve argumente koje sam već iznio u obrazloženju vraćanja Zakona a koji se tiču njegove neusaglašenosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore, kao i primjedbe nadležnih državnih Agencija za sprečavanje korupcije i zaštitu konkurencije, a sada još i iznijete argumente od strane Evropske komisije, pozivam Skupštinu Crne Gore da ovaj Sporazum ne potvrdi u postojećoj formi - zaključio je Milatović.

Milatović: EK nas upozorava, Vlada da sa UAE unaprijedi tekst Sporazuma

Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU) niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli bi dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE, navedeno je u odgovoru komesarke za proširenje Marte Kos predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.
Milatović je mišljenje Kos zatražio prije nego je ovaj Zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Istovremeno, predsjednik države je donio ukaz o proglašenju Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa UAE potpisao.
U odgovoru koji je juče stigao Kabinetu predsjednika, Kos podsjeća da svi međunarodni sporazumi koje Crna Gora zaključuje treba da budu u skladu sa nacionalnim, ustavnim i pravnim okvirom, pravnom tekovinom EU, kao i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU.&nbsp;
Prema analizi Komisije, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina na prvi pogled ne sadrži dovoljno precizne odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU.
Ipak, ističe Kos, neke od odredbi moraće pažljivo da se sprovode kako se izbjegao sukob sa principima javnih nabavki, kako ih definiše pravna tekovina EU. Stoga će biti važno pratiti njihovu primjenu, jer bi bilo poželjno, napominje ona, da se takve situacije izbjegnu.
- Konkretno, Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina navodi da su svi ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje u vezi sa javnim nabavkama, javnim tenderima i konkurentnim postupcima (član 2.4). Stoga se može pretpostaviti da bi budući ugovori mogli biti dodijeljeni direktno, što bi moglo predstavljati kršenje zakona EU o javnim nabavkama - navedeno je u odgovoru Kos.
Takođe, kako je napomenula, ovaj Sporazum u načelu ne sadrži odredbe koje su same po sebi u suprotnosti sa SSP-om. Usklađenost će, navodi ona, zavisiti od tumačenja i implementacije "projekata" opisanih u članu 1.
Kos je napomenula da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sadrži vrlo široku odredbu o otvaranju tržišta javnih nabavki, zasnovanu na nediskriminaciji i reciprocitetu, jednakom tretmanu između kompanija iz EU i crnogorskih kompanija, kao i o transparentnosti procedura javnih nabavki.&nbsp;
- Sporazum, u zavisnosti od načina na koji bude sproveden, mogao bi potencijalno da oslabi poziciju EU i crnogorskih kompanija, s obzirom na preferencijalni tretman koji se daje kompanijama iz UAE. Imajući u vidu ambiciju Crne Gore da postane članica EU, bilo bi od suštinskog značaja osigurati usklađenost ovog Sporazuma, kada bude implementiran, sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki, koja se zasniva na nediskriminaciji, jednakom tretmanu kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki - poručila je Kos.
Kako bi se izbjeglabilo kakva zabrinutost, način na koji će se Sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi moraće, navodi Kos, da bude pažljivo upravljan.
- Evropska komisija je spremna da pomogne Crnoj Gori u tom pogledu. Transparentnost, poštovanje pravila javnih nabavki, državne pomoći, izbor investitora, šire implikacije za javne finansije i borba protiv korupcije, kao i poštovanje ekoloških standarda, biće od najveće važnosti u ovom kontekstu - poručila je Kos.
Komesarka za proširenje je pdosjetila da je pristupanje EU strateški i politički cilj Crne Gore.&nbsp;
- Da bi se nastavilo sa napretkom kao u prethodnoj godini, od suštinske je važnosti da se nastavi sa podsticanjem konstruktivnog dijaloga među svim političkim akterima kako bi se postigao neophodan konsenzus o reformama. Komisija će nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom putu ka EU - zaključila je Kos.

Kos poziva na oprez: Moguće kršenje prava EU, favorizovanje UAE može oslabiti poziciju crnogorskih i EU kompanija

Novinarima je potrebno podsticajno okruženje koje im omogućava da rade bezbjedno i sigurno, bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona - poručili su iz Evropske komisije nakon što je poslanik Demokrata Momčilo Leković Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal targetirao nazivajući ih „slugama i zaštitnicima mafije“.
Iz Evropske komisije su, na pitanja Antene M ovim povodom, poručili da Crna Gora mora da riješi nedostatke u oblastima slobode medija, jer od toga zavisi i napredak države u procesu integracija.
- Novinarima je potrebno podsticajno okruženje koje im omogućava da rade bezbjedno i sigurno, bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona. Ukupni napredak u pregovorima o pristupanju zavisi od napretka u oblasti vladavine prava. U tom kontekstu, Crna Gora mora da riješi sve preostale nedostatke u oblastima slobode izražavanja i slobode medija - naveli su oni.
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, zaključuju oni, Crna Gora bi trebalo da obezbijedi institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, uključujući punu i efikasnu sudsku obradu starih kritičnih slučajeva.
To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je su Lekovićeve riječi, koje je uputio na Dan slobode medija, opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, nijesu uzele u obzir, već su danas personalizovale napad: targetirajući lično glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdemokrate-otisle-korak-dalje-u-crtanju-meta-objavili-fotografiju-draska-duranovica-uz-gnusne-optuzbe-i-pokusaj-diskreditacije-osnovnih-postulata-medija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

EK povodom Lekovićevog targetiranja medija: Novinari da rade bez političkog pritiska, cenzure ili progona

Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.
Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije Donalda Trampa.
Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.
- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.
Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.
- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

Povodom najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će 9. maja biti u Moskvi na obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, portparol EK Markus Lamert kaže da EU želi da računa na Srbiju i da je potrebno da država potvrdi svoj strateški pravac ka EU.
- EU je jasna prema svima, pa i Srbiji, da odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni dok je rat u toku - rekao je Lamert.
Ponovio je tu rečenicu nakon dodatnog pitanja i dodao da ne želi da spekulise o mogućim posljedicama.
- Srbija se prijavila za članstvo u EU. EU želi da računa na Srbiju kao pouzdanog evropskog partnera kada su u pitanju zajednički principi, vrijednosti, bezbjednost i napredak. Potrebno je da Srbija potvrdi svoj strateški pravac. Bili smo kristalno jasni prema svim našim partnerima, pa tako i državama kandidatima, među kojima je i Srbija: odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni, dok je Putinov režim na vlasti i u sjenci ničim izazvanog i neopravdanog ruskog rata i agresije na Ukrajinu - rekao je Lamert.
Kako je Vučić rekao 23. aprila, on „nije promijenio stav uprkos pritiscima“ i najavio je da će ići u Moskvu 9. maja na paradu povodom 80. godišnjice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

EK o najavi odlaska Vučića u Moskvu: Odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni dok traje rat

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj tvrdi da Milojko Spajić nije učestvovao u sprovođenju tendera za aerodrome, te da ne postoji njegova odgovornost u dijelu koji se odnosi na odgovor na zahtjev tursko-francuskog-konzorcijuma TAV-AdP za produženje roka za dostavljanje ponuda za mjesec dana.
Đeljošaj je to naveo u reagovanju na tekst Portala ETV "<a href="https://etv.me/vip/francuzi-razocarani-spajiceve-neispunjena-obecanja-uzrokovala-povlacenje-konzorcijuma-tav-adp">Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP"</a>.
Đeljošaj tvrdi da je za sprovođenje kompletnog tenderskog postupka, pa i za produženje roka, zadužen on kao predsjednik Komisije.
- Dosljedno stojim iza svake odluke koja je donijeta u isključivom interesu države Crne Gore i njenih građana. U donošenju konkretne odluke Tenderske komisije dakle, premijer Milojko Spajić nije učestvovao niti u tom smislu može imati bilo kakvu odgovornost. Posebno ne da bi mu se implicirala “neispunjena obećanja” prema evropskim partnerima - naveo je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, premijer je zaslužan za činjenicu da je proces koncesija za aerodrome nakon više od pola decenije pomjeren sa mrtve tačke.
- Upravo to predstavlja primjer ispunjavanja obaveza prema međunarodnim partnerima i potvrđivanje kredibiliteta naše zemlje u izvršavanju preuzetih obaveza - dodao je Đeljošaj.
Navodi da tekst "obiluje proizvoljnim informacijama".
- Primjer je tabloidnog novinarstva i paušalnih ocjena, te kao takav ima za cilj da nanese očiglednu štetu predsjedniku Vlade, sa kojim uzgredbudirečeno imam odličnu i konstruktivnu saradnju i komunikaciju - kazao je on.
Đeljošaj je rekao i da Tenderska komisija vodi postupak uz podršku konsultanta Međunarodne finansijske korporacije (koja je dio Svjetske banke - koja ima vrhunsku ekspertizu i iskustvo u ovoj oblasti) što je, tvrdi on, garant pune transparentnosti procesa.
- Veoma je važno naglasiti da su uslovi tenderskog postupka bili su za sve isti - te da su, ponavljam, dvije ponude pristigle od kredibilnih ponuđača (Incheon aerodrom u 100 odsto vlasništva države Južne Koreje). Koji su razlozi zašto konzorcijum TAV-ADP nije dostavio ponudu ne može odgovoriti niti Vlada ni tenderska komisija - zaključio je Đeljošaj.

Đeljošaj: Spajić nije učestvovao u sprovođenju tendera za aerodrome, niti je odgovoran za povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je u slučaju Mohameda Alabara i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.
Radulović je mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.
- O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio... - rekao je Radulović za Antenu M.
Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.
- On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili - smatra Radulović.
Planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja, objašnjava Radulović, navodeći primjer plaže Pržno.
- Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi, na najljepšoj plaži, ali prostor je bio takav da su jedva preživljavali. Na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici tamo postadoše milioneri. Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova - poručuje predsjednik CTU.
<h2>Novi metod sistematskog urušavanja turizma</h2>
Radulović je rekao da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da poboljša situaciju u turizmu, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.
On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro erlajnza, i da je veliki problem što je politika postala sve.
- Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilna - rekao je Radulović.
Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.
- Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore - objašnjava Radulović.
Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30 odsto BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira: "Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć.

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

Crna Gora godinama aktivno doprinosi mirovnim operacijama Ujedinjenih nacija (UN), što potvrđuje njenu posvećenost jednom od osnovnih principa mirovnih snaga UN-a - zaštiti civila i poštovanju ljudskih prava, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Krapović, na poziv ministra vanjskih poslova Njemačke Analene Berbok i ministra odbrane te države Borisa Pistorijusa, učestvuje na Ministarskom sastanku o mirovnim operacijama UN-a u Berlinu, koji se odražva danas i sjutra.
Iz tog Vladinog resora su rekli da je fokus ovogodišnjeg ministarskog sastanka na razmatranju budućnosti mirovnih operacija, reformi mirovnih misija i djelovanju protiv novih bezbjednosnih izazova u svijetu.
Krapović je naglasio da efikasno učešće država u mirovnim operacijama zahtijeva kontinuirano ulaganje u obuku, izgradnju kapaciteta i međunarodnih partnerstava.
- Podsjetio je da Crna Gora već dugi niz godina, u skladu sa svojim kapacitetima, aktivno doprinosi mirovnim operacijama UN, što potvrđuje našu posvećenost jednom od osnovnih principa mirovnih snaga UN-a - zaštiti civila i poštovanju ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je Krapović informisao da Crna Gora planira da uputi pripadnike Vojske Crne Gore (VCG) u misiju Ujedinjenih nacija na Kipru, čime će još jednom potvrditi posvećenost globalnom miru i bezbjednosti.
- On se osvrnuo i na implementaciju Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1325 u Crnoj Gori, koja se efikasno sprovodi kroz nacionalne akcione planove, što doprinosi povećanju svijesti o značaju rodne ravnopravnosti u sistemu odbrane - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo odbrane i VCG, kako je istakao Krapović, posvećeni su većoj zastupljenosti žena, posebno profesionalnih vojnih lica, podstičući njihovo učešće u međunarodnim misijama.
Krapović je poručio da zadatak mirovnih operacija nije samo olakšavanje mirovnih procesa, već i jačanje vladavine prava, zaštite djece, rodne ravnopravnosti i podrške civilnom društvu, što su ključni stubovi održivog mira.
- Istakao je da upravo u kriznim situacijama, kada su ugroženi civili i kada se krše ljudska prava, kredibilitet i moralni autoritet mirovnih misija, moraju predstavljati imperativ svim političkim strukturama - navodi se u saopštenju.

Krapović: Crna Gora aktivno doprinosi mirovnim operacijama UN-a

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: evropska-komisija

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

EK: Proširenje sankcija za osumnjičene za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Pismo Marte Kos o Sporazumu Crne Gore i Emirata svi čitaju na svoj način

Mugoša: Jasan signal većini da se ne igra svjesno sa očekivanim članstvom Crne Gore u EU

Milatović: EK nas upozorava, Vlada da sa UAE unaprijedi tekst Sporazuma

Kos poziva na oprez: Moguće kršenje prava EU, favorizovanje UAE može oslabiti poziciju crnogorskih i EU kompanija

EK povodom Lekovićevog targetiranja medija: Novinari da rade bez političkog pritiska, cenzure ili progona

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

EK o najavi odlaska Vučića u Moskvu: Odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni dok traje rat

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Đeljošaj: Spajić nije učestvovao u sprovođenju tendera za aerodrome, niti je odgovoran za povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

Krapović: Crna Gora aktivno doprinosi mirovnim operacijama UN-a

PRATITE TVe UŽIVO