Evropska komisija otvorila je istragu protiv Sheina, niskobudžetnog prodavca odjeće i modnih dodataka.
&nbsp;Zvaničnici su zabrinuti zbog prodaje ilegalnih proizvoda, uključujući materijale o seksualnom zlostavljanju djece, kao i potencijalno “zaraznog” dizajna aplikacije.
&nbsp;Komisija je utvrdila da je drugi niskobudžetni trgovac Temu prekršio Zakon o digitalnim uslugama nakon slične istrage prošle godine.
&nbsp;Istraga se otvara u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama, skupom pravila EU koja regulišu online usluge, prenosi Capital.ba.
&nbsp;Komisija će ispitati kako Shein podstiče angažman kupaca, uključujući korištenje sistema bodova i nagrada te da li kompanija pravilno ublažava rizik od zavisnosti putem ovih i drugih funkcija.
&nbsp;Algoritamski sistemi preporuka su još jedna sporna tačka, a Komisija će tražiti od Sheina da otkrije kako predlaže proizvode korisnicima. Takođe se navodi da kompanija mora ponuditi korisnicima sistem koji nije zasnovan na profilisanju.
&nbsp;Shein, čije se sjedište nalazi u Singapuru, suočio se s velikom kontrolom u proteklim godinama na brojnim frontovima, uključujući radne prakse, nabavku materijala, praksu podataka i kršenje intelektualnog vlasništva.
&nbsp;Prošle godine je državni tužilac Teksasa otvorio istragu o sigurnosnim i radnim praksama kompanije usred optužbi da Shein koristi prisilni rad, kao i otrovne ili opasne materijale. Dizajn koji izaziva zavisnost nedavno je bio prioritet evropskih regulatora, a Komisija je zahtijevala da TikTok napravi promjene na svojoj platformi nakon slične istrage koja je završena ranije ovog mjeseca.
&nbsp;Algoritmi su takođe bili u fokusu, a Komisija je nedavno pokrenula istragu o tome kako tačno funkcioniše algoritam preporuka na društvenoj mreži X.
&nbsp;Regulatorno tijelo će sada nastaviti prikupljati dokaze u ovom slučaju i ima ovlaštenje unutar EU da kažnjava i zahtijeva promjene ukoliko platforma želi nastaviti s radom u regiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska komisija istražuje Shein: I Temu prekršio Zakon o digitalnim uslugama

Kompletan sastav Ustavnog suda od suštinske je važnosti za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji - poručeno je sa sastanka predsjednice i sudija Ustavnog suda Crne Gore sa evropskim komesarom za pravosuđe Majklom Mekgratom.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na sastanku kojem su prisustvovale sudije Desanka Lopičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović, Jovan Jovanović, i Nikola Mugoša, generalna sekretarka Suda Biljana Damjanović, kao i članovi delegacije Evropske komisije, kazala je da dolazak Mekgrata u Crnu Goru predstavlja snažnu potvrdu zajedničke posvećenosti i vrijednosti, kao i čvrste odlučnosti da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, proces u kojem Ustavni sud igra vitalnu i neophodnu ulogu u zaštiti ustavnosti, vladavine prava i zaštiti ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, komesar Mekgrat pozdravio je postignute rezultate Ustavnog suda u pogledu broja riješenih predmeta i smanjenja trajanja dužine postupka pred Sudom, kada su u pitanju ustavne žalbe.
- Uprkos tome što već duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu, Ustavni sud je postigao konkretne rezultate u cilju jačanja vladavine prava - navodi se u saopštenju.
Armenko je upoznala komesara Mekgrita da Ustavni sud danas ima manje od dvije hiljade predmeta u radu, iako ima devet Ustavom propisanih nadležnosti.
- Zahvaljujući dobrog organizaciji, zalaganju stručne službe i sudija, Ustavni sud nema nijednu ustavnu žalbu u radu stariju od dvije godine, čime je spriječeno da Evropski sud za ljudska prava utvrđuje povrede zbog dužine trajanja postupka - kazala je Armenko. Ona je navela da je, u cilju rješavanja zaostalih predmeta iz oblasti normative, prvi put donijet Plan i program rješavanja predmeta, sa definisanim rokovima, kojim će se kvartalno rješavati predmeti po godini prispjeća.
Komesar Mekgrat i sudije saglasili su se, kako su naveli, da je u narednom periodu neophodno osnažiti Ustavni sud u pogledu njegove potpune nezavisnosti i samostalnosti.
Na sastanku je bilo riječi o poštovanju i izvršenju odluka Ustavnog suda, što je od krucijalne važnosti za vladavinu prava zemlje kandidata za članicu Evropske unije.
Delegacija Ustavnog suda na sastanku je istakla da je pored efikasnosti i kvaliteta odluka, u proteklih pet mjeseci Ustavni sud postigao konkretne i mjerljive rezultate po pitanju transparentnosti rada, što se ogleda u svakodnevnoj komunikaciji sa medijima i približavanju odluka građanima, posebno u predmetima koji su od šireg društvenog značaja. 
Prvi put je, napominju, objavljen i spisak neriješenih predmeta iz oblasti normative, koji će biti kvartalno ažuriran.

Komesar Mekgrat: Potpun sastav Ustavnog suda nužan za evropske integracije

Evropska komisija (EK) saopštila je danas da bi onlajn platforme morale da preduzmu dodatne mjere u borbi protiv sajber-nasilja, koje pogađa jedno od šestoro djece i izaziva sve veću zabrinutost zbog mentalnog zdravlja mladih.
Plan Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou Evropske unije (EU) koja će žrtvama omogućiti da prijave nasilje na internetu, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji obavezuje platforme da više rade na suzbijanju ilegalnog i štetnog sadržaja, uključuje smjernice za zaštitu maloljetnika. Ove mjere omogućavaju djeci da blokiraju i isključe bilo kog korisnika, kao i da ne mogu biti dodati u onlajn grupe bez svog pristanka.
EK je navela da će se ovaj zakon ažurirati kako bi se pojačale mjere koje platforme moraju da preduzmu kako bi maloljetnici bili zaštićeni od štetnog sadržaja i mogli jednostavno da ga prijave. Takođe će biti ažurirana i Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja reguliše televiziju, emitere i platforme za dijeljenje video-sadržaja, kako bi se obuhvatilo i pitanje sajber-nasilja.
- Borba protiv sajber-nasilja znači spasavanje života, jer ono nanosi bol, povređuje i ponekad oduzima ljude koje volimo. To je pandemija koju moramo da riješimo - izjavio je komesar EU za omladinu, kulturu i sport Glen Mikalef.
Plan akcije Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou EU koja će žrtvama omogućiti da prijave sajber-nasilje nacionalnoj liniji za pomoć, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Inicijativa EU protiv sajber-nasilja dolazi dok se zemlje širom svijeta odlučuju na ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama zbog posljedica po njihovo zdravlje i bezbjednost.

EU pokreće akciju protiv sajber-nasilja: Aplikacija za prijavu i stroža pravila za platforme

Sudstvo, kao ključni nosilac vladavine prava, bilježi veću efikasnost i nezavisnost, potvrđenu konkretnim pokazateljima. Napredak u poglavljima 23 i 24 ne mjeri se normama na papiru, već njihovom dosljednom i efikasnom primjenom i mjerljivim rezultatima u praksi - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost.
Pavličić je naglasila da su završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ključna za ukupnu ocjenu spremnosti Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, te da sudska vlast ima posebnu odgovornost u tom procesu. Kako je istakla, sudstvo je svjesno svoje ustavne uloge i značaja postupanja u zaštiti ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je da je u periodu od prethodnog sastanka ostvaren nesporan napredak u oblastima koje Evropska komisija kontinuirano prepoznaje kao prioritetne, uz konsolidaciju postignutih rezultata. Posebno je naglasila da se napredak ne ocjenjuje kroz normativne promjene same po sebi, već kroz održiv „track record“, odnosno vidljive i mjerljive rezultate koji potvrđuju nezavisnost, nepristrasnost, profesionalnost i efikasnost pravosuđa.
Govoreći o jačanju institucionalnih garancija nezavisnosti sudstva, Pavličić je ocijenila da je sazreo trenutak za izmjene Ustava u dijelu unapređenja sastava Sudskog savjeta, kako bi se dodatno ojačala njegova odgovornost u upravljanju sudstvom i smanjio prostor za politički uticaj. Istakla je da većinsko učešće sudija, uz prisustvo uglednih pravnika, obezbjeđuje ravnotežu između nezavisnosti i demokratskog legitimiteta tog tijela.
Ona je podsjetila i na konkretne aktivnosti koje su sprovedene radi povećanja efikasnosti sudskih postupaka i smanjenja broja zaostalih predmeta, navodeći kao posebno značajan iskorak donošenje Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta - prvog nacionalnog strateškog dokumenta te vrste.
Takođe je ukazala na unapređenje ujednačavanja sudske prakse, transparentnosti rada sudova, kao i na strateške dokumente usmjerene ka efikasnijim krivičnim postupcima, djelotvornoj kaznenoj politici i jačoj zaštiti prava žrtava.

Pavličić na Pododboru: Napredak u poglavljima 23 i 24 potvrđen je rezultatima u praksi

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost predstavnika Crne Gore i Evropske komisije (EK) počeće danas u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), &nbsp;Pododbor će otvoriti ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a u ime Evropske komisije, govoriće šef Delegacije Evropse unije u Crnoj Gori Johan Satler.&nbsp;
- Tokom dvodnevnog sastanka, crnogorska strana će predstaviti zapažene rezultate ostvarene od prethodnog sastanka Pododbora, s fokusom na postignuća u oblasti pravosuđa, temeljnih prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, suzbijanje pranja novca, sprečavanju trgovine ljudima i u drugim relevantnim oblastima u okviru poglavlja 23 i 24 - navodi se u saopštenju.
Iz MEP-a su kazali da je sastanak prilika da se evropskim partnerima predstave planovi i potencijalni izazovi u smislu sprovođenja budućih reformi u oblastima od značaja.
Sastanku će, kako je najavljeno, prisustvovati i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, ministar pravde Bojan Božović, predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, Snežana Armenko i Valentina Pavličić, vrhovni i specijalni državni tužioci Milorad Marković i Vladimir Novović.
Na sastanku će učestvovati i brojni visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU u Crnoj Gori kao i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost danas u Podgorici

Evropska komisija u petak je optužila TikTok da je svoju aplikaciju namjerno dizajnirao na način koji potiče zavisničko korišćenje, navodeći funkcije poput beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja videa, puš notifikacija i algoritma preporuka. S druge strane, TikTok je sve to negirao.
U preliminarnim nalazima istrage o usklađenosti s evropskim Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), Komisija je navela da TikTok nije adekvatno procijenio kako dizajnerske odluke mogu negativno uticati na dobrobit korisnika, posebno maloljetnika i ranjivih grupa.
Kao problematični indikatori istaknuti su noćno korištenje aplikacije i učestalost otvaranja tokom dana.
U saopštenju Komisije se navodi da određene funkcije aplikacije "nagrađuju" korisnike stalnim novim sadržajem, što može dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjenja samokontrole.
Zbog toga se od TikToka traži izmjena osnovnog dizajna korisničkog interfejsa, uključujući gašenje beskonačnog skrolanja, uvođenje obaveznih pauza za vrijeme korištenja te izmjene sistema preporuka.
TikTok je odbacio optužbe, navodeći da su preliminarni nalazi "kategorijski netačni i bez osnova", te poručio da će iskoristiti sve pravne mehanizme kako bi osporio zaključke Komisije.
Navode i da TikTok nudi alate za upravljanje vremenom pred ekranom i roditeljske kontrole, ali Evropska komisija smatra da te mjere nisu dovoljno efikasne jer ih je lako zaobići i zahtijevaju dodatni angažman roditelja.
Ove optužbe dolaze u trenutku kada su društvene mreže širom svijeta pod pojačanim nadzorom regulatora.
TikTok sada ima rok za odgovor na preliminarne nalaze Evropske komisije, a potvrđeno kršenje DSA pravila može rezultirati kaznama do šest posto globalnog godišnjeg prihoda kompanije.

Evropska komisija optužila TikTok za kreiranje zavisnosti od aplikacije

Evropska komisija (EK) zvanično je predstavila novi paket sankcija protiv Rusije. Riječ je o 20. paketu sankcija, koji ovog puta obuhvata energetiku, finansijske usluge i trgovinu.
Kako je saopštila predsjednica EK Ursula fon der Lajen, Komisija predlaže uvođenje potpune zabrane pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, u koordinaciji sa zemljama G7, kako bi se smanjili ruski prihodi i otežala prodaja nafte. Proširuje se i lista brodova tzv. "skrivene flote" (ukupno 640), a pooštravaju se i ograničenja za nabavku tankera, kao i za pružanje usluga LNG tankerima i ledolomcima.
Kada je riječ o finansijskom sektoru, prema riječima predsjednice EK, sankcionisaće se još 20 regionalnih banaka, uvode se mjere protiv kriptovaluta i platformi koje omogućavaju zaobilaženje sankcija, a ciljaju se i banke u trećim zemljama koje pomažu ilegalnu trgovinu.
Treći blok mjera dodatno pooštrava izvozne zabrane prema Rusiji, uključujući robu poput gume, traktora i opreme za kibernetičku bezbjednost, u vrijednosti većoj od 360 miliona eura, kao i nove zabrane uvoza metala, hemikalija i kritičnih minerala (preko 570 miliona eura). Uvode se i dodatna ograničenja za tehnologije koje se mogu koristiti u vojne svrhe, kao i kvote za uvoz amonijaka.
Predsjednica EK potvrdila je da evropske institucije, prvi put, aktiviraju instrument za sprečavanje zaobilaženja sankcija kroz zabranu izvoza određenih mašina i radio-opreme u rizične jurisdikcije. Takođe se predviđaju i jače pravne zaštite za kompanije iz EU od eksproprijacije i kršenja intelektualnog vlasništva u Rusiji.
Fon der Lajen je pozvala države članice Evropske unije da usvoje predloženi paket.
- Sada pozivam države članice da brzo odobre ove nove sankcije. Time bismo poslali snažan signal uoči sumorne četvrte godišnjice ovog rata: naša posvećenost slobodnoj i suverenoj Ukrajini je nepokolebljiva. I ako ništa drugo, ona jača iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu- poručila je ona.
Kako se Ukrajina približava četvrtoj godišnjici ruske invazije, predsjednica EK je naglasila da Kremlj nastavlja sa ratnim zločinima i namjernim napadima na stambene objekte i civilnu infrastrukturu.
- Ovo nije ponašanje države koja traži mir. To je ponašanje države koja vodi rat iscrpljivanja protiv nevinog civilnog stanovništva. Dok su u Abu Dabiju u toku važni mirovni pregovori, moramo biti jasni: Rusija će doći za pregovarački sto sa istinskom namjerom samo ako bude primorana. To je jedini jezik koji Rusija razumije- izjavila je fon der Lajen, dodajući da je to razlog zašto EK predlaže 20. paket sankcija.
Potvrdila je i da se, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i "koalicijom voljnih", unapređuje mirovni plan koji uključuje snažne bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Fon der Lajen je navela da su fiskalni prihodi Rusije od nafte i gasa pali za 24 odsto u 2025. godini u poređenju sa prethodnom godinom, čime je povećan budžetski deficit. Prihodi od nafte i gasa u januaru, prema njenim rečima, biće najniži od početka rata.
- Ovo potvrđuje ono što smo već znali – naše sankcije djeluju i nastavićemo da ih koristimo sve dok Rusija ne započne ozbiljne pregovore sa Ukrajinom za pravedan i trajan mir- poručila je predsjednica EK.
Najnoviji predlog Evropske komisije treba da odobre sve države članice EU.

Evropska komisija predlaže 20. paket sankcija protiv Rusije

Predstavnici ministarstava saobraćaja Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije razgovaraće danas sa predstavnicima Evropske komisije u pokušaju da se riješi ograničen boravak profesionalnih vozača kamiona u 29 zemalja Šengen zone.
U radnim timovima ministarstava na video sastanku će učestvovati i predstavnici prevoznika.
Vlasnik transportne firme Unitrag Pižon, Dušan Nikolić rekao je ageniciji Beta da neke evropske zemlje i dalje hapse i deportuju vozače nakon prekida njihovog protesta blokadom teretnih graničnih prelaza, koji je protekle nedjelje trajao četiri dana.
On je naveo da, uprkos najavi EK da se mijenja vizna strategija za profesionale vozače i još neka zanimanja, nije jasno kada će ona biti donijeta i primijenjena i da li će morati da na nju saglasnost da svih 29 zemalja Šengenskog prostora.
- Traži se rješenje koje će se primjenjivati na dužinu boravka profesionalnih vozača kamiona za prevoz tereta i do pune implementacije viznog režima koji je najavila EK- rekao je Nikolić.
Dodao je da je prijedlog prevoznika da profesionalni vozači dobiju elektronsku viznu karticu na najmanje godinu dana koja će im omogućiti registraciju ulaska i izlaska iz 29 zemalja Šengenskog sporazuma
Udruženja vozača četiri balkanske zemlje nekoliko godina bezuspješno su pokušavali da riješe problem ograničenog boravka u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci jer se očekivalo da će eskalirati nakon uvođenja elektronske registracije na graničnim prelazima, koja je stroga za razliku od kontrole preko pečata u pasošima.
Nikolić je rekao da EK prije protesta nije željela da razgovara o rješenju problema, uvođenjem viza. Elektronska kontrola poštovanja pravila Ulaz/Izlaz – 90/180 (EES) uvedena je u oktobru 2025. godine, a do 10. aprila 2026. godine je probni period primjene.
Profesionalnim vozačima je strogom primjenom EES prepolovljeno radno vrijeme u toku jedne godine jer su izjednačeni sa turistima. EU je primenu EES pooštrila zbog sprečavanja ulazaka migranata u te zemlje.

Prevoznici iz Crne Gore, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije sa EK pregovaraju o vizama za boravak u državama Šengena

Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Evropska komisija je pokrenula novu istragu protiv platforme Iks u okviru Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Istovremeno je proširena i istraga koja je protiv ove kompanije otvorena još u decembru 2023. godine.
Nova istraga treba da utvrdi da li je Iks, prije nego što je počeo da koristi Grok na svojoj platformi u Evropskoj uniji, razmotrio moguće posljedice i preduzeo mjere da spriječi širenje štetnog i nelegalnog sadržaja.
Komisija posebno ispituje da li su se na platformi pojavljivali manipulisani seksualno eksplicitni sadržaji i materijali koji mogu predstavljati seksualno zlostavljanje djece.
Prema navodima Evropske komisije, postoje indicije da se takav sadržaj već pojavljivao, zbog čega su korisnici u Evropskoj uniji mogli biti izloženi ozbiljnoj šteti. Zbog toga će Komisija provjeriti da li je Iks postupio u skladu sa pravilima i da li je na vrijeme procijenio moguće probleme, kao i da li je o tome obavijestio Evropsku komisiju prije nego što je Grok uveden.
Pored toga, Komisija je proširila postojeći postupak kako bi dodatno provjerila kako Iks bira i preporučuje objave koje korisnici vide, odnosno da li je razmotrio posljedice promjena u načinu na koji se sadržaj prikazuje, uključujući prelazak na sistem koji koristi Grok.
Evropska komisija navodi da će istragu voditi prioritetno, uz napomenu da njeno pokretanje ne znači da je odluka već donijeta.

Evropska komisija pokrenula novu istragu protiv Iksa zbog Groka

Norvežanin Johanes Hesflot Klebo osvojio je danas zlatnu medalju u trci na 50 kilometara - &nbsp;masovni start, u kros kantriju na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Do pobjede došao je sa rezultatom dva sata, šest minuta i 44,8 sekundi.
To je njegova šesta zlatna medalja u Milanu i Korini, čime je postavio rekord kao sportista sa najviše osvojenih zlatnih medalja na jednim Zimskim olimpijskim igrama.
Time je nadmašio skoro pet decenija star rekord Amerikanca Erika Hajdena, koji je osvojio pet zlata na ZOI u Lejk Plesidu 1980. godine.
Norvežani su u trci na 50 kilometara ostvarili trostruku pobjedu – srebro je pripalo Martinu Njuengetu, a bronza Emilu Iversenu.
Klebo je povećao i rekord po broju osvojenih zlatnih medalja na Zimskim olimpijskim igrama u karijeri na ukupno 11, računajući tri nastupa na Igrama.
Pobjeda Kleba donijela je Norveškoj 18. zlatnu medalju na Igrama,čime je i dodatno uvećala prednost u ukupnom bilansu odličja, koji sada iznosi 40.
Norveška je već u petak postavila rekord po broju osvojenih zlatnih medalja jedne nacije na jednim Zimskim igrama.

Klebo stigao do šeste zlatne medalje u Milanu i Kortini

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 379,63 hiljade vozila.
&nbsp;Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
&nbsp;U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
&nbsp;Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
&nbsp;Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 379,63 hiljade vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata instruktoru vožnje N. M. zbog osnovane sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici, kojima je narušio njen tjelesni integritet.
On se tereti da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
- Osumnjičeni se tereti da je krajem maja 2025. u svojstvu instruktora vožnje, zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti prema maloljetnoj oštećenoj, tokom časa obuke u vozilu auto-škole, bez njenog pristanka i primjenom sile, preduzeo radnje seksualne prirode kojima je narušio njen tjelesni integritet - navodi se u saopštenju.

Instruktoru vožnje zadržavanje zbog sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu protiv četiri maloljetnika (tri imaju 17, a jedan 16 godina) zbog sumnje da su napali dvojicu šesnaestogodišnjaka, saopšteno je iz Uprave policije.
Ovaj slučaj vršnjačkog nasilja se, kako su precizirali, dogodio u krugu jedne srednje škole.
Oni se terete za krivično djelo nasilničko ponašanje.
- Sumnja se da su 10. februara trojica u školskom dvorištu prvo fizički napala jednog maloljetnika, te da su mu zadali više udaraca pesnicama u predjelu glave i tijela, pri čemu je jedan od osumnjičenih koristio i metalnu palicu kojom je oštećenom maloljetniku zadao udarac u predjelu ruke, usljed čega mu je nanijeta laka tjelesna povrede. Sumnja se i da su dvojica od četiri osumnjičenih potom zadala više udaraca pesnicama i drugom oštećenom maloljetniku, koji se umiješao kako bi odbranio druga koji je napadnut - precizirano je u saopštenju.
Krivična prijava protiv četiri maloljetnika je, u konsultaciji sa nadležnim tužiocem, podnijeta u redovnom postupku.
- Policija u kontinuitetu, u saradnji sa upravama škola, preduzima aktivnosti na suzbijanju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije. Savjetujemo roditeljima da razgovaraju sa djecom na vrijeme i prepoznaju obrasce nasilnog i delikventnog ponašanja, kako bi se podsticala asertivna komunikacija i nenasilni vidovi rješavanja konflikata što bi znatno uticalo na smanjenje obima vršnjačkog nasilja, a takođe kako bi se preduprijedile i zakonske posljedice koje zbog delikventnog ponašanja maloljetnika mogu da nastupe kako po djecu tako i po roditelje - poručili su iz Uprave policije.

Tag: evropska-komisija