Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Evropska komisija je usvojila akcioni plan RESourceEU, s ciljem ubrzavanja proizvodnje i diversifikacije snabdijevanja kritičnim sirovinama poput rijetkih minerala, kobalta i litijuma.
Izvršni potpredsjednik Komisije Stefan Sežurn izjavio je da EU ovim planom dobija alate za jačanje sopstvene proizvodnje i sigurnije snabdijevanje ključnim materijalima. Naglasio je da je riječ o koraku ka većoj industrijskoj suverenosti u globalnoj trci za strateškim resursima.
Glavni cilj plana jeste smanjenje zavisnosti od Kine, koja je najveći svjetski dobavljač rijetkih zemnih elemenata – ključnih za pametne telefone, vjetroturbine, električna vozila i vojnu opremu. RESourceEU treba da obezbijedi finansijska sredstva i mehanizme za zaštitu evropske industrije od geopolitičkih i tržišnih šokova.
Početkom naredne godine biće osnovan Evropski centar za kritične sirovine, koji će pružati tržišne informacije, finansirati strateške projekte i jačati otpornost lanaca snabdijevanja kroz zajedničku nabavku i skladištenje.
Plan predviđa i mjere za jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta, praćenje rizika, koordinaciju u krizama i zaštitu od neprijateljskog uplitanja. Najavljene su izmjene Zakona o evropskim kritičnim sirovinama, kao i jača podrška projektima u EU i van nje koji mogu doprinijeti smanjenju zavisnosti od uvoza do 50% do 2029. godine.
Evropska komisija će u narednih 12 mjeseci obezbijediti do 3 milijarde eura za projekte koji mogu osigurati alternativne izvore kritičnih sirovina u kratkom roku.

1250x600

1084x550

Evropska komisija pokreće plan za obezbjeđivanje kritičnih sirovina

Cilj je da Crna Gora postane most između inovacionih ekosistema Zapadnog Balkana i Evropske unije, a ostajemo u potpunosti posvećeni ubrzanju reformi, jačanju inovacionih politika, ekonomije zasnovane na znanju i kreiranju snažnog ekosistema za razvoj talenata - poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović na sastanku sa evropskom komesarkom za startapove, istraživanje i inovacije Ekaterinom Zaharievom.
Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, potvrdio snažno partnerstvo Crne Gore sa Evropskom komisijom i visoku usklađenost naših reformi sa evropskim prioritetima u oblasti nauke, inovacija i razvoja talenta.
Jakšić Stojanović je istakla da Crna Gora ulazi u novi razvojni ciklus u kojem će se reforme u nauci, inovacijama i obrazovanju krunisati novom Strategijom pametne specijalizacije za period od 2026. do 2031, usmjeravajući inovacioni i naučnoistraživački ekosistem ka Evropskom istraživačkom prostoru.&nbsp;
- Podrška razvoju talenata u naučno-istraživačkoj i inovacionoj djelatnosti jedan od prioriteta Vlade i ključan element priprema za članstvo u EU. Poseban akcenat sastanka odnosio se na jačanje učešća Crne Gore u programu Horizon Europe, posebno u njegovom trećem stubu posvećenom inovacijama i startapovima - rekla je Jakšić Stojanović.&nbsp;
Predstavila je mjere koje Ministarstvo sprovodi kako bi se unaprijedila priprema projektnih predloga, povećala konkurentnost istraživača i startapova, te ojačale veze sa evropskim inovacionim mrežama, uključujući EIC i EIT.&nbsp;
- Ministarstvo planira uspostavljanje Savjetodavne kancelarije za Horizon kako bi se podrška na još efikasnije usmjeravala ka potencijalnim korisnicima - kazala je Jakšić Stojanović.
U fokusu razgovora bio je i strateški značaj Horizon projekata, pa je istakla da očekuje da Crna Gora u narednom periodu napravi iskorak u jačanju istraživačke izvrsnosti i izgradnji nove infrastrukture u saradnji sa vodećim evropskim institucijama posredstvom ovog programa.
- Ministarka je komesarku informisala i o projektu „Station M“ - novom nacionalnom inovacionom kampusu koji će objediniti višefaznu podršku za startapove, povezanost sa međunarodnim partnerima i investitorima, kao i razvoj vještina u okviru S3 prioriteta - navodi se u saopštenju.
Zaharieva je pozdravila reformske procese koje Crna Gora sprovodi, naročito u integraciji nacionalnih politika sa evropskim instrumentima, te pohvalila odlučnost Vlade da unaprijedi učešće naučne i inovacione zajednice u evropskim programima.&nbsp;
- Posebno je naglasila važnost proaktivnog ulešća u ERA akcijama. Izrazila je spremnost za dalju saradnju kroz zajedničke inicijative, ekspertizu i povezivanje sa evropskim inovacionim akterima, ističući da Crna Gora ima podršku Evropske komisije za dalje jačanje inovacionog ekosistema i naučnositraživačke djelatnosti - piše u saopštenju.

Jakšić-Stojanović sa Zaharievom: Cilj da Crna Gora postane most između inovacionih ekosistema Zapadnog Balkana i Evropske unije

Crna Gora je završila sve obaveze u pet pregovaračkih poglavlja koja treba da budu zatvorena krajem godine i čeka se ocjena Evropske komisije i članica Evropske unije (EU), kazali su iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;U tom resoru očekuju da će rezultati rada Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati.
&nbsp;Iz MEP-a su “Vijestima” rekli da vjeruju da je Crna Gora na dobrom putu da na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji sa EU zatvori poglavlja “na kojima je intenzivno i predano radila tokom ove godine”.
&nbsp;To su poglavlja 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).
&nbsp;Na pitanje šta će biti sa poglavljem 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), čije zatvaranje je blokirala Hrvatska krajem prošle godine, iz MEP-a su odgovorili da je proces u fazi političkih konsultacija sa Hrvatskom i ishod će zavisiti od njihove procjene.
&nbsp;U MEP-u očekuju Međuvladinu konferenciju sredinom decembra, u skladu sa dinamikom danskog predsjedavanja Savjetom EU.
Oni su istakli su da je urađen veoma obiman i zahtjevan posao na ispunjavanju mjerila u poglavljima koja su planirana za zatvaranje do kraja godine.
Kako dodaju, Ministarstvo evropskih poslova, zajedno sa svim resornim ministarstvima i institucijama koje su nadležne za ova poglavlja, preduzelo je sve aktivnosti kako bi se obaveze u potpunosti realizovale.
&nbsp;- Međutim, važno je naglasiti da finalnu procjenu ispunjenosti mjerila i spremnosti poglavlja za zatvaranje donose Evropska komisija i države članice EU. Naše očekivanje je da će rezultati Vlade i nadležnih institucija biti jasno prepoznati od strane Komisije i država članica- rekli su iz resora ministarke Maide Gorčević.

MEP završio obaveze, čeka se ocjena Evropske komisije i članica EU

Univerzitetu Crne Gore odobren je projekat „Studentski glas u Parlamentu“, u okviru EU programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” (Citizens, Equality, Rights and Values – CERV).
Kako je saopšteno iz UCG-a, ovaj projekat predstavlja važan iskorak u osnaživanju učešća mladih u javnom životu, povezujući studente iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa nacionalnim parlamentima obje države, dajući im prostor za jasno i javno izražavanje stavova i predlaganje politika za mlade.
Projekat je osmišljen da podstakne aktivno učešće studenata u demokratskim procesima i pruži im praktično znanje o funkcionisanju parlamenata, evropskim vrijednostima, kreiranju javnih politika i odgovornom građanstvu. Poseban akcenat stavljen je na simulaciji rada Parlamenta kako bi studenti stekli iskustvo u vođenju parlamentarne debate u realnom okruženju; predlaganju javnih politika; pregovaranju o različitim temama i stavovima; i donošenju odluka u skladu sa demokratskim procedurama i principima opšteg dobra.
U okviru projekta će se razviti “Digitalna platforme za demokratsko učešće”, preko koje će studenti predlagati ideje, glasati o inicijativama i učestvovati u vođenim diskusijama na različite teme. Iz Univerziteta su rekli da će posebna pažnja biti posvećena kritičkom mišljenju, kako bi se kod mladih povećala otpornost na dezinformacije, manipulativne medijske forme i izraze i političku apatiju.&nbsp;
- Kroz projektne aktivnosti i redovan angažman Univerziteta želimo da podstaknemo mlade da grade odgovoran odnos prema sebi i drugima, budu oslonac u izgradji vrijednosnog sistema zajedništva, podrške i opšteg dobra i pomognu nam da iskoračimo iz kulture zasnovane na ličnim interesima, samopromociji i kultu ličnosti - dodaje se u saopštenju.
Navode da će više od dvije hiljade studenata biti direktno uključeno u projektne aktivnosti, dok će rezultati biti primjenjivi, a aktivnosti nastavljene i nakon završetka projekta.
- Odobrenje Evropske komisije potvrđuje relevantnost i kvalitet ove inicijative, a kroz kombinaciju praktičnog učenja, digitalnog angažmana i regionalne saradnje, projekat “Studentski glas u Parlamentu” predstavlja važan korak u održivom i trajnom jačanju demokratskog okruženja - zaključeno je u saopštenju Univerziteta.

Evropska komisija odobrila projekat UCG: Studentski glas u Parlamentu

Ekonomski rast Crne Gore nastavio se stopom od oko tri odsto u prvoj polovini godine, podržan snažnom domaćom potražnjom, navodi se u Jesenjim ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za ovu godinu.
“Iako veći raspoloživi dohodak i kreditna ekspanzija pokreću privatnu potrošnju, oni su takođe doprinijeli višoj inflaciji. Vanjski disbalansi su se povećali zbog privremenog pada izvoza električne energije, usporenih turističkih rezultata i snažne potražnje za uvoznom robom”, ocijenjeno je u prognozi EK.
Dodaje se da postoje izgledi za umjeren ekonomski rast između 2025. i 2027. godine, sa postepenim oporavkom izvoza, dok se očekuje usporavanje rasta privatne potrošnje.
“Revidirani budžet predviđa deficit od 3,5 odsto BDP-a u 2025. godini, a očekuje se da će deficit premašiti tri odsto BDP-a tokom prognoziranog perioda, dok se očekuje da će javni dug porasti na preko 60 odsto BDP-a”, konstatuje se u ekonomskim prognozama EK.
Domaća tražnja pokreće rast BDP-a
Realni rast BDP-a za 2024. godinu je revidiran naviše sa tri odsto na 3,2 odsto.
“Ekonomija je porasla za 3,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu u prvoj polovini 2025. godine, vođena snažnim povećanjem investicija, koje su porasle za 7,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, i privatnom potrošnjom, koja je porasla za 6,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast privatne potrošnje je podržan višim raspoloživim dohotkom i kreditnom ekspanzijom”, navodi se u jesenjim prognozama EK za Crnu Goru.
Navodi se i da su privremeno zatvaranje termoelektrane Pljevlja zbog rekonstrukcije i nadogradnje, kao i usporeni turistički rezultati, doveli do negativnog rasta izvoza od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu.
“U međuvremenu, rast uvoza je ostao stabilan na 3,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo negativnim doprinosom eksternog sektora BDP-u. Državna potrošnja je umjereno porasla”, ocjenjuje se u prognozama.
U periodu 2025-27, predviđa se da će ekonomski rast ostati vjerovatno stabilan krećući se oko tri odsto.
„Sprovođenje programa „Evropa sad 2.0“, koji je obuhvatio smanjenje doprinosa za penzije, povećanje minimalne zarade i ubrzanje investicija u infrastrukturu, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u 2025. godini. Očekuje se da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju nestati u periodu 2026-27, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata“, navodi se u ekonomskim prognozama.
Očekuje se da će se izvoz oporaviti u periodu 2026-27 zahvaljujući ponovnom otvaranju termoelektrane Pljevlja, dok se očekuje da će rast izvoza usluga, posebno turizma, ostati umjeren.
„Prognozira se da će rast uvoza usporiti u periodu 2026-27, u skladu sa usporavanjem domaće potražnje. Deficit tekućeg računa se povećao u prvoj polovini 2025. godine zbog loših rezultata izvoza robe, posebno električne energije, i usporene turističke sezone. Suficit u bilansu sekundarnih dohodaka je opao, odražavajući veće tekuće transfere, dok se suficit primarnih dohodaka neznatno poboljšao, u skladu sa istorijskim trendom. Veliki deficiti tekućeg računa će se nastaviti i u 2026-27, uglavnom zbog rasta uvoza“, konstatuje se u prognozama EK.
Poboljšanje situacije na tržištu rada
Rast zaposlenosti, djelimično podržan smanjenjem neformalne zaposlenosti usljed sprovođenja programa „Evropa sad 2.0“, nastavio se i u 2025. godini, a stopa nezaposlenosti pala je na novi rekordno nizak nivo od 10,7 odsto u drugom kvartalu 2025. godine, navodi se u prognozama.
„Očekuje se da će rast zaposlenosti nastaviti da se usporava u 2026-27. godini, jer će veće plate vjerovatno opteretiti stvaranje radnih mjesta u sektoru usluga“, dodaje se u dokumentu.
Mjere domaće politike doprinose ponovnom rastu cjenovnih pritisaka
Inflacija je ubrzana tokom 2025. godine sa 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine u januaru na 4,9 odsto u septembru, konstatuje se u prognozama.
„Ključni pokretači bili su zdravstvene usluge, smještaj, ugostiteljstvo i alkoholna pića. Inflaciju u 2025. godini takođe pokreću domaći cjenovni pritisci koji proizilaze iz viših plata“, navodi se u dokumentu.
Očekuje se da će inflacija biti umjerena u 2026-27. godini pod pretpostavkom da se politike ne promijene.
„Rizici po izglede BDP-a su usmjereni naniže. Iako je izloženost Crne Gore SAD ograničena, neizvjesno globalno okruženje i dalje predstavlja rizik od pada, zajedno sa sporijim oporavkom izvoza nego što se očekivalo. Pored toga, veće plate opterećuju konkurentnost sektora usluga. Rizici od porasta su povezani sa ubrzanom implementacijom investicionog programa i Reformske agende u okviru Plana rasta EU, za koju se očekuje da će poboljšati poslovno okruženje“, predviđa se u prognozama EK.
Budžetski deficiti će se nastaviti
Od januara do avgusta budžet je podbacio i zabilježio deficit od 0,9 odsto projektovanog BDP-a, u poređenju sa ciljanim deficitom od 3,5 odsto za cijelu 2025. godinu, konstatuje EK.
„Rast prihoda je podržan snažnim učinkom PDV-a, akciza i poreza na dohodak građana, dok su doprinosi za penzije i prihodi od grantova bili niži od očekivanih. Potrošnju su pokretale investicije, socijalni transferi i troškovi kamata“, navodi se u prognozama.
U odsustvu dodatnih mera konsolidacije, EK predviđa da će se deficit opšte države povećati 2025. godine i ostati iznad tri odsto BDP-a u periodu 2026-27.
„Predviđa se da će se javni dug postepeno povećavati, vođen stalnim budžetskim deficitima. U martu je Crna Gora izdala rekordnu količinu evroobveznica od 850 miliona eura, što iznosi oko 10,7 odsto projektovanog BDP-a. Ravnoteža rizika po fiskalne izglede ostaje nagnuta naniže zbog oslanjanja na poreze na potrošnju i visoke obavezne potrošnje“, zaključuje se u jesenjim ekonomskim prognozama EK koje se odnose na Crnu Goru.

EK objavila prognoze: Očekivan umjeren rast crnogorske ekonomije do 2027.

Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za taj list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
POBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru, nije tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru

Evropska komisija priprema predstavljanje najnovijeg plana za zaštitu Evropske unije(EU) i zemalja kandidata za članstvo od stranog uplitanja i političke manipulacije.
"Štit demokratije", kako se naziva, predstavlja skup prijedloga koji će se postepeno uvoditi u narednim godinama. Napredna verzija dokumenta, u koju je uvid imala redakcija Radija Slobodna Evropa, naglašava da je Rusija glavna direktna prijetnja kako za EU, tako i za zemlje koje teže članstvu u bloku.
Evropska komisija će plan predstaviti 12. novembra.
- Pored svog brutalnog agresorskog rata protiv Ukrajine, Rusija takođe pojačava hibridne napade, vodeći bitku za uticaj protiv Evrope. Taktike koje koristi zadiru duboko u tkivo naših društava, s potencijalno dugotrajnim posljedicama - navodi se u nacrtu.
Dodaje se da širenjem obmanjujućih narativa, ponekad uključujući manipulaciju i falsifikovanje istorijskih činjenica, pokušavaju narušiti povjerenje u demokratske sisteme.
Nijedna druga zemlja se ne spominje u tekstu od 30 stranica iako je EU ranije izražavala zabrinutost zbog pokušaja Kine da proširi svoj politički uticaj širom kontinenta.
<h2>Doba dezinformacija</h2>
Pitanje borbe protiv dezinformacija i stranog uplitanja izaziva kontroverze kako u Briselu, tako i šire.
EU se još oporavlja od oštre kritike koju je američki potpredsjednik Džej Di Vens iznio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru, kada je tvrdio da opasnost za EU ne dolazi od Kine ili Rusije, već iznutra – kroz cenzuru i gušenje neslaganja i različitih mišljenja.
Kritika je uslijedila ubrzo nakon što je Ustavni sud Rumunije u decembru 2024. poništio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, samo nekoliko dana prije nego što je trebao biti održan drugi krug.
Tajanstveni programer s reputacijom raskošnog načina života postao je ključna figura u tvrdnjama da je desničarski predsjednički kandidat Kalin Georgesku imao koristi od tajnih kampanja uticaja.
Sud je presudio da je Kremlj vodio onlajn kampanju za promociju nacionalističkog kandidata Kalina Georgeskua, koji je završio kao prvi. Mnogi kritičari optužili su sud za političko uplitanje u izbore i narušavanje slobode govora.
Zbog toga Evropska komisija postupa oprezno.
Dio tog opreza proizlazi iz činjenice da su mnoga od ovih pitanja u nadležnosti pojedinačnih država članica, ali i zato što je Brisel oprezan da ne bude dodatno antagonistički nastrojen prema velikim onlajn platformama, posebno onima sa sjedištem u SAD-u kao što su Gugl, Majkrosoft i Meta, s obzirom na nepredvidive transatlantske odnose, trgovinske ratove i strahove da bi Sjedinjene Američke Države mogle povući još trupa s kontinenta.
Ipak, nacrt sugeriše da EU mora sarađivati s tim tehnološkim gigantima. Većina njih, s upadljivim izuzetkom platforme Iks Ilona Maska, potpisala je Kodeks ponašanja EU o dezinformacijama, što znači da kompanije poput Fejsbuka i TikToka redovno dostavljaju izvještaje Evropskoj komisiji o tome kako se nose s tim problemom.
<h2>Pozivanje na vještačku inteligenciju</h2>
Dokument predlaže da Evropska komisija treba dodatno pritiskati te kompanije da učine više na "demonetizaciji dezinformacija" i poboljšanju otkrivanja i označavanja sadržaja generisanog i manipulisanog pomoću vještačke inteligencije.
Fokus inicijative "štit demokratije" je trostruk: poboljšanje situacione svijesti, podrška demokratskim institucijama i slobodnim medijima, te jačanje angažmana građana.
Glavni prijedlog je osnivanje Evropskog centra za demokratsku otpornost. Taj centar bi bio čvorište koje "povezuje postojeće mreže i strukture koje rade na prevenciji, otkrivanju, analizi i odgovoru na obrasce prijetnji u informacijskom prostoru, te razvija zajedničke pristupe, prakse i metodologije, uz razmjenu relevantnih podataka i analiza".
Pristalica proevropske Partije akcije i solidarnosti (PAS), ogrnut moldavskom zastavom, osmehuje se dok proverava rezultate na telefonu u Kišinjevu posle parlamentarnih izbora 28. septembra 2025.
Evropska unija je ovo pokušala već jednom, 2019. godine, ali sistem za brzo upozoravanje nikada nije zaživio. Ovaj drugi pokušaj uključivaće institucije EU, države članice, pa čak i zemlje kandidate poput Moldavije i Ukrajine, kao i one sa Zapadnog Balkana.
Međutim, Evropska komisija želi jasno staviti do znanja da ovo nije neka vrsta "Ministarstva istine". Planovi će se uvoditi postepeno, učešće će biti dobrovoljno, a centar će djelovati "uz poštivanje nadležnosti EU i nacionalnih vlasti".
<h2>Pažljivo praćenje izbora</h2>
Ostale ideje uključuju uvođenje "EU digitalnog identitetskog novčanika" naredne godine za građane i stanovnike EU, osnivanje evropske mreže provjeravatelja činjenica koji će raditi na bazi podataka za provjeru činjenica, te "dobrovoljnu mrežu influensera za podizanje svijesti o relevantnim pravilima EU i razmjenu najboljih praksi".
Podsjećajući na parlamentarne izbore u Moldaviji u septembru, u kojima je Rusija bila snažno uključena u pokušaj oblikovanja ishoda, nacrt takođe predlaže da se misije EU za posmatranje izbora izvan bloka ojačaju "kako bi se pomoglo nacionalnim vlastima tokom cijelog izbornog ciklusa" – što Brisel vjerovatno planira ponoviti na narednim, veoma neizvjesnim parlamentarnim izborima u Armeniji.
Na isti način, predloženo je i proširenje mandata Evropskog opservatorija za digitalne medije, koji pruža istraživanja i analize o kampanjama dezinformacija. Sada će dobiti više sredstava za rad na pitanjima vezanim za izbore, ne samo u državama članicama EU, već i u partnerskim zemljama.
U dokumentu se takođe spominje finansijska podrška nezavisnim medijima i novinarstvu u susjedstvu EU, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.
Nisu navedeni konkretni iznosi. Međutim, mnogi od programa predloženih u okviru "štita demokratije" trenutno su uključeni u prijedlog Evropske komisije za sedmogodišnji budžet EU od dva biliona eura (2,3 biliona dolara), koji počinje 2028. godine.

EU pokreće "Štit demokratije" za borbu protiv ruskih dezinformacija i zaštitu izbornog procesa

Evropska komisija (EK) započela je formiranje nove obaveštajne jedinice pod predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen.
Cilj pomenute jedinice biće da poboljša korišćenje informacija koje prikupljaju nacionalne špijunske agencije, navodi <a href="https://www.ft.com/content/b8a3aee3-222b-4b4f-a1e2-e7a819ac0dd2" target="_blank">Financial times</a>.
Prema navodima lista, jedinica će biti uspostavljena u okviru generalnog sekretarijata Komisije i planira da angažuje zvaničnike iz različitih djelova obavještajne zajednice Evropske unije, radi prikupljanja i analize obaveštajnih podataka za zajedničke svrhe.
Britanski list navodi da su četiri osobe koje su upoznate sa planovima potvrdile ove informacije, dok Rojters nije mogao da potvrdi izvještaj.

Evropska komisija osniva novu obavještajnu jedinicu pod vođstvom Ursule fon der Lajen

Najava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos da bi kandidati prije punopravnog članstva bili na probnom periodu kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i pretvaranje tih “država u trojanske konje Rusije” – u vladajućim crnogorskim krugovima je dočekana sa rezervom. Za razliku od njih, analitičari imaju razumijevanja za ovu najavu, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Da je ovo poruka upravo zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, koji su manje više pod snažnim uticajem Rusije, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, jer Brisel želi budućnost bez “novih uporišta proputinovske politike”.
Ivana Stradner, saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ocjenjuje da je ovakav plan Brisela povezan sa djelovanjem premijera Mađarske i Slovačke koji opstruiraju EU.
Crnogorski diplomata Željko Perović, strategiju Brisela smatra opravdanom kada je u pitanju Crna Gora, jer je kako kaže “vlast od 2020. pod uticajem antievropskog i proruskog Beograda”.
U ovogodišnjem Izvještaju o proširenju, Evropska komisija je navela četiri kandidata koji bi mogli biti novi članovi EU: Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina.
Duže od dvanaest godina nije bilo prijema novih članica u EU. Posljednja je primljena Hrvatska 2013.
<h2>Poslije 12 godina EU govori o proširenju – ali uslovnom</h2>
Predsjednica EK Ursula Fon Der Lajen prošle godine je najavila da će proširenje biti “prioritet” do 2029. godine.
Uoči ovogodišnjeg Izvještaja o napretku država komesarka za proširenje Marta Kos je za The Financial Times navela mogućnost da kandidati dobiju “probni rok” kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i kršenje vrijednosti Unije.
Kazala je da ne želi pristupanje zemalja u EU koje će se poslije prijema udružiti sa Rusijom.
- Ne želim da uvodim ‘trojanske konje’ koji će biti aktivni za pet, deset ili 15 godina. Zato Komisija razrađuje ideje poput prelaznog ili probnog perioda i zaštitnih mjera - rekla je Kos.
“Probni status” mogao bi podrazumijevati period u kome nove članice nemaju pravo glasa o svim pitanjima i mogućnost privremenog isključenja u slučaju demokratskog nazadovanja, piše The Financial Times.
<h2>Vlada Crne Gore rezervisana prema "probnom članstvu"</h2>
Prema modelu “uslovnog prijema” Crne Gore u EU, rezervu su izrazili premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović.
Spajić je krajem oktobra u okviru londonskog Samita Berlinskog procesa saopštio da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa.
Na istom skupu premijer Albanije Edi Rama je rekao da se, za razliku od Spajića, ne protivi prijemu u članstvo “sa drugačijim statusom” u Uniji.
- Nemamo pravo na veto, dok se Evropa ne reformiše. Pratimo politiku EU i NATO, ali ćemo dati sebi za pravo da kažemo šta mislimo - kazao je Rama.
A potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je rekao da bi “članstvo bez punog prava glasa bi bilo teško prihvatljivo”.
<h2>Uslovno članstvo za suzbijanje "krtica"</h2>
Analitičar Boško Jakšić za RSE ocjenjuje da su Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile spoljnu politiku sa EU.
- Zato vjerujem da se klauzula ne odnosi na Podgoricu i Tiranu, ali se hipotetički zadržava mogućnost uslovnog članstva, imajući u vidu prosrpske proruske snage koje nisu zanemarljive u Crnoj Gori - kaže Jakšić.
Kaže da bi klauzula bila upozorenje Crnoj Gori šta se može dogoditi ukoliko se dozvoli da uticaj tih snaga poraste u budućnosti.
- To se ne odnosi na ovaj trenutak, jer su u Briselu gotovo svi zadovoljni procesom integracija u Crnoj Gori - dodao je Jakšić.
Ipak smatra da Brisel ne može biti siguran da u budućnosti u nekoj od novih članica, neće pobijediti snage koje će voditi politiku kao sada mađarski premijer Viktor Orban.
- EU ne želi događaje kakvi su bili u Mađarskoj ili Slovačkoj koje blokiraju odluke Unije, stavljaju veto na podršku Ukrajini ili proširenje sankcija Rusiji. To je poruka i kandidatima Zapadnog Balkana koji su manje ili više pod snažnim uticajem Rusije - kazao je on.
Naglašava da je to poruka kandidatima “da spoljnu i bezbjednosnu politiku vode na način koji će onemogućiti da postanu "krtice" u Uniji”.
<h2>"Brisel već ima Orbana i Fica"</h2>
I Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona za RSE, plan EU dovodi u vezu sa djelovanjem premijera Mađarske ali i Slovačke koji, kako kaže, opstruiraju EU.
- Brisel već ima Orbana i Roberta Fica, a posljednje što im treba je Aleksandar Vučić - kazala je ona.
Ona ocjenjuje da je Brisel dugo tolerisao Srbiji koja je kandidat za EU, balansiranje između Rusije i Kine sa jedne i zapada sa druge strane.
- Zvuči paradoksalno, ali Rusiji i Kini bi članstvo Srbije u EU odgovaralo, jer bi Srbiju koristili kao polugu uticaja u Evropi. To je test za EU - kaže Stradner.
Ona navodi da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori i Albaniji da se što prije približe članstvu, kako bi spriječila zvanični Beograd da urušava prozapadne težnje zemalja regiona.
- Vučić poručuje da u EU treba zajedno da uđu sve zemlje Zapadnog Balkana uz poruku zapadu da "možda Srbija nije savršena ali je region još gori". EU treba da ignoriše te poruke i pomogne priključenju Crne Gore i Albanije - zaključuje Stradner.
<h2>Brisel neće da "timari Putinovog trojanskog konja"</h2>
A crnogorski diplomata Željko Perović za RSE kaže da je opravdana strategija Brisela o “probnom članstvu” budućih članica EU, pa i kada je riječ o Crnoj Gori koja je, kako kaže, podijeljena i međusobno posvađana.
- Vlast nakon 2020. je pod dirigentskom palicom antievropskog i proruskog Beograda, sa zavisnim pravosuđem, nedobronamjernim ponašanjem prema svim susjedima, osim Srbije. U Crnoj Gori je ugroženo sve što nije srpsko – ruski svijet. I to daje za pravo ovakvom razmišljanju Brisela - kazao je on.
Perović podsjeća da Brisel već duže Crnu Goru vidi kao prvu narednu članicu EU, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
Perović kaže da se već nekoliko godina spekuliše o “brzom prijemu” Crne Gore, navodeći izjavu potpredsjednice EK Kaje Kalas koja je 2030. navela kao godinu uslovnog prijema novih članica.
Vjeruje da bi pobjeda istinski prozapadnih snaga na narednim izborima 2027, obradovala Brisel.
- Jer EU više neće morati da ‘timari’ Putinovog ‘trojanskog konja’, nego državu i vlast koja dijeli evropske vrijednosti - poručio je Perović.
I dio opozicije u Crnoj Gori smatra da je dobra ideja da se EU protiv ruskog uticaja bori mehanizmom “probnog članstva”.
- Ako je Rusija 2016. godine pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slično neće pokušati i prilikom ulaska u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija - naveo je Miloš Đuričković iz opozicionog Evropskog saveza.
Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke nastale iz proruskog Demokratskog fronta, ne podržavaju NATO članstvo i zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.
One u značajnoj mjeri participiraju u Vladi premijera Milojka Spajića, a njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore.

Uslovno članstvo u EU - da Crna Gora i ostali kandidati ne postanu ruske "krtice"

Njemačka će od 1. januara naredne godine povećati minimalnu cijenu radnog sata sa 12,82 na 13,9 eura bruto, a mnoge firme najavljuju poskupljenja i otkaze kako bi pokrile nove troškove, pokazuje izvještaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo).
Najizraženiji efekti očekuju se u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su niske plate najzastupljenije.
Istraživanje pokazuje da preduzeća kao najčešću reakciju planiraju poskupljenja svojih proizvoda i usluga, mada nešto manje nego 2022. godine kada je posljednji put značajno povećan minimalac, prenosi Tanjug.
Umjesto toga, sve veći broj kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih i odlaganje investicija, što ukazuje na pritisak koji rast minimalne cijene rada stvara u periodu ekonomske stagnacije.
Mnoga preduzeća koja su direktno pogođena povećanjem minimalne satnice očekuju i slabljenje profitabilnosti, kao i rast ulaznih troškova, uključujući nabavke i logistiku.
Poreg toga, značajno je porastao udio firmi koje strahuju da će povećanje minimalca dodatno smanjiti njihovu konkurentnost, što nije bila tako česta briga u vrijeme povećanja minimalca u 2022.
Ifo zaključuje da uticaj rasta minimalca na kompanije zavisi i od šire ekonomske situacije u Njemačkoj.
Njemačka privreda se već duže vrijeme bori sa poteškoćama, tako da bi negativni efekti rasta minimalca mogli da budu izraženiji nego u prethodnim ciklusima povećanja minimalne zarade. 
&nbsp;

Njemačka podiže minimalac od 1. januara, firme najavljuju poskupljenja i otkaze

Veliki broj naoružanih pripadnika policije okružio je aerodrom Hitrou u Londonu, a kako izvještavaju britanski mediji, dogodio se "značajan incident".
Društvenim mrežama kruže snimci najprometnijeg aerodroma u kojem sve vrvi od hitnih službi, a sada su stigle i prve informacije o tome šta se dogodilo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEverydayBritain%2Fstatus%2F1997616676981158322%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997616676981158322%7Ctwgr%5Eb2c586d4d69b3fba33b8275d0a623b2b7759a4a3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naime, kako piše Sky News, jedan muškarac uhapšen nakon što je više ljudi poprskano “nekakvom vrstom suzavca”, saopštila Metropoliten policija.
- Policija je prisutna na aerodromu Hitrou dok istražujemo okolnosti napada na više ljudi jutros. Policija je pozvana u 8:11 sati u višespratnu garažu na Terminalu 3 nakon prijava da je više osoba napadnuto. Više ljudi poprskano je onim za šta se vjeruje da je vrsta suzavca od strane grupe muškaraca koji su zatim napustili mjesto incidenta. Naoružani policajci su reagovali i uhapsili jednog muškarca zbog sumnje na napad. On je u pritvoru, a istraga o pronalaženju ostalih osumnjičenih je u toku. Služba hitne pomoći Londona izašla je na teren i žrtve su prevezene u bolnicu. Ne vjeruje se da su njihove povrede opasne po život niti životno promjenljive. Trenutno ima izvijesnih ometanja saobraćaja u tom dijelu, ali Terminal 3 ostaje otvoren - naveli su iz policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkarma2moksha%2Fstatus%2F1997616434177003832%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997616434177003832%7Ctwgr%5Eb2c586d4d69b3fba33b8275d0a623b2b7759a4a3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komandant Piter Stivens rekao je da u ovoj fazi vjeruju da je u incidentu učestvovala grupa ljudi koji se međusobno poznaju, pri čemu je svađa eskalirala i dovela do povređivanja više osoba.
Služba hitne pomoći Londona saopštila je da je oko 8.40 proglašen "značajan incident".
- Došlo je do punog raspoređivanja resursa i hitna pomoć tretira situaciju kao i dalje aktivnu - navodi se.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTarique18386095%2Fstatus%2F1997616654419996715%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997616654419996715%7Ctwgr%5Eb2c586d4d69b3fba33b8275d0a623b2b7759a4a3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Portparol londonske vatrogasne brigade rekao je: "Pozvani smo u 8.14 danas da pomognemo kolegama iz hitnih službi u incidentu u blizini Terminala 3 na aerodromu Hitrou. Vatrogasci su i dalje na licu mjesta."
Došlo je do poremećaja u radu metroa i željeznice, uz neka kašnjenja na linijama Elizabet i Pikadili.

(VIDEO) Drama na aerodromu Hitrou: Uhapšen muškarac, oglasila se policija

Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Likvidna aktiva banaka na kraju septembra iznosila je 1,58 milijardi eura, što je 3,61 odsto niže nego u avgustu.
Likvidna aktiva banaka u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 3,07 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju septembra iznosila je 7,74 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,6 odsto u odnosu na avgust, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,9 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju septembra dominantno učešće od 67,42 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,28 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,97 odsto, dok se 3,33 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,81 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,88 odsto, pozajmice sa 4,05 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,26 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju septembra iznosio je 997,17 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,25 odsto, a na godišnjem 12,34 odsto.

Likvidna aktiva banaka 1,58 milijardi eura

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Tag: evropska-komisija