Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Evropska komisija predložiće carine na rusku naftu koja se još uvozi na evropsko tržište, saopštio je portparol Komisije Olof Gil.
- Komisija će uskoro izići s pojedinostima tog prijedloga - rekao je Gil na konferenciji.
Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen je u srijedu nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom najavila da će predložiti carine na uvoz ruske nafte, prenosi SEEbiz.
Ovdje nije riječ o sankcijama, za koje se traži jednoglasnost, nego o trgovinskoj mjeri o kojoj države članice odlučuju kvalifikovanom većinom, što onemogućava da neka od članica stavi veto na odluku.
Mađarska i Slovačka su jedine zemlje koje još uvoze naftu iz Rusije putem naftovoda Družba. Njima je, kao i Češkoj odobreno izuzeće iz zabrane uvoza nafte i naftnih derivata kao zemljama koje nemaju izlaz na more i ne mogu ju uvoziti iz drugih izvora.
To izuzeće te zemlje treba iskoristiti i osigurati diversifikaciju snabdjevanja naftom iz drugih izvora, što je Češka u međuvremenu i učinila, dok Mađarska i Slovačka još ne pokazuju namjeru da će ići u tom smjeru.

EK će predložiti carine na uvoz ruske nafte

Moldavija se suočava sa kampanjom dezinformacija bez presedana koju predvodi Rusija uoči parlamentarnih izbora u nedjelju, 28. septembra, saopštila je danas Evropska komisija.
- To nije prvi put da je Rusija pribjegla klasičnoj taktici manipulacije i dezinformacija, ali danas ide mnogo dalje - upozorila je portparolka Evropske Komisije Anita Hiper.
Ona je rekla da se Moskva „duboko miješa u izborni proces“.
Izbori u nedjelju se smatraju ključnim za budućnost te bivše sovjetske republike sa 2,5 miliona stanovnika, koja je stekla nezavisnost 1991. godine. Pred njom su produbljivanja veza sa EU, za koju je kandidat, ili povratak pod uticaj Rusije.
Za sada većina anketa pokazuje da vodi proevropska stranka predsjednice Maje Sandu koja je na vlasti od 2021. godine.
Sandu je osudila „miješanje bez presedana“ Kremlja u izbore, uz ulaganje „stotine miliona eura“ u kupovinu glasova i dezinformisanje birača.

Evropska komisija: Rusija se miješa u izbore u Moldaviji

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je opcija obaranja borbenih aviona koji ulaze u vazdušni prostor NATO "na stolu“.
Njen komentar je uslijedio nakon što je Rusija optužena da su njeni avioni ovog mjeseca više puta ulazili u vazdušni prostor članica NATO, uključujući Poljsku, Rumuniju i Estoniju.
- Moje mišljenje je da moramo da branimo svaki kvadratni centimetar teritorije. To znači da ako dođe do upada u vazdušni prostor i nakon upozorenja, nakon što smo bili veoma jasni, naravno da je opcija obaranja aviona koji je narušio naš vazdušni prostor na stolu - rekla je Fon der Lajen za SiEnEn (CNN), prenosi Politiko.
Predsjednica Evropske komisije je tako ponovila ono što je na marginama Generalne skupštine UN u utorak rekao američki predsjednik SAD Donald Tramp, kada je na pitanje da li misli da zemlje NATO treba da obaraju ruske avione u svom vazdušnom prostoru odgovorio potvrdno.

Fon der Lajen: Opcija obaranja aviona koji ulaze u vazdušni prostor NATO "na stolu"

Samo nešto više od dva mjeseca poslije glasanja o nepovjerenju, Evropska komisija pod vođstvom Ursule fon der Lajen ponovo se suočava sa takvim predlozima. Ovoga puta kritika se odnosi i na carinski sporazum sa Trampom, piše Dojče vele.
Evropska komisija Ursule fon der Lajen moraće početkom oktobra ponovo da se suoči sa glasanjem o predlozima za izglasavanje nepovjerenja u Evropskom parlamentu.
Prema informacijama njemačke novinske agencije DPA, poslanike je o tome obavijestila predsjednica parlamenta Roberta Mecola. Glasanje bi trebalo da se održi između 6. i 9. oktobra.
Prethodno je provjereno da li predloge, kako pravila nalažu, podržava najmanje 72 poslanika, odnosno desetina od 720 poslanika.
Klimatska politika i trgovinski sporazumi
Kritike u predlozima za glasanje o nepovjerenju, koje su podnijele desničarska grupa Patriote za Evropu („Patriots for Europe” PfE ) i poslanička grupa Ljevice – prije svega su usmjerene protiv fon der Lajen, ali se glasanje o nepovjerenju može odnositi samo na cijelu Evropsku komisiju.
U predlogu PfE kritikuju se, između ostalog, klimatska i migraciona politika fon der Lajen. Poslanici joj dodatno prebacuju netransparentnost i cenzuru i kritikuju trgovinski sporazuma sa Merskurom i SAD. „Evropa je danas slabija nego ikada, jer predsjednica Komisije stalno propušta da se pozabavi najhitnijim izazovima”, navodi se u predlogu Patriota, u koji je uvid imao Politiko.
Šef poslaničke grupe Ljevice u Evropskom parlamentu, njemački poslanik Martin Širdevan, između ostalog je rekao: „Komisija je sklopila poguban carinski sporazum sa Trampom.” Taj pakt je, po njegovim riječima, napad na evropsku industriju i uništiće na hiljade radnih mesta. Osim toga, Komisija je predugo ćutala u vezi sa humanitarnom katastrofom u Pojasu Gaze.
Malo vjerovatan uspjeh
Ipak, smatra se malo vjerovatnim da izglasavanje o povjerenju uspije, jer bi za njega bila potrebna dvotrećinska većina od ukupnog broja datih glasova, kao i većina svih članova parlamenta. To znači najmanje 361 glas, a ako bi svi poslanici bili prisutni i glasali, čak 480.
Na izborima u novembru prošle godine Komisija Ursule fon der Lajen dobila je 370 od 688 datih glasova.
Evropska komisija morala je već u julu da se suoči sa sličnim predlogom o izglasavanju nepovjerenja: Fon der Lajen je u tada bila optužena za nedostatak transparentnosti pri nabavci vakcina tokom pandemije korone, poništavanja poruka koje je razmjenjivala sa šefom američkog farmaceutskog koncerna Fajzer, kao i za centralistički stil vođenja.
Predlozi za nepovjerenje – zapravo rijetki
Predlozi za izglasavanje nepovjerenja Evropskoj komisiji zapravo su rijetka pojava. Prije jula, desničarski populisti su 2014. pokušali da smijene tadašnju Komisiju Žan-Kloda Junkera, ali bez uspjeha.
Tada je za predlog glasalo samo 101 poslanik iz evroskeptičnog tabora, 461 je bio protiv, a 88 se uzdržalo.
Jedini slučaj kada je došlo do pada Evropske komisije bio je 1999. godine, kada je Komisija Žaka Santera podnijela ostavku unaprijed, nakon što je objavljen izvještaj o prevarama, lošem upravljanju i nepotizmu.

Evropski parlament u oktobru ponovo glasa o nepovjerenju Evropskoj komisiji

Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić izjavila je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Predsjednica Skupštine Srbije sastala se u Briselu sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, a planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije.
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Brnabić poslije sastanaka u Briselu: Bez razgovora o isključenju srpskih naprednjaka iz Evropske narodne partije

Ovo je peti put da Ursula fon der Lajen drži svoj govor o stanju Unije. Ove godine počela ga je pozivom Evropi da se bori za svoje vrijednosti i slobodu, ali i za svoje mjesto u svijetu „u kojem su mnoge važne sile ili podijeljene ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Evropi“.
Predsjednica Evropske komisije poziva na „trenutak evropske nezavisnosti“. Ovoga puta govorila je više od sat, a prvenstveno se usredsredila na spoljnu politiku. Istakla je da Ukrajina mora da nastavi da dobija podršku i da se pritisak na Rusiju mora dodatno povećati. Na 19. paketu sankcija protiv Rusije se, kako kaže, radi. I traže se novi načini da se zamrznuta ruska imovina stavi na raspolaganje Ukrajincima.
Iznad svega, međutim, u govoru je riječ o situaciji u Gazi. Nju je Ursula fon der Lajen opisala kao „neprihvatljivu“.
<h2>Iznenađujuće najave o Izraelu</h2>
To je ujedno i područje o kojem je predsjednica Komisije dala najkonkretniju izjavu, kao i najavu koja najviše iznenađuje: Evropska komisija obustaviće sva bilateralna plaćanja Izraelu – s izuzetkom sredstava za civilno društvo i Memorijal Holokausta Jad Vašem.
Konkretno, portparol Evropske komisije objasnio je da je riječ o sredstvima iz fonda za međunarodnu saradnju koja u prosjeku iznose šest miliona eura godišnje od 2025. do 2027, kao i 14 miliona eura za tekuće projekte.
Evropska komisija takođe namjerava da predloži suspenziju trgovinske komponente Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela i uvođenje sankcija protiv „ekstremističkih“ ministara i „nasilnih doseljenika“. EU je najveći trgovinski partner Izraela.
Izrael je odmah kritikovao Fon der Lajen. Izraelski ministar spoljnih poslova Sar tako je na Iksu napisao da neke od njenih izjava ponavljaju „lažnu propagandu Hamasa i njegovih partnera“. Hamas je militantna islamistička grupa i EU i SAD ga, između ostalih, klasifikuju kao terorističku organizaciju.
<h2>Koliko su vjerovatne te sankcije?</h2>
Odluke o sankcijama i Sporazumu o pridruživanju zahtijevaju većinu među državama-članicama EU. Predsjednica Evropske komisije Fon der Lajen takođe je svjesna da će ih biti teško pronaći, što je jasno stavila do znanja i u Evropskom parlamentu.
Države-članice Evropske unije duboko su, naime, podijeljene oko toga kako se odnositi prema Izraelu. Dok neke zemlje, poput Irske i Španije, već dugo pozivaju na strože zajedničko djelovanje, uključujući (djelimičnu) suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, druge zemlje, a posebno Njemačka, tome se protive.
Mnogi poslanici pozdravljaju najave Fon der Lajen, koja je u prošlosti bila kritikovana zbog prevelikog oklijevanja prema Izraelu. Valeri Aje, liderka liberalne grupe Renew, obećava predsjednici Komisije da će podržati prijedloge i biti spremna da preduzme dalje korake. Martin Širdevan, lider Ljevice, i dalje smatra da su prijedlozi Fon der Lajen previše slabi. On takođe poziva na prekid isporuka oružja i suspenziju Sporazuma o pridruživanju.
Thu Ngujen, zamjenica direktora spoljnopolitičkog trusta mozgova Centar Žak Delor, takođe vidi najavu Fon der Lajen kao pokušaj da povrati svoju raniju snagu. Tako je, kaže ona, predsjednica Komisije odlučila da, koliko je to moguće, odustane od postizanja konsenzusa s državama-članicama i da nastupi s pitanjima koja su joj važna.
<h2>„Ljeto poniženja“ još urezano u kosti Evropljana</h2>
Ljeto američke diplomatije između Rusije i Ukrajine, u kojem su Evropljani uglavnom bili marginalizovani, kao i trgovinski sporazum sa SAD kojim su Evropljanima nametnute carine od 15 odsto u mnogim oblastima – sve se to još osjeća u Strazburu.&nbsp;
Pozicija Fon der Lajen posljednjih nedjelja nije bila laka, a više puta je kritikovana zbog svojih pregovaračkih vještina sa SAD.
To je bio slučaj i u Strazburu. Tamo je Žordan Bardela, vođa krajnje desne parlamentarne grupe Patriote za Evropu, kritikovao sporazum Fon der Lajen sa SAD, za koji je rekao da će Evropu pretvoriti u „vazalnu državu“. Kritika na račun sporazuma došla je i od predsjedavajuće Socijaldemokratske grupe, Iratse Garsija Perez.
- Prihvatanje carine od 15 odsto bez predviđanja uzvratnih mjera je neprihvatljivo - navela je ona.
U svom govoru Usrula fon der Lajen branila je sporazum.
- Obezbijedili smo da Evropa dobije najbolji mogući sporazum - rekla je ona.
Iako, kako je rekla, ona odbacuje carine, istovremeno je naglasila da je sporazum uspio da postigne stabilnost u odnosima EU i SAD u teškim geopolitičkim vremenima.
<h2>Evropa je svjesna svoje beznačajnosti</h2>
Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije (EPP), kojoj pripada i Fon der Lajen, u raspravi je rekao: „Mi Evropljani stojimo sami u olujnom svjetskom poretku. Niko nas na svjetskoj pozornici trenutno ne sluša.“ Veber odgovor na to vidi u većoj saradnji unutar Evrope.
I Fon der Lajen se kune u evropsko jedinstvo, a prije svega nezavisnost. To je tema koja se provlači kroz cio njen govor.
<h2>Široko razumijevanje nezavisnosti</h2>
Evropski „trenutak nezavisnosti“ obuhvata ne samo elemente odbrambene politike. Tako, na primjer, Fon der Lajen ne govori samo o sprovođenju zajedničkih odbrambenih projekata i proširenju geostrateških kapaciteta, već je i cilj smanjenje ekonomske zavisnosti. Da bi se to postiglo, prema njenim riječima, EU bi, između ostalog, trebalo da postane konkurentnija, smanji energetsku zavisnost i uspostavi nova trgovinska partnerstva.
Fon der Lajen takođe želi da riješi pitanja unutrašnje politike, poput visokih troškova stanovanja, pravila o pristupu društvenim mrežama za djecu i obezbjeđenja budućnosti automobila u Evropi.
Thu Ngujen primjećuje da je govor pokušaj prevazilaženja razlika u Evropskom parlamentu i da se nešto ponudi, posebno, strankama koje podržavaju Ursulu fon der Lajen – naime EPP-u, socijaldemokratama i liberalnoj grupi Renew.
<h2>Poslanici: Sada Fon der Lajen mora da pokaže rezultate</h2>
Govor je dobro primila većina poslanika iz demokratskog centra. Na primjer, jedan od predsjedavajućih Zelenih, Bas Ajkhout, rekao je za Dojče vele da je Fon der Lajen prenijela da želi da promijeni stvari, ali da na kraju zavisi od toga šta će zapravo da uradi. Prošle godine bili su, kaže, razočarani.
Ekspertkinja za evropsko pravo Ngujen takođe je kritikovala Fon der Lajen zbog njenih velikih ambicija i patosa – a malo konkretnih akcija. Međutim, u intervjuu za Dojče vele, naglasila je da konkretna primjena planova Ursule fon der Lajen zavisi i od podrške država-članica i Evropskog parlamenta. A rasprava u parlamentu je, kaže ona, pokazala da je ta institucija EU veoma podijeljena.

Fon der Lajen želi veću nezavisnost EU - šta to znači?

Evropska komesarka Marta Kos oštro je reagovala na uvrede koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio poslanicima Evropskog parlamenta, koji su se u petak pojavili na protestu u Novom Sadu. Poručila je da takvi napadi otkrivaju „upitno razumijevanje demokratije“ i jasno stavila do znanja da Srbija ovakvim potezima dodatno urušava svoj međunarodni ugled.
- U Beogradu imamo problem - rekla je Kos nakon sastanka sa šeficom diplomatije Austrije Beate Majnl-Rajzinger u Beču.
Dodaje da "kad se članovi Evropskog parlamenta nazivaju ološem, to otkriva upitno razumijevanje demokratije".&nbsp;
-- Izjave predsednika Vučića i predsjednice Skupštine (Ane) Brnabić protiv EU takođe neće popraviti reputaciju Srbije u Evropi - ističe Kos.
Komesarka je podsjetila vlast u Beogradu na obaveze koje je preuzela pred predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i pred njom lično.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fadicerimagic%2Fstatus%2F1965057545715810606%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965057545715810606%7Ctwgr%5E1987effc7bc2f595ddbf8684dbd55ff2f566c796%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Savjeti za srpsku vladu su jasni – fokus na reformama koje su obećane. To znači nezavisno pravosuđe sposobno da se bori protiv korupcije, slobodni i nezavisni mediji i izborni zakon koji garantuje da samo volja građana odlučuje o većini u parlamentu - navela je Kos.
Dodala je i da građani imaju pravo da protestuju, ali da nasilje na ulicama i akti vandalizma moraju prestati, uz očekivanje da policija postupa primjereno i uz puno poštovanje osnovnih prava.
Vučić je poslanike Evropskog parlamenta koji su prisustvovali protestu u Novom Sadu nazvao „ološem“, tvrdeći da je riječ o „najgorem ološu koji se tu skupio“.
Optužio ih je za „brutalno mešanje u unutrašnja pitanja Srbije“ i zaprijetio da će svi koji, kako je rekao, „pokušavaju da ruše Srbiju spolja“, biti procesuirani u skladu sa zakonima.

Kos odgovara na Vučićeve uvrede: Kada se poslanici EP nazivaju ološem, to otkriva upitno razumijevanje demokratije

Kancelarija Evropske unije na Kosovu izrazila je zabrinutost zbog nedavnih medijskih izvještaja koji, kako se navodi u saopštenju, "pokušavaju da zastraše i kriminalizuju rad nevladinih organizacija".
Ova reakcije EU je uslijedila nakon što je 4. septembra na televiziji Klan Kosova emitovana emisija u kojoj se srpska nevladina organizacija Aktiv iz Sjeverne Mitrovice optužuje za "napad na policiju i državu Kosova".
- Kao i mediji, nevladine organizacije su ključni stub kosovskog civilnog društva, a njihova uloga je da prate, analiziraju i pozivaju na odgovornost vlasti, uključujući i Kosovsku policiju", navodi se u reakciji Kancelarije EU na Kosovu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUKosovo%2Fstatus%2F1963938581333844442%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1963938581333844442%7Ctwgr%5Eedea8a8b809da0a32a3f1a04d8cc34a0244d3a15%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje se da je Aktiv krajem 2024. godine u saradnji sa nekoliko drugih srpskih nevladinih organizacija, objavila javni izvještaj u kome se skreće pažnja na neprikladno ponašanje pojedinih pripadnika policije Kosova i upotrebu "nedozvoljenih simbola".
- Ministarstvo unutrašnjih poslova i Kosovska policija su priznali ovaj problem i formirali radnu grupu za njegovo rješavanje, u partnerstvu sa međunarodnom zajednicom, uključujući EU - navodi se dalje u reakciji.
Prethodno je reagovala i nevladina organizacija Aktiv uz napomenu da najoštrije osuđuje i kategorički odbacuje kao netačne, zlonamjerne i neodgovorne navode iznijete u emisiji Ora Shtatë na televiziji Klan Kosova.
U saopštenju Aktiv navodi da je novinar Kuštrim Bekoli iznio niz neosnovanih optužbi na njihov račun, pozivajući se na izvještaj "Etnizacija kosovske policije: rušenje Ahtisarijevih temelja građanske i multietničke institucije", koji je zajednički objavilo pet organizacija civilnog društva - Nova društvena inicijativa, Centar za afirmativne društvene akcije, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj, Aktiv i Centar za zastupanje demokratske kulture.
- Najteža optužba bila je tvrdnja da se NVO Aktiv bavi "špijunažom" i da predstavlja prijetnju ustavnom poretku Kosova. Takve klevetničke izjave predstavljaju ozbiljnu uvredu i opasno su predstavljene kao činjenice, čime se naša organizacija i druge srpske NVO na Kosovu dovode u potencijalnu opasnost, naročito u osjetljivom i nestabilnom društveno-političkom okruženju u kojem radimo - navodi se.
U studiji "Etnizacija Kosovske policije" srpske nevladine organizacije su ukazale da pripadnici policije na svojim uniformama ističu simbole Albanije i Oslobodilačke vojske Kosova, te da tako nešto ne doprinosi miru i toleranciji, već učvršćuje postojeće podjele i tenzije.
Objavljena je nakon niza pritužbi na račun policije na sjeveru Kosova od strane građana i upozorenja civilnog društva da policija koristi "silu" za uspostavljanje vlasti.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova su za Radio Slobodna Evropa tada naveli da su upoznati sa pritužbama građana iz redova srpske zajednice kada je riječ o radu policije, te da se tim povodom blisko sarađuje sa Policijskim inspektoratom Kosova.
Aktiv je u svojoj reakciji istakao da se napadom na njih potkopava civilno društvo, delegitimizuje glas srpske zajednice na Kosovu i ugrožavaju temelji multietničkog i demokratskog društva.
Ova organizacija je pozvala regulatorne institucije Kosova, kao što su Nezavisna komisija za medije (IMC) i samoregulatorno tijelo Savjet za štampu Kosova, kao i međunarodnu zajednicu, da reaguju, a kosovske institucije, posebno Tužilaštvo, da istraže djelovanje Klan Kosova, "pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu konkretne korake kako bi zaštitilo civilno društvo od kampanja blaćenja i narativa mržnje".
Nevladina organizacija Sbunker, koja promoviše demokratske vrijednosti na Kosovu i u regionu, takođe je početkom ove godine predstavila istraživanje pod nazivom "Borba protiv ekstremizma na Kosovu: trendovi, izazovi i kontramjere", u kojem se ukazuje i na porast etnonacionalizma, te da doprinosi podjelama u društvu.
U istraživanju se navodi da su intervjui i fokus grupe pokazali da među mladim Albancima nacionalizam ima više odbrambeni karakter - fokusira se na zaštitu suvereniteta Kosova i traženje pravde za prošlost, nego na isključivanje drugih etničkih grupa.

EU na Kosovu zabrinuta zbog kriminalizacije nevladinih organizacija

Evropska komisija je danas kaznila Gugl sa 2,95 milijardi eura zbog kršenja antimonopolskih pravila sprečavanjem konkurencije na tržištu reklamne tehnologije, uprkos prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će Evropskoj uniji uvesti dodatne carine, "ako diskriminiše američke kompanije".
Američki tehnološki gigant je favorizovao sopstvene usluge na štetu konkurencije na tržištu oglašivača i onlajn izdavača, saopštila je Evropska komisija, prenosi Politiko.
- Gugl sada mora da predloži ozbiljan lijek za rješavanje svojih sukoba interesa, a ako to ne učini, nećemo oklijevati da ih sami nametnemo - rekla je izvršna potpredsjednica Evropske komisije Tereza ​​Ribera.
Dodaje da digitalna tržišta postoje da bi služila ljudima i moraju biti utemeljena na povjerenju i pravednosti.&nbsp;
- A kada to zakaže, javne institucije moraju djelovati kako bi spriječile dominantne igrače da zloupotrebljavaju svoju moć - navela je Ribera.
Komisija je prvobitno namjeravala da izrekne kaznu u ponedjeljak, ali je to zaustavio evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič zbog kontinuiranih Trampovih prijetnji novim carinama.
Gugl sada ima rok od 60 da obavijesti Komisiju kako namjerava da riješi taj sukob interesa i da otkloni zloupotrebu.&nbsp;
Današnja kazna je manja od kazne od 4,34 milijarde eura, koju je izvršna vlast EU izrekla Guglu 2018. godine zbog zloupotrebe dominacije u vezi sa Androidom, ali je veća od 2,42 milijarde, sa kojom se kompanija suočila zbog favorizovanja svoje usluge poređenja cijena iz 2017. godine.
Globalna šefica regulatornih poslova kompanije Gugl Li-En Malholand rekla je da će se kompanija žaliti na odluku Evropske komisije.
- Odluka EK nam nameće neopravdanu kaznu i zahtijeva promjene koje će nanijeti štetu hiljadama evropskih preduzeća, tako što će im otežati zaradu - rekla je Malholand.
Odluka Komisije dolazi u trenutku kada će se paralelni proces uskoro voditi pred američkim sudovima.
U aprilu je američki savezni sudija utvrdio da je Gugl nezakonito održavao monopol u oglašavanju putem pretrage, a suđenje je zakazano za 22. septembar.

Evropska komisija kaznila Gugl sa 2,95 milijardi eura zbog kršenja antimonopolskih pravila

Povodom Dana Vojske Crne Gore, predsjednik države Jakov Milatović odlikovao je posthumno Ordenom za hrabrost vojnika Dejana Božovića, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima u avgustu ove godine, navedeno je u saopštenju. 
- Služenje Crnoj Gori uvijek je zahtijevalo izuzetnu hrabrost i predanost, što se pokazalo i ovog ljeta. Vojnik Dejan Božović, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima, svojim djelom pokazao je najviši stepen odgovornosti i posvećenosti službi i domovini. U znak zahvalnosti i dubokog poštovanja, posthumno ga odlikujem Ordenom za hrabrost. Ovim simboličkim činom u ime svih građana Crne Gore, njemu i njegovoj porodici izražavam duboku zahvalnost - istakao je Milatović. 
Kako je naglasio, Dejanovo ime ostaće vječno upisano među one koje su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi. 
- Život dat u službi svoje zemlje nosi posebnu težinu. Dejan je svojim zaslužio i zadužio poštovanje svih nas - i taj čin nas obavezuje da, na svim nivoima odlučivanja, stvaramo uslove u sistemu vojne i civilne zaštite koji će spriječiti da se ovakvi gubici ikada više ponove. Dejanova žrtva ostaće trajni podsjetnik da odgovornost institucija mora biti jednaka hrabrosti pojedinca. Neka mu je vječna slava i hvala - poručio je Milatović.

Milatović: Ime Dejana Božovića ostaće vječno upisano među one koji su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi

U srcima i dušama novih generacija vojnika i oficira odjekuju slavni i herojski juriši naših predaka koji su oslobađali i branili otadžbinu. Taj osjećaj dužnosti, časti i ljubavi prema domovini predstavlja neraskidivu sponu između slavne prošlosti i sadašnjeg poziva svakog vojnika Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić povodom Dana Vojske Crne Gore.
Kako je naveo, ovaj dan predstavlja priliku da sa dubokim poštovanjem odamo priznanje svim pripadnicima Vojske Crne Gore, koji svojim odgovornim radom, disciplinom i odanošću služe miru, stabilnosti i bezbjednosti naše države.
- U njemu živi sjećanje na one koji su se borili na Krusima, Martinićima, Grahovcu, Vučjem Dolu, kao i Mojkovcu – na Božić 1916. godine, kada je naša vojska još jednom pokazala svoju hrabrost protiv snažnijeg i mnogobrojnijeg neprijatelja, svjedočeći svojim podvigom onu Njegoševu misao: ‘Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka" - navodi se u čestitki.
Kako dodaje Mandić, s osjećajem posebnog ponosa ističe da kasarna u Kolašinu odnedavno nosi ime brigadira Miloša Dragišinog Medenice, komandanta kolašinske brigade koja je na Mojkovcu 1916. godine vodila odlučujuću borbu protiv agresora.&nbsp;
- Ta činjenica nije samo simboličan gest – već dubok izraz njegovanja kulture sjećanja na heroje Mojkovačke bitke i potvrda da Vojska Crne Gore čuva svoju herojsku istoriju i da je njeni najsvjetliji primjeri i danas nadahnjuju. Uvjeren sam da će Vojska Crne Gore nastaviti da se razvija kao savremena, profesionalna i ponosna vojna sila, čvrsto utemeljena u tradiciji i usmjerena ka budućnosti u kojoj je mir najveća pobjeda. Želim vam uspjeh u daljem radu, dobro zdravlje i čast da nastavite da dostojno predstavljate najbolje vrijednosti naše države - poručio je Mandić.&nbsp;
On je čestitku uputio ministru odbrane Draganu Krapoviću, načelniku Generalštaba, brigadnom generalu Miodragu Vuksanoviću, i svim pripadnicima Vojske Crne Gore, prisustvujući svečanoj proslavi koja je priređena u kasarni Danilovgrad.

Mandić: U srcima i dušama novih generacija vojnika i oficira odjekuju slavni i herojski juriši naših predaka koji su oslobađali i branili otadžbinu

Nova gradonačelnica Herdekea (Severna Rajna-Vestfalija) Iris Štalcer iz SPD-a napadnuta je nožem i nalazi se u kritičnom stanju, piše Bild, a prenosi Danas.
Novoizabrana gradonačelnica je pronađena teško povrijeđena u svom stanu u Herdeke-Herentišu.
Navodno je zadobila brojne ubodne rane u stomak i leđa. Njen usvojeni sin (15) i ćerka (17) bili su u kući. Oni su pozvali policiju. Ljekari se bore za život gradonačelnice.
Policija je odvela sina gradonačelnice. U patrolnom autu, dječaku su stavili lisice i obukli su mu forenzičko odijelo. Prema riječima istražitelja, to je bilo samo da bi se spriječilo prikrivanje dokaza.
Prema pisanju lista Bilda, Štalcerovu je teško povrijeđenu u njenom stanu pronašao njen sin. Navodno mu je rekla da ju je na ulici napalo nekoliko muškaraca.
Javni servis WDR je prvi izvijestio o incidentu. Hitne službe su pronašle Štalcerovu živu, ali u životno ugroženom stanju.
Motiv napada ostaje nepoznat, prenosi DW.
Štalcer je tek nedavno izabrana za gradonačelnicu. U drugom krugu izbora 28. septembra pobjedila je sa 52,2 odsto glasova kandidata desnocentričnog Hrišćansko-demokratskog društva (CDU) Fabijana Konrada Hasa.
CDU je prethodno dugo vremena imao funkciju gradonačelnika u Herdekeu.
Štalcer, 57-godišnja majka dvoje tinejdžera, je advokatica za radno pravo koja je dugi niz godina radila u lokalnoj politici grada od oko 23.000 stanovnika.
Nemački kancelar Fridrih Merc (CDU) naveo je da je šokiran zbog napada na Štalcer.
„Dobili smo vest o gnusnom činu u Herdekeu. Sada se to mora brzo razjasniti. Plašimo se za život imenovane gradonačelnice, Iris Štalcer, i nadamo se njenom potpunom oporavku“, napisao je Merc na platformi X. „Moje misli su sa njenom porodicom i voljenima.“
Šef poslaničke grupe SPD-a u Berlinu, Matijas Mirš, rekao je da se nada da će socijaldemokratkinja „preživjeti strašan čin“. Nije mogao da komentariše pozadinu, rekavši da je SPD duboko zabrinut.

Njemačka: Nova gradonačelnica Herdekea napadnuta nožem, ljekari se bore za njen život

Svaki put kad se uzdrmaju temelji vlasti, tužilaštvo krene sa rijaliti hapšenjima ne bi li zakrpilo rupe u parlamentarnoj većini, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić.
Upozorava, kako dodaje, Radosava Vrbicu, Joksima Poštara, predstavnike Iks zajednice, kao i vlasti kritički nastrojene novinare, da zaključaju vrata od stanova i kuća, jer će u cik zore na ista zakucati SPO po nalogu SDT Vladimira Novovića.
- Ključ u bravu, pamet u glavu! - zaključio je Anđušić u objavi na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1975611274856935775&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Tužilaštvo krene sa rijaliti hapšenjima svaki put kad se uzdrmaju temelji vlasti

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: evropska-komisija