Đuranović: Kad pogledam izvještaj EK o Crnoj Gori pomislim da ne živim u toj zemlji, deprimirajuća je tišina na kriminalizaciju medija

Kad pročitam izvještaj Evropske komisije (EK) o medijskoj zajednici u Crnoj Gori pomislim da ne živim u toj zemlji. Tamo se govori o stranim malignim uticajima - prvenstveno o ruskim, podrazumijevaju se srpski ali se ne pominju u izvještaju, ali se ne govori ništa o onim, za nas vrlo važnih, koji dolaze od institucija vlasti - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.

On je, odgovarajući na pitanje kako danas gleda na to što je u julu 2024. godine naprasno smijenjen sa mjesta glavnog i odgovornog urednika i direktora „Pobjede“ što je izazvalo protest dijela redakcije, SDT tražilo uvid u tekstove koji su objavljeni tokom njegovog „mandata“, te što je više puta potom davao iskaz u policiji i SDT-u, poručio je proces kriminalizacije medija krenuo i prije toga.

- Kad ste pomenuli 2024. godinu i moju smjenu u „Pobjedi“ - ne bih ulazio u tu priču, ali je činjenica da je proces kriminalizacije medija krenuo nešto ranije. Kad to kažem ne mislim samo na sebe nego na više kritičkih medija. Specijalno državno tužilaštvo je bilo nosilac tog „posla“ - konkretno Miloš Šoškić koji je jula 2024. godine targetirao i pokušao da kriminalizuje šest crnogorskih novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Samira Rastodera, Šekija Radončića, Darka Šukovića, mene i i nagrađivanog pisca Milorada Popovića. Mi smo targetirani jer smo kao novinari komunicirali sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem - naveo je Đuranović na Cetinjskom forumu.

Pojasnio je da su pregledom Katnićevog telefona ustanovili su mu oni slali poruke i da je on na njih odgovarao, ali da sadržaj tih poruka nije objavljen - jer su one bile potpuno profesionalne.

- To je prošlo bez neke reakcije vlasti, reagovala su samo medijska udruženja. No, to je bio samo vrh ledenog brijega i javna demonstracija sile i pritiska na medije. Kako je to tada prošlo i mi nijesmo formalno kriminalizovani - u smislu podizanja optužnice, slična situacija sada sa optužnicom protiv Aleksandra Mijajlovića koja je podignuta na jedan vrlo zanimljiv i do sad neviđen način - za uticaj na medije i, da banalizujem, pokušaj nekog „državnog udara“, a u optužnici na 300 strana nema kvalifikacije krivičnog djela - što je svojevrsni presedan - pojasnio je Đuranović.

Ta se državna sila koja, kako je rekao, prije svega radi za određene političke centre moći, se nastavila.

- Tako da su urednici šest kritičkih medija morali da svjedoče u tom procesu - jer smo komunicirali sa čovjekom koji je vlasnik medijske agencije. Dali smo iskaze u Specijalnom državnom tužilaštvu. Naša su imena ubačena u optužnicu. To govori da živimo u vremenu kada naši zapadni partneri žmure zbog interesa i Evropske unije i interesa Crne Gore da u nju uđe. I određeni mediji postaju žrtvena jagnjad - ocijenio je Đuranović.

Selektivni pristup SDT-a se, kako je dodao, uočio i u situaciji da jedna osoba iz menadžmenta jednog dnevnog lista nije obuhvaćena svjedočenjima sve dok advokat Mijajlovića nije pomenuo i da je sa njom razmjenjivao poruke.

- I onda je naknadno pozvana da da iskaz. Tog medija takođe uopšte nema u optužnici i onda je jasno da postoji selektivan pristup SDT-a. To jeste zabrinjavajuće i govori o stvarnoj situaciji u Crnoj Gori i koliko kritički mediji pokušavaju da se bore da istina dođe na vidjelo. U tome deprimirajuća tišina dolazi iz Brisela. Ne znam da li mi neku šljivovicu da ponudimo, pa da se zagrlimo i zapjevamo - zaključio je Đuranović.