Specijalna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Nataša Bošković podnijela je ostavku na tu funkcjiu, saopštio je Tužilački savjet.
"Savjet je donio odluku da specijalnoj tužiteljki Nataši Bošković prestane funkcija specijalne tužiteljke u Specijalnom državnom tužilaštvu, ostavkom", saopštio je Tužilački savjet.
Savjet je na današnjoj sjednici donio Odluku o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u Državnom tužilaštvu. Po toj odluci se do 30 odsto uvećava zarada za državne službenike i namještenike raspoređene u zvanja iz člana 9 Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa.
"Na sjednici je razmatrano 10 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je za šest pritužbi dao mišljenje da su neosnovane, za dvije pritužbe je utvrđeno da je Tužilački savjet ranije dao mišljenje, za jednu pritužbu je dato mišljenje da se ustupi nadležnom državnom tužilaštvu, a za jednu pritužbu je dato mišljenje da se ne radi o pritužbi u pogledu zakonitosti rada", dodaju u saopštenju.
Razmatrane su, kako iz Tužilačkog savjeta, tri pritužbe državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u vezi ugrožavanja njihove samostalnosti. Savjet je dao mišljenje da su sve tri pritužbe osnovane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nataša Bošković podnijela ostavku na funkciju specijalne tužiteljke

Bivšem ministru bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenadu Nešiću i njegovoj supruzi i bratu pravosnažno je zaplijenjena u Crnoj Gori, saopštilo je Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Vijeće Višeg suda u Podgorici je, rješenjem od 16. decembra ove godine, odbilo kao neosnovanu žalbu Nešića, okrivljenog za produženo krivično djelo pranje novca, i njegove supruge i rođenog brata M.N. i P.N, izjavljenu protiv rješenja sudije za istragu tog suda od 17. marta.
Tada je sudija za istragu, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, odredio privremenu mjeru obezbjeđenja na nepokretnu imovinu sumnje da je stečena kriminalnom djelatnošću.
- Time je pravosnažna zabrana raspolaganja okrivljenom u odnosu na dva luksuzna stana u Tivtu, površine 163,55 i 182,46 metara kvadratnih, sa dva garažna mjesta, njegovoj supruzi u odnosu na stan u Budvi, površine 74 metara kvadratnih, sa garažom i njegovom rođenom bratu u odnosu na građevinsku parcelu površine 1.395 metara kvadratnih, u mjestu Buljarice, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Luksuzni stanovi u Tivtu i Budvi pod blokadom: Pravosnažno zaplijenjena imovina bivšeg ministra BiH Nenada Nešića

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je, rješenjem Kvso br. 31/25 od 24. decembra, optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) podignutu 9. oktobra 2025. godine protiv M.M., Ž.B., V.M., S.Đ. i E.K. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje u saizvršilaštvu.
Prema navodima SDT-a, predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao M.M. zajedno sa za sada nepoznatim licem, dok su ostali optuženi postali njeni pripadnici. Cilj grupe, kako se sumnja, bio je prenos neocarinjenih cigareta preko carinske linije iz Slobodne carinske zone Luke Bar, izbjegavanjem mjera carinskog nadzora, te njihova dalja prodaja i rasturanje u Podgorici, Rožajama, na teritoriji Srbije i Kosova.
SDT tereti optužene da su u periodu od novembra 2019. do marta 2021. godine nezakonito prenijeli i distribuirali 42.827 paketa cigareta, čime su neplaćanjem carina, akciza i poreza pribavili kriminalnoj organizaciji veliku imovinsku korist, dok je Crnoj Gori nanesena šteta od najmanje 33.182.320,05 eura.
Protiv optuženih je, kako navodi SDT, pokrenuta finansijska istraga sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
SDT podsjeća sve medije i korisnike koji prenose informacije o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela iz njegove nadležnosti na ustavno načelo pretpostavke nevinosti – da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom.

Potvrđena optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta

Mislim da se iza svega ovoga krije diskretna namjera Specijalnog državnog tužilaštva i pokušaj pritiska na medije, pokušaj zastrašivanja i diskreditacije medija i novinara koji se pozivaju na saslušanje, sa ciljem obeshrabrivanja tih medija, jer je poznato da su svi ovi mediji koji su pozvani izrazito kritički orijentirani i prema vlasti i prema radu SDT-a - ocijenio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović danas se odazvao na poziv SDT-a za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok je izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović saslušana 19. decembra.
Vujović smatra da ne treba biti previše pametan pa tumačiti šta stoji iza svega ovoga, te da je pitanje i da li iza toga postoji i određena politička pozadina.
Ističe da nije zabilježeno u evropskoj praksi da se novinari privode i saslušavaju zbog poslovnih komunikacija sa osobom optuženim iz nekih desetih stvari.&nbsp;
- Moraju postojati jako dobri razlozi i jako dobri dokazi da bi pozvali novinara na razgovor u tužilaštvo ili policiju, u suprotnom se sve to tretira kao direktan pritisak i progon i novinara i medija koji su uključeni u taj postupak - naglasio je Vujović.
Akcija koja je, kako je rekao, najavljena prije dva mjeseca sada je nastavljena i oni će, smatra, vjerovatno da saslušavaju sve novinare, urednike ili direktore medija koje su pominjali u prvom navratu.&nbsp;
- Interesantno je da je gospodin Mijajlović komunicirao sa mnogim ljudima iz medijskog svijeta i sa mnogim medijima i interesantno je da neke novinare i neke medije uopšte ne pozivaju na saslušanje. Ispada da gospodin Mijajlović može bez problema sa nekim medijima da komunicira, a sa nekim ne - naveo je Vujović.
Podsjeća da pokušaj diskreditacije medija koji kritikuju vlast traje već nekoliko godina.
Ističe i da je SDT pod lupom medija zbog određenih privođenja, hapšenja i optužnica, na šta oni, kako je naveo, nisu navikli i ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike.&nbsp;
- Poslije 2020. godine očigledno je da nekim ljudima koji su došli na vlast jako teško pada kada ih neki mediji kritikuju. Onda su oni preduzimali čitav niz akcija, od toga da su sami pokušavali direktno da odgovore, išli na uvrede. Postoji i ovaj treći stepen, kad su počeli da privode novinare, jer očigledno ove prethodne akcije nijesu urodile plodom. Za ukupnu situaciju u Crnoj Gori je to jako loše, kao i za medijski ambijent u kome novinari rade, za stanje medijskih sloboda. Nažalost, kada su sve te stvari u pitanju, na svjetskoj sceni se dešavaju jako loše stvari, medijske slobode su svuda u opadanju, rad novinara je gotovo u svim državama ugrožen, pa čak i onim najrazvijenijima demokratijama koje su nekad nama bile uzor - istakao je Vujović.
Smatra da je progon medija u Crnoj Gori kontinuiran iz razloga što većina iz vlasti nije našla način kako da zaustavi kritičko pisanje medija na njihov račun. &nbsp;
- Oni se još traže, oni su novi na vlasti, nemaju iskustva, ne znaju šta se u svijetu dešava, a pritom prave prilično velike greške u tom pokušaju da zaustave medije i to rade na prilično brutalan i grub način da svako vidi. Jedino me interesuje zbog čega međunarodna zajednica i neke organizacije međunarodne zajednice koje se bave zaštitom slobode izražavanja i sloboda medija još nijesu reagovale na ovo postupanje. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori jeste primio ove medije, ali još se nije oglasio zvanično povodom svega ovoga. U situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, jednom nogom u predvorju Evropske unije a treba da zatvori poglavlje 23, ovakve situacije su potpuno nezamislive - naglasio je Vujović.
Podsjeća i da je jedan od uslova ulaska u Evropsku uniju pluralizam medija, a ako u Crnoj Gori nesmetano rade oni mediji koji isključivo podržavaju rad Vlade i institucija to onda nije pluralizam medija već su to isključivo prorežimski mediji.
- Ako bi Crna Gora ostala bez ovih sedam - osam medija, crnogorska medijska scena bi bila potpuno jednostrana, jednolična i skoro jednopartijska, ali bi ostala bez opozicionih medija. To je nezamisliv medijski ambijent u jednoj državi članici EU, da ne postoji nijedan medij čija je uređivačka politika opoziciona vlastima i vladajućim partijama. To je kao da nemate ni politički, ni medijski pluralizam u jednoj državi - ocijenio je Vujović.
Ističe i da bi Ministarstvo kulture trebalo da se bavi kreiranjem povoljnog ambijenta za nesmetan rad medija, što uključuje i stvaranje zakonskog okvira za nesmetan rad medija.&nbsp;
- Nasuprot tome ministarka kulture ne bi smjela da se upušta u ocjenjivanje pojedinih medija. U ovom slučaju se uključila u spor na način što je optužila medije da šire govor mržnje, što čak ni SDT ne tretira tako. Međutim ona je našla da ih optuži za to, što je zvučalo prilično čudno, paradoksalno. Takvim izjavama Ministarstvo kulture ne doprinosi stvaranju boljeg ambijenta za medije, naprotiv - pridružuje se hajkama protiv određenih medija, kao i polarizaciji medijskog prostora. To ni u kom slučaju nije funkcija ni Ministarstva, niti ministarke kulture. Morali bi puno odgovornije da se odnose. Postoji čitav niz medija koji svakodnevno potpuno otvoreno šire govor mržnje, a nijesmo čuli još nijednom reakciju iz tog ministarstva na rad tih medija i na govor mržnje koji neprestano šire - zaključio je Vujović.

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Miraš Dušević

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

Da se nije blagovremeno oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević dodijelio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, Vita Nikolića, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu, izjavila je glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Nikolić je istakla da je dobro što se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ ograđuje od Opštine Nikšić i što u Opštini prepoznaje fašizam i revizionizam.&nbsp;
Međutim, prema njenim riječima, najvažnije je to što niko iz Književne zajednice nije obavijestio njenu porodicu da će se nagrada ponovo dodjeljivati.
Podsjetila je da je tokom ranijih dodjela nagrada aktivno učestvovala sa pokojnom majkom, jer su uvijek bile uredno obaviještene o sastavu žirija i dobitnicima.
- Zahtijevali su našu saglasnost da dobitnik nagrade ni na koji način ne ugrozi ugled i značaj imena mog oca i svega što je on u životu uradio. To ove godine nije ispoštovano! Sinoć sam imala dugu prepisku sa rukovodećim ljudima iz Književne zajednice. Kontaktirali su me tek nakon raspisanog konkursa, iako tvrde da su pokušavali da me dobiju ranije, što nije tačno. Slali su mi screenshotove poruka na aplikaciji koju ne koristim već desetak godina, pa me nije bilo moguće kontaktirati. Poenta je da nijesu tražili moju dozvolu da nagrada ponovo bude aktivirana, pokušali su nešto uraditi na podmukao način - kazala je Nikolić.
Prema njenim riječima, da se nije oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu.
Nikolić je istakla da se konsultovala sa advokatima i dobila pravni savjet o daljim koracima, koje će, kako tvrdi, preduzeti kako bi zaštitila ime Vita Nikolića.
<h2>Popovi nemaju šta da rade u državnim instiitucijama&nbsp;</h2>
Komentarišući situaciju u Državnom arhivu i namjeru da se dovedu volonteri iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), Nikolić je kazala da SPC ne revidira samo istoriju, već i arhitekturu crnogorskih kulturnih dobara.
- Pogledajte samo Ostrog – kako izgleda sada, a kako je izgledao nekada. Pretvoren je u opšti vašar, bez smisla i reda, što primjećuju i strani stručnjaci koji dolaze ovdje i bave se kulturno-istorijskim spomenicima. Ulazak volontera popova u Državni arhiv sporan je sa više aspekata. Ova država je odvojena ne samo od SPC, već od svih vjerskih zajednica, što je ustavna kategorija. Oni nemaju šta da rade u državnim institucijama. Imamo dovoljno mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi koji mogu volontirati i sticati iskustvo u ovakvim poslovima - naglasila je Nikolić.
Dodala je da bi ulazak volontera mogao dovesti do zloupotreba, pa bi to bio slučaj i sa arhivskom građom njenog čukundjeda, nekadašnjeg gradonačelnika Nikšića, koji je uredno arhivirao dokumente o izgradnji crkve u Ozrinicima.
<h2>Odbijanje žalbe u slučaju "državni udar" predstavljalo bi presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori</h2>
Komentarišući žalbu SDT-a Apelacionom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju poznatom kao „državni udar“, Nikolić je rekla da bi odbijanje žalbe predstavljalo presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
- Ako Apelacioni sud usvoji žalbu, automatski bi se skidao poslanički imunitet nekih funkcionera i proces bi se morao nastaviti. Presudan faktor biće da li sud djeluje pod političkim uticajem ili pokazuje integritet, što sve češće primjećujemo kod sudija - istakla je Nikolić.
Na kraju, komentarišući informacije o agentu GRU-a Andreju Averjanovu, čije se ime dovodi u vezu sa pokušajem terorizma 2016. godine, Nikolić je rekla da njegova pogibija nije iznenađenje za ruske službe, koje imaju mnoge profilisane kadrove za slične operacije.
- Sve akcije u kojima je učestvovao uključuju imena Popova i Šišmakova, koje još uvijek traže neke države. To pokazuje sistem po kome GRU i ruske službe funkcionišu – formiraju ekipe od velikog povjerenja koje dijele zadatke - zaključila je Nikolić.

Nikolić: Preduzećemo sve korake i iz ove situacije izaći u korist imena Vita Nikolića

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršavaju tri godine od podnošenja krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrješenja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini. CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, što ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava.
&nbsp;- CGO je krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje. Postupci tadašnje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti. Smjenama nije prethodila pojedinačna procjena rada, što je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su razrješavana i lica koja su preminula, zbog brzine izrade tipskih rješenja- podsjećaju iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, brojni akteri, uključujući i CGO, javno su upozoravali tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da ju je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu.
&nbsp;- Posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razriješenih direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 EUR. Budžetska šteta će nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrješavani po istom nezakonitom osnovu. Na to se nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Vesne Bratić- napominju iz CGO.
Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a, ističu iz ove NVO, ukazuje i to što je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon što je Tužilački savjet, po inicijativi CGO-a, utvrdio da nije postupala blagovremeno. Predmet je dodijeljen drugom tužiocu, koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima.
- &nbsp;OEBS-ova metodologija praćenja suđenja za mjerenje važnosti postupka uzima tri faktora: 1) status optuženog i njegova pozicija u društvu, 2) težina krivičnog djela i 3) zastupljenost predmeta u javnom prostoru. Po tome, ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti. Riječ je o bivšoj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore. Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena šteta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta. Takođe, o ovom slučaju intenzivno su izvještavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i šire javnosti- navode u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje zaštićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske štete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže. Ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne štiti javni interes. Dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, što je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
Podsjećaju i da je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu štete zbog nezakonitih razrješenja 30 bivših direktora. Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Vesna Bratić obaveže na isplatu 15.281 EUR, na ime troškova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvršćuje percepciju nedodirljivosti ove bivše ministarke.
&nbsp;CGO smatra da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužilaštva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava. Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predemtu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Vesne Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mišljenje DRI o nezakonitom trošenju milionskih iznosa, na šta je CGO ranije ukazivao.
&nbsp;Za državu na ubrzanom putu ka EU, naglašavaju iz CGO, &nbsp;ovakva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi završetak pregovora. EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.
- CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU. CGO će sažetak ovog slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju.

CGO: Tri godine neaktivnosti SDT-a i po drugoj krivičnoj prijavi protiv Bratić

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Jutrošnjim ,,spektakularnim” hapšenjem bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, Milutina Simovića, zbog navodne zloupotrebe službenog položaja od 5.000 eura za troškove reprezentacije, formalizovalo je progon Demokratske partije socijalista od strane Specijalnog državnog tužilaštva, saopšteno je iz te partije.
Simović je jutros uhapšen po nalogu SDT-a, a nakon saslušanja određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsimovicu-zadrzavanje-do-72-sata-sdt-ga-tereti-za-zloupotrebu-tesku-5-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ukoliko su ranije i postojale sumnje javnosti u odnosu na optužbe o selektivnosti koje su dolazili iz naše partije, vjerujemo da nakon današnjeg dodađaja niko u Crnoj Gori nema više nikakve dileme – umjesto da se bavi kalašnjikovima, milionskim pronevjerama aktuelne vlasti, razaranjem institucija, arčenjem državnih finansija na svakom koraku, SDT se bavi restoranskim računima od par stotina eura starim sedam ili osam godina - navedeno je u saopštenju DPS-a. 
Činjenica da se SDT, uprkos brojnim očiglednim nepočinstvima ove vlasti, koja prevazilaze navodnu zloupotrebu od 5.000 eura, bavi samo i isključivo Demokratskom partijom socijalista i da uz zloupotrebu tužilačkog aparata svim silama pokušava da sroza rejting DPS-a, definitivno potvrđuje, ističu u toj partiji, da je na djelu zloupotreba državnog aparata za borbu protiv opozicije.
-N’o, jasno je i tužilačkoj kumovskoj družini, da ničija nije do zore gorjela, pa tako neće ni njihova, te da će doći dan kad će odgovarati za represiju koju vrše nad kritičarima ove nakaradne vlasti kroz brutalnu zloupotrebu službenog položaja kroz koju su tužilaštvo legitimisali kao bič za obračun sa političkim protivnicima - zaključeno je u saopštenju DPS-a.

DPS: Hapšenjem Simovića SDT formalizovalo progon naše partije

Predsjednik Demokratske partije socijalista, Danijel Živković (DPS) saslušan je juče u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kao svjedok u postupku protiv podgoričkog biznismena Aleksandra Aca Mijajlovića. Osim Živkovića, saslušan je i funkcioner DPS-a Miloš Nikolić, prenosi RTCG.
Da su Nikolić i Živković dali izjave u svojstvu svjedoka potvrdio je Portalu RTCG advokat Mihailo Volkov, koji nije želio da iznosi više detalja sa saslušanja.
- Oni su u Naredbi za sprovođenje istrage i navedeni kao svjedoci i kao takvi su saslušani - precizirao je Volkov.
Prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, Živković je navodno dobio 2022. godine telefon od Mijajlovića. Riječ je o Samsungu S22.
Živković je negirao ove tvrdnje, i naveo da je riječ o konstruisanom procesu SDT-a.

Živković i Nikolić saslušani u SDT-u

Širom Moskve večeras su prijavljeni nestanci električne energije nakon eksplozija za koje se vjeruje da su ih izazvali udari ukrajinskih dronova, zbog čega je više od 600.000 ljudi ostalo bez struje, prenosi <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/dio-moskve-u-mraku-vise-od-600000-potrosaca-ostalo-bez-struje-hitne-sluzbe-na-ulici/251230184">Klix.ba</a>
Brojni ruski Telegram kanali podijelili su snimke zamračenih ulica Moskve, zbog čega je veliki broj stanovnika ruske prijestolnice izašao napolje.
Nakon eksplozija, za koje se vjeruje da su izazvane udarom ukrajinskih dronova dugog dometa, više od 600.000 Moskovljana ostalo je bez električne energije.
U nekoliko stambenih dijelova grada upućeni su veliki agregati, što sugeriše da bi prekid snabdijevanja električnom energijom mogao potrajati.
Ministarstvo odbrane Rusije u saopštenju navodi da je protuzračna odbrana u razmaku od četiri sata oborila 109 ukrajinskih dronova, uključujući i one na širem području Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je napad, dok ruska strana tvrdi da su svi dronovi uspješno presretnuti.

Dio Moskve u mraku: Više od 600.000 potrošača ostalo bez struje, hitne službe na ulici

Lopovi su koristili veliku bušilicu kako bi provalili u sef u poslovnici banke u zapadnoj Njemačkoj i ukrali procijenjenih 30 miliona eura.
Portparol policije uporedio je provalu sa holivudskim filmom o pljački „Ocean’s Eleven“, rekavši za novinsku agenciju AFP da je provala profesionalno izvedena.
Tokom pljačke štedionice Sparkasse u gradu Gelsenkirchenu, lopovi su provalili u više od 3.000 sefova u kojima se nalazio novac, zlato i nakit.
Prema navodima policije, za zločin su saznali nakon što je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak aktiviran protivpožarni alarm.
Još nije bilo hapšenja, a počinioci su i dalje na slobodi.
Prve istrage ukazuju da su uspjeli pristupiti banci i pobjeći preko susjedne garaže.
Svjedoci su prijavili da su tokom noći sa subote na nedjelju vidjeli nekoliko muškaraca kako nose velike torbe na stepeništu garaže.
Oštećeni klijenti banke zamoljeni su da kontaktiraju Sparkasse banku, koja je uspostavila telefonsku liniju za pomoć. Policija je u utorak osigurala ulaz u poslovnicu nakon što se veliki broj klijenata okupio ispred tražeći informacije.

Velika pljačka banke u Njemačkoj, lopovi ukrali 30 miliona eura

Glumcu Džordžu Kluniju dodijeljeno je francusko državljanstvo, zajedno sa suprugom Amal Kluni i njihovo dvoje djece, navodi se u zvaničnoj uredbi objavljenoj u francuskom državnom glasniku.
Objava potvrđuje namjeru na koju je Kluni aludirao početkom decembra, kada je pohvalio francuske zakone o zaštiti privatnosti koji njegovu porodicu štite od paparaca.
- Volim francusku kulturu, vaš jezik, iako sam i poslije 400 dana kurseva još uvijek loš u njemu- kazao je glumac tada – na engleskom jeziku – u intervjuu za radio RTL. „Ovdje se ne fotografišu djeca. Nema paparaca koji se kriju ispred školskih kapija. To nam je najvažnije“, rekao je.
Kluni, koji sada ima i američko i francusko državljanstvo, ima dugogodišnju povezanost s Evropom, još prije vjenčanja 2014. godine sa suprugom, britansko-libanskom advokaticom za ljudska prava, koja tečno govori francuski.
Kluni posjeduje imanje u italijanskoj regiji jezera Komo, kupljeno 2002. godine, a on i supruga kupili su i istorijsko imanje u Engleskoj.
Njihova nekretnina na jugu Francuske – nekadašnje vinsko imanje pod nazivom „Domaine du Canadel“, u blizini sela Brinjol – kupljena je 2021. godine. Takođe posjeduju stan u Njujorku i imanje u saveznoj državi Kentaki, ali su, prema navodima medija, tokom protekle decenije prodali kuće u Los Anđelesu i Meksiku.
Bračni par ima osmogodišnje blizance.
Kluni je za RTL kazao da, iako porodica često putuje, njihov dom u Francuskoj „mjesto gdje su najsrećniji“.
Pored glumačke karijere, Kluni je i reditelj i producent, a osvojio je dva Oskara – jedan za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Sirijana iz 2006. godine i drugi kao producent filma Argo iz 2012.
Kluni nije jedina holivudska ličnost koja traži francusko državljanstvo. Američki reditelj Džim Džarmuš izjavio je u petak za radio France Inter da i on planira da podnese zahtjev za francusko državljanstvo.
- Volio bih mjesto koje bi mi omogućilo da pobjegnem iz Sjedinjenih Američkih Država- kazao je, dodajući da ga privlači i francuska kultura.

Džordž i Amal Kluni dobili francusko državljanstvo

Ekološki aktivista Milorad Mitrović, govoreći o ekološkim problemima u Pljevljima, najavio je mogući referendum o izlasku tog grada iz Crne Gore.
Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti kazao da građani Pljevalja neće trpjeti ovakvo zagađenje i iživljavanje nad njima, te da su priče iz Instituta za javno zdravlja i prvog čovjeka Elektroprivrede iritantne.&nbsp;
- Ako ne preduzmu radikalne i konkretne korake možda će Pljevlja raspisati referendum, kao Botun, ali ovoga puta da izađu iz ovakve Crne Gore koja ih godinama eksploatiše - kazao je Mitrović.
Dio njegovog gostovanja, objavljen je u postu na mreži X. Pogledajte:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2006090366181614037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006090366181614037%7Ctwgr%5E824890b2328b46bf9efa661cb7370e82e62cd527%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Vrhovni sud naložio novo odlučivanje o dodjeli Trinaestojulske nagrade

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je da je u selu Markovići, opština Budva, pronađeno beživotno tijelo lica koje je identifikovano kao S.M. iz Budve, saopšteno je iz Uprave policije,
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica- navodi se u saoptšenju,
U toku su uviđajne mjere i radnje a po prikupljanju više informacija javnost će biti obaviještena.

Budva: U selu Markovići pronađeno tijelo muškarca

Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
IZ VDT-a reaguju na prezentovane <a href="https://etv.me/drustvo/cemi-gotovo-60-odsto-gradana-nema-povjerenje-u-pravosude">rezultate</a> istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore Centra za monitoring i istraživanje - CeMI.&nbsp;
- Podsjećamo da prema Istraživanju o percepciji Državnog tužilaštva, sprovedenog uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u oktobru ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo i dalje ostaju institucije kojima građani najviše vjeruju - navode u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, povjerenje u rad Specijalnog državnog tužilaštva ima čak 61,8 odsto ispitanika i Vrhovnom državnom tužilaštvu u istom periodu vjeruje 60,5 odsto ispitanika što potvrđuje kontinuitet povjerenja građana u rad Državnog tužilaštva.
- Prema istom istraživanju, 54,3 odsto ispitanika smatra da se u 2025.godini Državno tužilaštvo uspješno bori sa korupcijom i organizovan kriminalom,dok je u 2021.godini taj stav dijelilo svega 31,8 odsto ispitanika. Takođe,Regionalno istraživanje pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu potvrđuje poziciju Državnog tužilaštva Crne Gore kao jedne od najstabilnijih i najprifesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se zaključuje, rezultati Državnog tužilaštva Crne Gore u borbi pritv kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, su prepoznati u crnogorskom društvu u ovoj godin baš kao što su prepoznati i izvan Crne Gore od strane Evropske komisije i drugih meðunarodnih subjekata, a kako je to javno istaknuto u više navrata i u odgovarajućim izvještajima.

VDT reagovalo na nalaze CeMI-ja: Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: sdt