Vjekoslav Lambulić kategorično je u Višem sudu negirao navode optužnice koja ga tereti da je učestvovao u švercu 2,5 tone kokaina i ustvrdio da su skaj poruke na kojima se temelji optužbe protiv njega objavljenje na TikToku davdeset dana prije nego su iz Francuske dostavljenje SDT-u i njegovim advokatima.
- Navodni pin koji sam ja koristio poslat je Francuskoj 27. aprila 2023. godine, odgovor je stigao SDT-u 19. decembra a ja sam uhapšen 8. oktobra 2023. godine. Te moje navodne poruke su već 27. novembra bile na TikToku. Objavio ih je Edmond Mustafa. Postavljam pitanje, kako su te poruke došle do Edmonda Mustafe prije nego do SDT-a. Izgleda da je Francuska više vjerovala Mustafi nego SDT-u - rekao je Lambulić u odbrani.
Istakao je da se optužnica protiv njega temelji jedino na navodnom dokazu - skaj komunikacijama.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Lambulića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.
Lambulić je bio decidan da nikada nije koristio skaj, niti je pronađen kod njega.
U nastavku odbrane bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović ponovio je da su poruke ranije objavljene u medijima, prije nego što su kao dokaz dostavljene njegovim braniocima.
Božović je naglasio da poruke dokazuju da ih on nije pisao, jer su napisane na ekavici.
-Ne koristim ekavicu, već ijekavicu. Jasno je da ove poruke nijesam pisao - kazao je Božović.
Govoreći o trećem čatu, koji se, prema optužnici, odnosi na njegovo navodno vlasništvo nad pet kilograma droge, Božović je istakao da se radi o komunikaciji sa Petrom Miranovićem, koja ima 73 poruke.
- Navodno je 71 poruku napisao Petar Miranović, a dvije ja. Te dvije poruke glase: „OK, OK“ i „Samo važi, brate“. One ne mogu biti dokaz da sam vlasnik pet kilograma droge, niti da sam ih ja napisao - rekao je Božović.
On je dodao da u toj komunikaciji nema poruka o njegovom vrbovanju, nema dogovora o predaji droge, nema cijene, nema pominjanja trećih lica niti bilo kakvog pominjanja droge.
- Ne postoji nijedna poruka koja bi dokazala da sam bio član organizovane kriminalne grupe ili vlasnik bilo koje količine droge - naglasio je Božović.
On je naveo i da nikada nije koristio SKY ili bilo koju drugu kriptovanu aplikaciju.
I Petar Miranović je kazao da ne priznaje krivicu i da nikada nije bio član kriminalne organizacije, niti je prenosio ili prodavao drogu.
Radovan Pantović je takođe negirao krivicu i ukazao sudu da su protiv njega na osnovu istog navodnog Sky materijala podignute tri optužnice. Takođe, Marinko Prelević osporio je i činjenični opis i pravnu kvalifikaciju optužnice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lambulić: Skaj poruke objavljene na TikToku, pa onda dostavljene Tužilaštvu

Svjedočimo globalnom napadu na sve osnovne slobode u svijetu uključujuči i slobodu izražavanja, od strane autoritarnih, populističkih i desničarskih snaga. Ovako razgovor za Portal Analitiku o medijskim slobodama u 2025. godini započinje izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović. Podsjeća da je u maju, govoreći o slobodi medija u svijetu, kazao da je ona, na osnovu izvještaja Repotera bez granica, na najnižem nivou od kada se vrše ova mjerenja.&nbsp;
„Ove ocjene su se poklopile i sa najnovijim izvještajem UNESCO-a o stanju slobode izražavanja u svijetu, a koji takođe bilježi slične ocjene. Po UNESCO-u, ovako nizak nivo slobode izražavanja u svijetu smo imali jedino za vrijeme dva svjetska rata i prvih godina Hladnog rata u prošlom vijeku“, podsjeća Vujović.&nbsp;
Loše stanje je, kaže, nešto što se golim okom vidi i bez ikakvih istraživanja.&nbsp;
„Pogledajte samo kakav se rat vodi oko preuzimanja CNN-a u Americi, jednog od nekoliko preostalih velikih medija u toj zemlji, pa će vam biti jasno koliko novca i energije su spremne da ulože autoritarne snage u gušenju slobodnih i profesionalnih medija“, ističe sagovornik Analitike.
<h2>Političari medije vide kao balast, ponašaju se kao slon u staklarskoj radnji</h2>
Kada je riječ o Crnoj Gori, tu je, kaže, prilično konfuzna i nejasna slika o medijskim slobodama. Mišljenja je da je takvo stanje posljedica kompleksne i heterogene vlasti.&nbsp;
„Dok jedan dio vlasti otvoreno prijeti medijima i spreman je da zloupotrijebi državne mehanizme da zastraši i diskredituje novinare i medije, drugi djelovi vlasti to mirno, gotovo nezainteresovano posmatraju. Stiče se utisak da su se političari, koji su došli na vlast poslije 2020. godine, tek nedavno suočili sa fenomenom medija i novinarstva i taj odnos sa sedmom silom grade prilično traljavo i povremeno brutalno“, ukazuje Vujović.&nbsp;
Upozorava da su mediji političarima danas samo balast i višak koji ih ometa da ostvare svoje političke ciljeve.&nbsp;
„Vjerovatno ne bi bili svijesni ni značaja medija da ih na to ne podsjećaju međunarodni partneri i obaveze iz evropskih integracija. Nemaju svi u vlasti isti odnos prema medijima, ali vama upadaju u oči oni koji imaju najgrublji odnos prema slobodi izražavanja“, kaže Vujović.
Godinu na izmaku obilježili su vrlo otvoreni napadi na nerežimske medije, među kojima je i Analitika, od strane Demokratske Crne Gore i njenih funkcionera. Vujović kaže da je i to jedan od primjera da se pojedini političari prema medijima ponašaju kao slon u staklarskoj radnji.&nbsp;
„Oni nemaju pojma da je u Crnoj Gori više decenija građen složen odnos između politike i medija i da smo svi zajedno uspjeli da se izborimo u nekim prošlim vremenima da opozicioni i kritički mediji budu zaštićeni i da njihovo pravo na kritiku bude poštovano. Sada imamo situaciju da pojedini političari uopšte ne razumiju ulogu medija u društvu i da medije doživljavaju kao teret koji im samo smeta. Oni misle da je normalno da se medijima uskrati praćenje press konferencija ili da se mediji optužuju i saslušavaju u specijalnom tužilaštvu. Pošto ne razumiju te odnose oni ih rješavaju brutalno - uvredama, prijetnjama i različitim oblicima diskreditacije. Mada, ruku na srce, preko okeana imaju prijatelja koji ove odnose još brutalnije rješava“, navodi Vujović.
<h2>Saslušavanje novinara baca veliku ljagu na SDT</h2>
Odluka Specijalnog državnog tužilaštva, kao produžene ruke vlasti, da kritičke medije označi kao saradnike kriminalnih klanova i sasluša urednike u okviru istrage još jedan je, kaže, u nizu pokušaja nekih djelova vlasti da se obračunaju sa medijima koji ih kritikuju.&nbsp;
„Njihova sujeta i narcisoidnost ne mogu da podnesu ni promil kritike i onda ne čudi da pokušavaju na sve načine da se oslobode medija koji registruju sve njihove greške i promašaje, a kojih nije malo. Kako su im intelektualni kapaciteti ograničeni, njihove su akcije uglavnom glupave i kontraproduktivne. Jedna od tih „briljantnih“ ideja jeste i pokušaj zastrašivanja medija tako što će njihovi vlasnici ili direktori ili glavni urednici biti pozivani na takozvano saslušanje u specijalno tužilaštvo“, objašnjava Vujović.
Nije, dodaje, toliko iznenađen idejama političara, koliko je neprijatno iznenađen Specijalnim tužilaštvom koje je pristalo da igra, kako kaže, sramnu ulogu zastrašivanja novinara u ovoj akciji.&nbsp;
„Mislim da će ovo baciti veliku ljagu na specijalno tužilaštvo, jer se ne sjećam da je neko pokušao da na ovakav način zloupotrijebi tužilaštvo u progonu nepodobnih novinara. Imali smo u prošlosti različite napade na novinare i medije. Imali smo prijetnje i zastrašivanja, ali se nikada nijesu koristile državne institucije za progon novinara na ovaj način. Samo da podsjetim da je i prošle godine pokušano kriminalizovanje pojedinih novinara samo zato što su imali komunikaciju sa bivšim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem“, navodi on.
Sagovornik Analitike smatra da je zabrinjavajuće da se nijedna od međunarodnih organizacija nije oglasila ovim povodom.&nbsp;
„Crna Gora je u završnoj fazi pregovora sa EU i poglavlje 23 koje se bavi slobodom medija je izuzetno važno u ovoj fazi pregovora. Ako se dozvoli da ovakvi pokušaji diskreditacije novinara i medija prođu, to će samo ohrabriti određene političare da još odlučnije krenu u ograničavanje slobode izražavanja i medijskih sloboda“, upozorava Vujović.
<h2>Napad u Gornjem Zaostru otkrio apsolutnu nemoć vlasti pred crkvom</h2>
Među napadima na medijske radnike tokom 2025. godine je i slučaj iz Gornjeg Zaostra kada je nekoliko pristalica postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nasrnulo na fotoreportere Vijesti i Pobjede. Ovaj slučaj je, kaže Vujović, vrlo indikativan i daje precizniju sliku o odnosima u Crnoj Gori i relacijama između crkve, političara i medija.&nbsp;
„Vidimo da kada je crkva u pitanju važe druga pravila. Vlast koja se deklarativno bori za zaštitu novinara i medija, u situacijama kada je određeni događaj vezan za crkvu pokazuje apsolutnu nemoć. Tako smo u Gornjem Zaostru imali otvorenu demonstraciju moći crkve i nemoći države. Gotovo nevjerovatno zvuči da prisutni policajci nijesu smjeli da zaštite napadnute novinare. Međutim, to je ta naša nova realnost u kojoj crkva ima apsolutnu zaštitu i može da radi ono što ona želi da radi, bez ikakavih posljedica“, konstatuje Vujović.&nbsp;
Kako dodaje, čitava farsa koja se dešava oko potrage za spomenikom Pavla Đurišića, ilustruje urnebesnu i tragičnu komediju koju živimo.&nbsp;
„U toj tragi-komediji nikome nije stalo do novinara i njihovog položaja. Da je tako svjedoči i podatak da niko nije ni prozvan što su naočigled organa reda novinari napadnuti i maltretirani“, kaže on.
<h2>Ministarka Vujović umjesto da štiti u prvim je redovima onih koji napadaju</h2>
Stava je i da ministarka kulture i medija Tamara Vujović (Demokrate) nije u bitnim momentima zaštitila novinare i medije.&nbsp;
„Štaviše, u posljednjoj akciji Specijalnog tužilaštva ona se pridružila napadima na novinare optužujuči ih za širenje govora mržnje, za šta ih čak ni tužilaštvo nije teretilo. Tako da dolazimo u apsurdnu situaciju da ministarka koja bi trebalo, prije svega, da se stara da obezbjedi novinarima i medijima uslove za nesmetan rad, stavlja sebe u prve redove onih koji napadaju novinare. Sjetimo se ne tako davne reakcije na spaljivanje lutke Andreja Nikolaidisa, pa će vam mnoge stvari biti jasnije“, poručuje Vujović.
<h2>Svi mehanizmi zaštite novinara su dobro došli</h2>
Inicijativu Sindikata medija za osnivanje Mehanizma za bezbjednost novinara u Crnoj Gori i potpisivanje Protokola o zaštiti novinara smatra dobro došlom i dodaje da čak i neprestani dijalog o ovoj temi može da pomogne.&nbsp;
„Nisam upoznat sa detaljima ove inicijative, ali se nadam da sigurno neće praviti štetu, a može da pomogne u svakom slučaju. Kada je u pitanju zaštita novinara, želio bih da pohvalimrad državnog tužilaštva i par zadnjih visokih kazni za napade na novinare. Mislim da je to najefikasnije odvraćajuće sredstvo od napada na novinare. Visoke zatvorske kazne će sigurno natjerati sve one koji se zalijeću prema nekom novinaru da dva puta razmisle prije nego napadnu novinara. Inače smo posljednjih godina po statistikama koje vodi upravo Sindikat medija, bilježili stalno povećanje broja napada na novinare“, podsjeća Vujović.
Govoreći o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, čiji je član, Vujović kaže da je riječ o dosta specifičnom tijelu.
„Ona, naime, prati postupanje tužilaca i policije u slučajevima napada na novinare. Ona radi monitoring postupanja ovih državnih organa i registruje kada njihov rad nije bio profesionalan i da li su preduzeli sve što je u njihovoj nadležnosti da otkriju počinioce ili utvrde sve detalje pojedinih slučajeva napada na novinare. Rad ove Komisije u prethodnim godinama je doprinio u velikoj mjeri da se napadi na novinare tretiraju sa profesionalnom pažnjom i istraže do kraja. Takođe, rad Komisije indirektno je doprinio da se kazne za napade na novinare povećaju i da zaštita novinara dostigne sada već zadovoljavajući nivo. U tom smislu bih ponovo pomenuo kooperativnost državnog tužilaštva“, naglašava sagovornik Analitike.
<h2>Pred medijima još jedna izazovna godina, pitanje koliko smo toga svjesni</h2>
Kada je riječ o godini pred nama, smatra da su pred crnogorskim medijima veliki izazovi - od finansijskih problema koji se odnose na goli opstanak do odbrane nezavisnosti i očuvanja profesionalnih standarda u radu.&nbsp;
Potrebno je, dodaje, konačno završiti „sapunicu“ u RTCG-u, kada je u pitanju zakonitost rada, i konačno omogućiti toj bitnoj instituciji da uđe u legalne vode i izbori što nezavisniju poziciju u uređivanju.&nbsp;
„Pozitivna je stvar što je Fond za medijski pluralizam sada dupliran, što daje mogućnost svim medijima, kojima je stalo do sopstvene produkcije, da povećaju sopstvene sadržaje i samim tim poprave svoju materijalnu situaciju. To će ujedno pomoći i održivost svih crnogorskih medija“, napominje on.
Kao veliki problem koji ostaje prepoznaje uticaj medija sa strane, posebno iz našeg najbližeg susjedstva.&nbsp;
„Takođe je problem to što su gotovo sve televizije sa nacionalnim pokrivanjem u vlasništvu kompanija iz Srbije, što bitno utiče na medijski ambijent u državi i propagandu koja se plasira preko tih kanala. Takođe kao veliki problem ostaje to što najveći kabal operater u državi sada kontroliše gotovo 75% televizijskog tržišta i samim tim ima gotovo monopolsku poziciju kada je u pitanju kablovska televizija. Podsjetio bih da kablovske televizije imaju puno veći uticaj na javno mnjenje nego pojedinačni TV kanali“, ukazuje naš sagovornik.
Kao veliki problem i u narednoj godini prepoznaje raspodjelu sredstava od marketinga za televizije koja se i dalje, navodi, obavlja preko kompanija iz Srbije i u kojoj i dalje učestvuju televizije koje čak i ne rade u Crnoj Gori.
„Kada su tradicionalni mediji u pitanju veliki izazov će i dalje biti migracija čitalaca i gledalaca prema društvenim mrežama i vrlo izvjesno uskoro gašenje štampanih medija. Takođe bi u narednoj godini trebalo završiti transponovanje evropskih Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o slobodi medija u nacionalno zakonodavstvo. Izazovi su veliki pred medijskom zajednicom, ali je pitanje do koje smo mjere svjesni svih ovih problema i da li želimo da ih rješavamo“, zaključuje Vujović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vujović: Decenijama građen odnos politike i medija narušen, sramna uloga SDT-a u progonu novinara

Specijalna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Nataša Bošković podnijela je ostavku na tu funkcjiu, saopštio je Tužilački savjet.
"Savjet je donio odluku da specijalnoj tužiteljki Nataši Bošković prestane funkcija specijalne tužiteljke u Specijalnom državnom tužilaštvu, ostavkom", saopštio je Tužilački savjet.
Savjet je na današnjoj sjednici donio Odluku o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u Državnom tužilaštvu. Po toj odluci se do 30 odsto uvećava zarada za državne službenike i namještenike raspoređene u zvanja iz člana 9 Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa.
"Na sjednici je razmatrano 10 pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je za šest pritužbi dao mišljenje da su neosnovane, za dvije pritužbe je utvrđeno da je Tužilački savjet ranije dao mišljenje, za jednu pritužbu je dato mišljenje da se ustupi nadležnom državnom tužilaštvu, a za jednu pritužbu je dato mišljenje da se ne radi o pritužbi u pogledu zakonitosti rada", dodaju u saopštenju.
Razmatrane su, kako iz Tužilačkog savjeta, tri pritužbe državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u vezi ugrožavanja njihove samostalnosti. Savjet je dao mišljenje da su sve tri pritužbe osnovane.

Nataša Bošković podnijela ostavku na funkciju specijalne tužiteljke

Bivšem ministru bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenadu Nešiću i njegovoj supruzi i bratu pravosnažno je zaplijenjena u Crnoj Gori, saopštilo je Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Vijeće Višeg suda u Podgorici je, rješenjem od 16. decembra ove godine, odbilo kao neosnovanu žalbu Nešića, okrivljenog za produženo krivično djelo pranje novca, i njegove supruge i rođenog brata M.N. i P.N, izjavljenu protiv rješenja sudije za istragu tog suda od 17. marta.
Tada je sudija za istragu, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, odredio privremenu mjeru obezbjeđenja na nepokretnu imovinu sumnje da je stečena kriminalnom djelatnošću.
- Time je pravosnažna zabrana raspolaganja okrivljenom u odnosu na dva luksuzna stana u Tivtu, površine 163,55 i 182,46 metara kvadratnih, sa dva garažna mjesta, njegovoj supruzi u odnosu na stan u Budvi, površine 74 metara kvadratnih, sa garažom i njegovom rođenom bratu u odnosu na građevinsku parcelu površine 1.395 metara kvadratnih, u mjestu Buljarice, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Luksuzni stanovi u Tivtu i Budvi pod blokadom: Pravosnažno zaplijenjena imovina bivšeg ministra BiH Nenada Nešića

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je, rješenjem Kvso br. 31/25 od 24. decembra, optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) podignutu 9. oktobra 2025. godine protiv M.M., Ž.B., V.M., S.Đ. i E.K. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje u saizvršilaštvu.
Prema navodima SDT-a, predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao M.M. zajedno sa za sada nepoznatim licem, dok su ostali optuženi postali njeni pripadnici. Cilj grupe, kako se sumnja, bio je prenos neocarinjenih cigareta preko carinske linije iz Slobodne carinske zone Luke Bar, izbjegavanjem mjera carinskog nadzora, te njihova dalja prodaja i rasturanje u Podgorici, Rožajama, na teritoriji Srbije i Kosova.
SDT tereti optužene da su u periodu od novembra 2019. do marta 2021. godine nezakonito prenijeli i distribuirali 42.827 paketa cigareta, čime su neplaćanjem carina, akciza i poreza pribavili kriminalnoj organizaciji veliku imovinsku korist, dok je Crnoj Gori nanesena šteta od najmanje 33.182.320,05 eura.
Protiv optuženih je, kako navodi SDT, pokrenuta finansijska istraga sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
SDT podsjeća sve medije i korisnike koji prenose informacije o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela iz njegove nadležnosti na ustavno načelo pretpostavke nevinosti – da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom.

Potvrđena optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta

Mislim da se iza svega ovoga krije diskretna namjera Specijalnog državnog tužilaštva i pokušaj pritiska na medije, pokušaj zastrašivanja i diskreditacije medija i novinara koji se pozivaju na saslušanje, sa ciljem obeshrabrivanja tih medija, jer je poznato da su svi ovi mediji koji su pozvani izrazito kritički orijentirani i prema vlasti i prema radu SDT-a - ocijenio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović danas se odazvao na poziv SDT-a za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok je izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović saslušana 19. decembra.
Vujović smatra da ne treba biti previše pametan pa tumačiti šta stoji iza svega ovoga, te da je pitanje i da li iza toga postoji i određena politička pozadina.
Ističe da nije zabilježeno u evropskoj praksi da se novinari privode i saslušavaju zbog poslovnih komunikacija sa osobom optuženim iz nekih desetih stvari.&nbsp;
- Moraju postojati jako dobri razlozi i jako dobri dokazi da bi pozvali novinara na razgovor u tužilaštvo ili policiju, u suprotnom se sve to tretira kao direktan pritisak i progon i novinara i medija koji su uključeni u taj postupak - naglasio je Vujović.
Akcija koja je, kako je rekao, najavljena prije dva mjeseca sada je nastavljena i oni će, smatra, vjerovatno da saslušavaju sve novinare, urednike ili direktore medija koje su pominjali u prvom navratu.&nbsp;
- Interesantno je da je gospodin Mijajlović komunicirao sa mnogim ljudima iz medijskog svijeta i sa mnogim medijima i interesantno je da neke novinare i neke medije uopšte ne pozivaju na saslušanje. Ispada da gospodin Mijajlović može bez problema sa nekim medijima da komunicira, a sa nekim ne - naveo je Vujović.
Podsjeća da pokušaj diskreditacije medija koji kritikuju vlast traje već nekoliko godina.
Ističe i da je SDT pod lupom medija zbog određenih privođenja, hapšenja i optužnica, na šta oni, kako je naveo, nisu navikli i ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike.&nbsp;
- Poslije 2020. godine očigledno je da nekim ljudima koji su došli na vlast jako teško pada kada ih neki mediji kritikuju. Onda su oni preduzimali čitav niz akcija, od toga da su sami pokušavali direktno da odgovore, išli na uvrede. Postoji i ovaj treći stepen, kad su počeli da privode novinare, jer očigledno ove prethodne akcije nijesu urodile plodom. Za ukupnu situaciju u Crnoj Gori je to jako loše, kao i za medijski ambijent u kome novinari rade, za stanje medijskih sloboda. Nažalost, kada su sve te stvari u pitanju, na svjetskoj sceni se dešavaju jako loše stvari, medijske slobode su svuda u opadanju, rad novinara je gotovo u svim državama ugrožen, pa čak i onim najrazvijenijima demokratijama koje su nekad nama bile uzor - istakao je Vujović.
Smatra da je progon medija u Crnoj Gori kontinuiran iz razloga što većina iz vlasti nije našla način kako da zaustavi kritičko pisanje medija na njihov račun. &nbsp;
- Oni se još traže, oni su novi na vlasti, nemaju iskustva, ne znaju šta se u svijetu dešava, a pritom prave prilično velike greške u tom pokušaju da zaustave medije i to rade na prilično brutalan i grub način da svako vidi. Jedino me interesuje zbog čega međunarodna zajednica i neke organizacije međunarodne zajednice koje se bave zaštitom slobode izražavanja i sloboda medija još nijesu reagovale na ovo postupanje. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori jeste primio ove medije, ali još se nije oglasio zvanično povodom svega ovoga. U situaciji u kojoj se Crna Gora nalazi, jednom nogom u predvorju Evropske unije a treba da zatvori poglavlje 23, ovakve situacije su potpuno nezamislive - naglasio je Vujović.
Podsjeća i da je jedan od uslova ulaska u Evropsku uniju pluralizam medija, a ako u Crnoj Gori nesmetano rade oni mediji koji isključivo podržavaju rad Vlade i institucija to onda nije pluralizam medija već su to isključivo prorežimski mediji.
- Ako bi Crna Gora ostala bez ovih sedam - osam medija, crnogorska medijska scena bi bila potpuno jednostrana, jednolična i skoro jednopartijska, ali bi ostala bez opozicionih medija. To je nezamisliv medijski ambijent u jednoj državi članici EU, da ne postoji nijedan medij čija je uređivačka politika opoziciona vlastima i vladajućim partijama. To je kao da nemate ni politički, ni medijski pluralizam u jednoj državi - ocijenio je Vujović.
Ističe i da bi Ministarstvo kulture trebalo da se bavi kreiranjem povoljnog ambijenta za nesmetan rad medija, što uključuje i stvaranje zakonskog okvira za nesmetan rad medija.&nbsp;
- Nasuprot tome ministarka kulture ne bi smjela da se upušta u ocjenjivanje pojedinih medija. U ovom slučaju se uključila u spor na način što je optužila medije da šire govor mržnje, što čak ni SDT ne tretira tako. Međutim ona je našla da ih optuži za to, što je zvučalo prilično čudno, paradoksalno. Takvim izjavama Ministarstvo kulture ne doprinosi stvaranju boljeg ambijenta za medije, naprotiv - pridružuje se hajkama protiv određenih medija, kao i polarizaciji medijskog prostora. To ni u kom slučaju nije funkcija ni Ministarstva, niti ministarke kulture. Morali bi puno odgovornije da se odnose. Postoji čitav niz medija koji svakodnevno potpuno otvoreno šire govor mržnje, a nijesmo čuli još nijednom reakciju iz tog ministarstva na rad tih medija i na govor mržnje koji neprestano šire - zaključio je Vujović.

Vujović: Iza svega se krije pokušaj pritiska SDT-a na medije, ne prihvataju da kao državna institucija budu objekt kritike

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Miraš Dušević

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

Da se nije blagovremeno oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević dodijelio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, Vita Nikolića, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu, izjavila je glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Nikolić je istakla da je dobro što se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ ograđuje od Opštine Nikšić i što u Opštini prepoznaje fašizam i revizionizam.&nbsp;
Međutim, prema njenim riječima, najvažnije je to što niko iz Književne zajednice nije obavijestio njenu porodicu da će se nagrada ponovo dodjeljivati.
Podsjetila je da je tokom ranijih dodjela nagrada aktivno učestvovala sa pokojnom majkom, jer su uvijek bile uredno obaviještene o sastavu žirija i dobitnicima.
- Zahtijevali su našu saglasnost da dobitnik nagrade ni na koji način ne ugrozi ugled i značaj imena mog oca i svega što je on u životu uradio. To ove godine nije ispoštovano! Sinoć sam imala dugu prepisku sa rukovodećim ljudima iz Književne zajednice. Kontaktirali su me tek nakon raspisanog konkursa, iako tvrde da su pokušavali da me dobiju ranije, što nije tačno. Slali su mi screenshotove poruka na aplikaciji koju ne koristim već desetak godina, pa me nije bilo moguće kontaktirati. Poenta je da nijesu tražili moju dozvolu da nagrada ponovo bude aktivirana, pokušali su nešto uraditi na podmukao način - kazala je Nikolić.
Prema njenim riječima, da se nije oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu.
Nikolić je istakla da se konsultovala sa advokatima i dobila pravni savjet o daljim koracima, koje će, kako tvrdi, preduzeti kako bi zaštitila ime Vita Nikolića.
<h2>Popovi nemaju šta da rade u državnim instiitucijama&nbsp;</h2>
Komentarišući situaciju u Državnom arhivu i namjeru da se dovedu volonteri iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), Nikolić je kazala da SPC ne revidira samo istoriju, već i arhitekturu crnogorskih kulturnih dobara.
- Pogledajte samo Ostrog – kako izgleda sada, a kako je izgledao nekada. Pretvoren je u opšti vašar, bez smisla i reda, što primjećuju i strani stručnjaci koji dolaze ovdje i bave se kulturno-istorijskim spomenicima. Ulazak volontera popova u Državni arhiv sporan je sa više aspekata. Ova država je odvojena ne samo od SPC, već od svih vjerskih zajednica, što je ustavna kategorija. Oni nemaju šta da rade u državnim institucijama. Imamo dovoljno mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi koji mogu volontirati i sticati iskustvo u ovakvim poslovima - naglasila je Nikolić.
Dodala je da bi ulazak volontera mogao dovesti do zloupotreba, pa bi to bio slučaj i sa arhivskom građom njenog čukundjeda, nekadašnjeg gradonačelnika Nikšića, koji je uredno arhivirao dokumente o izgradnji crkve u Ozrinicima.
<h2>Odbijanje žalbe u slučaju "državni udar" predstavljalo bi presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori</h2>
Komentarišući žalbu SDT-a Apelacionom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju poznatom kao „državni udar“, Nikolić je rekla da bi odbijanje žalbe predstavljalo presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
- Ako Apelacioni sud usvoji žalbu, automatski bi se skidao poslanički imunitet nekih funkcionera i proces bi se morao nastaviti. Presudan faktor biće da li sud djeluje pod političkim uticajem ili pokazuje integritet, što sve češće primjećujemo kod sudija - istakla je Nikolić.
Na kraju, komentarišući informacije o agentu GRU-a Andreju Averjanovu, čije se ime dovodi u vezu sa pokušajem terorizma 2016. godine, Nikolić je rekla da njegova pogibija nije iznenađenje za ruske službe, koje imaju mnoge profilisane kadrove za slične operacije.
- Sve akcije u kojima je učestvovao uključuju imena Popova i Šišmakova, koje još uvijek traže neke države. To pokazuje sistem po kome GRU i ruske službe funkcionišu – formiraju ekipe od velikog povjerenja koje dijele zadatke - zaključila je Nikolić.

Nikolić: Preduzećemo sve korake i iz ove situacije izaći u korist imena Vita Nikolića

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršavaju tri godine od podnošenja krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrješenja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini. CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, što ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava.
&nbsp;- CGO je krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje. Postupci tadašnje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti. Smjenama nije prethodila pojedinačna procjena rada, što je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su razrješavana i lica koja su preminula, zbog brzine izrade tipskih rješenja- podsjećaju iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, brojni akteri, uključujući i CGO, javno su upozoravali tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da ju je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu.
&nbsp;- Posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razriješenih direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 EUR. Budžetska šteta će nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrješavani po istom nezakonitom osnovu. Na to se nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Vesne Bratić- napominju iz CGO.
Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a, ističu iz ove NVO, ukazuje i to što je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon što je Tužilački savjet, po inicijativi CGO-a, utvrdio da nije postupala blagovremeno. Predmet je dodijeljen drugom tužiocu, koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima.
- &nbsp;OEBS-ova metodologija praćenja suđenja za mjerenje važnosti postupka uzima tri faktora: 1) status optuženog i njegova pozicija u društvu, 2) težina krivičnog djela i 3) zastupljenost predmeta u javnom prostoru. Po tome, ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti. Riječ je o bivšoj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore. Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena šteta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta. Takođe, o ovom slučaju intenzivno su izvještavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i šire javnosti- navode u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje zaštićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske štete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže. Ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne štiti javni interes. Dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, što je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
Podsjećaju i da je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu štete zbog nezakonitih razrješenja 30 bivših direktora. Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Vesna Bratić obaveže na isplatu 15.281 EUR, na ime troškova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvršćuje percepciju nedodirljivosti ove bivše ministarke.
&nbsp;CGO smatra da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužilaštva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava. Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predemtu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Vesne Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mišljenje DRI o nezakonitom trošenju milionskih iznosa, na šta je CGO ranije ukazivao.
&nbsp;Za državu na ubrzanom putu ka EU, naglašavaju iz CGO, &nbsp;ovakva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi završetak pregovora. EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.
- CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU. CGO će sažetak ovog slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju.

CGO: Tri godine neaktivnosti SDT-a i po drugoj krivičnoj prijavi protiv Bratić

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u nedjelju da je razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o bezbjednosnoj situaciji na Grenlandu i na Arktiku.
- Nastavićemo razgovore o tome i radujem se susretu s njim u Davosu sljedeće nedjelje - napisao je Rute na mreži Iks (X).
On nije naveo nikakve detalje o sadržaju telefonskog razgovora.
Politička i poslovna elita sljedeće nedjelje okuplja se na godišnjem skupu Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) u Davosu.
Na forumu se očekuje i nastup američkog predsjednika.
Tramp želi potpuno vlasništvo nad Grenlandom, autonomnom teritorijom Danske, i zaprijetio je uvođenjem viših carina za osam zemalja koje su pristale da doprinesu osobljem za NATO vježbu na Grenlandu.

Rute razgovarao sa Trampom o Grenlandu: Radujem se susretu u Davosu

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmusen i norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Eide obratili su se javnosti nakon zajedničke izjave osam NATO zemalja pogođenih prijetnjama carina od američkog predsjednika Donalda Trampa.
U izjavama koje je prevela Danska radiotelevizija DR, Eide ovo naziva "istorijskim i dramatičnim vremenom" i opisuje Trampove carine kao prijetnje.
Međutim, ministar vanjskih poslova dodaje da Norveška i njeni saveznici neće dopustiti da budu pod pritiskom. Rasmusen navodi nedavnu sigurnosnu operaciju "Arctic Endurance" kao primjer posvećenosti Danske i njenih partnera zaštiti tog područja.
- I to je dovelo do ovih carina. I to je vrlo, vrlo paradoksalno - rekao je on.
On se upravo vratio s puta u Vašington kada je Tramp izdao najnoviji paket carina te je naveo da je imao konstruktivan razgovor s Trampovim zvaničnicima.
Dodaje da se nada nastavku ovih razgovora "kako bi predsjednik odustao od svoje ideje da preuzme Grenland". On takođe navodi da američka objava dolazi u isto vrijeme kada evropski saveznici pokušavaju riješiti zadatak "za koji Tramp smatra da smo ga zapostavili".
Danska premijerka Mete Frederiksen pohvalila je podršku koju Danska i Grenland dobijaju od evropskih zemalja zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede nove carine u svojoj namjeri da preuzme kontrolu nad ovom arktičkom ostrvskom teritorijom.
- Zadovoljna sam dosljednim porukama ostatka kontinenta: Evropa se neće ucjenjivati - napisala je Frederiksen u izjavi u nedjelju.
Poručila je i da "mi nismo oni koji traže sukob" te da je jasnije da je ovo pitanje koje "nadilazi vlastite granice".
Švedski premijer Ulf Kristerson je naglasio da evropske zemlje "neće dopustiti da budu ucijenjene".
- Ovo je pitanje Evropske unije koje utječe na mnogo više zemalja nego samo na one koje su sada izdvojene - naveo je Kristersson u objavi na Iksu (X) u subotu.

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

Predsjednik Čilea Gabriel Borić proglasio je stanje katastrofe u dva regiona na jugu zemlje, zbog velikih požara usljed kojih je više desetina hiljada ljudi evakuisano.
Zvaničnici su saopštili da postoje 24 aktivna požara širom Čilea, a da su najveći požari u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je proglašeno vanredno stanje, piše agencija Rojters.
Vatra je opustošila oko 8.500 hektara zemlje i ugrozila više zajednica, zbog čega je u južnim regionima naređena evakuacija.
Trenutno je oko 20.000 osoba evakuisano, a požar je uništio najmanje 250 kuća.

Predsjednik Čilea proglasio vanredno stanje zbog požara u nekim djelovima zemlje

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

Tag: sdt