Viši sud u Podgorici oglasio se povodom pojaščanog interesovanja javnosti u vezi sa ukidanjem pritvora biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću i saopštenjem da bi svako dalje zadržavanje privedenih bilo protivzakonito, jer su svi svjedoci saslušani čime je prestao osnov za pritvor.
Iz Višeg suda su podsjetili da je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbe na rješenja sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, kojim rješenjima je okrivljenim R.U i V.I ukinut pritvor i određeno da se okrivljeni imaju odmah pustiti na slobodu. Stavom IV dispozitiva rješenja određeno je da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Kako ističu u saopštenju, Specijalno državno tužilaštvo žalbama u bitnom osporava zakonitost pobijanog rješenja, u dijelu pravne pouke u stavu IV dispozitiva, kojim je određeno da žalba ne zadržava izvršenje rješenja, u bitnom navodeći da je u tom dijelu odluka sudije za istragu u suprotnosti sa odredbom čl. 416 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je propisano da se podnošenjem žalbe na rješenje, odlaže izvršenje rješenja, ako ovim zakonikom nije drugačije određeno, dok sa druge strane odredba čl. 178 Zakonika o krivičnom postupku, ne propisuje da žalba na rješenje sudije za istragu o ukidanju pritvora ne zadržava izvršenje rješenja.
- Cjeneći žalbene navode, krivično vijeće je najprije pošlo od toga da je okrivljenima određen pritvor po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 2 ZKP – a, a potom i produžen u istrazi za još dva mjeseca po istom pritvorskom osnovu. Prema tome, kako su u toku istrage saslušani u svojstvu svjedoka lica radi čijeg saslušanja je okrivljenima i određen pritvor, to su prestali razlozi za dalje trajanje pritvora po navedenom pritvorskom osnovu, što je konstatovalo i Specijalno državno tužilaštvo u aktu Kti-S. br. 23/25 od 05.12.2025. godine. S tim u vezi, odredbom čl. 175 st. 2 ZKP – a, propisano je da će se pritvor ukinuti čim se obezbjede dokazi, koje zakonsko određenje je u skladu sa principom lične slobode predviđenim čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja garantuje pravo na slobodu i sigurnost ličnosti, dok je čl. 174 st. 3 ZKP – a, propisano da će se pritvor u toku cijelog postupka ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio određen. Dakle, saslušanjem imenovanih svjedoka otklonjena je opasnost od uticaja na svjedoke, čime je prestao i procesno - pravni osnov za daljim držanjem okrivljenih u pritvoru, pa je shodno tome, krivčno vanraspravo vijeće ovog suda stava da su pravilne i zakonite odluke sudija za istragu kojim je ukinut pritvor okrivljenim i isiti pušteni na slobodu- navode iz Višeg suda.
&nbsp;Šta više, u slučaju prestanka okolnosti zbog kojih je pritvor određen, na tužilaštvu stoji obaveza da reaguje i inicira ukidanje pritvora, čak i u situaciji ako to nije eksplicitno traženo od strane odbrane, jer bi dalje zadržavanje okrivljenog u pritvoru bez opravdanog razloga bilo nezakonito.&nbsp;
- Prema tome, iako se u žalbi insistira na tome da ne stoji određenje u stavu IV dispozitiva, da žalba ne zadržava izvršenje, vijeće ističe da se radi o procesnom pitanju, koje se ne tiče merituma odluke o privoru, niti je od uticaja na zakonitost odluke, zbog čega vijeće nalazi da su žalbeni navodi u tom pravcu lišeni osnova, pa je odlučilo kao u dispozitivu rješenja, odnosno odbilo žalbe SDT-a kao neosnovane- zaključuje se u saopštenju Višeg suda.
Potvrđen stav odbrane
Podsjećamo, branilac Ubovića, advokat Stefan Jovanović ranije je kazao da je odluka sudija za istragu Višeg suda potpuno zakonita, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rješenja.
- Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke. Onog momenta kada je saslušan i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala više je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost a to je da naloži puštanje na slobodu Ranka Ubovića - rekao je između ostalog Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 46.9159%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-onog-momenta-kad-je-saslusan-posljednji-svjedok-visi-sud-jedino-je-mogao-da-nalozi-ukidanje-pritvora-ubovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Viši sud: Zakonite odluke sudija o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću, SDT samo trebalo da inicira ukidanje

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Marija Žižić

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Janičić: Nikada me Lazović nije pozvao da mi kaže da nekoga ne procesuiramo, o našem radu najbolje govore rezultati

Nakon što je sudija za istragu ukinuo pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću Specijalno tužilaštvo se žalilo Apelacionom sudu na takvu odluku, uz tvrdnju da je takva odluka nezakonita. Taj slučaj je zaokupio pažnju i jedan je od interesantnijih, smatra advokat Marko Radović, a ukidanje pritvora biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću je zakonita odluka, pa ga je, dodaje on, iznenadilo reagovanje SDT-a.
- Iz ugla objektivnog posmatrača smatram da se radi o jednoj apsolutno čistoj pravnoj situaciji i zakonitoj odluci, jednostavno sud nije imao prostor, odnosno sudija za istragu da postupi na drugačiji način nego što je postupio. Problematizovano je kasnije jedno pitanje od strane SDT-a kao nadležnog tužilaštva u tom postupku, koje se inače protivilo prijedlogu za odbrane za ukidanje tog pritvora - a to je da li je ta odluka mogla da bude izvršena prije njene pravosnažnosti. Kao neko ko drži da poznaje odredbe ZKP-a, ko se bavi time i ko sarađuje sa tim ljudima iz SDT-a i profesionalno ih uvažavam, moram priznati da me iznenadilo to njihovo saopštenje - naveo je Radović. 
 
Radi se, decidan je on, o odluci koja je zakonita. 
 
- I apsolutno žalba SDT-a kao nezadovoljne strane u tom slučaju ne odlaže izvršenje te odluke, s obzirom da je pritvor bio određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke, saslušanjem posljednjeg svjedoka otpao je pritvorski osnov i sudija za istragu je, shodno svom ovlašćenju iz člana 178 ZKP-a, donio jedinu moguću odluku - rekao je Radović u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
<h2>SUDIJA JEDINO MOGAO DA UKINE PRITVOR</h2>
Podsjetio je i na odredbu člana 174 ZKP-a koja je opšteg karaktera i koja propisuje da će se pritvor odmah ukinuti u toku cijelog trajanja postupka čim prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje, što se desilo u pomenutom slučaju. 
 
- Radi se o jednom specifičnom slučaju gdje je pritvor određen od strane sudije za istragu upravo po tom pritvorskom osnovu, a nijesu prihvaćeni pritvorski osnovi iz tačke 1 i 4 člana 175 stav 1 ZKP-a i upravo mi je taj slučaj zbog toga zaokupio pažnju, jer je SDT nezadovoljno takvom odlukom izjavilo žalbu u krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda koje je potvrdilo takvu odluku. Nakon isteka pritvora od 30 dana, koliko on može trajati po rješenju sudije za istragu, SDT je neuvažavajući autoritet pravosnažne sudske odluke zatražilo produženje pritvora i po onim tačkama u odnosu na koje je pravosnažno rješenje od strane sudije za istragu, a kasnije i krivičnog vanpretresnog vijeća: da ne postoje ti pritvorski osnovi - naveo je on. 
 
Jedan slučaj je, ističe on, Ivanović - a drugi je Ubović. 
 
- Iako se radi o povezanom predmetu SDT je, nakon što je krivično vanpretresno vijeće odbilo prijedlog tužilaštva da se produži pritvor jer se radi o presuđenoj stvari, produženje pritvora traži iz istih onih razloga iz kojih je traženo i određivanje pritvora i po tom osnovu je izjavilo žalbu Apelacionom sudu koja je u odnosu na Ivanovića uvažena, predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje - u kom slučaju je Viši sud ponovo bio stava da pritvor ne treba produžavati po tom osnovu... Dok je u odnosu na okrivljenog Ubovića izjavljena žalba po kojoj još nije odlučeno od strane Apelacionog suda. Tu se desila upravo ta interesantna situacija - ističe Radović. 
 
Jedino što je sudija za istragu mogao, jasan je Radović, jeste da ukine pritvor. 
 
- U trenutku dok se čekalo odlučivanje, odnosno slanje predmeta u Apelacioni sud radi odlučivanja po žalbi SDT-a na rješenje Višeg suda o produženju pritvora da je istekao pritvor po pritvorskom osnovu po kome je pritvor tekao, jer u trenutku kada je sudija za istragu odlučivao o prijedlogu odbrane okrivljenih Ivanovića i Ubovića da se ukine pritvor pravosnažno je egzistirao samo pritvorski osnov iz tačke 2 i kažem vam ne vidim šta je drugo mogao da uradi sudija istragu bez da ukine pritvor - istakao je Radović.
<h2>PRITVOR POSTAO GOTOVO PRAVILO</h2>
Advokat ukazuje i na činjenicu da je pritvor postao gotovo pravilo, iako smatra da se situacija pred Višim sudom kao prvostepenim organom, kako kaže, počinje mijenjati u pozitivnom smjeru. 
 
- Upravo ovakve situacije koje su se desile u odnosu na okrivljene Ivanovića i Ubovića, situacija koja se desila nedavno u odnosu na Mijajlovića, situacija koja se ranije desila u odnosu na okrivljenog Zorana Lazovića, negdje stvara bojazan da kad odu stvari u nadležnost krivičnog vijeća Apelacionog suda, mislim na KVŽ njihovo vijeće, da se onda stvari otrgnu kontroli i da onda što se tiče pritvora postaje sve moguće - naveo je on. 
 
Nažalost, Apelacioni sud je, cijeni on, kreirao takvu praksu koja je bila nezamisliva ranije. 
 
- I počeo da radi stvari koje su bile nezamislive ranije, upravo su ovi primjeri najbolja potvrda ovoga što vam iznosim i možda je zbog toga Viši sud uvidio da kako krene priča o strane sudije za istragu, odnosno prilikom odlučivanja o prijedlogu tužilaštva za određivanje pritvora, da će umnogome zavisiti i dalji tok događaja. U tom smislu smatram da su jako značajne odluke Višeg suda nedavno donijete u predmetima protiv policijskih službenika i protiv pojedinih okrivljenih iz predmeta okrivljenog Mijajlovića da se odrede mjere nadzora, koje su odluke potvrđene i od strane krivičnog vanpretresnog vijeća, kojih mjera se okrivljeni apsolutno uredno pridržavaju i kojim mjerama se ostvaruje ona svrha koja se u mnogim drugim slučajevima ostvaruje bespotrebno pritvorom - naglasio je Radović.
<h2>SKAJ PREDMETI - VIŠE ŠTETE NEGO KORISTI</h2>
Advokat se osvrnuo i na korištenje Skaj aplikacije kao dokaza u Crnoj Gori počev od marta 2021.godine i ukazuje da je sama njena aktuelnost najbolja potvrda je li to ili nije dokaz. 
 
- Vjerujte mi da je to čisto, da je to po zakonu i da to može tako ne bi bila ovolika polemika i ne bi se svako malo donosile odluke od strane pojedinih sudova kojima se upravo afirmiše priča koju priča odbrana u Crnoj Gori i mi kao branioci, odnosno advokati, da se radi o dokazu koji ne može da se koristi kao dokaz u krivičnom postupku. Međutim, jednak ili možda veći problem u ovom trenutku je način na koji se koristi Sky u krivičnom postupku, nepouzdanost podataka sa Skaj ECC aplikacije i problemi koje je Skaj napravio u odnosu na sudske postupke, jer vjerujte mi: taj broj predmeta i način upotrebe Skaja, bojim se da je pravosudnim organima u Crnoj Gori donio mnogo veću, pod tim podrazumijevam i istražne organe, štetu nego što je korist - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dik9owYHX3TM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću zakonita i jedina moguća odluka, žalba SDT-a ne odlaže izvršenje odluke

Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.

Čekajući poziv SDT

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je juče V.B. i V.B. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije.
Oni se sumnjiče i da su, kao saizvršioci, izvršili četiri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Njima je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Takođe, Specijalno policijsko odjeljenje je, po naredbi nadležnog suda, izvršilo pretresanje stanova i drugih prostorija osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak - zaključili su u SDT-u.

SPO juče uhapsilo dvije osobe osumnjičene za stvaranje kriminalne organizacije

Od hapšenja bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića prošlo je oko tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.
Milošević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila zaplijenjene cigaretkoje su odlukom države trebalo da budu uništene. Hapšenjem Miloševića i pokretanjem istrage nadležni su se u to vrijeme hvalili da su krenuli u obračun sa grupama koje su krijumčarile cigarete, a naročito s onima koji su to radili iz državnih fotelja. Ubrzo su hvalospjevi utihnuli, a sudbina slučaja i dalje nije poznata. Spekulisalo se da istražitelji nastoje da utvrde imena ostalih saučesnika, te da će doći do "krupnih riba". I te najave su zaboravljene.
Milošević je uhapšen u decembru 2022. godine. Narednih pola godine proveo je u Istražnom zatvoru u Spužu. Za to vrijeme Ustavni sud je donosio odluke kojim su utvrdili da su rješenjima o produžavanju pritvora okrivljenom povrijeđena prava. Uprkos tome, Milošević se našao na slobodi tek nakon isteka šest mjeseci, budući da optužni akt nije podignut u zakonskom roku. Tada mu je Viši sud u Podgorici na predlog SDT-a određivao alternativne mjere – javljanje policiji jednom mjesečno i zabranu napuštanja mjesta boravišta. Kako je vrijeme prolazilo, razlozi za određivanje mjera nadzora su blijedjeli i izblijedjeli, te su ukinuti. Milošević je trenutno na slobodi, bez ikakvih ograničenja, a, kako nezvanično saznajemo od sagovornika iz istrage, zaboravili su datum kada je poslednji put preduzeta neka radnja u ovom slučaju. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nisu nam odgovorili da li su donijeli odluku u ovom slučaju, ukoliko nijesu zašto nijesu i koje radnje trenutno preduzimaju.
Nekadašnji šef Uprave carina na slobodi se našao po predlogu SDT-a, odakle je tada saopšteno da su 5. oktobra 2022. godine odredili sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Istragu su proširili 23. decembra protiv Miloševića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Među osumnjičenima su još neki tada zaposleni u Upravi carina koji se sumnjiče da su dio grupe odgovorne što se dio nelegalnih cigareta koje je trebalo da budu uništene našao u prodaji.
<h3>Tužiće državu zbog hapšenja</h3>
Po izlasku iz pritvora Milošević je rekao da je slučaj protiv njega podmetnut, a da će pravdu zbog neosnovanog hapšenja potražiti na sudu. Rekao je i da će, ukoliko dođe do suđenja, tražiti da proces bude prenošen javno.
- Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi... Za mene je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda, rekao je Milošević tada.
Dodao je da se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo "članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete"...
– Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana, pojasnili su tada iz SDT-a, dodajući i da su u tom trenutnu sprovodili istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.

Milošević na slobodi, istraga pala u zaborav

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Anja Ivanović

Ivona Đokić

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem vršiocu dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću danas je određeno zadržavanje do 72 sata.
Njega i nekadašnjeg rukovodioca Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorada Žižića u prostorijama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) saslušavao je tužilac Jovan Vukotić.
Kneževića i Žižića juče je uhapsilo Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu SDT-a, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, ali i druga krivična djela.

Kneževiću zadržavanje do 72 sata

U 2025. godini medijska sloboda i bezbjednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, SafeJournalists mreža podsjeća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti da bude informisana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva. Iako su medijska tržišta u većini država formalno pluralistička, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo se sužava zbog čvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izraženijih pokušaja uticaja na uređivačku autonomiju. Ovakvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i povećava rizik od autocenzure.
Istovremeno, u čitavom regionu bilježi se zabrinjavajući kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare, od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog onlajn uznemiravanja, naročito usmjerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga. Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvjesnost, nedovoljna zaštita od SLAPP tužbi i zastarjeli ili problematični normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim državama. SafeJournalists mreža upozorava da bez dosljedne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugrožavaju temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda u regionu.
Kada je Crna Gora u pitanju, u 2025. godini, zaključno sa 10. decembrom, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi SafeJournalism zabilježio 28 slučajeva — 16 u kojima su žrtve bile novinarke, pet u kojima su žrtve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije. Ova cifra odgovara najvišim godišnjim ukupnim brojevima zabilježenim otkako SMCG dokumentuje napade; i 2022. i 2021. godine SMCG je takođe registrovao 28 slučajeva.
- Tokom 2025. godine crnogorski novinari i novinarke bili su žrtve implicitnih ili eksplicitnih prijetnji po život i fizičku bezbjednost u devet odvojenih incidenata. Pored toga, u četiri slučaja novinari su bili mete verbalnih napada visokih zvaničnika. Najnoviji takav slučaj odnosio se na Milku Tadić Mijović, urednicu Centra za istraživačko novinarstvo, koja je bila meta seksističke objave na Instagramu predsjednika Opštine Pljevlja. Među zvaničnicima koji su prijetili medijima nalaze se Boris Bogdanović i Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore, poslanik Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore i supruga gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića- navodi se u saopštenju SafeJournalists.
Posebno zabrinjava činjenica da baza SafeJournalism bilježi i fizički napad na novinare: u avgustu, tokom uklanjanja spomenika četničkom komandantu i osuđenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, nekoliko desetina prisutnih napalo je fotoreportere Borisa Pejovića (Vijesti) i Steva Vasiljevića (Pobjeda). Takođe je značajno da je novinar Vijesti Nikola Saveljić u decembru verbalno napadnut — konkretno „upozoren“ da ne postavlja „provokativna pitanja“ kako ne bi „loše završio“, nakon što je poslanik Milan Knežević neprimjereno komentarisao njegovo pitanje.
- Ni onlajn sfera nije bolja: naročito novinarke svakodnevno dobijaju prijetnje putem društvenih mreža i imejlom. Reporterka Vijesti Jelena Jovanović u više navrata bila je izložena uvredama i prijetnjama smrću sa različitih naloga na društvenim mrežama; Danica Nikolić, urednica M portala, više puta je dobijala prijetnje imejlom; a Itana Kaluđerović sa Televizije E dobijala je prijetnje na svom privatnom Facebook nalogu. Ohrabrujuće je, međutim, što je u slučaju Kaluđerović počinilac osuđen na prvom ročištu i dobio kaznu od devet mjeseci zatvora za teži oblik krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ — djela koje predviđa strože kazne kada su mete medijski radnici i koje je u Krivični zakonik uvedeno 2022. na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava. Ovo je peta presuda crnogorskih sudova u 2025. godini u slučajevima u kojima su novinari bili žrtve, a ujedno i među prvim presudama za teži oblik ovog djela- zaključuje se u saopštenju SafeJournalists.

SafeJournalists: Tokom ove godine 28 crnogorskih novinara dobilo prijetnje po život i fizičku bezbjednost, prijetnje upućivali i državni zvaničnici

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

S obzirom na očigledne i osnovane sumnje u politički progon dijela građana okupljenih na protestu u blizini Vile Gorica, koji su bili žrtve policijske torture i prekomjerne upotrebe sile, te činjenice da su i lica protiv kojih su pokrenuti postupci o tome saznala iz medija v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević tražio je spisak lica protiv kojih je ta institucija podnijela prekršajne prijave.
- Istovremeno, zbog sumnje u jednako postupanje, tražio sam i spisak lica koja su procesuirana usljed i nakon dešavanja na Zabjelu. Neshvatljivo je da Uprava policije obezbjeđuje skup ekstrema koji uzvikuju šofinističke i ksenofobne parole i obezbjeđuje njihovo nesmetano defilovanje gradom, a silom udara na građane, uglavnom stara lica i žene, koji su digli glas protiv otvorenog neofašizma. Neshvatljivo je, takođe, da je sa skupa kod Vile Gorica procesuirano 35 lica, dok je povodom svih dešavanja vezano za događaj na Zabjelu, prema informacijama kojima raspolažemo, procesuirano duplo manje - napisao je Zirojević na mreži Iks.
Slobodu i antifašizam u Crnoj Gori nikad nećete ućutkati, zaključio je.

Zirojević od Šćepanovića zahtijeva spisak procesuiranih

Procesuiranje Aleksandra Radomana i još trideset četvoro građanki i građana zbog protesta ispred Vile Gorica predstavlja novi pokušaj da se izvrne logika odgovornosti i da se preoblikuje ono čemu je cijela javnost svjedočila. Profesor Radoman, koji je tog dana bio jedna od žrtava prekomjerne sile policije, sada se označava kao izgrednik, u pokušajima da institucije uklone tragove sopstvenog izgredničkog postupanja. Takav obrt nosi prepoznatljiv potpis Demokrata, jer se samo u njihovoj političkoj kuhinji može istovremeno institucionalizovati kič skandaloznim uručenjima najvažnijih državnih priznanja, a nasilje nad građanima predstaviti kao građansko nasilje.
Svima je jasno da se ovđe ne radi o prekršaju, već o namjeri da optužba posluži kao sredstvo zastrašivanja. U duhu najmračnijih autoritarnih praksi, imena procesuiranih saznaju se nezvanično, dok nadležne strukture izbjegavaju bilo kakvo zvanično objašnjenje. Kada se među procesuiranima nađe i osoba zadužena za nadzor policije, postaje očigledno da je cilj da se kontrola nad institucijama oslabi, a kritički glasovi stave pod pritisak. Takav pristup uvodi logiku u kojoj vlast upravlja istinom, a građanin postaje kriv onog momenta kada se usudi da je izusti.
Zato odbrana Aleksandra Radomana i ostalih sa spiska nije odbrana pojedinaca, već zaštita principa bez kojih društvo klizi u poredak represije koja se postavlja kao navodna garancija javnog mira. Ovaj postupak mora biti obustavljen, jer pored toga što je nepravedan, jasno pokazuje da se institucije u učestalom izbjegavanju odgovornosti više plaše građana nego sopstvenih propusta i grešaka.

Po spisku

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: sdt