Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.
Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.
- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.
Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.
- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.
Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.
Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.
- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.
Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.
- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.
Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

Poruka načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever Harisa Đurđevića upućena medijima koji pišu o alarmantnom stanju u sektoru bezbjednosti „da ih ohrabruje da još jače krenu, odgovor će dobiti uskoro“ najblaže rečeno je nedogovorna i nedopustiva posebno imajući u vidu sa koje adrese dolazi. Nesporno je da nije etički sa pozicije starješine Uprave policije uputiti takve riječi bilo kojem mediju posebno što se radi o svojevrsnoj prijetnji – kazao je advokat Veselin Radulović za Portal ETV.
Đurđević je prošle sedmice pred odbornicima u bjelopoljskom parlamentu izrekao prijetnje i klevete na račun medija. Iako nije pomenuo Televiziju E i Portal ETV iz njegovog obraćanja se moglo zaključiti čiji mu tekstovi i prilozi ne odgovaraju.
Čak i da su navodi medija bili neopravdani i neistiniti, a što nije bio slučaj, prema riječima advokata Radulovića, sa pozicije koju obavlja Đurđević nije smio tako reagovati jer to predstavlja udar na slobodu medija i slobodu izražavanja.
- Takva reakcija pokazuje, nažalost, da mi na odgovornim pozicijama u državi imamo ljude koji ne razumiju značaj medija, ulogu novinara u društvu i što je najgore ne razumiju odgovornost pozicije koju sami pokrivaju – kazao je Radulović.
On je dodao da ne očekuje da će Đurđevićevi pretpostavljeni preduzeti nešto zbog takve retorike, ali da imamo uređenu državu i bezbjednosni sektor onakav kakav bi trebali da imamo rukovodstvo Uprave policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova bi pokrenulo neki postupak makar u dijelu utvrđivnja da li je njegovo postupanje bilo etično.
- Čisto sumnjam da će se nešto preduzeti jer njegove starješine imaju isto mišljenje. Na kraju krajeva to su pokazali ne jednom, nego su više puta javno saopštavali i pokušavali da targetiraju medije predstavljajući ih kao članove kriminalnih organizacija ili da su u njihovoj službi. Kada njegove starješine tako postupaju onda je za očekivati da i on krene njihovim primjerom – smatra Radulović.
On je ponovio da je nesporno Đurđević time prekršio Kodeks policijske etike i da u govoru postoje političke konotacije što ga dodatno čini nedopustivim.
- Nažalost bezbjednosni sektor je takav kakav jeste. Svjedočimo mjesecima i godinama brojnim propustima koji pokazuju da taj sektor po mom mišljenju, a mislim da to nije samo moj stav, nikada nije bio u gorem stanju nego sad – ukazao je advokat Radulović.
On je podsjetio i na proteste neformalne grupe studenata „Kamo Śutra “ koji su tražili odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora za zločin koji se ponovio u roku od dvije i po godine na Cetinju. U Prijestonici je 1. janura ove godine ubijeno 13 osoba među žrtvama je i dvoje djece.
Umjesto odgovora institucija i preuzimanja odgovornosti za takvo stanje u bezbjednosnom sektoru, prema riječima Radulovića, uslijedila je krajnje neumjesna, neprimjerena i nevaspitana kampanja vrha bezbjednosnog sektora.
- Studenti su označeni kao pripadnici kriminalnih organizacija, nešto slično kao što se sada dešava i sa medijima koji se usude da kritikuju ono što jeste za kritiku - istakao je Radulović.&nbsp;
On je dodao da kada imamo ovakav bezbjednosni sektor i kada njim rukovode nekompetentni ljudi onda ne iznenađuju ni njihovi javni stavovi, jer ko god se usudi da ukaže na propuste i rasulo, biće svrstan da je član kriminalne organizacije.

Marija Žižić

Đurđevićeva retorika nedopustiva, da imamo uređenu državu protiv njega bi bio pokrenut postupak

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da se ne može reći da mediji u Crnoj Gori funkcionišu u bezbjednom sistemu, niti u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao.&nbsp;
On je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E kritikovao postupke poslanika Demokrata Momčila Lekovića, navodeći da su njegove izjave usmjerene protiv medija ozbiljne.
- Ovo što je uradio gospodin Momčilo Leković nikako nije bezazleno, jer to su ljudi koji imaju veoma važnu ulogu u crnogorskom društvu, kao predstavnici zakonodavne vlasti osnovnu ulogu da utiču na kreiranje politika, njihova riječ ima težinu i mogućnost da diskredituje, stigmatizuje i što je najgore od svega – ugrozi subjekte koji su targetirani - rekao je Obradović.
Povod za njegov komentar bila je izjava Lekovića, poslanika Demokrata, koji je 3. maja, na Svjetski dan slobode medija, uputio oštre kritike na račun više crnogorskih medija, među kojima su Antena M, Portal ETV, Televizija E, Analitika i M Portal. To se dogodilo istog dana kada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, iz iste partije, pozvala na uzdržanost od napada na medije.
- Što se tiče Demokrata, ja tu vidim jedan raskol između deklarativne privrženosti njegovanja demokratskih principa i stvarne političke prakse u okviru te partije. Kada imate ministarku kulture i medija koja povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, upućuje srdačne čestitke, govori o suzdržanosti, o važnosti slobode medija i novinarske profesije, a istoga dana imate jednu svojevrsnu čestitku od njenog partijskog kolege koji je targetirao medije, to definitivno šalje jedan zabrinjavajući signal - kazao je Obradović.
On je ocijenio da takvi nastupi političkih aktera imaju ozbiljne posljedice po društvo i demokratske procese.
- U konačnom to govori i o jednom nivou političke kulture koja postoji, ili ne postoji u tom političkim subjektu spremnosti da uđu sa ovim medijima u jednu argumentovanu raspravu. Mislim da je kritički osvrt ovih medija u odnosu na funkcionisanje izvršne vlasti i sistema u cjelini zaista argumentovana i objektivna - rekao je Obradović.
Prema njegovim riječima, kritika poslanika Lekovića govori o neozbiljnosti koja nanosi štetu ne samo institucijama, već i političkom subjektu kom pripada. To je, dodaje on, obrazac koji je postao svojevrstan Demokratskoj Crnoj Gori.
- Ja mislim da nije sve u najboljem redu unutar te partije, da oni određene požare pokušavaju da gase, a u suštini dodaju ulje na vatru. Nije to neka retorika sa kojom se nijesmo imali prilike sresti ranije – znate da je sličan obrazac korišten i u odnosu između Demokrata i studentske organizacije Kamo śutra, da je takav odnos i ranije bio prisutan po preuzimanju službi bezbjednosti, i u ovom trenutku takav prema načelniku Generalštaba – tako da mene to ne iznenađuje“, rekao je.
Na kraju, on zaključuje da mediji u Crnoj Gori trenutno ne djeluju u podsticajnom ni bezbjednom okruženju.
- Poruka koja se šalje je da mediji u savremenom društvu, u aktuelnom trenutku kada je u pitanju Crna Gora, ne može se reći da funkcionišu u jednom bezbjednom sistemu, u atmosferi koja njeguje i promoviše kritičku misao, koja bi u suštini trebala da bude ideja vodilja i glavni princip svih medija - zaključio je Obradović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB_FvDMBBcKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Mediji ne funkcionišu u bezbjednom sistemu, Lekovićevi napadi nijesu bezazleni

Sveštenik Srpske pravoslavne crkve (SPC) Gojko Perović, reagovao je na to što su brojni mediji, partije, organizacije, udruženja i pojedinci osudili izjave Mitropolita Joanikija da je četnički vojvoda Pavle Đurišić bio veliki junak nepobjedivog karaktera.
Perović kaže da mediji prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze.
- Mediji će prenijeti govor mitropolita Joanikija o Pavlu Đurišiću, a neće prenijeti bezbrojne primjere saradnje SPC i Islamske zajednice, pa i muslimanskih porodica u Crnoj Gori. Za par dana ćemo imati Markovdansku litiju u kojoj ćemo, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka. Da li će vaš medij govoriti o tome? Ni aktuelni govor mitropolita Joanikija nije prenijet integralno. Govorio je i o četničkim zločinima, i o potrebi da se svi zločini svih strana ispitaju. Da ni jedan zločin ne ostane sakriven - rekao je Perović.
Zašto, pita on, to niko ne prenosi.
- Povod mitropolitivog govora nijesu bili četnički zločini, koje je između ostalog pomenuo, nego veliko stradanje naroda i kraljevske vojske koje se zbilo u proljeće i ljeto 1945 na području današnje BIH, Hrvatske i Slovenije. U tom stradanju se našao i Pavle Đurišić, a vladika je sa sveštenstvom održao pomen za sve te nastradale ljude, medju kojima je najviše bilo civila - navodi Perović.
Svjesni su, dodaje on, da način na koji je mitropolit hvalio Đurišićeva dobra djela (što se čini na sahrani i pomenu svakom pokojniku) zvuči prenaglašeno i neprimjereno, pogotovu u kontekstu zločina koje je Đurišićeva vojska učinila godinama prije svoga sopstvenog stradanja.
- Ali, niti je mitropolitiva namjera bila da veliča zločine, niti da ih skriva. Na to ukazuje integralni tekst njegovog slova. Namjera je bila da se ukaže na veliko stradanje velikog broja nevinih ljudi koje je vojska Pavla Đurišića bezuspješno pokušala da spase, a svi ti dogadjaji su od javnosti decenijama skrivani - rekao je Perović.

Gojko Perović: Mediji prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze

Od momenta kada je objavljeno da je Mohamed Alabar, milijarder iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zainteresovan za ulcinjsku Veliku plažu krenula je političko-medijska kampanja kojom se zastupaju interesi ovog biznismena.
I dok su predstavnici vlasti legitimno krenuli da vode debatu i zastupaju ideju velike investicije, pojedini mediji su izvještavali na način koji ostavlja utisak da se radi o promovisanju davanja Velike plaže Alabaru, pri čemu su pojedini prilozi i članci bili oblikovani tako da podsjećaju na novinarske ili autorske tekstove, iako sadrže karakteristike promotivnog sadržaja. Osim napomene da li je u pitanju plaćeni sadržaj.
Promovisanje Alabara, logično, započeo je premijer Milojko Spajić, i to nakon što su se Ulcinjani i mještani drugih primorskih gradova pobunili zbog činjenice da su arapske pare „uletjele“ na tendere za zakup kupališta na Velikoj Plaži. Kompanija iza koje stoji Alabar dobila je tada na tenderu većinu kupališta plaćajući višestruko više od lokalnih ponuđača. Tada je premijer na, kako je naveo, „vanserijskoj sesiji izdignutoj iznad politike“ obavijestio Ulcinjane da će Alabar ipak odustati od zakupa kupališta kako bi ih prepustio lokalcima, ali i bacio „bombu“ od tridisetak milijardi za stotinak godina rentanja Velike plaže.
Ko je umro i jesmo li se obrukali pred šeicima? Crnoj Gori ne bi bilo prvi put da na vijek nekome izda dio svoje teritorije. Svaku od takvih investicija pratila su politička prepucavanja opozicije i vlasti, debata u medijima. Ipak, čini se da je situacija sa Alabarom drugačija pa je i konstruktivna rasprava o ovoj investiciji utihnula i prešla na teren rasprave ko je u Emiratima preselio na ahiret, ko je otišao ili nije otišao na hatar (saučešče) i je li nam se zamjerilo. Da li je sve u skladu sa zakonom pitaju uglavnom iz civilnog sektora dok iz partija koje u parlamentu treba da odluče o ovom pitanju stidljivo najavljuju podršku uz – konsenzus, koji se u Skupštini Crne Gore rijetko viđa.
<h2>Topla ljudska priča</h2>
Prateći političku kampanju mediji su otišli i korak dalje. Naročito Pobjeda koja je od promocije investitora, milijardera, napravila toplu ljudsku priču. U izvještaju sa ESG Adria Samita, koji osim naznake – „promo“ sadrži sve ostale elemente oglašavanja, Pobjeda piše kako je „jedan od najuticajnijih arapskih preduzetnika današnjice, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, održao snažno i inspirativno izlaganje na ESG samitu u Tivtu, u Porto Montenegru“ gdje je „umjesto o luksuzu i betonu, govorio o ljudima, prirodi i zajednicama – stavljajući humanost i održivost ispred profita“. Njegova je poruka, kaže Pobjeda, bila „kristalno jasna“ – ovaj milijarder je u poslu stvaranja srećnih života.
Ukrašavanje Alabarove samopromocije na ESG Adria samitu epitetima „inspirativno“ i „humano“ nije kraj. Pobjeda u nastavku promovisanja Alabara publici donosi tužnu priču o skromnom dječaku Mohamedu, sinu kamiondžije, koji je sve stvorio samo da bi brinuo o majci. Pa kako mu onda ne dati plažu na skoro sto godina?
Političari koji traže mane i izvještaji koji „kasne“ Isti list nas u još jednoj priči u kojoj se Alabarova investicija predstavlja kao jedino rješenje za Crnu Goru uvodi tvrdnjom da investitori odlaze iz Crne Gore razočarani i da „najava interesovanja globalnog giganta EMAAR za ulaganje u Ulcinj može biti tačka preokreta za cijeli jug zemlje – ali i za crnogorski turizam u cjelini“.
Jedna od sagovornica „podsjeća da je Alabar nedavno, govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, izjavio da je to ,,nova Evropa“, kojoj predstoji snažan ekonomski rast, naglašavajući prednosti zemalja koje imaju izlaz na more kao što su turistički potencijal i prelijepe obale i prirodne ljepote uopšte.
„Alabar je istakao da njegova ulaganja, iako motivisana profitom, imaju za cilj i doprinos lokalnoj zajednici, stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti i promociju zemlje na međunarodnoj mapi. Naglasio je važnost saradnje sa državom kao partnerom, što je Crna Gora već pokazala kroz projekat Porto Montenegro iz 2007. godine. Uspješne investicije zahtijevaju sinergiju između investitora, lokalne zajednice i države“, kaže ona. Dodaje i da „trenutnim polemikama i populističkim izjavama gubimo investitore i njihovo interesovanje čime se oni okreću drugim destinacijama“.
Druga sagovornica je, piše Pobjeda, „takođe mišljenja da bi propuštanje ove prilike bilo ozbiljna greška.
U članku se navodi i da je „Ulcinj okružen je zapuštenim prostorom punim šiblja i suve trave“ što neodoljivo podsjeća na retoriku korištenu u Srbiji kada se zbog izgradnje Beograda na vodi rušilo u Savamali a tamošnje vlasti govorile da se u srušenim objektima skupljaju zmije, pacovi i narkomani. U tekstu se, svakako, ne pominje da je značajan dio tog „šiblja i suve trave“ zaštićeno podučje. Pobjeda Alabarovu investiciju promoviše i kroz kolumne u kojima se UAE predstavljaju i kao bezbjednosni partneri. Ipak, promocija kroz kolumnu kao izraz nečijeg ličnog stava je legitimna, za razliku od članaka koji se publici predstavljaju autorski, a liče na marketing. Insinuacije da je Alabarova investicija presudna za Crnu Goru sadrži i tekst objavljen u „Danu“ gdje se poručuje da odnos prema ovom milijarderu pokazuje ozbiljnost države, ali se ipak dodaje i da on ne smije biti predstavljen ni kao spasitelj ni prijetnja već kao partner. „ali samo ako zna šta partnerstvo znači: otvorenost, dogovor i zaštitu javnog interesa“.
<h2>Je li moguće da Javni servis zna da je Alabar zgrožen?</h2>
Ono što RTCG jeste učinio, a što je u interesu javnosti, jeste debatna emisija gdje su neistomišljenici otvoreno razmijenili argumente. Ipak, tokom trajanja debate, autor emisije je u nekoliko navrata iznosio „informacije iz kompanije EagleHills“ navodeći da je „Alabar zgrožen načinom na koji se predstavlja u javnosti u Crnoj Gori“.
Promocija Alabara, u smislu njegovog poslovanja sa članicama EU, zabilježena je i na portalu Javnog servisa. RTCG izvještava kako „Alabar ulaže tri milijarde eura u srcu EU“. U tekstu se piše o potpisivanju dogovora o saradnji Alabara i predsjednika Gradskog vijeća Rige Vilnisa Kirsisa o razvijanju naselja Andrejsala gdje bi milijarder trebalo da uloži više od tri milijarde eura u narednih 15 godina. Ništa sporno, dok ne shvatite da je taj dogovor potpisan prošle godine, a portal RTCG-a o njemu piše sada.
<h2>Kako je Đoković „činio uslugu“ građanima Crne Gore</h2>
PR kampanja kompanije Aman i njenog ambasadora, tenisera Novaka Đokovića, takođe je nedavno plasirana kao intervju iako je više imala elemente oglašavanja. Najbolji svjetski teniser je u intervjuima za Vijesti i RTCG govorio kako će iskoristiti svoj uticaj da riješi spor između države i Amana zbog kojeg je Sveti Stefan zatvoren, dok su poruke i izjave vezane za tenis bile u drugom planu. Takođe, nigdje nije navedeno da je u pitanju PR kampanja i lobiranje za privatnu kompaniju, a teniser je svoje razgovore sa premijerom Spajićem i zastupanje privatne kompanije predstavio kao „rad za opšti interes“.
Đoković u intervjuima jeste predstavljen kao globalni ambasador Amana, iako pojedini djelovi razgovora i njegovih poruka ostavljaju utisak kao da on čini uslugu građanima Crne Gore, iako je on zvanični promoter ove kompanije.
Iako činjenica da se Đoković sastao sa premijerom povodom rješavanja spora između države i privatne kompanije govori da se radi o lobiranju, slavnog tenisera nema u registru lobista Crne Gore.

"Pobjeda" od promocije Alabara napravila toplu ljudsku priču

Odbrana vlasti i njenih čelnika u crnogorskim portalima svakog dana dobija novu dimenziju što je pokazao slučaj spaljivanja „Andrije Mandića“ na kotorskom karnevalu i reakcija medija bliskim koaliciji koju vodi pravi Andrija Mandić a ne onaj od papira koji je gorio u Kotoru.
Mandićeva lutka nije se ni stigla ugasiti a prva odbrambena linija vlasti krenula je da „gazi“ po karnevalu, Kotoru, Kotoranima, vlastima u tom gradu, pa čak, odnekud i Cetinjanima. Borba je objavila da u Kotoru „gori vatra puna srama“, hvaleći predsjednika parlamenta kako je „nadmudrio „karnevaliste“ i ogolio njihovo licemjerje“.
Oni dalje zaključuju kako je „cetinjski duh ušao u Kotorane“ te da su „Mandića“ uždili „jer bi da povuče priznanje lažne države Kosovo, što cijeni Republiku Srpsku, i što su mu Hrvati zabranili ulaz“, Večernje novosti su hrabro i ambiciozno ocijenile da su sa „Mandićem“ izgorjele i sve vrijednosti ove manifestacije.
Mandić je odgovorio politički, kako je on baklja koja će nam svijetiliti put, a to su neki portali dočekali s ushićenjem, kao na primjer, Alo onlajn, koji je tu njegovu izjavu prenio vičući - „MANDIĆ DOMINIRA“.
Onda je počela i odbrana dezinformacijama. IN4S je, potpomognut iz komšiluka, iz redakcije Politike, objavio da u Kotoru nije spaljen samo predsjednik Skupštine već i srpska zastava, a to su zaključili jer je bila obučena u plavo odijelo, sa bijelom košuljom i crvenim điletom.
Po uigranom rasporedu, nakon dezinformacija kreće defamacija i denuncijacija. Kreće napad na gradonačelnika Kotora „jer u skandaloznom spaljivanju ne vidi ništa čudno“, uskaču kolaicione kolege iz manjih partija targetirajući Kotor jer „spaljuje Srbe“. Onda se uključe i analitičari iz susjedstva, koji u paketu brane Mandića, Dodika i Vučića uvrštavajući karneval u „sinhronizovani udruženi zločinački poduhvat destruktivnih sila protiv države Srbije ali i srpskog faktora na Balkanu“. I za kraj - Hrvati.
Novosti šalju poruku kako je hrvatska ruka izgleda stigla do Kotora pa je „Mandić“ zbog toga završio na karnevalskoj lomači. Najstariji pomen karnevala u Kotoru zabilježen je 1508. godine. Prije Nove srpske demokratije, Andrije Mandića, Demokratskog fronta, koalicije Za budućnost Crne Gore, 30. avgusta, 21. maja, Borbe, IN4S-a, DPS-a...
Karnevala je bilo, dakle, kada su se njive izdavale za u zamjenu za određenu količinu žitu, praseću glavu, i jagnje. Tako kaže dokument iz te 1508, u kojem se prvi put pominje karneval.
Naravno, nije Mandić prvi političar kojem je potpaljena vatra pod nogama, što, izuzev u dva od gore nabrojanih članaka je - ignorisano. Zapaljen je 2018. Gospodar Marioneta, odnosno lutka koja je predstavljala tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, o čemu je pisao i IN4S, ali bez sablažnjavanja i nevjerice.
„Deboto trideset godina trpimo strašnu torturu, sistematski smo uništavani uru po uru. Da bi smo tu strašnu sudbinu doživjeli, do samog kraja snaga su nas doveli. Da se naša zemlja iako je siromašna, mala, dio po dio na inkanat rasporodala, da smo dozvolili da narod strašno osiromaši i da se svako za svoju kožu plaši“, stajalo je tada u optužnici „Đukanoviću“. Godinu poslije spaljen je Đuđić Montanjaro, a mnogi su u njemu prepoznali rođenog Kotoranina, nekadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, Đuđiću Montanjaru presudi stajalo da je kriv „za sva krivična djela koja je u proteklih 30 godina učinio nečinjenjem i pomaganjem Glavnom štetočini da od države napravi privatno preduzeće, a od Kotora mjesnu zajednicu Podgorice“. Naložilo se i ispod Drživlasta Lucifera. Ko god je vidio lutku i pročitao presudu u kojoj se, između ostalog, navodi da je „činjenjem i nečinjenjem izazvao raspad kompletnog pravosudnog sistema, a posebno Sudskog i Tužilačkog Savjeta“ znao je da Kotorani ciljaju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Na red je došao i „Dritan Abazović“, koji je gorio pod pseudonimom Dominik Akrobata zvani Tehnički. Presuđeno mu je jer je „ umjesto da miri pomutio već pomućeni narod, potpisao pakt sa Luciferom, za svog bliskog saradnika postavio za Capa Dogane... “.
Ni u jednom od ovih slučajeva nije bilo prekogranične, organizovane medijske odbrane, napada na karneval dezinformacijama i crtanja meta.
I ne, ne može se porediti spaljivanje pisaca, kao što se desilo sa lutkom Andreja Nikolaidisa i političara. Uzimanjem javne funkcije kroz koju diktiraju mnoge događaje i živote, političari pristaju i da ih spale, a na medijima nije da gase vatre ispod njihovih nogu, bilo da gori Mandić, Đukanović, Abazović...

Gašenje Andrije Mandića: Kako mediji brane vlast od karnevala

Bijela kuća nije dozvolila da novinari iz agencija Rojters, AP-a i još nekih medija prisustvuju prvoj sjednici kabineta Donalda Trampa, u skladu sa novom politikom administracije američkog predsjednika o medijskom izvještavanju.
Bijela kuća je odbila pristup fotografu američke agencije AP, trojici novinara Rojtersa, Hafposta i njemačkog dnevnika Tagesšpiegel.
Televizijske ekipe ABC njuza, Njuzmaksa, kao i i dopisnici sa Aksiosa, Blumberga i NPR, imali su dozvolu da pokrivaju ovaj događaj.
Bijela kuća je najavila da će odlučivati koji mediji će pratiti predsjednika u manjim prostorijama, poput Ovalne sobe.
Asocijacija izvještača iz Bijele kuće do sada je tradicionalno koordinirala rotaciju novinara na predsjedničkim konferencijama za novinare.

Nova pravila Bijele kuće: Rojtersu, AP-u i drugim medijima zabranili izvještavanje sa sastanka kabineta

Društvene mreže postaju dominantne u informisanju, iako od tradicionalnih medija i televizija ostvaruje značajan uticaj, a posebno je važno što većina građana i građanki smatra da je potrebno unaprijediti medijsku pismenost, jer to ukazuje i na razvoja svijesti o važnosti kritičkog pristupa medijskim sadržajima, dio je nalaza <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/12/Mediji-za-demokratiju.pdf">istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki prema medijima u Crnoj Gori</a>, koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Po nalazima istraživanja, čak 68,8 odsto ispitanika/ca navodi da često ili veoma često prati društvene mreže, dok 53,2 odsto redovno posjećuje internet portale.
Kako kaže Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, to ukazuje da su digitalni mediji postali primarni izvor informisanja za većinu građana i građanki Crne Gore i da postavljaju izazove za tradicionalne medije i njihovu ulogu u društvu.
- Međutim, televizija sa 59,5 odsto onih koji često ili veoma često prate TV programe, zadržava uticaj u oblikovanju javnog mnjenja. To ilustruje i podatak da kada se desi neki važan događaj većina ispitanika/ca (54,5 odsto) se informiše putem više TV kanala. Na drugoj strani, štampani mediji imaju najmanju učestalost praćenja - skoro polovina ispitanika/ca ih nikada ne prati (46,6 odsto), a je radio na srednjoj poziciji - naveo je Obradović.
Među onima koji čitaju dnevnu štampu (a što je oko 53 odsto), Vijesti su redovan izbor 40 odsto, Dan 30,5 odsto, a Pobjeda 28,5 odsto, dok oko jedan odsto nema favorita.
Kad je riječ o televizijama, TV Vijesti su prve po gledanosti (oko 25 odsto), a slijedi RTCG (oko 21 odsto), pa Nova M i Prva (sa po nešto više od 16 odsto), dok ostali kanali imaju manju gledanost. Među onima koji vjeruju televizijama prednjači TV Vijesti (25 odsto), zatim RTCG (24 odsto) i Prva TV (devet odsto), a ostale TV su ispod ovih procenata.
Obradović kaže da su ispitanici/e naveli da najčešće redovno posjećuju portale Vijesti (26 odsto), CdM (14 odsto) i RTCG (10,7 odsto), a slijede ostali sa različitim procentima.
U dijelu povjerenja, rangiranje uglavnom ostaje isto, uz naznaku da preko 15 odsto konzumenata dnevnih novina istima ne vjeruje, a preko 20 odsto ne vjeruje nijednoj TV, odnosno preko 21 odsto nema povjerenja ni u jedan portal.
- Blizu dvije petine (39,5 odsto) ispitanika/ca smatra da na uredništvo medija u Crnoj Gori u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, zatim da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo (35,7 odsto), kao i da mediji u Crnoj Gori često presuđuju prije suda (34,9 odsto). Na drugoj strani, 43,9 odsto je djelimično saglasno da mediji štite demokratiju, odnosno oko 42 odsto vjeruje da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju i da se mediji pridržavaju etničkog kodeksa. S druge strane, skoro 40 odsto ispitanika ne smatra da je istina na prvom mjestu u radu medija, a 36,5 odsto ih percipira kao nepristrasne, dok 34 odsto cijeni da mediji ne vode računa o interesima građana i građanki - kazao je Obradović.
On ističe da 58,1 odsto ispitanika/ca smatra da bi medijska pismenost građana i građanki Crne Gore trebalo da bude unaprijeđena kako bi bolje razumjeli informacije koje im se plasiraju.

Istraživanje CGO-a: Informacija nikad više, ali pada povjerenje građana

RTCG ima stabilnu, ali limitiranu publiku – manje od 30%, odnosno u većinskom broju – preko 60% - ne prati javni servis redovno, iako ga plaćaju kroz Budžet Crne Gore, dok 10% to ne čini nikada, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za građansko obrazovanje.
Nalazi su dio projekta “Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) sprovodi uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Istraživanje je sprovedeno od 16. do 23. decembra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorku od 1022 punoljetna ispitanika/ce. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut DAMAR.
- Percepcija o političkom uticaju i nejednakom tretmanu različitih političkih opcija utiče i na procjenu profesionalizma i objektivnosti RTCG-a, a najmanje je onih koji vjeruju u nezavisnost RTCG- pojašnjeno je u istraživanju.
Kako su rezultati pokazali, svega 1/4 građana i građanki smatra da RTCG ravnopravno tretira političke strukture, dok nešto više 30% misli da je to djelimično, malo manje od 20% da daje prednost vlasti ili nema mišljenje, a oko 3% da je naklonjena opoziciji.
- Polarizovani su stavovi o tome koliko RTCG otvara teme od javnog interesa, a posebno one koji ukazuju na propuste ili afere moćnika, pri čemu oko 1/3 misli da to rade, a 2/3 trećine da to ne čine ili ne može da procijeni- poručuju iz CGO.

CGO: Građani ne vjeruju u nezavisnost RTCG

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama - ukazala je grupa nevladinih organizacija u pismu šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru.
SMCG, Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo, Akcija za ljudska prava, Institut za medije Crne Gore, Centar za građansko obrazovanje, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar detaljno su informisali Satlera o činjenici da je Mandić poništio javni poziv za dva člana Savjeta Agencije, kao i da za taj postupak do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju.
Grupa NVO je podsjetila da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno AMU, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja.
- Predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne ‘tehničke greške koja je mogla izazvati konfuziju’ i to posljednjeg dana trajanja konkursa - ističe se u saopštenju.
Dodaje se i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – Dragoljub Vuković, koji je imao podršku 14 NVO i Nikola Vujanović, sa podrškom jedne NVO.
Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu.
- Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa. Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše - kazali su u grupi NVO.
Dodatno, prema njihovim riječima, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna.
- Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključuje se u dopisu.

Mandić i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: mediji