<p>Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovo seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su poslije roditelja najviše u kontaktu sa djecom. Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina i jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore <b>Marko Lakić</b>.</p>
<p>Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2022.godine odobrila je Rezoluciju kojom se 18. novembar ustanovio kao datum kojim se ukazuje na seksulnu eksploataciju i ostavljanje djece. U saopštenju UN-a se navodi da se ovaj datum koristi za ukazivanje na potrebu da se počinioci &nbsp;privedu pravdi, a da žrtve dobiju glas u sklopu dugog procesa zacjeljivanja.</p>
<p>Kada je u pitanju nasilje nad djecom, kaže Lakić, u Crnoj Gori ne postoji statistika, bilo kakvog oblika, dodaje on, bilo seksualnog, fizičkog ili, kako kaže, digitalnog nasilja.</p>
<p>- Dok ne dobijemo zvaničnu statistu u Crnoj Gori, ono što nas obavezuje je svjetska statistika, a to je da je svako treće dijete žrtva seksualnog zlostavljanja do svoje osamnaeste godine, što je svakako alarmantan podatak - rekao je Lakić.</p>
<p>Većina seksualnih napada na djecu u fizičkom obliku, objašnjava Lakić, kreće najčešće preko virtuelnog kontakta, jer, kako navodi, djeca mnogo vremena provode na društvenim mrežama, raznim chatovima za komunikaciju, te, ističe on, ne mogu znati sa kim se dopisuju.</p>
<p>- Nerijetko se dešava u ovakvim slučajevima da sa druge strane imaju predatora, osobu koja je pedofil, koja navikla na seksualno zlostavljanje djece, a koja se predstavlja kao neki vršnjak tome djetetu u početku. To se sve, u samom startu, kreće kao vršnjačko dopisivanje, zato što dijete ne zna ko je sa druge strane. Kad dođe vrijeme do fizičkog susreta nekad ti predatori imaju mehanizme, da kažem, omekšaju dijete kupovinom poklona, pažnje, a nekad dolazi i do fizičkog zlostavljanja prije samog seksualnog zlostavljanja, što je veoma veliki problem, jer je mnogo teže utvrditi da li je neko dijete žrtva digitalnog seksualnog nasilja, jer roditelj najčešće ne prati njegove aktivnosti na internetu. Kad je u pitanju fizičko nasilje, žrtva mora da bude u kontaktu sa počiniocem i to bi već roditelji mogli mnogo lakše da primjete - naglasio je Lakić.</p>
<p>Sagovornik "Budilnika" smatra da je sudska praksa ceoma loša, iako Krivični zakonik Crne Gore predviđa i do 15 godina zatvora za teže slučajeve, a poražavajuć je, ističe on, da maksimalna kazna izrečena za ovakva djela u Crnoj Gori je, naglašava, godinu dana.</p>
<p>- Maksimalna izrečena kazna je godinu dana, a predviđena je do petnaest godina, vidimo kolika je ta disproporcija u odnosu na kaznenu regulativu propisanu u odnosu na ono što se izriče… Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina. U konkretnom slučaju je bilo dijete ženskog pola, predator je znao da je u pitanju dijete, dogovarao je sa djetetom seksualni na odnos na četrnaesti rođendan toga djeteta. Na dan četrnaestog rođendana, pošto je zavođenje trajalo duži vremenski period, zaveo je dijete da pošalje svoje obnažene i fotografije i video snimke, a na dan četrnaestog rođendana predator je tražio da vodi ljubav sa djetetom od trinaest godina, to moramo vrlo jasno da navedemo, da je predator bio svjestan godina žrtve. Osim što je tu bilo elemenata dječje pornografije, tu je bilo i zavođenja djeteta i na kraju, pošto je on ucjenjivao dijete da moraju da moraju da imaju seksualni odnos da ne bi objavio slike i video snimke, tu imamo elemente ucjene, koliko je meni poznato, jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - istakao je Lakić.</p>
<p>Nijedno dijete, poručuje Lakić, po pitanju seksualnog nasilja nije bezbjedno, i mnogo je više dječaka žrtava, ističe on, nego djevojčica, jer seksualni predatori ne razlikuju polove, njih privlače, naglašava, godine žrtve.</p>
<p>- Ono što bih pozvao medije je da vodimo računa o žrtvi. Kad kažem da vodimo računa o žrtvi mislim da je Podgorica koliko toliko veći grad, sve ostalo su manja mjesta, ne možemo reći gradovi. U koliko kažete da je u nekom mjestu žrtva dijete koje je četvrti razred, koje ima deset godina, inicijali su mu A.A. ili M.P, potpuno nebitno, mi odmah posežemo za istragom ko je ta žrtva. Toj žrtvi je dovoljno kazne što je žrtva, a ne da još i javnost istražuje ko je ona. U manjim sredinama je po inicijalima vrlo lako saznati ko je ta osoba i o tome moramo itekako da vodimo računa. Moja molba je za medije da što manje podataka dajete o djetetu koje žrtva, sa druge strane, morate uticati velikim pritiskom, jer mediji su jedini koji mogu da utiču na javnost i institucije sistema, a mi moramo da radimo mnogo po pitanju ove oblasti u Crnoj Gori. Prije svega, mora se raditi edukacija. Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovu seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su posle rodilja najviše u kontaktu sa djecom. Mora se znati šta sve podrazumijeva pod seksualnim nasiljem djece. Svako dijeljenje komplimenata djetetu od strane odrasle osobe, svake maženje djeteta od strane odrasle osobe može se podvesti pod seksualno uznemiravanje &nbsp;djeteta. Nema nikakve potrebe da neko ko nije roditelj djeteta da mazi dijete, nema nikakve potrebe neko u školi, na sportskim aktivnostima, udjeljuje komplimente nekom djetetu. To su neke stvari koje mogu već polako da ukazuju na seksualno zlostavljanje djeteta - zaključio je Lakić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lakić: Mediji da ne objavljuju inicijale i zaštite djecu žrtve seksuanog nasilja

<p>Namjera Ministarstva finansija nije da donese Zakona o igrama na sreću kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, poručeno je iz tog resora.</p>
<p>U resoru <b>Novice Vukovića </b>kažu da je Ministarstvo finansija 21. oktobra objavilo javnu raspravu povodom Nacrta Zakona o igrama na sreću, a potom i organizovalo Okrugli sto na ovu temu, što je, kako navode, izazvalo veliko interesovanje i rezultiralo prisustvom više od četrdeset predstavnika naučne, stručne i zainteresovane javnosti.</p>
<p>- Namjera Ministarstva finansija, nije kako se to prethodnih dana navodilo u pojedinim medijima, da donese rješenje kojim će ugroziti poslovanje priređivača, niti medija ali jeste da zakonski uredi ovu oblast, ne zanemarujući, kako je to proteklih, gotovo dvije decenije, bio slučaj, interese države i igrača - navedeno je u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>S obzirom da je nakon mnogo godina i više neuspjelih pokušaja, pripremljen nacrt novog zakona u ovoj oblasti, razumiju, kako kažu, veliko interesovanje javnosti, kako samih priređivača, tako i predstavnika medija, imajući u vidu namjeru predlagača da, po prvi put, reguliše pitanje oglašavanja igara na sreću.</p>
<p>- Međutim, tokom trajanja javne rasprave, u nekoliko medijskih tekstova problematizovane su pojedine odredbe ovog dokumenta, posebno iznosi naknada koji se propisuju priređivačima, kao i ograničenja u pogledu njihovog oglašavanja. Podsjećamo da je ovo jedna od rijetkih oblasti koja se normira u nacionalnom zakonodavstvu i u državama članicama EU, kao i da ne postoji važeća direktiva Evropske unije kojom se reguliše ova oblast. Takođe, nijesu tačni navodi o planiranom desetostukom uvećanju naknada u odnosu na primjere iz drugih država, posebno što se ne može jedna naknada koja se propisuje priređivačima posmatrati izolovano od neke druge. Dakle, sve propisane naknade (fiksne i varijabilne za različite vrste igara) kumulativno opterećuju priređivača. Crna Gora je jedna od rijetkih država regiona koja propisuje varijabilne naknade (kao procenat osnovice koja predstavlja razliku između uplata i isplata), a da pritom ne obavezuje priređivača na minimalni iznos naknade koji mora da plati. Naglašavam da se ni predloženim propisom ova praksa neće promijeniti - ističe se u saopštenju.</p>
<p>U Ministarstvu napominju da, u dijelu novih odredbi koje se tiču oglašavanja, većina država članica EU i zemalja regiona ima mnogo restriktivnije mjere nego što je predviđeno nacrtom zakona koji je predmet javne rasprave. Takođe, kako kažu, nisu planirali ni pooštravanje u pogledu pitanje sponzorstava sportskih takmičenja i organizacija koja su u nekim državama potpuno zabranjena.</p>
<p>- Ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih država u Evropi koja je godinama dozvoljavala jedan vid anarhičnog ponašanja u pogledu oglašavanja priređivača, iako smo prije dvadeset godina normirali priređivanje igara na sreću. Namjera MF je da ovu oblast napokon normativno adekvatno uredi - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>U vezi sa navodima da se MF u fazi izrade pomenutog nacrta nije obratilo za potrebna mišljenjima drugim nadležnim institucijama, napominju da je javna rasprava još u toku, da je njeno trajanje produženo, kao i da  će se, u skladu sa procedurom, do okončanja procesa,  dobiti sva relevantna mišljenja, te da je potpuna transparentost procesa ispoštovana počevši od samog javnog poziva, formiranja raznolike radne grupe i Koordinacionog tijelo za zaštitu javnog interesa u oblasti igara na sreću, čiji su članovi predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih i mnogi drugi.</p>
<p>U Ministarstvu finansija kažu da ovim obraćanjem žele da istaknu značaj korisnih sugestija koje su pristigli od strane priređivača, a koje će i formalno biti obrađene kroz izvještaj sa javne rasprave. </p>
<p>- Zahvaljujemo se i na doprinosu medija, uz neskriveno čuđenje u kojoj mjeri je opstanak velikog broja medija doveden u direktnu vezu sa oglašavanjem priređivača. Napominjemo da ćemo i njihove komentare ozbiljno razmotriti prije definisanja konačnog teksta. Kao što je poznato, u prethodnom periodu bilo je više bezuspješnih pokušaja izrade zakonskog rješenja u ovoj oblasti, budući da su nacrti zakona povlačeni nakon izostanka saglasnosti  svih zainteresovanih strana, a takva inicijativa pokrenuta je i na poslednjem okruglom stolu. Želimo da prekinemo takvu praksu, koja je nedvosmisleno najmanje doprinijela interesima države, ali i interesima i izloženosti priređivanju samih građana. Cilj Ministarsva finansija je da predloži propis koji će, u mjeri mogućeg, biti na opštu korist svih zainteresovanih strana - poručeno je u saopštenju.</p>

MF: Odlučni smo da adekvatno uredimo oblast igara na sreću

<p>Dva novinara u Meksiku,<b> Maurisio Solis</b> i <b>Patrisija Ramirez Gonzales</b>, ubijena su u odvojenim incidentima za manje od 24 sata, prenio je danas AP.</p>
<p>Kancelarija UN za ljudska prava u Meksiku saopštila je u srijedu da je novinarima u Meksiku potrebna veća zaštita, nakon što su naoružani ljudi ubili Solisa, čija je novinska stranica na Fejsbuku prenosila vijesti iz meksičke države Mičoakan, u kojoj su nasilni incidenti povezani sa kartelima česti.</p>
<p>UN su saopštile da je on najmanje peti novinar koji je ubijen u Meksiku ove godine.</p>
<p>Solis, koji je izvještavao na stranici Minuto por minuto, ubijen je iz vatrenog oružja u utorak uveče, samo nekoliko trenutaka nakon što je obavio intervju sa gradonačelnikom grada Uruapan.</p>
<p>Državni tužioci su rekli da je u pucnjavi ranjena druga osoba.</p>
<p>Solis je završio intervju na ulici ispred gradske skupštine sa gradonačelnikom Karlosom Manzom.</p>
<p>Manzo je lokalnim medijima rekao da se udaljio i “dva minuta kasnije i samo nekoliko metara dalje", čuli su pucnjeve, "četiri ili pet“.</p>
<p>On je rekao da je mislio da je napad usmjeren protiv njega, a da je poslije nekoliko minuta saznao da je napadut Solis.</p>
<p>Manzo je istakao da ne može da isključi mogućnost da su intervju i ubistvo novinara povezani.</p>
<p>Sve veći broj novinara ubijenih u Meksiku su samozaposleni i rade za lokalne Fejsbuk i onlajn sajtove sa vijestima.</p>
<p>Uruapan je najbliži veliki grad regionu Mičoakana koji uzgaja avokado i bio je poprište iznuđivanja narko-kartela i sukoba između bandi.</p>
<p>Karteli traže novac za zaštitu od lokalnih vlasnika voćnjaka avokada i lipe, stočarskih rančeva i mnogih drugih, navodi američka agencija.</p>
<p>Solis je izvještavao o sumnjivom požaru na lokalnoj pijaci neposredno prije pucnjave, dok bande ponekad podmeću požare na mjestima čiji su vlasnici odbili da plate iznudu.</p>
<p>Estradna novinarka Patrisija Ramirez Gonzales pronađena je u srijedu sa teškim povredama u svom restoranu u gradu Kolima, gdje je i preminula, &nbsp;saopštilo je državno tužilaštvo u tom gradu.</p>
<p>Lokalni mediji navode da je Ramirez, poznatija kao Peti Banberi, objavila blog o lokalnoj zabavi i bila saradnik novina Kolima.</p>
<p>Komitet za zaštitu novinara sa sjedištem u SAD osudio je oba ubistva i pozvao na transparentne istrage.</p>

1250x600

1084x550

Dva novinara ubijena u Meksiku za manje od 24 sata

<p>Bez slobodnih medija i kulture koja podstiče dijalog i različitost, naše društvo bi bilo ranjivo na rast autoritarnih i totalitarnih tendencija, istakla je državna sekretarka u Ministarstvu kulture i medija <b>Dragana Kažanegra Stanišić</b>, poručujući da su sloboda i demokratija vrijednosti za koje se moramo svakodnevno boriti.</p>
<p>Ona je, na otvaranju Međunarodnog naučnog skupa „Mutirajući virus totalitarizma“, koji je organizovao Univerzitet Crne Gore u saradnji sa Univerzitetom Adam Mickijevič u Poznanju, kazala da tema ovog skupa nije samo predmet akademske rasprave, već je od presudnog značaja za duboko razumijevanje kompleksnosti savremenog društva i prijetnji sa kojima se suočavamo.</p>
<p>- Totalitarizam, fenomen koji je obilježio dvadeseti vijek svojom mračnom silom, nije nestao; on se prilagođava, mutira, pronalazi nove forme i često se prikriva pod različitim maskama, pokušavajući da iskoristi trenutke nesigurnosti i krize kako bi zadobio povjerenje društva - istakla je Kažanegra Stanišić.</p>
<p>Prema njenim riječima, u savremenom globalnom kontekstu, ova tema postaje sve urgentnija.</p>
<p>- Suočeni smo sa političkim, ekonomskim i socijalnim promjenama koje otvaraju prostor za potkopavanje osnovnih demokratskih vrijednosti – poput slobode izražavanja. U ovim ranjivim vremenima, mutirajući virus totalitarizma traži načine da prodre u naše živote i uspostavi kontrolu. Naš zadatak, stoga, nije samo prepoznavanje ovih mutacija, već i pravovremeno identifikovanje i razvijanje efikasnih strategija otpora – zbog čega ovaj skup i jeste od neizmjernog značaja - kazala je Kažanegra Stanišić.</p>
<p>Ocijenila je da je uloga kulture i medija u ovom procesu od suštinske važnosti.</p>
<p>- Kultura je srž našeg identiteta, prostor u kojem se čuva i razvija sloboda izražavanja, kreativnost i različitost. S druge strane, mediji su naši najvažniji saveznici u informisanju javnosti, kritičkoj analizi i demaskiranju prijetnji koje nastoje da uruše temelje našeg slobodnog društva. Naša je odgovornost da podržimo i osnažimo ove sektore, jer oni predstavljaju ključne stubove u borbi protiv totalitarizma - navela je Kažanegra Stanišić.</p>
<p>Smatra da u periodu kada se suočavamo sa globalnim izazovima poput pandemije, klimatskih promjena, tehnoloških transformacija i političkih nesigurnosti, totalitarne ideje lako mogu pronaći plodno tlo.</p>
<p>- Krize koje donose nesigurnost i strah često otvaraju vrata ideologijama koje nude jednostavna, ali opasna rješenja, zasnovana na ograničavanju sloboda i manipulaciji javnim mnjenjem. Zbog toga je ključno da stalno izučavamo lekcije iz prošlosti i primjenjujemo ih kako bismo spriječili ponavljanje grešaka - istakla je Kažanegra Stanišić.</p>
<p>Kazala je da je ponosna na činjenicu da Univerzitet Crne Gore, u saradnji s Univerzitetom Adam Mickijevič, organizacijom ovog skupa pokazuje izuzetnu društvenu odgovornost i zrelost.</p>
<p>- Okupljanjem stručnjaka iz različitih zemalja i oblasti, stvaramo platformu za razmjenu ideja i formiranje novih uvida, koji će biti od velikog značaja ne samo za akademsku zajednicu, već i za društvo u cjelini. Vaš rad na ovom skupu nije samo akademski doprinos; to je i čin otpora protiv svih oblika opresije i gušenja slobode. Uvjerena sam da će zaključci i preporuke koje ćete donijeti ojačati otpornost naših društava na izazove koji nas očekuju - poručila je Kažanegra Stanišić.</p>

Kažangra Stanišić: Bez slobodnih medija i kulture društvo bi bilo ranjivo na rast autoritarnih i totalitarnih tendencija

<p>Transparentnost finansiranja medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje ograničena i pored precizne zakonske obaveze medija i organa javnog sektora da o ovom izještavaju Ministarstvo kulture i medija, ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO).</p>
<p>CGO je godinama pratio tokove novca iz budžeta ka medijima. Upravo su ti nalazi CGO-a bili snažno zagovaračko sredstvo da se ovo pitanje zakonski reguliše, od kad je Ministarstvo nadležno da to prati. Međutim, kako kažu u toj organizaciji, u praksi ostaje dosta onih koji zakon ne poštuju, a izostaje primjena propisanih sankcija.</p>
<p>- Po dostupnim podacima iz Ministarstva kulture i medije, 55 odsto evidentiranih medija dostavilo je podatke o finansiranju za 2023. godinu, odnosno 109 od 198 medija (ovo ne uključuje medije koji se nisu evidentirali). U tom dijelu, može se konstatovati pad odgovornosti među medijima, jer je u 2022. godini 62 odsto medija izvjestilo o ovim prihodima - navedeno je u saopštenju CGO-a.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1834114852056363274&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na drugoj strani, 64 odsto organa javnog dostavilo je Ministarstvu podatke o finansiranju medija za 2023. godinu, odnosno 430 od 675 organa, dok je, napominju u CGO-u, u 2022. godini to učinilo svega 27,8 odsto.</p>
<p>Mediji u Crnoj Gori su u 2023. godini, po prijavljenim podacima organa javnog sektora, iz javnih fondova prihodovali 7.942.101,92 eura, a za 2022. godinu taj prijavljeni iznos bio je 7.599.233,72 eura.  </p>
<p>- Interesantno je da su prihodi iz javnog sektora koje mediji prijavljuju značajno manji za obje godine od iznosa koje je javni sektor izvjestio u dijelu ulaganja u medije - poručuju u CGO-u.</p>

CGO: Nešto više od polovine medija dostavilo podatke o finansiranju za 2023.

<p>Osnivači medija trebalo bi što prije da ispune odredbe Zakona o medijima kojima je predviđeno da će samo mediji koji su dio samoregulatornog tijela i upisani u evidenciju moći da učestvuju na konkursu za dodjelu sredstava iz Fonda za medijski pluralizam, koji će uskoro biti raspisan, poručili su iz Ministarstva kulture i medija.</p>
<p>Ministarka kulture i medija, <b>Tamara Vujović</b> podsjetila je da je nedavno stupio na snagu novi Zakon o medijima, a jedna od brojnih zakonskih novina odnosi se i na dodatne uslove koje osnivači medija treba da ispune da bi konkurisali za dodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsonosti medija.</p>
<p>- Jedan od novih uslova odnosi se na to da je osnivač medija član eksternog ili ima uspostavljeno interno samoregulatorno tijelo. U vezi sa tim, pozivamo sve osnivače medije, koji to još uvijek nijesu uradili, da osnuju interno samoregulatorno tijelo ili osnuju novo/pridruže se postojećem eksternom samoregulatornom tijelu. Oni koji ne budu ispunili ovaj uslov, neće moći da učestvuju na javnom konkursu za dodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrnosti medija - poručila je Vujović.</p>
<p>Zbog toga je pozvala sve koji do sad nijesu da to učine što prije budući da se raspisivanje javnog konkursa za dodjelu sredstava iz Fonda očekuje tokom ovoga ili sljedećeg mjeseca.</p>
<p>- Navedeno važi i za linearne AVM usluge, bez obzira na to što raspodjelu sredstava iz tog podfonda vrši savjet regulatornog organa, odnosno Savjet Agencije za elektronske medije - pojasnila je Vujović.</p>
<p>Naglasila je da stupanje na snagu novog zakona o medijima ima potencijal da ojača demokratiju, unaprijedi zaštitu novinara i osigura transparentnost, pluralizam i odgovornost u medijskom sektoru.</p>
<p>- Transparentnost, odgovornost i sloboda medija osnovni su stubovi na kojima se zasniva informisano društvo. Kada su ove vrijednosti zaštićene zakonom i kada se poštuju u praksi, građani mogu donijeti informisane odluke, učestvovati u društvenim procesima i nadgledati rad vlasti. U konačnom, uspjeh novih medijskih zakona zavisiće od dosljedne primjene. Osnivači i vlasnici medija imaju posebno važnu ulogu u primjeni i poštovanju novih zakonskih odredbi. Njihova odgovornost ne leži samo u vođenju medija kao poslovnih subjekata, već i u očuvanju javnog interesa i pridržavanju profesionalnih i etičkih standarda - istakla je Vujović.</p>
<p>Navela je da član 11 Zakona o medijima propisuje da je osnivač medija ili lice koje on ovlasti dužno da u roku od 30 dana od dana osnivanja medija, podnese prijavu za upis medija u Evidenciju koju vodi Ministarstvo kulture i medija.</p>
<p>- Uz prijavu iz stava 1 ovog člana podnosi se akt o osnivanju medija, rješenje organa nadležnog za registraciju osnivača medija i statut osnivača medija. Prema Zakonu o medijima samo mediji upisani u Evidenciju, koji nisu bili pod zabranom emitovanja u prethodnih šest mjeseci, niti im je osnivač osuđen za širenje mržnje, mogu pristupiti Fondu - rekla je Vujović.</p>
<p>Prema njenim riječima, novim Zakonom o medijima došlo je do inoviranja odredbi kojim se uređuje transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda i mediji su dužni da ih poštuju.</p>
<p>- Nepostupanje po zakonskim odredbama je kažnjivo u skladu sa kaznenim odredbama iz čl. 72-75 Zakona o medijima - zaključila je Vujović.</p>

Vujović: Osnivači medija što prije da pristupe samoregulatornom tijelu

<p>Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove <b>Skot Brej </b>istakao je da visoko cijeni doprinos Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore obavještajnim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, saopšteno je iz ANB-a.&nbsp;</p>
<p>- Veoma mi je drago da se sretnem sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i da u konstruktivnom dijalogu razmijenimo mišljenja o Zapadnom Balkanu i obimu kolektivnih prijetnji i izazova. Visoko uvažavam doprinos ANB-a obavještajnim aktivnostima NATO-a - istakao je u objavi nakon sastanka Skot Brej.&nbsp;</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta dvojice zvaničnika u sjedištu NATO-a u Briselu razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u. Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu.&nbsp;</p>

Pomoćnik GS NATO za bezbjednosne i obavještajne poslove: Visoko cijenim doprinos ANB-a

<p>Ilustracija ASK</p> <p>L: PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem</p> <p>&nbsp;</p> <p>Advokat <b>Mladen Tomović</b>, pravni zastupnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema i član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, juče je pred Upravnim sudom odgodio ročište po tužbi kojom zahtijeva da ovaj sud ukine status zviždača službeniku ove elektroenergetske kompanije, a koji mu je dodijelila Agencija u čijem je on sada Savjetu. Tomović zahtijeva izuzeće postupajućeg sudije, zbog čega je ročište moralo biti odgođeno.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović<span>(Photo: Nikola Saveljić)</span></figcaption> </figure>  <p>Iako Tomović tvrdi da nije u konfliktu interesa, zbog činjenica - da zastupa kompaniju koja proganja zviždača, da je advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i v.d. direktora <b>Dušana Drakića</b>, da mu je supruga zapošljena u ovoj instituciji, interesantna je činjenica da je Upravni sud odgovor na Tomovićevu tužbu u slučaju zviždača iz CGES-a od Agencije dobio tek nakon što je Portal ETV pisao o tome – 11. oktobra, iako su zahtjev uputili još 31. maja.&nbsp;</p> <h2>I tužilac i sudija</h2> <p>Odgovor je, prema našim informacijama, pripremila prethodna uprava ASK-a na čelu sa smijenjenom direktoricom <b>Jelenom Perović </b>i u njemu su izričiti da je tužba neosnovana.&nbsp;</p> <p>Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto se toliko dugo čekalo da spisi predmeta budu upućeni Upravnom sudu.</p> <p>Međutim, Drakić je najavio da će slučaj zviždača iz CGES-a, kao i većina ostalih odluka ranije uprave ASK-a, biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>A u odgovoru ASK-a na tužbu Tomovića, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“.</p> <p>Ukazali su i da je neosnovan tužbeni osnov i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“.</p> <p>Zviždač iz CGES-a je uvjeren da je Mladen Tomović jučerašnje ročište odgodio s namjerom, jer mu odgovor ASK-a na tužbu ne odgovara i „vjerovatno sada kupuje vrijeme i opstruira postupak, čekajući novu odluku nakon najavljene revizije predmeta“.&nbsp;</p> <p>Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak <b>Drago Kos </b>ocijenio je ranije za Portal ETV da Tomović kao član Savjeta ASK-a nije u konfliktu interesa „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali smatra problematičnim činjenicu da ovaj advokat goni zviždača.</p> <p>- Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal.</p> <p>Tomović, međutim, ne da nije otkazao punomoćje CGES-u u slučaju zviždača kojeg goni, već istrajava u namjeri da mu oduzme status koji je ovaj službenik dobio i koji ga štiti od progona u kompaniji.</p> <h2>&nbsp;Advokat i AZLP</h2> <p>Interesantno je da je Tomović advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.</p> <p>Službenik elektroenergetske kompanije pribojava se da je upravo to razlog što ova ustanova ne rješava pojedine žalbe koje podnose on i njegov punomoćnik na postupanje CGES-a po njegovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama.&nbsp;</p> <p>Na taj način, kako kaže, omogućavaju da se prikrivaju dokazi koji potvrđuju sve njegove navode o namještanju tenderskog postupka, ali i mobinga kojem je izložen i štete koja mu je učinjena.</p> <p>- Cilj je, stičem utisak, da se pod uticajem Tomovića kriju dokumenta kojima se dokazuje sve moje tvrdnje – uvjeren je zviždač iz CGES-a, dodajući da u AZLP „uporno ignorišu i urgencije“ koje im je slao.</p> <p>Agencija je, pojašnjava on, poništila jedno od rješenja CGES-a kojim je kompanija odbila da zviždaču i njegovom advokatu dostavi traženu dokumentaciju, i predmet vratila CGES-u na ponovni postupak i odlučivanje. CGES je, međutim, zanemario stav AZLP i presudu Vrhovnog suda na koju im je Agencija ukazala i donijeli su istovjetnu odluku poništenoj?! Advokat zviždača ponovo je uložio žalbu i, kako kaže, AZLP je po Zakonu o Upravnom postupku morala da je riješi tako što će naložiti CGES-u da dostavi zviždaču tražene informacije, ali umjesto toga AZLP je drugi put odlučivala o prethodnoj žalbi?! Predmet je opet vraćen CGES-u, koji je ponovo donio istovjetnu odluku. Zviždač i njegov advokat su se žalili i taj pravni galimatijas još traje?!</p> <h2>Prijava korupcije</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem<span>(Photo: CGES)</span></figcaption> </figure>  <p>Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv <b>Aleksandra Mijuškovića</b> - predsjednika Odbora direktora CGES-a i <b>Ivana Asanovića</b>, izvršnog direktora.&nbsp;</p> <p>Ta prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, zbog čega je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom <b>Marka Perunovića</b>, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije.</p> <p>Specijalno tužilaštvo, međutim, nije postupalo u ovom predmetu, već je nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.</p> <p>U međuvremenu službeniku CGES-a u kompaniji je trpio progon, mobing, bio izložen disciplinskom postupku, ali i sudskim procesima. Nekoliko postupaka je i on pokrenuo.</p> <p>Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka protiv njega, a koji je uslijedio pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji.</p> <p>- Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV.</p> <p>Tomović, s druge strane, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp;</p> <p>Kako smo i ranije najavili, Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a.&nbsp;</p>

Tomović nastavlja sa progonom zviždača

<p>Turistička sezona, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela je pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine, ili cirka 50 miliona eura. Istovremeno, zabilježen je pad broja noćenja za više od pet odsto, saopštio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>To je, kako je naveo na pmreži X, prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom!</p>
<p>- Pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu turistički sektor ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja PDV-a sa sedam na 15 osto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije - poručio je Milatović.</p>

Milatović: Prvi put od obnove nezavisnosti prihodi od turizma se smanjuju

<p>Na nedavno održanim lokalnim izborima u Budvi Demokratska partija socijalista (DPS) je osvojila skoro 22 posto i građani su na taj način poslali poruku da se povjerenje u tu partiju vraća, kazao je emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore <b>Ivan Vuković</b>.</p>
<p>Ako se uporede rezultati na nedavno završenim izborima u Budvi sa rezultatima izbora od maja ove godine, kaže Vuković, dolazi se do zaključka da su odstupanja minimalna po najveće izborne liste, ističe on, ali je rezultat DPS-a za nekih 300 glasova bolji.</p>
<p>- Osvojili smo skoro 22 posto, te su na taj način građani poslali poruku da se povjerenje u Demokratsku partiju socijalista vraća i u Budvi.</p>
<p>Takođe, nemoguće je ne primijetiti katastrofalan rezultat dvije partije koje dominantno tvore vladajuću većinu, odnosno Vladu Crne Gore, to su Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora, koje su zbirno osvojile tri mandata, PES, kao ključna partija vladajuće koalicije na državnom nivou, od 33 odbornika u lokalnom parlamentu imaće jednoga, i čini mi se da je joj jednom potvrđena naša teza sa podgoričkih izbora da je državna vlast u potpunosti delegetimisana, jer ako njihovom skoru dodate rezultat koalicije okupljene oko NSD-a, odnosno partije predsjednika Skupštine, dolazimo do brojke od 12, od 33 mandata, odnosno, interesantno, DPS će u budućem sazivu lokalnog parlamenta imati više odbornika nego partija Andrije Mandića, Alekse Bečića i Milojka Spajića zajedno. Ostaje da se vidi da li će ovakav rezultat omogućiti da Budva konačno dobije vlast, pošto smo svjedoci jedne permanentne političke krize u tom gradu.</p>
<p>Ovo su ko zna koji po redu izbori i siguran sam da građani Budve očekuju da dobiju predsjednika opštine i jednu političku stabilnost koja bi garantovala razvoj te veoma bogate opštine, ne samo za crnogorske prilike. Naša očekivanja su da bi tu vlast mogli tvoriti oni koji su se našli nasuprot partijama koje čine vlast na državnom nivou - rekao je Vuković.</p>
<p>Tužilaštvo je pokrenulo postupak protiv predsjednika Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b>, podsjeća Vuković, a ujedno i poslanika u Skupštini Crne Gore, dodaje on, zbog skandaloznog govora povodom obilježavanja, kako kaže, slavne bitke na Grahovcu, i u tom govoru je prijetio,naglašava on, da će svi koji ne budu htjeli sa njima proći kao Turci, svojevremeno.</p>
<p>- Nadležno tužilaštvo tereti Kovačevića da je počinio krivično djelo širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje. U pitanju su vrlo ozbiljne optužbe, i sa tim je upoznat nadležni skupštinski odbor, odnosno gospođa Nedović, i sve što.treba da uradi je da to procesuira, da to stavi na dnevni red prve naredne sjednice tog odbora, gdje će se poslanici izjašnjavati o tome da li će se Kovačeviću, u skladu sa zahtjevom tužilaštva, na koje se vladajuća većina permanentno poziva, ukinuti imunitet. Svjedoci smo,poglavlje 23 i 24, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. E, kad dođe do toga da se to tužilaštvo interesuje za nekoga sa druge strane, ovo vam je odnos - naglasio je Vuković.</p>
<p>Čeka se da neko iz tužilaštva, cijeni Vuković, pošalje zahtjev - pravnom stručnjaku - zvanom <b>Jelena Nedović</b>, da bi ona, ističe on, cijenila opravdanost tog zahtjeva.</p>
<p>- Isti slučaj, da vas podsjetim, imate i sa mišljenjem Agencije za sprječavanje korupcije. Dakle, ASK je nedavno izašao sa nedvosmislenim stavom da je funkcija poslanika nespojiva sa funkciom predsjednika opštine. Kako se ponio naš kolega Dušan Raičević? Istog trenutka je podnio ostavku na mjesto poslanika i danas je predsjednik Opštine Bar. Kako se ponio Marko Kovačević? Rekao je da to njega ne zanima! Zašto? Zato jer ukoliko bi ispoštovao tu odluku on bi morao da napusti parlament, odnosno ostane bez imuniteta, koji ga trenutno štiti od krivičnog gonjenja - zaključio je Vuković.</p>

Vuković: DPS će u Budvi imati više odbornika nego partije Mandića, Bečića i Spajića zajedno

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: mediji