Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravio je u Briselu na zasijedanju Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu. Učešće Crne Gore na ovom skupu još jednom je potvrdilo značaj mehanizma „rane integracije“, koji državama kandidatima omogućava postepeno uključivanje u političke procese i strateške rasprave Evropske unije.
- Ibrahimović je u obraćanju istakao da se sastanak održava u trenutku dubokih geopolitičkih transformacija, koje testiraju otpornost institucija i solidarnost evropske porodice. On je naglasio da Crna Gora, vođena strateškom posvećenošću evropskim i evroatlantskim integracijama, odgovorno pristupa aktuelnim izazovima, promovišući dijalog, partnerstvo i zajedničke evropske vrijednosti - saošteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako se navodi, poseban akcenat stavio je na pitanje migracija, ocjenjujući da kompleksni migratorni tokovi zahtijevaju uravnotežen pristup koji osigurava zaštitu granica, ali i puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva. U tom kontekstu, ministar je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj saradnji sa specijalizovanim agencijama Evropske unije.
- Ibrahimović je posebno naglasio da je vladavina prava u samom središtu evropskog puta Crne Gore, ističući da su nezavisno i efikasno pravosuđe, jednakost pred zakonom i dosljedna primjena evropskih standarda trajne strateške obaveze države - dodaje se u saopštenju.
Ibrahimović je ponovio da je pozicija Crne Gore u vezi sa Ukrajinom jasna i nedvosmislena – Crna Gora ostaje uz svoje partnere u odbrani međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Istovremeno, izrazio je snažnu podršku humanitarnim naporima za zaštitu civila u Palestini, naglašavajući važnost deeskalacije, dijaloga i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
- Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje konstruktivan i pouzdan partner, posvećen jačanju regionalne saradnje, očuvanju evropskog jedinstva i promociji mira, pravde i vladavine prava kao temelja zajedničke evropske budućnosti - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović u Briselu: Vladavina prava u centru evropskog puta Crne Gore

Delegacija Glavnog grada predstavila je danas u Briselu kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, a odluka o gradu koji će ponijeti tu prestižnu titulu biće objavljena 28. novembra.&nbsp;
Iz Glavnog grada su naveli da su, pored Podgorice, u finalu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.&nbsp;
Kandidaturu Podgorice međunarodnom žiriju zvanično su predstavili gradonačelnik Glavnog grada Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić.
Kako se navodi u saopštenju oni koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - ističe se u saopštenju.
Dodaju da je izrada aplikacije trajala više od godinu i po, tokom koje je uložen trud, kroz posvećenost i saradnju sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju - navode u saopštenju.
Iz Glavnog grada su poručili da će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuju lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.&nbsp;
Mujović je, u izjavi nakon predstavljanja kandidature, kazao da je pred njima bio težak zadatak.
- Mnogobrojni žiri koji je imao veliki broj pitanja, na koje smatram da smo sa uspjehom odgovorili - rekao je Mujović.
Kako je naveo, cilj im je da kroz kandidaturu Podgoricu učine boljim mjestom za život mladih ljudi, da mladi dobiju značajniju priliku.
- Cilj nam je i da mladi dobiju bolje uslove nego što je na primjer moja generacija imala, ja sam bio dva puta na pragu napuštanja Crne Gore, upravo zbog nedostatka mogućnosti koje je Podgorica tog vremena pružala - dodao je Mujović.
On je istakao da kroz kandidaturu i titulu koju priželjkuju, žele da Podgorica bude grad mladih.
- Ova kandidatura je podržana od svih partija i svih činilaca, tako da je to jedan pokazatelj da je ovo zajednički projekat, od opšteg interesa, za dobro Podgorice i Crne Gore - poručio je Mujović.&nbsp;
Perazić je smatra da su predstavljajući kandidaturu Podgorice ostavili sjajan utisak na žiri.
On je dodao da se nada da će vrlo brzo dočekati lijepe vijesti i da će Podgorica postati Evropska prijestonica mladih.
- Ta 2028. godina je veoma važna, imajući u vidu proces proširenja Evropske unije (EU) i da svi željno iščekujemo da Crna Gora upravo te godine postane dio EU - rekao je Perazić.
On je istakao da bi ta titula dala jedan dodatan prostor za uključivanje mladih i da se glas mladih zapravo čuje.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović rekla je da Podgoricu danas predstavljaju kao inkluzivan i evropski grad i kao grad mladih.
Ona je kazala da Podgoricu predstavljaju i kao grad u kojem se pruža šansa da mladi odlučuju i da se uključuju u procese.

U Briselu predstavljena kandidatura Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028

Delegacija Glavnog grada Podgorice uspješno je predstavila kandidaturu za prestižnu titulu Evropske prijestonice mladih 2028. pred međunarodnim žirijem u Briselu, saopšteno je iz Glavnog grada.
Pored Podgorice, navode, u finalnoj trci za titulu nalaze se i Leuvarden, Paralimni, Pernik i Kišinjev.
Zvaničnu prezentaciju žiriju održali su gradonačelnik Glavnog grada prof. dr Saša Mujović i generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore Vladimir Perazić, koji su predstavili viziju Podgorice kao grada koji stvara prilike, podstiče učešće mladih i gradi inkluzivnu i održivu budućnost.
- Ova kandidatura predstavlja još jednu potvrdu da Glavni grad istinski brine o mladima i da se ubrzano pozicionira na evropskoj mapi gradova koji sprovode inovativne i inkluzivne politike za mlade - saopšteno je iz Glavnog grada.
Proces izrade aplikacije trajao je više od godinu i po dana, tokom kojih je, kako kažu u Glavnom gradu, uložen trud, posvećenost i saradnja sa mladima, omladinskim organizacijama, institucijama i međunarodnim organizacijama, na čemu smo zahvalni.
- Upravo njihova energija, ideje i potrebe bile su osnov kandidature koja reflektuje ambiciju Podgorice da bude grad koji mladi stvaraju. Rezultati o gradu koji će ponijeti titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine biće poznati 28. novembra 2025.godine - ističe se u saopštenju.
Poručeno je da će Glavni grad će, bez obzira na konačni ishod, nastaviti da unapređuje lokalne politike za mlade, realizuje nove programe i osnažuje mlade ljude da postanu aktivni nosioci društvenih promjena.

Glavni grad u Briselu predstavio kandidaturu za titulu Evropske prijestonice mladih 2028.

Sva pregovaračka poglavlja ćemo zatvoriti do kraja naredne godine i na tom putu ne tražimo ni prečice ni izgovore. Kvalitet reformi ostaje neupitan - kazao je premijer Milojko Spajić na Forumu o proširenju Evropske unije koji se pod nazivom „Dovršavanje Unije, obezbjeđivanje naše budućnosti” održava danas u Briselu.
- Politika proširenja ima zadatak da vrata Evropske unije budu otvorena. Ne samo za Crnu Goru već i za ostale kandidate. Njena uspješnost je posebno važna i za Evropsku uniju - kazao je Spajić.
Istakao je da je u ostvarenju tog cilja presudna politička volja koja proces čini realnim.&nbsp;
&nbsp;- Vidjeli smo to ranije na primjeru pojedinih članica. Zrelo je vrijeme da Evropa kroz ovaj mehanizam još jednom potvrdi svoju moć da u vremenu izazova ne samo opstane već i dodatno ojača - poručio je Spajić.
Premijer je govorio u okviru uvodnog panela Foruma posvećenog temi "Geopolitički imperativ za proširenje” i istakao da je prethodnom vremenu na terenu geopolitičkih izazova Evropska unija dokazala otpornost, te dodao da je upravo politika proširenja stub koji Uniju čini snažnijim i uticajnijim globalnim akterom.
Odgovarajući na pitanje publike o ulaganju u odbranu premijer je kazao da će Crna Gora Budžetom za 2026. godinu povećati udio izdvajanja za odbranu.&nbsp;
- Ne smijemo potcijeniti pitanje odbrane. To nije ni pitanje troška - već investicija u sigurnu budućnost - rekao je Spajić.
Poručio je da i na ovom planu Crna Gora želi da bude predvodnica procesa integracije.
- Ona država koja je primjer ostalima i koja isporučuje rezultate - istakao je Spajić.
Na toj liniji premijer je istakao značaj jačanja ekonomije i kazao da je cilj Vlade da reformama dodatno strukturno ojača Crnu Goru kako bi bila otpornija na spoljnje izazove.
Forum o politici proširenja EU je inicijativa Evropske komisije, pokrenuta sa ciljem da se proširenje Unije definiše kao zajednički politički, društveni i generacijski projekat i istovremeno da se, kroz njegov interaktivni i inkluzivni karakter, proces proširenja približi građanima i podstakne istinski evropski dijalog o budućnosti Evropske unije.

Spajić: Sva poglavlja ćemo zatvoriti do kraja sljedeće godine

Predsjednik Vlade Milojko Spajić na poziv evropske komesarke za proširenje Marte Kos učestvovaće sjutra (utorak, 18. novembra) na Forumu o proširenju Evropske unije.
Kako je saopšteno iz Kabineta premijera, forum se održava u trenutku kada proces proširenja ponovo dobija na zamahu kao pokretač stabilnosti, prosperiteta i demokratskih reformi širom kontinenta.
"Forum će okupiti visoke zvaničnike EU, nacionalne i regionalne lidere, predstavnike civilnog sektora, preduzetnike, mlade i eksperte za javne politike iz EU institucija, država članica i zemalja kandidata", saopštili su iz Vlade.
Tokom posjete Briselu, kako je najavljeno, Spajić će se sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, visokom predstavnicom za vanjsku politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas, komesarkom za finansijske usluge i štedno-investicionu uniju, Marijom Luizom Albukerke te sa komesarom za budžet, sprečavanje prevara i javnu upravu, Pjotrom Serafinom.

Spajić na poziv Marte Kos sjutra na Forumu o proširenju EU u Briselu

Evropska komisija danas je predstavila inicijativu Evropski demokratski štit, koja obuhvata niz konkretnih mjera za jačanje, zaštitu i promociju snažnih i otpornih demokratija širom Evropske unije.
Polazeći od toga da je otvoren građanski prostor u srži svake demokratije, Komisija je istovremeno predstavila i Strategiju EU za civilno društvo, sa ciljem jačeg angažovanja, zaštite i podrške organizacijama civilnog društva.
Obje inicijative predstavljene su kao dio političkih smjernica iz govora o stanju Unije koji je ove godine održala predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Prema navodima Komisije, nove mjere treba da zaštite ključne stubove demokratskih sistema – slobodne građane, slobodne i poštene izbore, nezavisne medije, aktivno civilno društvo i snažne institucije.
- Demokratija je temelj naše slobode, prosperiteta i bezbjednosti. Evropski demokratski štit ojačaće osnovne elemente koji građanima omogućavaju da svakodnevno žive naše zajedničke demokratske vrijednosti... To je evropska snaga i moramo povećati zajednički kapacitet da je štitimo u svakom trenutku - poručila je fon der Lajen.
Komisija ističe da će akcije u okviru Štita dodatno ojačati kapacitet EU u borbi protiv manipulacije informacijama i dezinformacija i povećati otpornost društava.
Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kallas kazala je da je liberalna demokratija danas pod napadom, te da svjedočimo kampanjama – uključujući i one iz Rusije – koje imaju za cilj da polarizuju građane, potkopaju povjerenje u institucije EU i „zagade politiku“ unutar država članica.
- Novi Evropski demokratski štit dio je evropskog odgovora za zaštitu ključnih elemenata naše demokratije: slobodnih medija, debate zasnovane na činjenicama i poštenih izbora. Ako želimo da demokratija prevlada – moramo je bolje braniti - naglasila je potpredsjednica Komisije.
Štit se zasniva na tri glavna stuba:
- Zaštita integriteta informacionog prostora, 
- Jačanje institucija, slobodnih izbora i nezavisnih medija, 
- Unapređenje otpornosti društva i građanskog angažmana.
Važnu ulogu u sprovođenju ovih ciljeva imaće Evropski centar za demokratsku otpornost, koji će objediniti znanje i resurse država članica kako bi se povećao zajednički kapacitet za predviđanje, otkrivanje i odgovor na prijetnje demokratiji.
U okviru Centra biće formirana platforma za dijalog sa relevantnim akterima – organizacijama civilnog društva, istraživačima, fekt-čekerima i medijima.
Na planu integriteta informacionog prostora, predviđeno je formiranje nezavisne Evropske mreže fekt-čekera i jačanje Evropske opservatorije za digitalne medije, koja će razviti nove kapacitete za praćenje i analizu digitalnih sadržaja.
Iako su organizacija i sprovođenje izbora u nadležnosti država članica, Komisija smatra da je potrebna bolja saradnja u ovoj oblasti. Zbog toga će pojačati rad u okviru Evropske mreže saradnje za izbore i predstaviti smjernice za odgovorno korišćenje vještačke inteligencije u izbornim procesima.
Predviđena je i pojačana finansijska podrška nezavisnom i lokalnom novinarstvu kroz Program za otpornost medija, koji će povezati trenutne oblike pomoći sa novim finansijskim instrumentima u narednom budžetskom ciklusu EU.
Komisija će takođe ažurirati preporuke za bezbjednost novinara, ojačati borbu protiv SLAPP tužbi (zloupotrebe sudskih procesa protiv novinara i aktivista), te podržati medijsku i digitalnu pismenost i veće učešće građana u demokratskom životu, posebno mladih i na lokalnom nivou.
Kada je riječ o Strategiji za civilno društvo, obuhvaćena su tri ključna cilja:
- podsticanje i njegovanje angažmana civilnog društva, 
- jačanje podrške i zaštite organizacija, 
- obezbjeđivanje održivog i transparentnog finansiranja.

Brisel predstavio Evropski demokratski štit i Strategiju za civilno društvo

Brisel je zatražio vojnu pomoć drugih država, zbog pojave bespilotnih letjelica iznad belgijskih aerodroma, vojnih baza i atomske centrale, javlja danas Rojters.
Dronovi su 4. novembra nekoliko sati letjeli iznad briselskog aerodroma.
U Briselu kažu da “ne tvrde da se radi Rusiji, ali da izgleda da je Rusija”.
Belgija pokušava da sa saveznicima presretne dronove ili da utvrdi odakle se pojavljuju i gdje lete.
Rusija je odbacila bilo kakvu povezanost sa dronovima, jer “nema ni motiv, ni interes za takve aktivnosti”.
U Belgiju su iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije stigle ekipe za borbu protiv bespilotnih letjelica.
U više slučajeva se radilo o velikim dronovima koji su letjeli u uređenim formacijama, što ukazuje da njima upravljaju visoko obučeni stručnjaci, navode u Belgiji.
Vlada u Briselu je u petak odobrila ulaganje 50 miliona eura u sisteme za otkrivanje i neutralisanje bespilotnih letjelica.

Brisel traži vojnu pomoć drugih država zbog pojave dronova

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Aerodrom u Briselu zatvoren je danas nakon što su primijećena najmanje tri drona, saopštili su belgijska kontrola leta i aerodrom.
- Avioni trenutno niti slijeću, niti polijeću - kazala je portparolka aerodroma, dodajući da ne može procijeniti koliko će dugo aerodrom biti zatvoren.
Iz aerodroma u Liježu, koji je manji od onog u Briselu, takođe je saopšteno da je trenutno zatvoren nakon što su primijećeni dronovi.
Portparol belgijske kontrole leta Kurt Vervilidžen rekao je da je nešto prije 19 sati po lokalnom vremenu u blizini briselskog aerodroma viđen dron, zbog čega je aerodrom zatvoren.
Aerodromi u Kopenhagenu i Oslu morali su u septembru biti nakratko zatvoreni zbog dronova, a prošlog vikenda dronovi su viđeni i iznad belgijske vazdušne baze.

Zbog dronova zatvoren aerodrom u Briselu

Evropska komisija navodi da je Crna Gora ostvarila mjerljiv napredak u više ključnih oblasti, ali da je za dalji napredak prema članstvu u EU neophodno unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, &nbsp;osnažiti nezavisnost pravosuđa, unaprijediti slobodu medija, te osigurati punu implementaciju zakona o javnoj upravi i ljudskim pravima.
Kako se ističe u saopštenju, komisija je potvrdila da će nastaviti da podržava Crnu Goru kroz finansijsku i tehničku pomoć, uz očekivanje da reformski proces ostane među glavnim prioritetima Vlade.
Evropska komisija danas je usvojila godišnji Paket proširenja, kojim se daje sveobuhvatna procjena napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili tokom proteklih dvanaest mjeseci.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, ovogodišnji paket potvrđuje da je proširenje i dalje visoko na listi političkih prioriteta Evropske unije i da je članstvo novih država sve ostvarivije.&nbsp;
Komisija naglašava da su dosljednost i pristup zasnovan na zaslugama ključ uspješnog procesa pristupanja.
<h2>Napredak Crne Gore u reformama javne uprave</h2>
U Crnoj Gori je, prema ocjeni Evropske komisije, postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika.
Tokom 2024. i 2025. godine, fokus reformi bio je na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru.
Komisija navodi da su u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno na visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba. Implementacija ovih mjera pokazuje prve rezultate, ali su, kako se ističe, potrebni kontinuirani napori da bi se korupcija dodatno smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere obuhvataju: &nbsp;unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, &nbsp;jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući digitalizaciju usluga i otvoren pristup informacijama.
Prema ocjeni Komisije, ove reforme doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj i dalje približavanje EU standardima.
<h2>Borba protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata</h2>
Prema izvještaju Evropske komisije, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, posebno u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.Značajni koraci su već preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i pružanje podrške žrtvama, ali je, prema ocjeni Komisije, neophodno osigurati dosljednu primjenu zakona i bolju međuinstitucionalnu saradnju.
<h2>Napredak u ekonomskim reformama i integraciji u jedinstveno tržište EU</h2>
Evropska komisija navodi da je u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan formiran poseban Instrument za reforme i rast vrijedan šest milijardi eura, koji je usmjeren na ubrzanje socio-ekonomskog približavanja regiona Evropskoj uniji.U oktobru 2024.&nbsp;
Komisija je usvojila pet reformskih agendi, čijom se implementacijom počelo u 2025. godini. Dio predfinansiranja je već isplaćen Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.U julu 2025.&nbsp;
Komisija je odobrila dodatno finansiranje Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, nakon što su ispunjeni uslovi iz prve runde plaćanja. U oktobru 2025. godine, sredstva su ponovo odobrena Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, u znak priznanja za ostvareni napredak i ispunjenje 30 reformskih uslova.
<h2>Uključivanje Crne Gore u SEPA zonu</h2>
Kada je riječ o platnim uslugama, Komisija ističe kao veliki korak uključivanje Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Moldavije i Srbije u geografski obuhvat Jedinstvenog prostora plaćanja u eurima (SEPA).Ovo omogućava finansijskim institucijama iz tih zemalja da učestvuju u SEPA platnim sistemima, čime se olakšavaju transferi u eurima, smanjuju troškovi i ubrzava obrada transakcija.
Pridruživanje SEPA sistemu zahtijevalo je usklađivanje s ključnim pravilima EU o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, čime su, kako se navodi, jačani integritet i sigurnost finansijskih sistema, ali i napredak u procesu pristupanja EU.
<h2>Carinska saradnja i zajednički tranzit</h2>
Carinska saradnja, uključujući carinsku kontrolu i olakšice, označena je kao još jedan važan segment postepenog ekonomskog povezivanja sa EU.
Crna Gora i Moldavija pozvane su da se 1. novembra 2025. priključe Konvenciji o zajedničkom tranzitu, što će dodatno ubrzati prekogranično kretanje robe i smanjiti broj carinskih provjera.
Ove inicijative, prema Komisiji, donose konkretne koristi kao što su brže procedure, manji troškovi i bolja zaštita od ilegalne trgovine, dok ujedno jačaju kapacitete zemalja kandidata za integraciju u jedinstveno tržište.

EK: Potrebno unaprijediti borbu protiv korupcije i kriminala, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i osigurati punu primjenu zakona o javnoj upravi i ljudskim pravima

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, večeras u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Zatvor zbog prijetnji novonarki TV E 
- 9 mjeseci zatvora za prijetnje novinarki TV E
- Poruke sa Foruma o vladavini prava 
- Crna Gora tražila izručenje Stevana Simijanovića, lažnog američog diplomate
- Dan djeteta pod sloganom "Moj dan moja prava"
Gost emisije je istoričar Vukota Vukotić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Vukota Vukotić

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.102 ambulantna pregleda, od čega 340 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 184 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 341.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 485 dijagnostičkih procedura, od čega 84 CT i 33 MR pregleda.
Dodaje se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 81 dijagnostička procedura, od toga šest CT i jedan MR pregled.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.233 pacijenta i odrađena 37.551 analiza - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je devet beba.

U KCCG za dan više od 2.000 pregleda

Crna Gora ima ogroman potencijal da razvije novu generaciju stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, upravljanju prirodom, cirkularnoj ekonomiji, energetici i klimatskim politikama. Međutim, veliki rizik je odliv kadra. Stoga, neophodno je stvoriti uslove da mladi dobiju plaćene prakse, prve poslove, istraživačku podršku i mogućnost profesionalnog razvoja ovdje, a ne u inostranstvu. To je poručeno sa završnog događaja u okviru projekta Learning4Green/ADDUPT pod nazivom „Zelene kompetencije i tržište rada: sinergija za održivu budućnost“ koji je organizovala nevladina organizacija Green Home. Događaj je okupio donosioce odluka, obrazovne institucije i predstavnike privatnog sektora sa ciljem kreiranja zajedničkog pristupa razvoju zelenih zanimanja u Crnoj Gori. Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković istakla je rezultate istraživanja koje je realizovano tokom ovog projekta, a koje je naglasilo važnost opremanja škola resursima, promovisanje usluga karijernog vođenja i podrške mobilnosti učesnika i nastavnika kako bi se poboljšali obrazovni rezultati.&nbsp; - Država mora imati za cilj poboljšanje kvaliteta i efikasnosti srednjeg i stručnog obrazovanja, čineći ih relevantnim za tržište rada i omogućavajući cjeloživotno učenje - istakla je ona.&nbsp; Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, poručio je da zelene kompetencije predstavljaju temelj savremenih razvojnih politika.&nbsp; On je istakao da mu je zadovoljstvo govoriti o temi koja sve snažnije oblikuje način na koji živimo, radimo i gradimo svoju ekonomiju – o ulozi zelenih kompetencija u savremenom tržištu rada i o tome kako one mogu postati pokretačka snaga našeg društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa događaja u Podgorici(Photo: NVO Green Home)</figcaption> </figure>  - Ljudi, njihova znanja i spremnost da se prilagode novim tehnologijama biće presudni za uspjeh. Za sve ovo, od razumijevanja klimatskih politika, preko primjene zelenih tehnologija, do razvoja konkurentnih vještina, potrebno je znanje - naveo je Ćulafić. U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, govorila je državna sekretarka doc dr Tatjana Ćalasan, ističući punu podršku razvoju programa za unapređenje zelenih vještina, kao i punu podršku inicijativama koje spajaju obrazovanje i održivi razvoj, te nastavak rada na unapređenju programa i novih praksi za mlade. Tokom događaja Iva Bulajić, koordinatorka projekta, predstavila je analizu povezanosti zelenog sektora i zapošljavanja u zemljama Zapadnog Balkana, kao i akcione planove i smjernice razvijene tokom sprovođenja projekta. Istakla da je mladima u Crnoj Gori potrebna mnogo snažnija praktična nastava. - Mladi jasno poručuju da žele više prakse, stažiranja i profesionalnog mentorstva. Bez prilike da svoje znanje primijene na realnim projektima, ne možemo očekivati kadrove spremne za tržište rada - poručila je Bulajić. U okviru panela „Zelene kompetencije mladih: od obrazovanja do zapošljavanja“, &nbsp;govorila je Milica Jaramaz je, ispred Centra za stručno obrazovanje, Ilinka Alorić ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Lazar Komar ispored kompanije Greener.&nbsp; Identifikovani su ključni nedostaci kompetencija u oblastima održive poljoprivrede i šumarstva, tehnologija obnovljivih izvora energije i njihovog upravljanja, cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i resursima, energetike i energetske efikasnosti, ekoloških propisa i upravljanja prirodnim resursima, održivog turizma, zelenih lanaca nabavke i industrijske održivosti.

Ogroman potencijal za razvoj stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, ali mladi odlaze

Savjet Centralne banke Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, donio set podzakonskih akata kojima se obezbjeđuju preduslovi za potpunu i efikasnu primjenu novog Zakona o potrošačkim kreditima.&nbsp;
Setom od deset odluka, koje su u potpunosti usklađene sa EU direktivom o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (2014/17), definišu se jasna pravila za sprovođenje ovog zakona u praksi.
Iz Centralne banke podsjećaju da je tokom pripreme ovog zakona, CBCG inicirala uvođenje evropskih rešenja sa ciljem unapređenja zaštite potrošača.
- Zakon, čija primjena počinje 28. novembra tekuće godine, donosi značajna poboljšanja za građane kao korisnike kredita, u skladu sa praksama u zemljama članicama Evropske unije. Prije svega, utvrđuje se najviša dozvoljena kamatna stopa na potrošačke kredite, čime se sprečava zaduživanje pod ekstremno nepovoljnim uslovima, i ukidaju naknade za obradu i prijevremenu otplatu stambenih kredita. Zakon unapređuje i zaštitu klijenata koji se suoče sa finansijskim poteškoćama, u smislu njihovog ranijeg prepoznavanja - navedeno je u saopštenju CBCG-a.
Odlukama koje su danas usvojene, uvode se novi mehanizmi u cilju osnaživanja položaja potrošača i unapređenja njihovih prava.&nbsp;
- Primjena Zakona i podzakonskih akata, uz nadzor CBCG, obezbijediće veću transparentnost kreditiranja i viši nivo zaštite potrošača - ističe se u saopštenju.
Savjet je danas razmatrao publikaciju "Makroprudencijalna analiza i politika – broj 1". Riječ je o novoj publikaciji CBCG koja na polugodišnjem nivou daje pregled sistemskih rizika i makroprudencijalnih mjera koje CBCG primjenjuje radi očuvanja finansijske stabilnosti.&nbsp;
- Jedna od najtipičnijih makroprudencijalnih mjera su kapitalni baferi, odnosno zaštitni slojevi kapitala i oni podrazumijevaju uvođenje obaveze za kreditne institucije da izdvajaju dodatni kapital kao pokriće u slučaju eventualne materijalizacije rizika. U ovoj publikaciji je navedeno da su sistemski rizici na kraju prve polovine 2025. godine bili umjereni, te stopa kontracikličnog bafera nije mijenjana, dok su ostali kapitalni baferi bili u primjeni, u skladu sa potrebom preventivnog djelovanja na prepoznate rizike - kažu u CBCG-u.
Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Obezbjeđeni uslovi za viši nivo zaštite klijenata banka i MFI

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Tag: brisel