<p>Šefovi država i vlada 27 članica Evropske unije sastaju se danas u Briselu kako bi razgovarali o pooštravanju sankcija Rusiji, načinima da spriječe štetne nove američke carine, kao i o tome kako da ojačaju svoj glas u sukobima na Bliskom istoku.</p>
<p>Većina lidera dolazi direktno sa kratkog, ali intenzivnog, samita NATO-a, gdje su obećali značajno povećanje izdvajanja za odbranu i pokušali da premoste neke nesuglasice sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država <b>Donaldom Trampom</b>.</p>
<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski</b> će se pridružiti samitu EU putem video-linka. NATO pod američkim vođstvom ove nedjelje je Ukrajinu pomjerio sa vrha liste prioriteta, ali rat Rusije protiv Ukrajine i dalje ostaje od najveće važnosti za EU.</p>
<p>Na samitu će se razgovarati o osamnaestom paketu sankcija protiv Rusije, kao i o mogućnosti zadržavanja gornje cijene na rusku naftu - mjeri kojoj se neke članice protive, jer bi mogla dodatno da poveća cijene energenata.</p>
<p>U međuvremenu, Trampove prijetnje novim carinama stvaraju pritisak na EU, koja u ime svih 27 članica vodi pregovore o trgovinskim sporazumima. Tramp je u srijedu kritikovao Španiju jer, po njegovom mišljenju, ne izdvaja dovoljno za odbranu, te je nagovijestio uvođenje dodatnih tarifa.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Francuske <b>Emanuel Makron</b> kritikovao je Trampa zbog, kako je naveo, pokretanja trgovinskog rata protiv dugogodišnjih saveznika.</p>
<p>Evropski lideri zabrinuti su i zbog posljedica ratova na Bliskom istoku, a EU pokušava da obnovi diplomatske pregovore sa Iranom o njegovom nuklearnom programu.</p>
<p>Članice Unije moraju da prevaziđu i unutrašnje podjele. Nisu usaglašene oko zajedničke politike prema Izraelu, zbog ponašanja te države u Gazi. Istovremeno, partije lijevog centra kritikuju predsjednicu Evropske komisije <b>Ursulu fon der Lajen</b> zbog njenog zaokreta sa politike klimatskog liderstva ka prioritetima vojne industrije.</p>
<p>Očekuje se da će teme odbrane i bezbjednosti dominirati dnevnim redom. Samit će biti zaključen zajedničkim izjavama koje će odrediti pravac EU u naredna četiri mjeseca i koje će se posmatrati kao pokazatelj političkog raspoloženja u Evropi u vezi sa ključnim regionalnim i globalnim pitanjima.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lideri EU danas o pooštravanja sankcija Rusiji, američkim tarifama i sukoba na Bliskom istoku

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> će u petak, umjesto da polaže račune poslanicima, biti u Briselu.</p>
<p>Naime, kao što je to činio i prethodnih puta, predsjednik Vlade predvodiće crnogorsku delegaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije, potvrđeno je "Danu" iz Vlade. Prema nezvaničnim informacijama, pregovara se o novom terminu za posebnu sjednicu parlamenta i premijerski sat će se najvjerovatnije održati posljednjeg dana juna.</p>
<p>Da predsjednik Vlade Crne Gore neće odgovarati na pitanja poslanika onda kada je zakazano, nije iznenađujuće. Od početka mandata aktuelne Vlade održano je upola manje sjednica nego što je to predviđao Poslovnik Skupštine Crne Gore. Na putu premijera do govornice u parlamentu stajale su blokade opozicionih poslanika i neodložne međunaradne obaveze. Službeno putovanje i ovoga puta će spriječiti premijera da dođe u parlament i odgovara na poslanička pitanja. Naime, Spajić će, potvrđeno nam je iz Vlade, u petak, za kada je zakazan premijerski sat, biti u Briselu i predvoditi crnogorsku delgaciju na Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU, na kojoj se očekuje zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja. O novom terminu premijerovog dolaska pred poslanike, uveliko se pregovara, a najvjerovatniji datum za održavanje posebne sjednice je 30. jun.</p>
<p>Da bi Vlada morala češće da polaže račune onima koji su je birali, te da bi se to moralo precizno definisati i skupštinskim poslovnikom, smatraju u opoziciji, ali i u dijelu vladajuće većine.</p>
<p>Prema ocjeni poslanika SNP-a <b>Bogdana Božovića</b>, optimalno rješenje za redovno odgovaranje premijera i ministara na pitanja poslanika bilo bi da se precizno kroz Poslovnik Vlada obaveže na jednomjesečno prisustvo. Time bi se, smatra poslanik, bolje uredio odnos Vlade i Skupštine.</p>
<p>– Što se tiče parlamenta, mi radimo naš dio posla, ostalo je pitanje za premijera i ministre. Mislim da je dovoljno da se u tom dijelu Poslovnika koji se odnosi na pitanja premijeru i ministrima samo precizno definišu obaveze. Predlog predsjednika parlamenta Andrije Mandića je bio da to bude poslednja nedjelja u mjesecu, da se tačno odredi datum i da se unaprijed zna da će toga dana biti premijerski sat. Razumijem i da Vlada ima svoju agendu u radu, ali to je određeno Poslovnikom Skupštine koja je i birala Vladu – kazao je Božović za "Dan".</p>
<p>Da je termin za održavanje premijerskog sata birala većina, kada je najvjerovatnije znala da Spajić neće biti tu, pokazuje o kakvoj se većini radi, kazao je poslanik SD <b>Boris Mugoša.</b></p>
<p>– To što je premijerski sat zakazan istog dana kada je objavljen i datum održavanja Međuvladine konferencije pokazuje o kakvoj se većini radi. Kod njih ništa nije slučajno, svaka kriza se produkuje namjerno i sinhronizovano. Problem je što su osnovni principi demokratije dovedeni u pitanje, jer bi premijer trebalo da odgovara Skupštini, jer ga je ona i birala, a ne ona njemu. Odgovornost je i na šefu parlamenta, jer je njegova obaveza da zakaže premijerski sat. Spajić i Mandić ponašaju se kao da su Vlada i Skupština njihove privatne firme, a članovi Vlade rade kao da je to neka turistička platforma, ne zna se termin kada su ministri i premijer u zemlji. Zato smo prošle sedmice u parlamentu imali ministra finansija koji je odgovarao na pitanja poslanika koja su postavljena u martu – kazao je Mugoša za "Dan".</p>

Umjesto pred poslanike, Spajić ide u Brisel

<p>Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog Vlade da <b>Olivera Injac</b> bude imenovana za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, sa rezidentnim sjedištem u Briselu. Očekuje se da će predstavljati Crnu Goru ne samo pred institucijama Kraljevine Belgije, već i u okviru NATO i Evropske unije, gdje je Brisel ključna diplomatska tačka za zemlju kakva je Crna Gora.</p>
<p>Međutim, imenovanje Injac izaziva ozbiljna pitanja – ne zbog njenih formalnih kvalifikacija, već zbog ranijih javnih nastupa koji dovode u sumnju njenu spremnost da zastupa državne interese s jasnim i odlučnim stavovima, posebno u kriznim momentima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1749%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-jedina-institucija-u-kojoj-treba-da-se-nadete-nije-van-crne-gore-injac-nicega-se-ne-plasim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, Olivera Injac je kao ministarka odbrane Crne Gore, u februaru 2022. godine, u jeku napetosti pred rusku invaziju na Ukrajinu, na pitanje novinara o stavu u odnosu na grupisanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici, &nbsp;odgovorila:</p>
<p>"Dolazim iz male zemlje, Crne Gore, i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada…”</p>
<p>Dodala je:</p>
<p>“Nadam se da će sve biti OK.”</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D41IW7dP7UcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova izjava – izrečena svega nekoliko dana uoči invazije – odražavala je ne samo nedostatak jasne političke vizije, već i zabrinjavajuću spremnost da se nacionalna odgovornost i glas zemlje članice NATO relativizuju i prepuštaju “nekome sa Zapada”.</p>
<p>Upravo taj “Zapad” čiji je Crna Gora formalno dio od 2017. godine, očekuje da saveznici imaju artikulisan stav, makar on bio u duhu diplomatije. U trenutku kada se Evropa suočavala sa najozbiljnijim bezbjednosnim izazovom još od Hladnog rata, tadašnja ministarka odbrane odbacila je sopstvenu ulogu i ostavila utisak političarke bez jasnog stava.&nbsp;</p>
<p>Zato se s punim pravom postavlja pitanje – hoće li Olivera Injac sada, kao ambasadorka, u kritičnim momentima ponovo ćutati i “nadati se da će sve biti OK”? Ili će ovog puta pokazati da zna i može da vodi ozbiljnu diplomatsku politiku, bez povlačenja pred sopstvenom nesigurnošću?</p>
<p>U vremenu kada Crna Gora pokušava da konsoliduje vanjsku politiku, obnovi povjerenje partnera i pokaže da je ozbiljan član evroatlantske zajednice, slanje predstavnika koji relativizuju osnovne bezbjednosne izazove djeluje kao opasan luksuz.</p>
<p>Možda dolazimo iz male zemlje – ali male zemlje često glasnije govore, ako ih predstavljaju ljudi s jasnim uvjerenjima.</p>
<p>Zemlje poput Luksemburga, Letonije, Estonije, &nbsp;su upravo kroz diplomatiju i sjajne diplomate “nadomještale” &nbsp;male brojke kad su stanovništvo i pivršina države u pitanju. Sve te države su veoma jasno odlučile da upravo diplomatija i ljudi budu njihovo glavno "oružje" na putu razvoja i pripadnosti jedinstvenom sistemu vrijednosti i razvijenom svijetu.&nbsp;</p>

Miraš Dušević

Može li diplomatija bez stava: Olivera Injac u Briselu, Crna Gora u sjenci

<p>Kako Vlada formalno Milojka Spajića, a suštinski Andrije Mandića upravalja procesima nakon IBAR jasno piše u Non pejperu Evropske komisije - koji do sada najupečatljivije pokazuje da ova Vlada neće ispuniti zadatak i zatvoriti sva poglavlja - poručili su u Evropskom savezu Crne Gore.</p>
<p>Diplomatske pres konferencije i, kako su kazali, kurtoazije nakon sastanaka i posjeta na visokom nivou i samozavaranje Vlade i varanje građana sa "ambicioznim, ali ostvarivim ciljevima" su jedno, a papir je taj koji nam jasno kaže đe smo.</p>
<p>- Uporno smo govorili da je usvajanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, famoznog IBAR-a, važan momenat na putu Crne Gore prema EU, ali da su ta mjerila upravo ono što im ime kaže - privremena - ukazali su u Evropskom savezu.</p>
<p>Oni, kako su ustvrdili, predstavljaju potvrdu da smo nešto formalno ispunili i otvaraju vrata faza koje su puno ozbiljnije i traže konkretne, vidljive rezultate čije nedostizanje nije moguće zamagliti ili sakriti uobičajenim eufemizmima, frazama i floskulama.&nbsp;</p>
<p>- Uostalom i iz ove Vlade su priznali da je gotovo 80 odsto mjerila dostignuto prije 2020. &nbsp;U "principu regate" Albanija nam diše za vratom i ubrzava, izvan zvaničnih sastanaka se sve češće govori da je atmosfera oko napretka i potencijalnog ulaska Albanije u EU puno pozitivnija, dok entuzijazam po pitanju Crne Gore splašnjava - naveli su oni.</p>
<p>Imamo, cijene, još šansu da budemo "prva naredna članica", ali upozoravaju da je potreban radikalan zaokret - i kod nas i u Briselu.</p>
<p>- I naravno nova istinski proevropska, građanska i patriotska Vlada stopostotno posvećena reformama i integraciji u EU - dodali su u Evropskom savezu.</p>
<p>Nema, poručuju oni, potrebe sa neuspjelim projektima poput prethodne tri vlade trošiti godine još jedne generacije građanki i građana Crne Gore koji žele biti građani EU.</p>
<p>- Nadamo se da i naši zapadni prijatelji konačno to uviđaju - zaključili su u saopštenju.</p>

Evropski savez: U Non pejperu Evropske komisije jasno piše kako Vlada upravlja procesima nakon IBAR-a

<p>Evropska komisija izrekla je ukupnu kaznu od 329 miliona eura dostavnim kompanijama Glovo i Delivery Hero, zbog kartelskih sporazuma u području online dostave hrane.<br/>
<br/>
Između ostalog, kompanije su dodijelile geografska tržišta i dogovorile se da neće preuzimati jedna drugoj zaposlene, objavio je Brisel.<br/>
<br/>
Glovo i Delivery Hero među su najvećim firmama za dostavu hrane u Evropi. U julu 2018. njemački Delivery Hero stekao je manjinski udio u španskom Glovu, a zatim je postupno povećavao svoj udio. U julu 2022. Delivery Hero je u potpunosti preuzeo Glovo, prenosi SEEbiz.<br/>
<br/>
Komisija je u julu prošle godine otvorila formalnu antimonopolsku istragu protiv firmi. Utvrđeno je da su kompanije za dostavu hrane postupno uklanjale konkurentska ograničenja između dvije kompanije od jula 2018. do jula 2022. i sprovodile "višestruku antikonkurentsku koordinaciju".<br/>
<br/>
Kompanije su se dogovorile da neće preuzimati jedna drugoj zaposlene.<br/>
<br/>
- Ugovor dioničara potpisan kada je Delivery Hero stekao manjinski nekontrolišući udio u Glovu uključivao je ograničene recipročne klauzule o zabrani zapošljavanja za određene zaposlene - objasnila je Komisija u saopštenju za javnost.<br/>
<br/>
Ubrzo nakon toga, sporazum je proširen na opšti sporazum da firme neće aktivno preuzimati jedna drugoj zaposlene.<br/>
<br/>
Komisija je takođe utvrdila da su firme razmjenjivale poslovno osjetljive informacije, poput poslovnih strategija, cijena, troškova i karakteristika proizvoda. Ova razmjena informacija omogućila je kompanijama da koordinišu i utiču na svoje tržišno ponašanje.<br/>
<br/>
Firme su takođe podijelile nacionalna tržišta za online dostavu hrane na način da se eliminiše svako postojeće geografsko preklapanje među njima. Takođe su se dogovorile koja će od njih ući na tržišta na kojima već nije prisutna.<br/>
<br/>
Sve gore navedene prakse omogućene su manjinskim udjelom Delivery Heroa u Glovu, rekla je komisija. Kako su naglasili, posjedovanje udjela u konkurentu samo po sebi nije nezakonito, ali u ovom konkretnom slučaju omogućilo je antikonkurentske kontakte između dva konkurenta na više nivoa. Takođe je Delivery Hero dobio pristup komercijalno osjetljivim informacijama i uticaj na Glovove procese donošenja odluka, što je u konačnom uskladilo poslovne strategije dvije firme.<br/>
<br/>
Obje firme priznale su svoju umiješanost u kartel i pristale na nagodbu.<br/>
<br/>
Ovo je prva odluka u kojoj je komisija utvrdila kartel na tržištu rada i prva u kojoj je sankcionisala antikonkurentsko korišćenje manjinskog udjela u konkurentu, naveo je Brisel.<br/>
<br/>
Delivery Hero stoga mora platiti kaznu od 223,29 miliona eura, a Glovo 105,73 miliona eura.</p>

EK kaznila Glovo i Delivery Hero zbog kartelskih sporazuma

<p>Poslanik evropske narodne partije, najjače političke grupacije u Evropskom parlamentu, i član delegacije za odnose sa Arapskim poluostrvom <b>Antonio Lopez Isturiz</b> ističe da u saradnji Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim emiratima ne vidi problem, i da je uvjeren da će se sve eventualne dileme u vezi sa sporazumom rješavati u saradnji sa Briselom.</p>
<p>- Zalivske zemlje i Ujedinjeni Arapski Emirati su jedan od ključnih partnera“ ocjenjuje poslanik EP Antonio Lopez- Isturiz - navodi RTCG.</p>
<p>Zato, kako kaže, ne vidi zašto bi sprorazum sa Crnom Gorom bio izuzetak i dodaje da mnoge zemlje u Evropi već imaju tu saradnju.</p>
<p>- Naravno, uz poštovanje evropskih pravila trgovine. Ukoliko postoji neka dilema, ona treba da bude otklonjena u saradnji Vlade Crne Gore i Brisela, a ja ne sumnjam da će crnogorska Vlada učiniti sve kako bi sporazum bio po evropskim standardima - ističe on.</p>

Poslanik Evropskog parlamenta: Ne vidim problem u sporazumu sa UAE, eventualne dileme rješavati sa Briselom

<p>Proruski premijer Mađarske <b>Viktor Orban</b> već dugo predstavlja problem za Ukrajinu. Sada je situacija kritična, piše Evropska pravda, prenosi Danas.rs.</p>
<p>Za manje od godinu dana održavaju se izbori u Mađarskoj. Vladajuća stranka Fides pokrenula je svoju kampanju, fokusiranu na Ukrajinu.</p>
<p>Mađarska državna propaganda promoviše narativ da će pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji uništiti mađarsku državu. Tako je Orban, koji blokira približavanje Ukrajine EU, jedini koji može „spasiti“ Mađarsku.</p>
<p>Sve odluke o proširenju EU, čak i tehničke, zahtijevaju konsenzus. Mađarski veto je zaustavilo planirani početak pristupnih pregovora, i Orban može blokirati Ukrajinu koliko god želi.</p>
<p><b>Plan „B“ za Ukrajinu</b></p>
<p>Prvi pravni koraci u okviru ovog plana već su prošle nedjelje preduzeti od strane Ukrajine i EU, iako obje strane radije ne govore o tome javno.</p>
<p>Međutim, glavni dio „Plana B“, koji Brisel naziva „paralelnim pregovorima“, tek predstoji. Vjerovatno će početi tek u avgustu ili septembru, kada svi napori da se ubijedi Orban budu iscrpljeni.</p>
<p>Ovaj plan je daleko od savršenog, a neki izvori Evropske pravde ga čak nazivaju opasnim. Na primjer, nema garancije da će preostalih 26 zemalja članica EU ostati na strani Ukrajine nakon što se izoluje Mađarska.</p>
<p>Postoji i rizik da Mađarska pokrene pravni spor na sudu protiv ovog procesa. Najvažnije je da „paralelni pregovori“ ne bi imali iste pravne implikacije kao standardni pristupni proces. Zbog toga su mnoge diplomate, i u Ukrajini i u EU, trenutno skeptični prema ovoj ideji.</p>
<p>Ipak, ukoliko Mađarska nastavi sa vetom, ovaj „Plan B“ bi mogao postati nužno rezervno rješenje.</p>
<p>Evropska pravda razgovarala je sa više od deset zvaničnika iz EU, država članica i Ukrajine koji su otkrili detalje, izazove i prednosti „Plana B“ na putu Ukrajine ka EU.</p>
<p><b>Da li je ključ u rukama Mađarske?</b></p>
<p>Šefica evropske spoljne politike <b>Kaja Kalas</b> posjetila je 9.maja ukrajinski grad Lavov. Odgovarajući na pitanje Evropske pravde priznala je da se EU priprema na nastavak mađarskog veta i radi na planu da ga zaobiđe.</p>
<p>„EU radi na Plan B u slučaju da Plan A ne uspe, ali neću otkriti detalje. Proces je još u toku“, izjavila je.</p>
<p>Ovo je u suprotnosti sa zvaničnim stavom Brisela i nekoliko evropskih prestonica, gdje je stav da se proširenje EU sprovodi po principu jednoglasnosti i nema prostora za kompromis.</p>
<p>„Ne postoji Plan B za jednoglasnost“, čvrsto je rekao jedan diplomata iz jedne od ključnih zemalja članica EU za Evropsku Pravdu.</p>
<p>„Prema EU ugovorima, pregovori o pristupanju Evropskoj uniji zahtijevaju jasnu i nedvosmislenu podršku svih 27 država članica EU za svaki ključni korak u procesu“.</p>
<p>„Neki tehnički procesi ili diskusije mogu se odvijati“, dodao je predstavnik iz druge evropske zemlje, „ali sa pravnog aspekta, oni ništa ne znače“.</p>
<p>Evropska komisija vidi način da zaobiđe Mađarsku, ali vjeruje da to može učiniti bez ugrožavanja autoriteta država članica.</p>
<p>Prema izvorima Evropske Pravde, ideja o „Planu B“ potekla je iz Generalnog direktorata Evropske komisije za pregovore o susjedstvu i proširenju.</p>
<p>Isprva je Ukrajina odbacila tu ideju jer je imala ozbiljne nedostatke. Kasnije je, po inicijativi jedne od država članica EU, predlog revidiran. Trenutno je u fazi razmatranja, ali još nije odobren.</p>
<p><b>Plan za spas evropske integracije Ukrajine</b></p>
<p>„Plan B“ može biti aktiviran tek kada postane jasno svima da se Orban neće povući i da će nastaviti da blokira put Ukrajine ka EU bar do mađarskih izbora u aprilu 2026. godine. Ukoliko se to nastavi, EU naginje ka razdvajanju „paketa“ Ukrajine i Moldavije i pokretanju pristupnih pregovora samo sa Moldavijom.</p>
<p>Razlog za to su parlamentarni izbori u Moldaviji u septembru. Ako Moldavija ostane blokirana, to bi garantovalo poraz vladajuće partije PAS, koja je svoju kampanju gradila na obećanju brzog pristupanja EU. Zemlje EU su zainteresovane da pomognu Moldaviji da zadrži proevropsku vladu.</p>
<p>Brz i odlučan potez Moldavije ka pristupanju EU, dok Ukrajina ostaje blokirana, ne bi samo frustrirao Ukrajince. To bi poslalo poruku da je „Brisel odlučio da ostavi Ukrajinu po strani“. Ovu priču bi pojačali skeptici i ruski propagandisti. To bi dodatno usporilo reforme u Ukrajini, pa čak moglo i da poništi neke od njih, što bi na kraju još više usporilo pristupni proces zemlje.</p>
<p>Brisel razumije da da bi spriječio takve posljedice, mora Ukrajini ponuditi neku vrstu kompenzacije. Tako je nastao „Plan B“.</p>
<p>Ideja je da se iskoristi fleksibilnost unutar pravnog okvira EU kako bi se odobrili svi mogući tehnički i pravni koraci bez pristanka Mađarske. A u oblastima gdje je potrebna jednoglasnost, 26 država članica EU bi vodilo „paralelne pregovore“ sa Ukrajinom, idealno sinhronizovane sa pregovorima Moldavije, kako bi se održao izgled da zemlje i dalje napreduju kao paket.</p>
<p>Bez Mađarske formalni pristupni pregovori sa Ukrajinom ne mogu biti otvoreni. Međutim, moguće je donijeti zvaničnu izjavu koju potpisuje 26 država EU, kojom se potvrđuje da je Ukrajina završila pripremne radove i da je čitava EU, osim Mađarske, spremna da vodi pregovore sa Kijevom o odgovarajućim poglavljima.</p>
<p>Vođenje „paralelnih pregovora“ omogućilo bi Ukrajini da ima plan prioriteta reformi koji podržava EU, čak i ako Mađarska nije uključena, i da te reforme provede kroz parlament.</p>
<p>To bi takođe pomoglo da se suprotstave argumentima evroskeptika.</p>
<p><b>Prvi koraci pod „Planom B“</b></p>
<p>Važno je naglasiti: ovaj plan ima ozbiljne mane. Stoga se može sprovesti samo ako Orbanov veto ostane na snazi i dovede do razdvajanja Ukrajine i Moldavije na pregovaračkom putu.</p>
<p>Međutim, pripremni koraci za ovaj plan su već započeti.</p>
<p>Ovog mjeseca ukrajinska vlada je odobrila tri „putokaza“ koja pokrivaju vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcionisanje demokratskih institucija. Dokumenti su poslati u Brisel i Varšavu (jer Poljska trenutno predsjedava EU). Moldavija je preduzela iste korake.</p>
<p>Ovaj potez je u suprotnosti sa procedurama za proširenje EU. Prije nego što je preduzela ovaj korak, Kijev je trebalo da dobije pismeni poziv od Savjeta EU sa jasno utvrđenim kriterijumima (to je bila procedura za sve druge kandidate – na primjer, Srbiju).</p>
<p>Mađarska blokira ovaj poziv već nekoliko mjeseci.</p>
<p>Zato se Kijev dogovorio sa Briselom: pošto ne možemo da prevaziđemo mađarski veto, pravimo se da on ne postoji.</p>
<p>Kako bi ojačala poziciju Ukrajine, Poljska je kao predsjedavajuća potvrdila da nema jna takvo odstupanje od procedure.</p>
<p>Ministar za EU poslove Poljske, Adam Slapka 14. maja je stigao je u Kijev i javno potvrdio da je „Ukrajina tehnički spremna da otvori prvi klaster“, i da je mađarski veto jedina preostala prepreka.</p>
<p>Još nekoliko faza može da se nastavi ignorišući Orbanov stav. Na primjer, Evropska komisija planira da pripremi Izvještaj o proceni početnih kriterijuma. Ali sve je to i dalje tehnički i pripremni posao.</p>
<p><b>Skriveni rizici „Plana B“</b></p>
<p>Iako je ideja o „paralelnim pregovorima“ potekla od Evropske komisije, sada je mnogi u Briselu dočekuju sa skepsom, smatrajući da je ideja pregovaranja bez Mađarske previše revolucionarna.</p>
<p>Štaviše, EU i dalje pokušava da ubijedi Orbána da na predstojećem samitu EU 26–27. juna odloži svoje prigovore. To znači da još uvijek postoji nada za „Plan A“. Kijev takođe drži do te nade.</p>
<p>„Mogućnost nastavka pregovora sa Ukrajinom uz odobrenje 26, a ne 27 članica, djeluje neubjedljivo“, objasnio je jedan diplomata EU iz jedne od ključnih država članica. „Takav model nema praktičnog smisla. Potrebna je jednoglasna podrška.“</p>
<p>Ako mađarski blokada potraje, EU će najvjerovatnije morati da se vrati na „Plan B“. Jednostavno, nema drugih opcija. Ne činjenje ništa i zamrzavanje pregovaračkog procesa sa Ukrajinom svakako nije najbolji izbor.</p>
<p>Jedan od značajnih problema je što nije zagarantovano da će „Plan B“ izolovati Mađarsku i da će preostalih 26 država jedinstveno podržati Kijev.</p>
<p>Spor između Ukrajine i Mađarske nije jedinstven u Evropi. Sjeverna Makedonija, druga kandidatska zemlja, i dalje je blokirana zbog spora sa Bugarskom.</p>
<p>Da li bi Bugarska bila spremna da stvori presedan i potkopa svoj vlastiti veto? Da li će slične zabrinutosti nastati kod drugih članica EU? Da li bi Austrija pristala na specijalan postupak za Ukrajinu, a ne za Sjevernu Makedoniju, koju tradicionalno podržava?</p>
<p>Drugi, manji rizik je da će Mađarska gotovo sigurno osporiti „paralelne pregovore“ na sudu. Međutim, Sud EU radi sporo, i odluka donijeta za nekoliko godina može biti prekasna, čak i ako sud utvrdi kršenje pravila.</p>
<p>Treći rizik je to što „Plan B“ pretpostavlja da će režim Viktora Orbana na kraju izgubiti vlast u Mađarskoj. A šta ako se to ne dogodi?</p>

Plan B za Ukrajinu: Kako se Brisel priprema da zaobiđe veto Mađarske

<p>I laiku je jasno da Crna Gora ima lošu avio dostupnost, te da to mora hitno i strateški mijenjati, prvenstveno zbog značaja koji avio saobraćaj ima za crnogorsku privredu - ako znamo da je turizam strateška grana, a da je Crne Gora turistička destinacija koja bi kao takva trebalo da bude prepoznata u svijetu.</p>
<p>Zbog svega navedenog, neke stvari se pokreću sa mrtve tačke.</p>
<p>Ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b> u razgovoru za Portal ETV kaže da Crna Gora radi na definisanju prioritetnih avio linija od javnog interesa. Novac će, kako dodaje, biti obezbijeđen iz budžeta, a koliko će para biti izdvojeno i koje će to biti prioritetne linije - biće poznato nakon sprovedenih analiza.</p>
<p>Njen je prijedlog da Brisel bude među prioritetnim destinacijama.</p>
<p>Skupština je nedavno dala zeleno svjetlo za izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojima se u domaće zakonodavstvo predlaže uvođenje avio-linija od javnog interesa - PSO (Public Service Obligation), što primjenjuje većina članica Evropske unije.</p>
<p>- Radi se na definisanju prioritetnih linija. Prioritetne linije mogu biti i one koje nijesu komercijalne, ali su strateški bitne za Crnu Goru. Moje lično mišljenje je da bi Brisel svakako, kao strateški važna linija, trebalo da bude među prioritetnim, ali će konačna lista biti poznata nakon analize koja se sprovodi i koja za cilj ima da identifikuje najvažnije destinacije na osnovu realnih potreba i interesa - kaže ministarka.</p>
<h2>Strateški interesi</h2>
<p>Prema njenim riječima, u obzir se uzimaju potrebe turističke privrede, crnogorske dijaspore, poslovne zajednice i šireg ekonomskog konteksta, ali i strateški interesi Crne Gore u smislu našeg nastojanja da postanemo sledeća naredna članica EU.</p>
<p>Namjera je, dodaje, da se u narednom periodu formuliše održiva i precizna strategija avio-povezanosti, koja će se zasnivati na validnim podacima i dugoročnim interesima države, a ne isključivo na sezonskim fluktuacijama.</p>
<p>Ministarka za Portal ETV kaže da će se nakon završetka analize jasno odrediti potrebni resursi, prioritetne linije i model finansijske podrške.</p>
<h2>Pare iz budžeta</h2>
<p>Po završetku analize, biće moguće govoriti o konkretnim godišnjim izdvajanjima, dinamici finansiranja i trajanju državne podrške. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da će sredstva za ovu namjenu biti planirana kroz državni budžet u skladu sa fiskalnim mogućnostima.</p>
<p>- Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o izdacima bez osnove, već o strateškoj investiciji u unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore, što direktno doprinosi povećanju broja turista, poslovnih aktivnosti i ukupne konkurentnosti naše destinacije na globalnom tržištu. Ministarstvo priprema i podzakonski akt koji će pratiti usvajanje zakona i stvoriti osnov za primjenu, taj će podzakonski akt vrlo brzo biti upućen Vladi - ističe ministarka.</p>
<h2>Značaj avio dostupnosti za razvoj turizma</h2>
<p>Na pitanje Portala ETV da li preduzeti koraci ukazuju na to da je država prepoznala problem nedovoljne avio-povezanosti Crne Gore, Vukićević kaže da nije tajna da je po preuzimanju Ministarstva saobraćaja više puta potpuno otvoreno govorila o problemima koji postoje vezano za vazdušni saobraćaj.</p>
<p>- Znate da je odlukom tadašnjeg ministra saobraćaja i Vlade ugašena kompanija Montenegro Airlines i da je otvorena nova, a to je stvorilo probleme sa destinacijama. Svi relevantni akteri, uključujući Ministarstvo saobraćaja, u potpunosti su svjesni izazova koji se tiču nedovoljne avio-povezanosti, naročito imajući u vidu značaj koji ovaj segment saobraćaja ima za razvoj turizma i cjelokupne privrede - navodi ona.</p>
<p>Dodaje da se ovo pitanje tretira kao strateški prioritet i razmatra se kroz više paralelnih pravaca.</p>
<p>- Poseban fokus stavljen je na obezbjeđivanje stabilne i cjelogodišnje avio-povezanosti, a ne samo sezonskog karaktera. Mogu da kažem da smo već postigli značajan napredak pa tako ove godine imamo mnogo više dostupnih destinacija u odnosu na prethodnu. Za ovo ljeto potvrđeno je 55 destinacija sa aerodroma u Tivtu i 45 u Podgorici, uz najavu dodatnih letova. Svakako da je PSO model nešto što će doprinijeti da avio-povezanost Crne Gore bude bolja tokom čitave godine. Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori uvodi ovaj model i smatram to izuzetno značajnim - zakojučila je ministarka Vukićević u razgovoru za Portal ETV.</p>

Vukićević za Portal ETV: Brisel je moj prijedlog prioritetne avio destinacije, o parama i linijama nakon analiza

<p>U susret Danu nezavisnosti Crne Gore jedna od najpopularijih i najposjećenijih atrakcija u Briselu – “Maneken Pis” obučena je u tradicionalnu crnogorsku nošnju.</p>
<p>Ceremoniji oblačenja statue "Maneken Pis" prisustvovali su zvaničnici Crne Gore, pored ostalog, ministar energetike i rudarstva <b>Admir Šahmanović</b> i šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji <b>Petar Marković</b>.</p>
<p>Ceremonija obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore oblačenjem "Manekena Pisa" u crnogorsku narodnu nošnju organizovana je i prethodnih godina.</p>
<p>"Maneken Pis" jedno je od najpoznatijih obilježja Brisela i Belgije.</p>

"Maneken Pis" i ove godine u crnogorskoj nošnji

<p>Letovi na aerodromu Šarloa u Briselu obustavljeni su zbog dojave o bombi, javili su u utorak lokalni mediji.</p>
<p>Dojava se konkretno odnosi na avion kompanije Air Malta, koji je stigao iz Portugala, a bio je unajmljen od aviokompanije Rajaner, objavio je javni emiter RTBF.</p>
<p>U krugu od 500 metara oko aerodroma uspostavljena je bezbjednosna zona, a svi polasci i dolasci aviona su privremeno obustavljeni.</p>
<p>Takođe je u toku evakuacija putnika i ostalog osoblja s aerodroma, dodaje RTBF.</p>

Dojava o bombi na aerodromu u Briselu, letovi obustavljeni

<p>Nekoliko najvećih aerodroma u Francuskoj, od čega i aerodromi u Šarl de Gol, Orli i Buve u Parizu, trenutno su u vanrednom stanju zbog štrajka koji su organizovali kontrolori leta, zbog čega je veliki broj letova otkazan, saopšteno je iz Uprave civilnog vazduhoplovstva te zemlje.</p>
<p>Kontrolori štrajkuju zbog propalih tehničkih projekata i lošeg upravljanja.</p>
<p>- Zbog štrajka, očekuju se otkazivanja letova na aerodromima u Nici, Bastiji, Kalvi, Lionu, Marseju, Monpeljeu, Ajačiju, Figari, te pariškim aerodromima Šarl de Gol, Orli i Buve- javila je Generalna direkcija za civilno vazduhoplovstvo (DGAC) na mreži X.</p>
<p>U saopštenju se navodi da se otkazivanja letova odnose na današnji dan, što će biti prvi dan štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Prošle nedjelje, sindikati koji predstavljaju više od 30 odsto francuskih kontrolora leta objavili su da planiraju štrajk 3. i 4. jula, zahtijevajući bolje uslove rada i bolju politiku zapošljavanja.</p>

Francuska: Kontrolori leta štrajkuju, prevoznici otkazuju letove

<p>Španska Marca objavila je da je u saobraćajnoj nesreći nastradao fudbaler Liverpula Diogo Žota.</p>
<p>Prema pisanju Marce, 28-godišnji portugalski fudbaler poginuo je u saobraćajnoj nesreći u provinciji Zamora.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmarca%2Fstatus%2F1940682092356292849%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940682092356292849%7Ctwgr%5E2ff3af076e4555a869d89cfa98731ca4f2234fc3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Nesreća se dogodila na 65. kilometru autoputa A-52, u blizini opštine Palasios de Sanabria.</p>
<p>Igrač Liverpoola je poginuo kada je vozilo u kojem je putovao sa svojim bratom Andreom, 26-godišnjim profesionalnim fudbalerom, sletjelo s puta, uzrokujući požar. Nažalost, obojica su stradali.</p>
<p>Ovaj 28-godišnji krilni ofanzivac odigrao je više od 120 utakmica za Liverpul otkako je 2020. godine stigao iz Volverhamptona. S klubom je osvojio skoro sve velike trofeje uključujući Ligu šampiona, te Premier ligu.</p>
<p>Za reprezentaciju Portugala je odigrao 49 utakmica i postigao 14 golova. Bio je neizostavan član Portugala zajedno s <b>Kristianom Ronaldom</b>.</p>
<p>Osim Liverpula, u kojem je stekao veliko fudbalsko ime, igrao je za Volverhampton, Porto, Atletičo Madrid i matičnu Pacos de Ferreiru u Portugalu.</p>

Marca: Poginuo fudbaler Liverpula Diogo Žota

<p>Budvanska policija procesuirala je ruske državljane sa nezakonitim boravkom u Crnoj Gori i kod jednog od njih pronašla veću količinu  droga, kao i Podgoričanina koji je drugim osobama davao marihuanu.</p>
<p>Policijski službenici su kontrolisali ruskog državljanina <b>A.Z.</b>(27) sa boravištem u Budvi, koji je kod sebe imao pasoš koji je istakao 23. jula 2023. godine. Kod njega su, u jednoj zip kesici pronađene četiri tablete zelene boje i jedna tableta bijele boje, bez oznake.</p>
<p>Ovom prilikom je kontrolisan i <b>K.Z.(21)</b>, brat A.Z, za kojeg je uvidom u lična dokumenta ustanovljeno da posjeduje dozvolu za privremeni boravak koja je istekla 31.oktobra 2024. godine. </p>
<p>- On će biti predmet daljeg postupanja od strane inspektora za strance u pogledu nezakonitog boravka u Crnoj Gori - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Preduzimajući dalje operativne mjere i radnje prema <b>A.Z,</b> u stanu koji koristi u Budvi, i kući u naselju Krimovica u Kotoru, pronađeno je oko 480 grama marihuane, 20 komada tableta Xanax-a, za koju nije posjedovao ljekarsku dokumentacju, kao i jedno manje pvc pakovanje sa oko osam grama nepoznate biljne materije sive boje.</p>
<p>Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, A.Z. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.</p>
<p>Takođe, službenici budvanske policije u saradnji sa pripadnicima Posebne jedinice policije su izvršili kontrolu <b>J.B. </b>(19),<b> S.K.</b> (18), <b>A.U. </b>(19) i <b>R.P. (18)</b>, iz Podgorice.</p>
<p>Kod <b>R.P.</b> su pronašli pakovanje sa marihuanom. </p>
<p>- Daljim preduzimanjem službenih mjera i radnji, policijski službenici su došli do sumnje da je R.P. omogućio uživanje ove opojne droge  J.B, S.K. i A.U. sa kojima je bio u društvu - navedeno je u saopštenju policije.. </p>
<p>O navedenom je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da se u radnjama R.P. stiču elementi krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga, te da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio pomenuto krivično djelo.</p>

Budva: Kod ruskog državljanina sa ilegalnim boravkom pronađeno skoro pola kg marihuane i tablete, Podgoričaninu krivična prijava zbog droge

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, Bijelom Polju pet, Nikšiću četiri, Baru i Kotoru po tri nezgode.<br/>
<br/>
Dvije nezgode evidentirane su u Budvi, a po jedna u Herceg Novom i Šavniku.<br/>
<br/>
Izdato je 696 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 50 prekršajnih prijava.<br/>
<br/>
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.</p>

UP: Za 24 sata 25 saobraćajnih nezgoda, tri osobe teže povrijeđene

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: brisel