Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija je visoko ocijenila napredak Crne Gore u Poglavlju 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga) i Poglavlju 6 (Privredno pravo), što predstavlja direktan rezultat uspješnog i predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja.
- Takođe, Evropska komisija je pozitivno ocijenila napredak u Poglavlju 7 (Pravo intelektualne svojine), koje smo privremeno zatvorili prošle godine. Ovo pokazuje da naši napori na usklađivanju sa svim standardima Evropske unije ne prestaju ni nakon zatvaranja poglavlja, čime dodatno potvrđujemo odlučnost Crne Gore da postane punopravna članica evropske porodice - rekao je Đeljošaj.
On je kazao da očekuje da se do kraja godine, između ostalog, zatvori i Poglavlja 3 i 6.
- Što znači da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u periodu kraćem od dvije godine, imalo direktnu i ključnu ulogu u zatvaranju rekordnih pet pregovaračkih poglavlja. To je najbolji dokaz da se jasnim i predanim radom otvaraju vrata Evropske unije - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da će tokom 2026. godine fokus aktivnosti biti usmjeren na poglavlja 1 (Slobodno kretanje robe), 8 (Politika konkurencije) i 28 (Zaštita potrošača i zdravlja).
- Rad na ovim poglavljima odvija se u kontinuitetu, uz vidljiv napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u poglavljima 1 i 28, te napredak u jačanju zakonodavnog okvira u poglavlju 8 - kaže Đeljošaj.

Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak Crne Gore ka članstvu - ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona ukazuje da se, ispod tog pažljivo oblikovanog jezika i diplomatskih formulacija, jasno vidi da Brisel prepoznaje iste one hronične probleme na koje civilno društvo u Crnoj Gori godinama upozorava.
- Da su institucije ozbiljnije slušale civilno društvo, dio kritika koje sada dolaze iz Brisela mogao je biti izbjegnut. Nadamo se da će ovaj izvještaj napokon biti shvaćen ozbiljno - ne kao potvrda propagandnog optimizma, već kao poziv da se realno sagledaju dometi i ograničenja dosadašnjih reformi - poručila je Kovačević.
<h2>STRATEŠKI DOKUMENTI SE NE SPROVODE U PLANIRANOM OBIMU</h2>
Evropska komisija konstatuje, kako je rekla, da se strateški dokumenti, koji su usvojeni tokom pripreme za dobijanje IBAR-a, ne sprovode u planiranom obimu.
- U izvještaju se navodi da „neke od planiranih aktivnosti za 2024. nijesu u potpunosti sprovedene“ u okviru Strategije reforme pravosuđa. Slična ocjena odnosi se i na Strategiju za borbu protiv korupcije, čija je implementacija „i dalje izazov“, jer monitoring i izvještavanje nijesu dovoljno funkcionalni. CDT je, još prilikom usvajanja, upozoravao da su ovi dokumenti nedovoljno kvalitetni i nedovoljno ambiciozni, a sada vidimo da se, čak ni oni ne sprovode dosljedno i u predviđenim rokovima - navela je Kovačević.
<h2>TRAŽI SE SPROVOĐENJE PREPORUKA VK, UKAZANO NA RIZIKE PO AUTONOMIJU TUŽILAŠTVA</h2>
U oblasti pravosuđa, kako je ustvrdila, Evropska komisija zahtijeva da se preporuke Venecijanske komisije sprovedu bez odlaganja i ponavlja primjedbe koje su godinama poznate, ali se ne rješavaju - poput sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, prostornih i tehničkih kapaciteta pravosuđa, te i nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa. 
- Evropska komisija upozorava da otvorene kritike i lični napadi na Vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“ - naglasila je Kovačević.
CDT, kako je rekla, već duže vrijeme upozorava na težnju vlasti da zadrži političku kontrolu nad nezavisnim institucijama - pojavu koje je prepoznala i Evropska komisija.
<h2>POKUŠAJI UTICAJA NA AMU, USTAVNI SUD, TUŽILAŠTVO...</h2>
- U izvještaju se izričito ukazuje na pokušaje uticaja na Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AMU), Ustavni sud, državno tužilaštvo - dodala je Kovačević.
Navela je i da Komisija upozorava da pojedine reforme sprovedene radi dobijanja IBAR-a nijesu održive, te da problemi sa sprovođenjem zakona o medijima i imenovanjima u Savjetu AMU mogu imati implikacije na poglavlje 10.
- Dakle, ostvareni napredak dolazi u pitanje - parlament je višestruko probio zakonske rokove i tri puta nije uspio da imenuje članove Savjeta AMU, čime je onemogućena puna primjena zakona. Komisija podsjeća da sve buduće izmjene moraju biti sprovedene uz transparentne i inkluzivne konsultacije, kako bi se sačuvala nezavisnost AMU i javnog servisa - istakla je Kovačević.
<h2>IZBORNA REFORMA NETRANSPARENTNA</h2>
Kada je riječ o izbornoj reformi, Evropska komisija, prema njenim riječima, potvrđuje sve ono na šta je CDT javno upozoravao tokom cijelog procesa - da je reforma sprovedena netransparentno, bez stvarnih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke VK, OSCE/ODIHR i GRECO.
- Iako je izborna reforma predstavljena kao važan korak ka ispunjavanju obaveza, u stvarnosti je sprovedena u žurbi i bez mišljenja stručnih tijela. Upravo zato danas Brisel konstatuje da izborno zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da „nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa“, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije - navela je Kovačević.
<h2>POLITIČKA I INSTITUCIONALNA NESTABILNOST</h2>
Izvještaj, cijeni ona, jasno ukazuje i na političku i institucionalnu nestabilnost koja usporava reforme.
- Iako Komisija konstatuje da Vlada „funkcioniše u stabilnom okruženju“, istovremeno primjećuje da ona ima neuobičajeno veliki broj ministarstava i da djeluje u okviru koalicije vrlo različitih partija, što otežava donošenje odluka i koordinaciju politika. Institucije su, kako se navodi, „krhke i podložne političkim krizama i potencijalnim institucionalnim blokadama“ - navela je Kovačević.
Iz izvještaja se, kaže Kovačević, jasno čita ocjena da reforma javne uprave napreduje sporo i sa nedovoljno rezultata.
- Iako se konstatuje da je novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima korak naprijed, ističe se da ne postoje precizni podaci o broju zaposlenih, njihovom angažmanu i kompetencijama, zbog čega ni ne postoji jasna slika o kapacitetima državne službe - istakla je programska direktorica CDT-a.
<h2>PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA POSTOJI SAMO FORMALNO</h2>
Evropska komisija, kako je rekla, u izvještaju potvrđuje i kritike civilnog društva koje se odnose na smanjenu transparentnost rada Vlade i neefikasan sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama, uključujući i praksu Vlade da donosi odluke putem telefonskih sjednica. Istovremeno, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i dalje čeka na usvajanje, dok se predmeti po ćutanju administracije gomilaju pred Upravnim sudom. Ona poručuje da takva praksa, na koju civilno društvo neprestano upozorava, pokazuje da pravo na pristup informacijama u Crnoj Gori postoji samo formalno.
- Evropska komisija u izvještaju upozorava na širenje dezinformacija, govora mržnje i radikalnog sadržaja, uz ocjenu da institucionalni odgovor ostaje slab i nekoordiniran. Izvještaj jasno upućuje da Crna Gora još nema održiv sistem za prevenciju radikalizacije. Posebno se ukazuje na nedostatak strategije i institucionalnu nestabilnost, jer je u tri godine imenovan četvrti nacionalni koordinator za borbu protiv ekstremizma i terorizma - naglasila je Kovačević.
Komisija, kako je rekla, poručuje i da Crna Gora mora znatno ojačati reakciju na dezinformacije i govor mržnje, ubrzati usklađivanje s evropskim digitalnim i medijskim zakonima, te „zatvoriti prostor za strane uticaje i informacione manipulacije“.
- Ove ocjene potvrđuju višegodišnja upozorenja CDT-a o nepostojanju održivog odgovora na dezinformacije, ekstremizam i maligni strani uticaj - podvukla je Kovačević.
<h2>I VIZNA POLITIKA BEZ ANALIZE I JAVNE RASPRAVE</h2>
Ukazuje se, kako je dodala, i da Crna Gora još nije uskladila svoju viznu politiku sa politikom Evropske unije, i podsjeća da je puno usklađivanje završno mjerilo u okviru poglavlja 24.
- Komisija traži da se to uradi „bez odlaganja“, da se ukinu izuzeća od viznog režima, koja nijesu u skladu sa EU politikama. I ovaj segment reformi Vlada sprovodi po ustaljenom obrascu – bez analize, javne rasprave i konsultacija sa stručnom i međunarodnom zajednicom. Nedavni događaji u vezi sa viznim režimom prema Turskoj najbolje pokazuju takav pristup, odluke koje direktno utiču na spoljnopolitičke odnose i bezbjednost donose se ad hoc, pod pritiskom političkih okolnosti - navela je programska direktorica CDT-a.
Ona je zaključila da Evropska komisija konstatuje da se saradnja s civilnim društvom u Crnoj Gori uglavnom svodi na formalne konsultacije bez stvarnog dijaloga, te upozorava na primjere izjava javnih funkcionera kojima se diskredituje rad i reputacija ljudskopravaških aktivista.

1250x600

1084x550

Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore

Države članice EU glasale su danas u korist prijedloga Evropske komisije (EK) za uvođenje trgovinskih protivmjera protiv Sjedinjenih Američkih Država, sapšteno je iz EK.
Prijedlog Komisije je donijet kao odgovor na odluku SAD iz marta da uvede carine na uvoz čelika i aluminijuma iz EU.
EU smatra da su carine SAD neopravdane i štetne, jer nanose ekonomsku štetu objema stranama, kao i globalnoj ekonomiji. EU je jasno istakla da preferira pregovaračka rješenja sa SAD koja bi bila uravnotežena i obostrano korisna.
Današnje odobrenje država članica znači da će – nakon što se završe interni postupci Komisije i objavi sprovedbeni akt – protivmjere stupiti na snagu. Naplata carina počeće od 15. aprila.
Ove protivmjere mogu biti suspendovane u bilo kom trenutku, ukoliko SAD pristanu na pošten i uravnotežen pregovarački ishod.

Prijedlog EK za uvođenje trgovinskih kontramjera protiv SAD dobio podršku država članica EU, carine od 15. aprila

Potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas je u utorak pozvala SAD da "ne upadnu u ruske zamke" jer smatra da će Moskva pokušati da podijeli Zapad poslije rusko-američkih dogovora o Ukrajini u Rijadu.
- Zajedno sa evropskim ministrima spoljnih poslova razgovarala sam s državnim sekretarom SAD Markom Rubiom poslije njegovih razgovora u Rijadu - objavila je Kalas.
Smatra da će Rusija pokušati da ih podijeli.&nbsp;
- Ne upadajmo u njihove zamke - poručila je Kalas.

Kaja Kalas upozorila SAD da ne upadnu u ruske zamke

Vladavina prava je osnov za dalji napredak Crne Gore - u pristupnim pregovorima, ekonomskom rastu i kvalitetu života građana, zato ostaju prioritet Vlade - poručio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa komesarom za demokratiju, pravdu i vladavinu prava Majklom Mekgratom.
Komesar je, kako je saopšteno iz Vlade, pohvalio dosadašnji napredak u poglavljima 23 i 24 i dobijanje IBAR-a, ali se mora nastaviti intenzivan rad na daljim reformama.
- Vladavina prava za nas ima prioritet. Proslavili smo dobijanje IBAR-a, ali sam siguran da to neće biti posljednji put kada ćemo slaviti potvrdu da smo napredovali na polju vladavine prava. Želimo da iskoristimo momentum i nastavimo da radimo na tom planu i siguran sam da ćemo uspjeti, jer za to postoji velika politička volja - naglasio je Spajić.
U saopštenju Vlade se navodi da su, u tom kontekstu, sagovornici ocijenili da je tužilaštvo ostvarilo značajan napredak, te da je za još efikasniju borbu protiv kriminalnih grupa neophodno uraditi i reforme u pravosuđu.
- Na tom planu, kako je istaknuto, Crna Gora će dobiti pomoć Evropske komisije i komesara Mekgraha, a uz to će se zajedno raditi da se država izbori i sa problemom korupcije - ističu u Vladi.
Jedna od tema sastanka bila je, dodaju oni, i aktuelna situacija u Ustavnom sudu, a komesar Mekgrat je na početku sastanka izrazio saučešće zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.

Spajić sa Mekgratom: Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju u fokusu Crne Gore i EK

Opozicija u Crnoj Gori ne prihvata crnogorski identitet kao svoje sredstvo za borbu sa onima koji ga negiraju - ocijenila je poslanica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpicula-od-stranaka-iz-vladajuce-vecine-dolaze-opasne-inicijative&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uvaženi gospodine Tonino Picula, hvala što ovako realno govorite! Opozicija u Crnoj Gori ne prihvata crnogorski identitet kao svoje sredstvo za borbu sa onima koji ga negiraju, mjesecima potenciram ali uzaludno... Nema Crne Gore bez crnogorskog identiteta - istakla je Marković na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1852819848855785980%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1852819848855785980%7Ctwgr%5E33ccf3439b554f32183382bea5d606ff4ea9cc3c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković: Nema Crne Gore bez crnogorskog identiteta

Za dalji napredak Crne Gore prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada, upravo anticrnogorskih stranaka. Treba očekivati i neke dalje opstrukcije. To je za 24 sata Televizije E kazao doskorašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a od nedavno za Srbiju, Tonino Picula.
<h2>Izvještaj Evropske komisije</h2>
Novi Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, kaže Picula, kao i uvijek, markira propuste i propuštene prilike, ali i činjenicu da su evidentirani i neki uspjesi.
- Izvještaj, najčešće, koristi ocjenu o umjerenoj pripremljenosti najvećeg broja poglavlja. Ukupna ocjena je, čini mi se, nešto bolja nego ranijih godina. U slučaju pravosuđa, koje, ipak, ostaje početna i završna tačka cijelog procesa, Komisija registruje neke preporuke koje su ispunjene, ali, istovremeno, naglašava da je potrebno raditi na onim preporukama koje nisu ispunjene. Recimo, prioritet je imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i drugih visokih funkcionera. Ono što zabrinjava su nepopunjena mjesta u pravosuđu i tužilaštvu. Ukratko, rekao bih napredak u ostvarivanju svih segmenata u poglavljima 23 i 24 ostaje ključan za uspješno dovršavanje pristupnog procesa, bilo koje zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, pa tako i Crne Gore &nbsp;- rekao je Picula.
<h2>Skepsa</h2>
Napominje da treba zadržati skepsku prema, kako kaže, uticaju političkih opcija u Crnoj Gori koje su sklone da negiraju crnogorski identitet i koče crnogorski napredak na evropskom putu.
- Jedan od takvih slučajeva je potez vladajuće većine, koji je ugrozio dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, ovog ljeta. Rekao bih da je to politikantsko nametanje teme koja je dovela u pitanje bilateralnu saradnju i dalji napredak Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Uopšteno govoreći, za dalji napredak Podgorice prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada. Upravo od anticrnogorskih stranaka treba očekivati neke dalje opstrukcije - istakao je Picula.
<h2>Zabrinjavajuće poruke</h2>
Zabrinjavajuće je, poručuje Picula, što dio stranaka parlamentarne većine otvoreno djeluju na platformama koje, kako kaže, zagovaraju antievropske politike.
- Posebno su opasne inicijative poput promjene Ustava, Zakona o dvojnom državljanstvu, ali i pokušaj da se usvoji Zakon o stranim agentima, čime bi se, po mom mišljenju, direktno ugrozili temelji na kojima je izgrađena evropska perspektiva Crne Gore. Nadam se, da je premijer Spajić na to mislio kad je rekao da nikome neće dozvoliti da ugrozi evropski put Crne Gore - poručio je Picula.
<h2>Novi izvjestilac i vlast u Beogradu</h2>
Vijest o tome da je Picula novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, vlast u Beogradu dočekala je uz kritike i optužbe da je riječ o čovjeku koji vodi antisrpsku politiku. Komentarišući pokušaje diskreditacije srbijanskih vlasti, Picula poručje da kontinuirano vodi proevropsku, a nikako antisrpsku politiku i da je spreman da razgovara sa svima kojima je stalo do uspješnijeg puta Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Nikada i nikome se nijesam spreman izviniti za svoje političke stavove. Mislim da se radi o nekoj vrsti potrage za alibijem, za neke moguće buduće zastoje u pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Evropske ambicije Srbije, sasvim sigurno, ne zavise od jednog jedinog predstavnika Evropskog parlamenta. Prije će biti da evropska budućnost Srbije zavisi od čovjeka koji ima stvarne poluge moći u toj zemlji i mogućnost, ako to želi, da podrži promjene koje su neizbježne, kako bi pregovarački proces ka Evropskoj uniji bio s uspjehom zaključen - rekao je Picula.
<h2>Podrška</h2>
On podjseća da dugo postoji nezadovoljstvo srbijanskog rukovodstva njegovim političkim stavovima, zbog čega je i došlo do burne reakcije vlasti i raznih, kako kaže, radikalnih skupina.
- Poručujem im da se uvredama i podmetanjima stanje u Srbiji, stvarno, ne može mijenjati na bolje. Da ne ostane neizgovoreno, moram reći da me izuzetno raduje velika podrška mnogih građana i organizacija koju dobijam iz Srbije, jer zaista mislim da ću opravdati očekivanja proevropskih građana Srbije i svih onih kojima je na srcu evropska Srbija - poručio je Picula.
Kao zastupnik u Evropskom parlamentu, podsjeća Picula, posljednjih deset godina aktivno je učestvovao u nadzoru pristupnog procesa država kandidatkinja sa Zapadnog Balkana. Bavio se Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom.
- Danas sam izvjestilac, za najuticajniju među zapadno balkanskim državama - Srbiju. Mnogi elementi nedovršene demokratske tranzicije Srbije itekako se osjećaju u nekim susjednim zemljama, pogotovo u Crnoj Gori. Zato će mi iskustvo evropskog izvjestitelja za Crnu Goru biti izuzetno važno u novom poslu - zaključio je Picula.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVnhAgS7gh5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Picula: Od stranaka iz vladajuće većine dolaze opasne inicijative

Od pokretanje inicijative za nabavku brodova 2020. godine, nikada nije bila u opticaju opcija nabavke tih brodova iz Hrvatske - objavio je na mreži X nekadašnji načelnik Generalštaba VCG, admiral u penziji Dragan Samardžić. 
 
Naravno, kako navodi, da će opšti Sporazum o saradnji, koji spada u kategoriju međudržavnog sporazuma, ratifikovati Parlament Francuske, po standardnoj proceduri. Uostalom, napominje da u samom Sporazumu piše da stupa na snagu kada ga obije strane ratifikuju. 
 
- Tehnički aranžman neće ratifikovati francuski parlament niti Vlada Francuske jer ne spada u kategoriju međudržavnih sporazuma - ističe Samardžić.
Logično je, kaže Samardžić pitanje: Da je npr. Sporazum o saradnji ratifikovan zakonom prije godinu dana, da li bi Skupština Crne Gore sad Zakonom ratifikovala Tehnički aranžman?
- Navodi se da je MO tražilo ponude od 7 privatnih kompanija, da su dostavljene 3 ponude i da je Komisija Ministarstva odbrane vrednovala ponudu Kershipa kao najbolju. Logično pitanje: na osnovu čega je ovo rađeno i koja zakonska procedura je primjenjena, kad kako reče ministar, nije bilo tendera - navodi Samardžić. 
 
Francuska ga, kako nadalje ističe, očito tretira samo kao Komercijalni "jer ga Ministarstvo odbrane CG direktno zaključuje sa privatnom firmom Kership". To što država Francuska ima oko 28% vlasništva u Kershipu ne igra ulogu po pitanju tendera, pojašnjava admiral u penziji. 
 
- Ako Crna Gora ovaj ugovor o kupovini brodova tretira kao međudržavni (G2G), koji spada u posebne izuzetke i po Regulativi EU je oslobođen tendera, dužna je o sklapanju takvog ugovora izvjestiti Evropsku komisiju. Zamislite bruku kad mi izvjestimo Evropsku komisiju, a Francuska ne, jer za njih to nije G2G ugovor - zaključuje Samardžić.

Samardžić o kupovini brodova: Zamislite bruku kad mi izvjestimo EK, a Francuska ne

Evropska unija negirala je odgovornost za prekid internet veza 9. jula, koji je iskusilo više od 8,5 miliona korisnika platforme Windows.
U odgovoru na pitanje dvoje poslanika Evropskog parlamenta o navodnim tvrdnjama Majkrosofta da je sporazum iz 2009. godine spriječio kompaniju da reaguje na vrijeme i primijeni sigurnosne izmjene koje bi spriječile incident, potpredsjednica EK Margaret Vestaje kaže da to nije tačno i da ta kompanija ima punu slobodu da odlučuje o načinu na koji će jačati svoju bezbjednosnu strukturu.
- Djeluje da se komentari iz Majkrosofta odnose na jednostranu javnu obavezu o interoperabilnosti određenih proizvoda, među kojima je i Windows, a koju su sami preuzeli na sebe u julu 2009. Iako je EU Komisija pozdravila takvu inicijativu, radi se o jednostranom poduhvatu koji je neformalana u odnosu na Komisiju. Što je još važnije, naglašavamo da Majkrosoft ostaje slobodan da odlučuje o svom poslovnom modelu i da prilagodi svoju bezbjednosnu infrastrukturu radi odgovora na prijetnje, pod uslovom da se to uradi u skladu sa zakonima EU o konkurenciji i sajber bezbjednosti - navela je Vestaje u pisanom odgovoru.
Na pitanje o budućim koracima kako bi se spriječili slični incidenti, ona je podsjetila na Direktivu o jačanju sajbersigurnosti u EU iz decembra 2022. godine, navodeći da ona „podiže nivo ambicija u vezi sa sajber-bezbjednošću na način koji je spreman za budućnost, kroz širi obim, jasnija pravila i snažnije alate za nadzor“ i najavljuje dodatno jačanje oblasti.
- Predstojeći Zakon o sajber otpornosti će dodatno ojačati bezbjednost lanca snabdijevanja uvođenjem zahtjeva za sajber bezbjednost za sav hardver i softver koji je dostupan u EU. Pored toga, Komisija nastavlja da se bavi mapiranjem zavisnosti koje mogu predstavljati rizike za sajber bezbjednost - navela je potpredsjednica EU Komisije Margaret Vestaje u odgovoru na poslaničko pitanje.

Jasmina Beharovic

EU negirala odgovornost za pad interneta u julu

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Oluje širom Evrope: Prekidi u snabdijevanju električnom energijom, poremećen saobraćaj

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

Pretežno oblačno, povremeno kiša

&nbsp;Jedan sud, jedan predmet i dvije suprotstavljene odluke. Ono što je rijetkost u pravno uređenoj državi, desilo se u Apelacionom sudu Crne Gore. I to u slučaju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović. &nbsp; Maja 2023. godine Specijalno državno tužilaštvo optužilo je specijalnu tužiteljku Mitrović za zloupotrebu službenog položaja jer je - odbacila krivične prijave protiv tri osobe osumnjičene za utaju poreza. Mitrović se na odustajanje od krivičnog gojenja odlučila, kako je istakla u svojoj izjavi, nakon što su okrivljeni u državni budžet, nakon opomene, ipak uplatili zaostale poreske obaveze. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici "> <figcaption>POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PUT DO (NE)PRAVDE &nbsp;&nbsp;&nbsp; Potom je sve išlo brzinom kakvu crnogorko pravosuđe ne poznaje. Samo šest mjeseci nakon što je Specijalno tužilaštvo optužilo Mitrović, Viši sud u Podgorici je 2. novembra 2023. osudio specijalnu tužiteljku - na sedam mjeseci zatvorske kazne. &nbsp; Na tu presudu žalbu su uložili branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović, Specijalno tužilaštvo, ali i sama Lidija Mitrović koja je cijenila da je Viši sud učinio bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno utvrdio činjenično stanje, a da je odlukom o visini zatvorske kazne povrijedio Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. &nbsp; Vijeće Apelacionog suda koje su činili sudija Vesna Moštrokol, Srđan Vujović i Dragoje Jović ukinulo je 18. aprila 2024. godine presudu Višeg suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f" data-rendition-name="original" width="3868" height="1781" loading="lazy" alt="PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda"> <figcaption>PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  DVIJE ODLUKE JEDNOG SUDA &nbsp; -Prvostepeni sud je očigledno prilikom donošenja presude učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz tačke 8, ali i tačke 9 iz stava 1 člana 386 ZKP-a... Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje – piše, između ostalog, u obrazloženju Apelacionog suda. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Rješenje Apelacionog suda nije pokolebalo sudije Višeg suda. Očito, postojao je neki interes da specijalna tužiteljka Mitrović ima specijalni tretman. Viši sud je opet bio brz: decembra 2024. godine, Viši sud je ponovo osudio Mitrović na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp;I ponovo su uslijedile žalbe Apelacionom sudu. I ponovo je zasijedalo Vijeće Apelacionog suda.Ovog puta u drugom sastavu: predsjednik Vijeća je bio Predrag Tabaš, a članovi Zorica Milanović i Vesna Moštrokol. &nbsp; Drugačiji sastav značio je i drugačiju odluka Apelacionog suda: presudom od 6. maja 2025. godine potvrđena je i postala je pravosnažna prvobitna odluka Višeg suda u Podgorici. &nbsp; -Odbijaju se kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljene Lidije Mitrović i branioca okrivljene i potvrđuje presuda Višeg suda u Podgorici, Specijalno odjeljenje Ks.br. 26/24 od 23. 12. 2024. godine- ističe se u izreci presude Apalacionog suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2208" loading="lazy" alt="POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović"> <figcaption>POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  USTAVNA ŽALBA Da iza svega stoji politika, tvrdi razriješena tužiteljka Mitrović u Ustavnoj žalbi Ustavnom sudu. U dokumentu od 27. juna 2025. godine zahtijeva se – uz pozivanje na odredbe Ustava Crne Gore, ali i Evropske konvencije o ljudskim pravima - donošenje privremene mjere, odnosno obustava izvršenja kazne zatvora. &nbsp; Prvenstveno zbog toga što je odlukom Višeg suda došlo do kršenja prava na pravično suđenje, prava na djelotvorni pravni lijek, prava na rad, ali i prava na pretpostavku nevinosti. &nbsp;&nbsp; Mitrović u dopisu ističe da je proces protiv nje i presuda Višeg suda motivisana jednim ciljem – da se ona skloni sa mjesta specijalne tužiteljke – ocijenila je Mitrović u podnesku iz jula ove godine. ULOGA VLADIMIRA NOVOVIĆA Priča o uticaju politike na poziciju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović – nije novost. Naprotiv: informacije kojima raspolaže Televizija E ukazuju da su presude Višeg i Apelacionog suda samo su završni udarci jednog osmišljenog politički motivisanog progona. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prethodno je glavnu ulogu u političkom odstrijelu Lidije Mitrović imao - glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. U namjeri da po svaku cijenu zaštiti političku funkcionerku Pokreta sad, svojevremeno gradonačelnicu Podgorice, čelni čovjek Specijalnog tužilaštva je donio dva obezujuća uputstva prema specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović. Oba puta je tužilac naložio da tužiteljka Mitrović ne smije goniti Oliveru Injac, funkcionerku Pokreta Eropa sad! &nbsp; Novović je prvo obavezjuće uputstvo - da bi spriječio optužni prijedlog protiv Olivere Injac po prijavama advokata Mihaila Volkova zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog zapošljavanja – donio decembra 2022. godine. A drugo - aprila 2023. godine, i to samo dan prije izbora Injac za gradonačelnicu Podgorice. &nbsp; Postupajućoj tužiteljki Lidiji Mitrović, glavni specijalni tužilac je naredio da - povuče optužnicu koja je već bila predata i zavedena na pisarnici tužilaštva?! DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA?! &nbsp;Dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! U istom ,,slučaju Injac“ specijalni tužilac Novović dva puta izdavao obavezujuće uputstvo, što je nezabilježen slučaj od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine. &nbsp;Osim nevjerovatne, očito politički motivisane, akcije glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, da je Lidija Mitrović pod specijalnim tretmanom državnih institucija pokazuje i višemjesčno tihovanje Ustavnog suda. &nbsp; &nbsp;Iako je Mitrović Ustavnu žalbu predala još 28. jula – i to sa zahtjevom za donošenje privremene mjere – do danas nije bilo odluke Ustavnog suda, čak ni zasijedanja tim povodom. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore"> <figcaption>BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,TIHOVANJE” USTAVNOG SUDA &nbsp;Poznati crnogorski advokat Veselin Radulović ocjenjuje da različite odluke Apelacionog suda nikako ne moraju biti razlog da se zaključi o politički motivisanom procesu. &nbsp; &nbsp;No, ističe da zabrinjava nereagovanje Ustavnog suda i da to nije dobra poruka građanima. &nbsp; &nbsp;-Vidjeli smo da je u ovom predmetu bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović predala ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavljanje izvršenja krivične presude još krajem jula. I još nema odluke. Ovo su predmeti u kojima bi Ustavni sud trebalo da postupa prioritetno i kada izostane blagovremena reakciaj to svakako ne doprinosi povjerenju u rad Ustavnog suda i generalno ne doprinosi pravnoj sigurnosti građana Crne Gore – kazao je Radulović za Televiziju E. &nbsp; &nbsp;Na naše medijske kuće, iz Ustavnog suda nije bilo reakcije, pa se ne zna kada će – i hoće li uopšte – Vijeće Ustavnog suda razmatrati Ustavnu žalbu Lidije Mitrović. &nbsp; &nbsp;Bilo bi dobro kada bi neki pravni stručnjaci u međuvremenu mogli da razjasne pozadinu slučaja Lidije Mitrović. Preciznije, da rastumače jedan paradoks: kako je specijalna tužiteljka, kojoj je nadređeni glavni specijalni tužilac dva puta zabranjivao tužilačko postupanje, koju godinu kasnije sudski kažnjena zatvorom - jer je, postupajući samostalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, odustala od tužilačkog gonjenja. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Slučaj tužiteljke Mitrović: Kad politika ovlada pravosuđem

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da evropske integracije ne predstavljaju nepoštovanje prema susjedima, već, naprotiv, da su sporni postupci i čestitke pojedinih visokih funkcionera Skupštine i Vlade znak nastavka politike koju je obilježilo nasljeđe genocida, ratova i deportacija.
Fejzić je ocijenio da je izostanak snažnije reakcije javnosti na takve pojave porazan i zabrinjavajući.
– Biramo li mračne devedesete ili evropsku budućnost? – upitao je Fejzić u objavi na mreži X.
Podsjećamo, više crnogorskih funkcionera danas je uputilo čestitke povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske.

Tag: ek