Istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić ocijenio je da Crna Gora već godinama svjedoči procesu „normalizacije nenormalnog“, komentarišući pjevanje četničkih pjesama tokom događaja na kojem se plivalo za časni krst.
Gostujući u emisiji E-uživo na Televiziji E, Prekić je kazao da su u aktuelnim dešavanjima svi akteri odavno zauzeli unaprijed određene uloge.
- I mislim da u čitavoj priči svi ljudi igraju utvrđene uloge koje su jasno poznate. Imate, sa jedne strane, djelove političkih struktura iz vlasti koji podržavaju cijelu tu priču, ali – na neki način – zbog svojih fotelja, ne žele o tome javno da govore. Imate i ovaj drugi dio vlasti – u kojem imate tačno jednog ili dvojicu ljudi, koji su navodno začuđeni nekim stvarima. Onda imate predstavnike Bošnjačke stranke, koji ponovo postavčjaju neke crvene linije - kazao je Prekić.
Komentarišući ulogu Crkve u aktuelnim dešavanjima, Prekić je podsjetio da je riječ o vjerskoj organizaciji koja je, kako je naveo, u avgustu organizovala podizanje spomenika ratnom zločincu.
- Tako da u čitavoj priči niti ima nevinih, niti neznavenih, niti ima bilo koga ko već ne igra jednu ulogu koja je već ranije dodijeljena. Mislim da se političke elite ovdje ponašaju kao neko udruženje književnika, udruženje ribolovaca, da oni imaju nešto da smtraju, da razmatraju, ali u suštini – svi čekaju. Svi znamo šta će se desiti, šta je bilo, da ovo nije posljednji slučaj, da je ovim stvarima već davno trebalo da se pozabavi tužilaštvo. Vidjeli smo i neko šturo saopštenje tužilaštva, koje takođe nešto izviđa, oni takođe imaju neku svoju ulogu. Nažalost, i mediji isto tako ponovo otvaraju iste priče, iste teme, koje nikada nemaju kraja - rekao je Prekić.
Prekić je naglasio da osjeća obavezu da stane u zaštitu istorije kao naučne discipline.
- Ona je dala potpuno jasne i precizne odgovore ko je Pavle Đurišić, ko su ratni zločinci, ko je bio na pravoj strani, ko je bio na krivoj strani, tako da mislim da u cijeloj ovoj priči, po meni, nema ništa nepoznato, nema ništa nejasno, sve je kristalno jasno i dalje svjedočimo jednom procesu urušavanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti savremenog crnogorskog društva, procesu koji – opet kažem – liči na normalizaciju nenormalnog - kazao je on.
Na pitanje može li, ukoliko se nastavi sprega političke većine i Crkve, doći do toga da se Pavle Đurišić u javnosti tretira kao heroj, Prekić je bio kategoričan.
- Ne može Pavle Đurišić nikada biti heroj. To mogu da urade samo ljudi koji žele da afirmišu ideologiju o kojoj sam ranije govorio, u kojoj je taj Pavle Đurišić simbol tog vremena. Ta ideologija – ona je poražena i 1945. godine, poražena je i 1995. godine. Poražena je i 1999. godine. Nemam ja nikakvu dilemu da će ona i sada biti poražena - kazao je Prekić.
Kako je dodao, ključno pitanje je koliku će štetu taj proces proizvesti.
- Mislim da smo i sada u tom nekom dijelu kada otprilike pokušavamo da percipiramo kakvu će štetu napraviti, kakvu već sada štetu pravi. A meni se čini da smo već ušli u neku fazu erozije svih tih političkih ideja i svih tih političkih ideologija kojima svjedočimo posljednjih godina. I da će se tek sada otvoriti pravo pitanje – kada ti ljudi koji su bili nosioci tih ideja počnu da shvataju da im polako izmiče tlo pod nogama ili fotelja. Tako da će, u tom dijelu, biti zanimljivo kako će se ponašati - zaključio je Prekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prekić o veličanju Pavla Đurišića: Političke elite se ponašaju kao neko udruženje književnika

The hearing at the Special State Prosecutor’s Office (SSPO) confirmed that this is a case of political persecution of critical media and journalists. There is clearly a background to their actions, assessed Editor-in-Chief of Television E Draško Đuranović, who responded this morning to the summons to testify in the investigation against businessman Aleksandar Mijajlović.
Đuranović said that he would take all legal steps to protect his professional and personal integrity.
- We will fight with all legal means. This creates a bad image of the state prosecution. They misused business communication and deliberately targeted six critical media outlets, attempting to criminalize them - Đuranović stated.
He pointed out that representatives of the six media outlets had a meeting with the Ambassador of the European Union (EU) to Montenegro Johan Satler, adding that the United Nations have said they are monitoring these developments.
- We will defend our integrity because we believe this should not be happening in a country that aspires to be a member of the EU – Đuranović said.
We will continue to do our job, he said - and let everyone else do theirs as well.
- It has not been recorded that the SSPO is a lever of power, yet that is today’s Montenegrin reality - he concluded.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Đuranović: The SSPO has confirmed that this is a political persecution of critical media, I will take all legal steps to protect my professional and personal integrity

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

I am appalled that business communication, in which I participated as the Executive Director of Portal Analitika, has even been brought into question or is being attempted to be criminalized and given a context any other than a purely business one - said Tinka Đuranović, who responded to a summons from the Special State Prosecutor’s Office (SSPO) to testify in the investigation against businessman Aleksandar Mijajlović. A hearing of the Editor-in-Chief of Television E Draško Đuranović was also scheduled for today, but it was postponed. The Director of Analitika said she could not provide details of today’s testimony, as the proceedings are ongoing. - I duly responded to the summons to testify and fulfilled my obligation to give testimony - she emphasized. She believes that she is being targeted as a woman in a leading position within a media outlet. - Beyond the fact that I perceive and experience this as an attempt to personally undermine my reputation and endanger my personal livelihood, I believe that this is primarily the targeting of a media outlet and an attempt to influence its reputation, existence, and revenues by presenting business communication as something that is criminalized - Đuranović underlined. She noted that they informed the European Union delegation in Montenegro and addressed the United Nations, adding that the Editor-in-Chief who attended all of those meetings and communications did so precisely in order to protect the journalistic profession. - This is because the Code of Ethics of Journalists in Montenegro is one of the few codes that has been incorporated into law, is explicitly mentioned in legislation, and is relied upon by the Media Law - Đuranović added. She emphasized that the Analitika Portal operates professionally and adheres to the Code of Ethics of Journalists. - And I am here to ensure, in business and financial terms, the conditions for lawful and legitimate operations - Đuranović concluded. <h2>ĐurHe recalled that Television E, as a targeted media outlet, had addressed the delegation of the European Commission.</h2> - The European Commission responded promptly, as did the United Nations, but the story continues. I hope not for much longer, but we will not give up on the professional standards that we uphold - Đuranović said. He does not believe there is any basis for giving testimony about any kind of criminal activity. - If it is a crime to do our job as a media outlet, then we accept that we are, conditionally speaking, on the other side of the law. But I believe it is clear to everyone that this is a form of media targeting, I won't say persecution, but truly an attempt to endanger what is most important for the media - their business and professional reputation - Đuranović concluded.anović: I perceive the SSPO’s actions as pressure, there is no basis for giving testimony about any kind of criminal activity The Editor-in-Chief of Television E Draško Đuranović said that he perceives the actions of the Special State Prosecutor’s Office (SSPO), which summoned him for questioning by phone without a formally delivered subpoena, as pressure and targeting of the media, stating that there is no basis for giving testimony about any criminal acts. Đuranović was contacted by phone on Thursday, December 11th, and asked to give a statement to the Special State Prosecutor’s Office as part of an investigation against businessman Aleksandar Mijajlović, who, according to the SSPO’s order to conduct the investigation, created a network of media outlets to influence socio-political developments. As he pointed out, the summons was not formally delivered to him, but he was informed that the hearing was scheduled for December 19th at 8:30 a.m. - I asked, of course, that the summons be delivered to me in accordance with all legal procedures, especially since I had a trip outside Montenegro for the following week that couldn't be postponed. The summons was not delivered to me, but I was told that the hearing would take place on December 19th at 8:30 a.m. and that I would be questioned as a witness. Unfortunately, that did not happen, so the hearing was postponed by some five or six days - Đuranović said outside the SSPO building. He described this as a form of pressure by the state prosecution, an institution which, he emphasized, should respect both the law and the Constitution. - I don't think this is appropriate - Đuranović stressed.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"><figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  He recalled that Television E, as a targeted media outlet, had addressed the delegation of the European Commission. - The European Commission responded promptly, as did the United Nations, but the story continues. I hope not for much longer, but we will not give up on the professional standards that we uphold - Đuranović said. He does not believe there is any basis for giving testimony about any kind of criminal activity. - If it is a crime to do our job as a media outlet, then we accept that we are, conditionally speaking, on the other side of the law. But I believe it is clear to everyone that this is a form of media targeting, I won't say persecution, but truly an attempt to endanger what is most important for the media - their business and professional reputation - Đuranović concluded.

Đuranović: I am appalled that business communication is being criminalized, I perceive the SSPO's summons as media targeting

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Anja Ivanović

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon što su ruske snage rano jutros izvele veliki napad dronovima i raketama na Kijev. U napadu je ranjeno desetine osoba uključujući djecu i trudnicu.
Zelenski je istaknuo da su hitne i spasilačke službe na terenu od jutros.
- Nažalost, četiri osobe su poginule. Moje saučešće njihovim porodicama i voljenima. U udaru je korišteno oko 430 dronova i 18 raketa, uključujući balističke i aerobalističke rakete - naveo je Zelenski.
Istakao je da je ovo bio namjerno proračunat napad s ciljem nanošenja maksimalne štete ljudima i civilnoj infrastrukturi. Dodao je da je samo u Kijevu oštećeno je desetine stambenih zgrada.
Takođe, u napadu je pogođena i ambasada Azerbejdžana dok je glavna meta bio Kijev. Udari su pogodili i Kijevsku, Harkovsku i Odesku oblast.
Prema preliminarnim podacima, Rusi su jutros koristili raketu Cirkon u Sumskoj oblasti.
- Ukrajina odgovara na ove udare dalekometnom snagom, a svijet mora zaustaviti ove napade na živote sankcijama. Rusija je i dalje u stanju prodavati naftu i graditi svoje sheme. Svemu ovome se mora stati na kraj. U toku je veliki posao s partnerima na jačanju naše protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno. Potrebno nam je pojačanje dodatnim sistemima i raketama presretačima. Evropa i Sjedinjene Američke Države mogu pomoći. Računamo na stvarne odluke. Hvala svima koji pomažu - zaključio je Zelenski.

U velikom ruskom napadu na Kijev poginule četiri osobe, među desetinama ranjenih djeca i trudnica

Novinarka i kolumnistkinja Nafisa Latić ocijenila je da je ishitrena odluka Vlade Crne Gore o privremenoj obustavi bezviznog režima za turske državljane, te da nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o pojedinačnom incidentu nakon kojeg je donijeta.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazala &nbsp;da nakon incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, a turski državljani privedeni, a pošto su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka, imamo dva različita pristupa u reakcijama zvanične Ankare i Podgorice.
- Izjava Ministarstva vanjskih poslova Turske poziva da se osiguraju njihovi državljani, imovina, i da se sarađuje. To je u potpunosti različito od onoga što smo čuli od Vlade u Podgorici. Mislim da su stvari mogle biti odrađene diplomtaski i drugačije - ocijenila je Latić.
Ovakve ishitrene odluke mogu, upozorava ona, da prouzrokuju probleme običnim ljudima.
- Mislim da trebamo biti oprezniji, sačekati istrage. Još se istražuje što se desilo u tom pojedinačnom incidentu koji je doveo do svega i uznemirio cijeli Balkan, a i Tursku - naglasila je Latić.
<h2>TURSKA JE ISKUSNA DIPOMATIJA</h2>
Danas je, ističe ona, 102 godine od postojanja Republike Turske.
- Njena dipomatija postoji dvije godine nakon toga. To je jedna iskusna diplomatija. Vidjeli smo značaj Ankare kada je u pitanju rat u Gazi i Ukrajini i koliko je značajan njihov doprinos - navela je Latić uz ocjenu da je za ovakve stvari potreban sporiji i jednostavniji pristup.
Kao Bošnjakinja i muslimanka, kaže, zna što znači kada se neredi iz jedne zemlje preliju preko granica suverenih zemalja u okruženju.
- Kao Bošnjakinja i muslimanka koja je preživjela rat, kad čujem povike „ubij Turčina“ - naravno da sam zabrinuta. Nijesam očekivala da to, u 2025. godini, čujem na ulicama zemlje koja je i najuspješnija u pristupanju Evropskoj uniji (EU) - naglasila je Latić.
<h2>DIPLOMATSKA, ALI NE I AUTOMATSKA OPCIJA</h2>
Nada se, kako je naglasila, da je odluka premijera Milojka Spajića kratkotrajna i da će diplomatska komunikacija rezultirati povlačnjem sporne odluke.
- Koja je štetnija po Crnu Goru nego Tursku - ocijenila je novinarka i kolumnistkinja.
Na pitanje možemo li očekivati recipročne mjere, Latić je rekla da ćemo to tek vidjeti ako stupe na snagu.
- Ovo prije svega pogađa veliki broj ljudi i ove stvari nijesu samo u smislu retorike problematične. Reciprocitet je diplmatska opcija, ali nije automatska - navela je Latić.
<h2>SPAJIĆ DOBIO SUPROTNO OD ONOGA ŠTO JE REKAO</h2>
Čini joj se, kako je kazala, da u Turskoj ovoj situaciji pristupaju mnogo pažljivije.
- I da znaju koliko je značajno održati dobre odnose sa Balkanom - rekla je Latić.
Ona se osvrnula na izjavu premijera Spajića - da želi da granice Crne Gore budu sigurne i da unese stabilnost, i ocijenila da je dobio samo suprotno.
- To je šokantno i nevjerovatno za zemlju koja pretenduje da bude članica EU - decidna je Latić.
<h2>CRNA GORA PERCIPIRANA KAO ZEMLJA KOJA JE OTVORENA PREMA DRUGIMA</h2>
Turski državni mediji se u izvještavanju ovim povodom, kaže ona, oslanjaju na informacije od zvaničnih institucija, a dezinformacija ima na društvenim mrežama.
- Postoji veliki broj video zapisa koji nijesu autentični. Ima potpirivanja mržnje - navela je ona.
Kaže da je dobila poziv od kolege iz jedne redakcije u Turskoj koji je u apsolutnom šoku.
- Jer su svi vidjeli Crnu Goru kao jednu od zemalja koja je otvorena prema drugima, pogotovo prema Turcima - navela je ona.

Latić: Ishitrena odluka Vlade o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o incidentu

Šest glavnih urednika crnogorskih medija –Draško Đuranović (Televizija E), Darko Šuković (Antena M), Rosanda Mučalica (Portal Analitika), Jasmina Muminović (Portal Standard), Danica Nikolić (M portal) i Ana Šofranac (Portal ETV)– uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću sa zahtjevom za hitnu smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović, ukazujući da je prešla granice svojih ovlašćenja i pretvorila se u tužiteljku i sudiju optuživši ih da su „raspirivači vjerske mržnje u Crnoj Gori“.
- Nakon što smo na grub i neosnovan način označeni u pomenutoj Naredbi, a potom i na naslovnim stranama pojedinih medija – s očiglednim ciljem naše lične i profesionalne diskreditacije – objavljeni su i transkripti razgovora, kako bi se stvorio utisak da se uređivačkom politikom naših medija ne bave urednici, već biznismen Aleksandar Mijajlović. Takvim postupcima kreirana je atmosfera javnog linča, uz prijetnje i uvrede koje svakodnevno primamo - navodi se u pismo urednika.&nbsp;
Uprkos tome, a kako su dodali, ministarka kulture i medija Tamara Vujović – umjesto da, u skladu sa svojom funkcijom, radi na stvaranju sigurnijeg i slobodnijeg ambijenta za rad novinara i medija – otišla je korak dalje u progonu.&nbsp;
Prema njihovim riječima, u izjavi za RTV Nikšić ih je optužila da su „dio jedne hijerarhije“ i da su učestvovali u „raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Oni su u pismu Spajiću naveli da će zbog tih neutemeljenih i štetnih tvrdnji, u narednim danima protiv nje podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.
- Smatramo da smo žrtve političkog progona jednog dijela partija vladajuće većine, te da je Specijalno državno tužilaštvo instrumentalizovano kao sredstvo obračuna sa medijima koji kritički izvještavaju o njihovom radu. O ovim okolnostima smo prethodne sedmice detaljno informisali Njegovu ekselenciju, ambasadora Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodina Johana Satlera, koji nas je pažljivo saslušao i ponovio da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije. Sličnu poruku, nekoliko dana ranije, uputila je i predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen - istakli su urednici više crnogorskih medija.&nbsp;
Kako su kazali, u narednim danima nastaviće da informišu i druge zvaničnike Evropske unije, jer smatramo da je riječ o grubom kršenju prava slobodnih medija, uz pokušaj njihove diskreditacije i kriminalizacije.
- Ukoliko zaista baštinite evropske vrijednosti, slobodu medija i vladavinu prava, kako to često ističete u svojim javnim nastupima, molimo Vas da naš zahtjev razmotrite sa punom pažnjom i u okviru nadležnosti koje Vam pripadaju - zaključili su urednici u otvorenom pismu Milojku Spajiću.&nbsp;

Šest glavnih urednika traži hitnu reakciju Spajića: Smijenite ministarku Vujović, postala je tužiteljka, sudija i progoniteljka medija

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Sudstvo, kao ključni nosilac vladavine prava, bilježi veću efikasnost i nezavisnost, potvrđenu konkretnim pokazateljima. Napredak u poglavljima 23 i 24 ne mjeri se normama na papiru, već njihovom dosljednom i efikasnom primjenom i mjerljivim rezultatima u praksi - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost.
Pavličić je naglasila da su završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ključna za ukupnu ocjenu spremnosti Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, te da sudska vlast ima posebnu odgovornost u tom procesu. Kako je istakla, sudstvo je svjesno svoje ustavne uloge i značaja postupanja u zaštiti ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je da je u periodu od prethodnog sastanka ostvaren nesporan napredak u oblastima koje Evropska komisija kontinuirano prepoznaje kao prioritetne, uz konsolidaciju postignutih rezultata. Posebno je naglasila da se napredak ne ocjenjuje kroz normativne promjene same po sebi, već kroz održiv „track record“, odnosno vidljive i mjerljive rezultate koji potvrđuju nezavisnost, nepristrasnost, profesionalnost i efikasnost pravosuđa.
Govoreći o jačanju institucionalnih garancija nezavisnosti sudstva, Pavličić je ocijenila da je sazreo trenutak za izmjene Ustava u dijelu unapređenja sastava Sudskog savjeta, kako bi se dodatno ojačala njegova odgovornost u upravljanju sudstvom i smanjio prostor za politički uticaj. Istakla je da većinsko učešće sudija, uz prisustvo uglednih pravnika, obezbjeđuje ravnotežu između nezavisnosti i demokratskog legitimiteta tog tijela.
Ona je podsjetila i na konkretne aktivnosti koje su sprovedene radi povećanja efikasnosti sudskih postupaka i smanjenja broja zaostalih predmeta, navodeći kao posebno značajan iskorak donošenje Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta - prvog nacionalnog strateškog dokumenta te vrste.
Takođe je ukazala na unapređenje ujednačavanja sudske prakse, transparentnosti rada sudova, kao i na strateške dokumente usmjerene ka efikasnijim krivičnim postupcima, djelotvornoj kaznenoj politici i jačoj zaštiti prava žrtava.

Pavličić na Pododboru: Napredak u poglavljima 23 i 24 potvrđen je rezultatima u praksi

The public healthcare system in Montenegro is not in crisis due to a series of unfortunate circumstances, but rather as a result of a number of deliberate political and fiscal decisions that have undermined its foundations for years. Instead of patients, short-term political interests were placed at the center of decision-making, and the consequences of such an approach are now felt most strongly by citizens - especially the most vulnerable.
Former Director of the Health Insurance Fund Sead Čirgić in an interview with Portal ETV points out that Montenegro’s public healthcare system is facing a serious and long-lasting crisis.
- The public healthcare system in Montenegro is in a state of chronic instability that is not the result of chance, but rather the consequence of misguided fiscal and political decisions, where the focus was not on patients but on achieving short-term political goals - Čirgić added.
<h2>Europe Now 1 and the undermining of financial foundations</h2>
As one of the key decisions that further destabilized the system, Čirgić highlights the Europe Now 1 program, which abolished health insurance contributions.
- The Europe Now 1 program stands out in particular, as it abolished health insurance contributions, thereby seriously undermining the financial foundations of the healthcare system - Čirgić emphasized.
<h2>Functional collapse</h2>
Although he stresses that the system has not been irreversibly destroyed, Čirgić warns that it has been deliberately brought into a state of functional collapse, from which solutions are increasingly sought outside the public sector.
- This does not mean that the system has been irreversibly dismantled, but it does mean that it has been consciously brought into a state of functional collapse, from which the way out is increasingly offered through the private sector,” Čirgić added.
- To, međutim, ne znači da je sistem nepovratno srušen, ali znači da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se izlaz sve češće nudi kroz privatni sektor - dodaje Čirgić.
In such an environment, the public healthcare system takes on the most socially and financially demanding patients, while the private sector selectively provides services to those who can afford them.
<h2>Expansion of private clinics</h2>
According to him, the condition of the public system is most clearly reflected in the rapid growth of the private healthcare sector.
- The accelerated growth of the private healthcare sector best illustrates the state of the public system. Private clinics that were on the brink of survival back in 2019 are now experiencing strong expansion, which is a clear indicator of the weakness and systemic erosion of public healthcare - Čirgić noted.
<h2>Structural causes of the crisis</h2>
Čirgić identifies the key causes of the current problems as a chronic lack of financial resources, inadequate needs planning, limitations of the existing public procurement system, an unsustainable financing model, and pronounced centralization of the healthcare system.
- The growth of private clinics in itself is not negative, but it becomes a serious problem when the private sector no longer complements the public system, but replaces it - he explained.
<h2>Healthcare increasingly paid out of pocket</h2>
An additional problem lies in the way the system operates, as the share of direct out-of-pocket payments for healthcare services by patients increases year after year.
- A healthcare system that functions in waves increases, year after year, the share of healthcare services paid directly out of patients’ pockets - he stressed.
This, he notes, indicates a gradual slide toward a market-based healthcare model.
- This is one of the key indicators that Montenegro is slowly drifting toward a market-based healthcare model, similar to the American or Singaporean systems, in which the state covers only 30-40 percent of total healthcare costs - Čirgić stated.
In such a context, it is realistic to expect that citizens will in the future be forced to purchase health insurance policies from private insurance companies.
<h2>A model without economic foundations</h2>
However, Čirgić warns that Montenegro lacks the economic prerequisites for such a model.
- Average household incomes do not allow for widespread purchase of private health insurance policies, which means that such an approach would inevitably lead to social exclusion and seriously jeopardize the right to healthcare - Čirgić emphasized.
<h2>The most vulnerable bear the greatest burden</h2>
The greatest consequences of this situation are borne by the most vulnerable groups of the population, primarily pensioners and chronically ill patients, who rely most heavily on the public healthcare system.
- Shifting part of healthcare costs onto patients further threatens their standard of living and deepens inequalities in access to healthcare services - he pointed out.
As he particularly underlined, pensioners are especially affected, those who contributed to health insurance throughout their entire working lives, yet today are often unable to afford even basic medicines or necessary medical services.
Without substantive reforms, the trend of erosion of the public system and the gradual privatization of healthcare will continue, as the needs of the healthcare system grow year after year, while the state is already struggling to cope with such an increase in healthcare spending.
<h2>One reform measure as a solution</h2>
Čirgić points to a single reform step that could have a significant impact.
- If the state were to decide on just one reform measure - paying public healthcare institutions at the primary level through a capitation system, and at the secondary and tertiary levels through the DRG model, that is, based on performance, more than half of the problems would be resolved - Čirgić concluded.

Čirgić: Patients are paying the price for the collapse of public healthcare

U Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, 12. februara u 11 sati, biće održano predavanje pod nazivom „Žabljak Crnojevića – zaboravljena prijestonica“, koje donosi priču o jednom od najznačajnijih, a danas zapostavljenih srednjovjekovnih gradova Crne Gore – nekadašnjoj prijestonici države Crnojevića.
Kako najavljuju iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, predavanje će održati arheolog Dejan Gazivoda, koji će u prvom dijelu predstaviti rezultate arheoloških istraživanja sprovedenih u periodu od 2018. do 2020. kao i tokom 2023. godine.
Istraživanja su realizovana u organizaciji JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija. Predavanje se realizuje u saradnji Matice crnogorske i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Drugi dio predavanja biće posvećen analizi trenutnog stanja lokaliteta, problemima sa kojima se suočava, kao i mogućim pravcima njegove zaštite, valorizacije i revitalizacije.
Predavanje podsjeća na značaj Žabljaka Crnojevića i otvara pitanja njegove buduće zaštite i valorizacije.
O predavaču
Dr Dejan Gazivoda je arheolog, istraživački savjetnik i viši konzervator. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2004. godine, gdje je magistrirao 2008, a doktorirao 2015. godine. Profesionalno je vezan za JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, gdje se bavi istraživanjem i zaštitom arheološkog nasljeđa. Član je Odbora za arheologiju CANU, čiji je predsjednik od 2021. godine. Rukovodio je brojnim arheološkim istraživanjima u Crnoj Gori i inostranstvu, autor je više stručnih i naučnih radova, monografije Antički kultovi na tlu Crne Gore (CANU, 2023), kao i glavni i odgovorni urednik Leksikona arheologije Crne Gore, objavljenog 2025. godine.

Na Cetinju u četvrtak predavanje o Žabljaku Crnojevića – zaboravljenoj prijestonici

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
- O nastavku sjednice bićete blagovremeno obaviješteni. Dajem kratku pauzu i nastavljamo sa sjednicom prvog vanrednog zasijedanja u 2026. godini - naveo je Mandić.
Izbor Krstonijevića usvojen je na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja, a na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra. Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanici usvojili dnevni red, ali će se o izboru Krstonijevića izjasniti naknadno

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: drasko-duranovic