Sve je počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost, kazao je u emisiji Drugačija radio veza, glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.
Sa Đuranovićem su govorili o pozadini operacije pod kodnim imenom "Značka" koju je navodno stvorio aktuelni čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, polovinom prošle godine, radi smjene politički nepodobnih policijskih starješina.
Podsjećamo od januara suspendovano je čak 19 policijskih službenika, za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika.
- Glavni cilj je pravljenje političke vojske u policiji. Čak ni u vremenu DPS-a nije bilo slučaja da samo jedna partija vlada bezbjednosnim sektorom. Sada su Demorate te koje kontrolišu kompletan sektor, samo što se političkom promocijom bavi šef poslaničkog kluba te partije Boris Bogdanović, lider partije Aleksa Bečić se drži po strani, a ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović su izvršioci tih naredbi - precizira Đuranović.
Na pitanje kako se sprovodi ta akcija, Đuranović objašnjava da se rade naručene, lažne bezbjednosne provjere za targetirane policijske službenike, koji treba da dobiju negativnu bezbjednosnu ocjenu.
Urednik TV E podsjeća da je sve počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost.
- Uputstvo je poslao Lazar Šćepanović i za vrijeme tadašnjeg čelnika ANB-a Borisa Milića urađeno je dosta toga uz njegovo znanje. Sada je novo rukovodstvo ANB-a na velikim mukama i prema našim informacijama naložili su neku vrstu revizije - poručuje Đuranović.&nbsp;
On pojašnjava da je bezbjednosna provjera standardna procedura koju bi trebalo da ANB, radi, na osnovu tri kredibilna izvora. Dodaje da se provjerava da li određeno lice može da obavlja ozbiljne poslove iz sektora bezbjednosti i provjerava se da li je lice povezano sa drugim službama.
- Ne isključujem da je i ranije bilo zloupotreba ali imamo podatak da je od januara pokrenut postupak za oko 100 službenika. Tu ne govorimo o pozornicima već o bivšim policijskim starješinama za koje se vidi da su politički nepodobni, da su bili starješine za vrijeme vladavine DPS-a ili jasno ističu da su privrženi Crnoj Gori. Na osnovu imena i prezimena ljudi protiv kojih su pokrenuti postupci vidi da su bez mrlje u karijeri - kaže Đuranović.
On dodaje da je nevjerovatno da službenici protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci nemaju formalno ispravnu odluku u kojoj je naveden razlog pokretanja postupka.
- Advokat Mihailo Volkov koji ih zastupa ukazao je već u startu da je to nezakonito i da oni koji su pod lupom ne znaju zašto su na disciplinskoj klupi. Od kada smo krenuli sa pričama i ovim serijalom, ljudi su počeli da nam se javljaju i svi ti podaci djeluju zastrašujuće. Najgore je što su ti ljudi targetirani, obilježeni za čitavi život, jer dobiti negativnu bezbjednosnu provjeru podrazumijeva optužbu da radiš protiv Crne Gore - ukazuje Đuranović.
Poručuje da je fascinantno da su zamjene smijenjenih policijskih službenika, ljudi sa kriminalnom biografijom.
- Jedan je pronevjerio dvije i po tone benzina, drugi je falsifikovao prekovremene sate pa je ispalo da je 2014. godine radio 366 dana, 24/7. Kada postavite na tako visoko mjesto čovjeka koji ima mrlju u biografiji vi ga lako kontrolišete i on će radi to što treba da radi. Vi tako pravite vojsku poslušnika i to stvarno djeluje kao naučnofantastični triler - navodi Đuranović.
Urednik TVE ističe da mu je neshvatljivo da sve prolazi praćeno gotovo potpunom tišinom, čak i među opozicionim strankama, a da ogromna većina medija i nevladinih organizacija uopšte ne pokazuje zanimanje za dešavanja u policiji koja jezivo podsjećaju na staljinističke i iB metode.
- Napravljena je tolika šteta, konkretno ANB je toliko izbušena da se ne zna da li je bolje privremeno je zatvoriti pa je praviti ispočetka. Kako je onda sa policijom, kako je kad u centru bezbjednosti 'Sjever', postavite ljude koje je bivša vlast, za koju govore da je bila u sprezi sa kriminalom, odstranila zbog određenih krivičnih djela - ističe Đuranović.
Kaže da se akcija “policijske čistke” zahuhtala samo nekoliko dana nakon masakra na Cetinju, kako bi se javnosti skrenula pažnja sa prozivki ministra unutrašnjih polsova Danila Šaranovića, resornog podpredsjednika Alekse Bečića i v.d. direktora UP Lazara Šćepanovića..
- U razmaku od samo dvije i po godine imate dva zločina u Prijestonici. Niko ne preuzima odgovornost. Mi i dan danas ne znamo je li vještačen telefon Aleksandra Martinovića, kakva je bila psihološka pomoć poslije Medovine...- kaže Đuranović.
Tema je bila i suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, koje počinje 9. maja.
Navodi da je cinično da je suđenje zakazano za isti datum kada je sutkinja Suzana Mugoša 2019. proglasila krivim bivše lidere DF-a Milana Kneževića i Andriju Mandića u slučaju “Državni udar”.
- Znamo da je ta presuda oborena i još nemamo obrazloženje zašto. Aktuelni predsjednik Višeg suda Zoran Radović je istovremeno predsjednik vijeća koji je potvrdio optužnicu za Katnića i Lazovića. Tako da imate slučaj da je onaj koji je pobio presudu u slučaju 'Državni udar', potvrdio optužnicu konkretno protiv Katnića koji je vodio taj slučaj. Ako je slučajnost onda je interesantna - zaključuje Đuranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đuranović: Glavni cilj Demokrata je pravljenje političke vojske u policiji

Mecosopran Jana Djakova, u pratnji Ivana Velikanova na čembalu, Nadežde Artamonove na violini i Sergeja Suvorova na violončelu, održaće koncerte barokne muzike u Nikšiću 30. januara u sati u Muzičkoj školi, kao i u Kotoru dan kasnije, 31. januara, u 18 sati u Crvki Svetog Duha.
U programu su, kako se navodi u saopštenju, tri arije iz „Božićnog oratorijuma“ J. S. Baha, koje reflektuju protekle praznike i predstavljaju odskočnu dasku za buduće cjelovito izvođenje ovog maestralnog djela u Crnoj Gori.&nbsp;
- Pored Bahovih kompozicija, na koncertu će biti zastupljena i muzika njegovih savremenika – A. Vivaldija i Đ. B. Pergolesija, kao i djela majstora sa kraja XVI i početka XVII veka, kao što su K. Monteverdi, Đ. Kaćini i Đ. Legrenci - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Jana Djakova je, kako je istaknuto, izuzetna mlada operska pjevačica sa koloraturnim mecosopranom, afirmisana kao solo izvođač u prestižnim muzičkim dvoranama u Rusiji i na svjetskoj sceni.&nbsp;
Pored stalnog angažmana u Pozorištu za operu i balet Nižnjeg Novgoroda, Djakova je kao virtuozni vokal posebno posvećena njegovanju barokne muzike, kako nastupima uživo tako i kvalitetnim studijskim produkcijama u saradnji sa renomiranim ansamblima.
- U pratnji na čembalu izrađenom po modelu iz XVII veka je ruski kompozitor, dirigent i multiinstrumentalista Ivan Velikanov nastanjen u Crnoj Gori, koji je brojnim nastupima na autentičnim instrumentima u proteklih godinu dana umnogome doprinio promociji rane muzike u našoj zemlji. Na sceni su i muzičari sastava ARKUS Trio – Nadežda Artamonova (violina) i Sergej Suvorov (violončelo), koji su već osvojili srca crnogorske publike nastupajući sa istaknutim kompozitorom i pijanistom Aleksejem Kurbatovim - navodi se u saopštenju.

Jana Djakova i majstori baroka u Nikšiću i Kotoru

Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, Draško Đuranović.
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.
- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.
Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.
- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, Anu Raičković, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.
- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera Dritan Abazović direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.
- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.
Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.
- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.
-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.

1250x600

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

Rezultatima popisa biće i jedna i druga strana nezadovoljna, a u sam proces sa srpske strane je mnogo uloženo. Srpska strana će tek biti nezadovoljna jer je uložila kapacitete i putem Crkve Srbije u Crnoj Gori, otuđivši i crnogorske sakralne spomenike, pa ipak, podaci ukazuju da nema preko 50 odsto onih koji govore srpskim jezikom, već 43 odsto. Dakle, priča o promjeni Ustava više ne pije vodu, saopštio je urednik u Televiziji E i bivši glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović u "Drugačijoj radio vezi" na anteni M.
Tri ključne stvari nijesu riješene, tvrdi Đuranović.
- Ne znamo na koji način su precizno upisani stanovnici Crne Gore; Kako je nestalo 35 hiljada ljudi za koje je određeno da nijesu stanovnici Crne Gore a popisani su; Kako je popisano onih tri hiljade za koje je utvrđeno da imaju dvojno državljanstvo, pritom je takvih više od deset hiljada? Što se dešava sa „piši-briši“ hemijskama, kojih je samo u Podgorici bilo u ogromnom broju, o čemu je Pobjeda prva pisala dok sam bio na čelu redakcije. Niti su iz Monstata izašli sa preciznim podacima, niti je iko procesuiran do danas - rekao je Đuranović.
On je ukazao da su hvalospjevi o tzv. Softveru za provjeru podataka zapravo suvišni, jer provjera podataka u ovom obliku koji je omogućio Monstat nema suštinu, niti je bilo kakav vid softverskog rješenja.
- Trebalo je da postoji mogućnost da vidimo da li su, recimo, moji podaci upareni sa podacima u nekoliko različitih grupa, odnosno da li je moj podatak uparen sa nekim drugim podacima. Dakle, to su stvari na kojima se pokazalo da post-avgustovska Crna Gora ne može da da adekvatan odgovor, odnosno da ne može da sprovede valjano popis - komentar je Đuranovića na ovo pitanje.

Đuranović: Priča o promjeni Ustava više ne pije vodu, post-avgustovska Crna Gora dokazala da nije u mogućnosti da valjano sprovede popis

Marija Žižić

Prikriva li progonom Đuranovića, tužilac Šoškić svoje mračne tajne?!

Tužilačkom savjetu, u konkretnom slučaju, u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, nije podnijet predlog za utvrđivanje bilo kog oblika eventualne odgovornosti - saopšteno je Portalu ETV nakon jučerašnje sjednice Tužilačkog savjeta na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih vrata raspravljali hoće li preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je još jednom pokušao da zastraši novinara Draška Đuranovića i dnevnom listu „Pobjeda“ naredio da mu dostavi sve tekstove koje je on objavio dok je bio na čelu tog medija - a koji se tiču postupanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Oni su nakon jučerašnje sjednice saopštili da su odbili sedam prigovora, a prihvatili dva. Dodali su da „svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak“. Tada nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića - ali je sada jasno da su nadležni ostali nijemi na pokušaj specijalnog tužioca da vrši institucionalni pritisak na jedan medij, jednog novinara, uguši slobodnu riječ i utiče na slobodu medija.
U današnjem odgovoru Portalu ETV su ponovo podsjetili da se „za preispitavanje postupanja državnih tužilaca može pokrenuti postupak u skladu sa zakonom“.
To naravno nije isključeno - ali se postavlja pitanje koja je onda funkcija Tužilačkog savjeta - pošto je članovima tog tijela u opisu posla, između ostalog, upravo da preispituju i cijene postupanje državnih tužilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.3111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftuzilacki-savjet-nakon-sjednice-iza-zatvorenih-vrata-svako-ko-smatra-da-je-potrebno-preispitati-postupanje-tuzilaca-moze-da-pokrene-postupak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U zahtjevu kakav do sada nije zabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić naredio je 24. septembra da ga Pobjeda podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik - ali i zatražio da mu se dostave svi tekstovi i nakon što je Đuranoviću prestala funkcija?!&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku - ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Nije jasno zbog čega naredbodavno traži da mu Pobjeda zvanično - ,,u što kraćem roku“ - dostavi tekstove u periodu kada je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, kada su svi ti tekstovi već objavljeni u dnevnoj novini?!&nbsp;
<h2>RANIJE REČENO DA ĆE TS RAZMATRATI</h2>
Urednik Portala ETV Duško Mihailović uputio je ovim povodom pitanja vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću ukazujući na pritiske specijalnog tužioca na bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.&nbsp;
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru. Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
&nbsp;I uredništvo Televizije E uputilo je Markoviću zahtjev da odgovori na ova pitanja.
<h2>TARGETIRANJE I ZASTRAŠIVANJE</h2>
Na besprizorni postupak Šoškića i pokušaj da zastraši Đuranovića i naređuje jednom mediju, reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar, predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković...
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
<h2>Ugrožen napredak države</h2>
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazao je da potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja. Podvukao je i da su upravo te slobode u poglavlju 23 za pristupanje Evropskoj uniji implicirajući da ovakvi postupci, između ostalog, ugrožavaju i napredak naše države.

Anja Ivanović

Tužilački savjet juče iza zatvorenih vrata o Šoškiću - a danas kažu da im nije podnijet prijedlog za utvrđivanje njegove odgovornosti?!

Urednik u Televiziji E Draško Đuranović ocijenio je kao predstavu za javnost današnju sjednicu Tužilačkog savjeta na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih trebali da donesu odluku hoće li raspravljati o potezu specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića kojim je pokušao da zastraši Đuranovića, ugrozio slobodu medija i pokušao da uguši slobodnu riječ.&nbsp;
Šoškić je dnevnom listu „Pobjeda“ 24. septembra naredio da mu dostavi sve tekstove koje je Draško Đuranović na račun SDT-a objavio u periodu kada je bio glavni i odgovorni urednik u tom mediju.
Nakon sjednice Tužilačkog savjeta koja je danas održana iza zatvorenih vrata, saopšteno je da „svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak“. &nbsp;Oni u saopštenju nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića, te hoće li dalje raspravljati o potezu Šoškića. Naveli su da su odbili sedam i prihvatili dva prigovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.3111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftuzilacki-savjet-nakon-sjednice-iza-zatvorenih-vrata-svako-ko-smatra-da-je-potrebno-preispitati-postupanje-tuzilaca-moze-da-pokrene-postupak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đuranović je, gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E rekao da ga buni zašto je ovaj dio sjednice bio zatvoren.
- Zašto je jedan dio sjednice bio otvoren za javnost kad je priča o budžetu - a drugi dio zatvoren za javnost? Saopštenje Tužilačkog savjeta je prilično čudno složeno... Meni ovo liči na neku vrstu predstave za javnost: jer ukoliko je prijedlog za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću bio javan, a u okviru tog prijedloga vrlo javno i temeljno i beskurpulozno targetirano šest novinara i jedan crnogorski pisac, ako je sjednica Vijeća Vrhovnog suda gdje je potpuno nezakonito prihvaćeno produženje pritvora za njih bila javna, ako su krivične prijave koje je advokat Zoran Piperović podnio protiv tri člana Vijeća Vrhovnog suda bile javne... Zašto je onda dio ove sjednice zatvoren? Koja je funkcija Tužilačkog savjeta? – pitao je Đuranović napominjući da je upravo razmatranje prizužbi na rad tužilaca jedna od nadležnosti Tužilačkog savjeta.
Njega interesuje zbog čega ne možemo da znamo stav Tužilačkog savjeta je li tužilac Šoškić zahtjevom koji je uputio Pobjedi napao integritet jednog medija, je li to pismo rezultat dobre namjere, nečega što nije pritisak na medije ili je baš suprotno.
- Ili je to pokazatelj da medij mora da se povinuje odlukama jedne instiutcija – dodao je Đuranović.
<h2>Ponižavanje</h2>
On je ovakav potez Šoškića ocijenio kao ponižavanje.
- Deset godina sam bio u Pobjedi i nijesam se susrijetao sa ovakvinm zahtjevom. Mislim da bi se, i da je kao specijalni tužilac ovako naredbodavni ton uputio svom podređenom u SDT-u, to moglo protumačiti kao neka vrsta mobinga – naveo je Đuranović.
On je ukazao i da je Šoškić tražio da mu se dostave tekstovi koji su već javno dostupni – na portalu, listalici...
- Ako Šoškić iz nekog preventivnog razloga ne želi da se zarazi čitanjem Pobjede - ja to razumijem, ali u SDT-u postoje ljudi koji moraju da prate štampu – podvukao je Đuranović.
Saopštio je da nije ni zvanično obaviješten da je to pismo stiglo u Pobjedu.
- Ne znam jesu li odgovorili. Ako jesu: to govori o integritetu jedne medijske kuće – poručio je Đuranović.
On je podvukao da taj zahtjev nije zakonit.
- Šoškić je na neki način otkrio svoje namjere još u prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću gdje se navodi uticaj OKG na vlast, zakonodavne organe, sredstva javnog informisanja.. Mislim da pokušava da iskoristi tu odredbu zakona – što je malo paranoiočno i zakonski paranormalno – istakao je Đuranović pojašnjavajući da Šoškić pokušava da uveže profesionalnu komunikaciju novinarima sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem kao uticaj OKG na njih.
Đuranović je istakao da je ovo zastrašujuće loš postupak.
- Ovo ne doživljavam ovo kao lični rat Šoškića i Đuranovića. Mislim da je on dio jedne institucije čiji ugled mora da čuva. Za mene je on predstavnik jedne državne instuticije koja toleroše takvo ponašanje – poručio je Đuranović.
<h2>„Višinski iz našeg kraja“</h2>
Rekao je da misli da je aktuelni glavni specijalni tužilac Vladimir Novović informisan o svemu ovome – ali da ne reaguje.
- U komentaru <a href="https://etv.me/politika/visinski-iz-naseg-kraja">„Višinski iz našeg kraja“</a> sam to i komentarisao. Mislim da je ćutanje odgovor. Samo mislim da će nepostupanje stvoriti problem SDT-u. Tolerisanje nezakonitog postupanje državnog tužilaca je nešto sa čim će se neko suočavati. Ako misle da danas nije dan za to – možda će sjutra biti. Za sve što radimo mora da postoji odgovornost. Društvo koje toleriše neodgovorno postupanje predstavnika državne institucje – to je društvo anarhije. U tom društvu je logično da zaključimo da se protiv određenih ljudi vode politički motivisani i montirani procesi. Kako drugačije percipirati to što vrh SDT ne propituje postupanje jednog tužioca? – jasan je Đuranović.
To je, kako je dodao, i stav brojnih nevladinih organizacija koje nijesu reagovale da bi zaštitile jednog novinara: nego da bi digli glas protiv prakse koja u društvu nije poželjna.
- Jer ako ćutimo na jedan slučaj zloupotrebe moći onda će to da odvede društvo u nepoželjnom pravcu – naveo je Đuranović.
<h2>SDT ne demantuje - jer nema laži</h2>
On je pitao zašto je Šoškiću dozvoljeno da postupa nezakonito a njemu bi trebalo da bude zabranjeno da piše na osnovu provjerenih vjerodostojnih činjenica.
- Zašto SDT ne pokrene postupak da sam napisao neku laž? Jer nijesam napisao nijednu laž. Zašto Šoškić ne pokrene lični postupak protiv mene? Jer zna da ga ne može dobiti. I onda mu ostaje gola sila zloupotrebe državne moći – podvukao je Đuranović.
Na pitanje je li očekivao reakciju političara odgovorio je da misli da na zloupotrebu državnih ovlašćenja treba da se reaguje principijelno.
- &nbsp;Kad vam političari javno stanu u zaštitu onda ispada da ste nekakvo njihovo vlasništvo... Ne mislim da oni treba da reaguju, mislim da treba da se reaguje prinicipijelno na zloupotrebu državnih ovlašćenja – istakao je on.
<h2>Ćutanje nije opcija</h2>
Saopštio je da zna da se ovaj slučaj pomno prati.
- Ne prihvatam da ću ćutati. Ja ću raditi ono što mi zakon dozvoljava: da pišem prijave za zloupotrebu položaja, i za ono gdje su ljudi bez razloga targetirani – naveo je Đuranović.
Poručio je da se u „ovoj igri nerava već zna pobjednik“.
- A to nije Miloš Šoškić - dodao je Đuranović.
<h2>Putovanje kroz vrijeme</h2>
Đuranović je i podsjetio da je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkako-su-sudije-vrhovnog-suda-zlocin-iz-avgusta-2020-prebacile-u-januar-2021-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrBiaV9LgRqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuranović: U ovoj igri nerava već se zna pobjednik - a to neće biti Miloš Šoškić

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Iako su protekla, tužilačkim žargonom rečeno, puna 72 sata otkako je otkriven sramotni zahtjev prema Pobjedi, specijalni tužilac Miloš Šoškić - nit zbori nit romori. Ućutao se i njegov šef, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; U čemu je problem, da nijesu zatečeni reakcijama? Ili su, možda, pomalo zastiđeni jer je ultimativni dopis za hitnim dostavljanjem svih mojih tekstova, kao i svih tekstova o Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću koje je Pobjeda objavila dok sam bio glavni i odgovorni urednik, crnogorska javnost ocijenila - kao staljinistički progon novinara i klasičnu zloupotrebu službenog položaja?&nbsp; Ne, ništa od toga. Nema crvenila na obrazu, ni profesionalnog preispitivanja vlastitog postupka.&nbsp; <blockquote>Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!</blockquote> Očito da je muka na tužilačkim plećima. Ključni problem je što krivični postupak protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Lazovića - slučaj za koji je tužilac mislio da će mu donijeti domaću pa i međunarodnu slavu – uopšte ne teče kako su zamislili.&nbsp; Naprotiv: sve je poprimilo obrise politički motivisanog, montiranog procesa, pa se sumnje ne potkrepljuju dokazima. Nakon mnogobrojnih teških optužbi, Katniću se, kao tobožnjem članu kriminalne organizacije – sada broje sadnice trešanja i višanja u Novom selu. A Lazoviću, navodnom pomoćniku šefa krimnalne organizacije Radoja Zvicera – sada skupljaju flaše domaće šljive u podrumu kuće u Bijelom Polju?! Ne djeluje kao efikasna istraga i teško da se može do sada učinjenim u tom slučaju dičiti Šoškić. A glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, upravo zbog Šoškića, čak rizikuje da mu ljudi iz Vašingtona - oni isti koji su mu prošle godine u decembru dodijelili nagradu - sada počnu postavljati nezgodna pitanja o radu njegovog zamjenika.&nbsp; Kao što su glavnom specijalnom tužiocu već postavljali neprijatna pitanja kada je njegov zamjenik Šoškić beskrupulozno targetirao šest novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca.&nbsp; Jasno je: ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.&nbsp; Samo je taktika promijenjena: umjesto šest novinarki i novinara koje je početkom jula targetirao specijani tužilac Šoškić, sada je izabran jedan, bivši glavni urednik Pobjede. Valjda im je logika da je lakše slomiti jednog, nego udariti odjednom na šestoro. &nbsp; <blockquote>U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici.</blockquote> Doduše, sasvim je moguće da Šoškić novinare doživljava kao uslužni servis, kao beskičmenjake kojima treba upravljati ili zastrašiti da bi se njima upravljalo. Ko zna, možda Šoškić sa nekima novinarima i medijima ima baš takvo iskustvo, pa je onako osornim naredbodavnim obraćanjem ponizio Pobjedu, sve da bi gonio bivšeg glavnog urednika te novine. &nbsp; A što je to specijalno smislio specijalni tužilac Šoškić? Možda i nije svjestan, ali ponavlja užasne istorijske matrice. Nešto što je viđano krajem tridesetih godina u Sovjetskom savezu Josifa Visarjonoviča Staljina, u vremenu zloglasnih moskovskih procesa, u doba velikih staljinističkih čistki. Tada je zlokobni tužilac Andrej Višinski - da, onaj Višinski - izmislio čuvenu tužilačku sintagmu koja je nevine ljude tjerala na gubilišta ili na dugogodišnje izgnanstvo u logora Sibira.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240927130920_004ec46aa71ed3ea743745a33d4290ff428c84eee39cd8713879ff216ce065cc" data-rendition-name="original" width="375" height="490" loading="lazy" alt="Andrej Višinski "> </figure>  Pravna logika Višinskog bila je luciferovski izvrnuta i ličila je na ona načela inkvizicije – optuženi moraju dokazati svoju nevinost! E, sličnu logiku ima i onaj Šoškićev zahtjev prema Pobjedi: traženje razloga da se, preko rada i pisanja novinara, silu na sramotu ,,dokaže“ djelovanje krimiminalne organizacije – kroz pisanje glavnog urednika Pobjede?!&nbsp; A kako? To je sam Šoškić, Višinski iz našeg malog sela, nesvjesno otkrio još u Prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću kada je doveo u vezu ,,broj telefonskih komunikacija novinara i sadržinu tekstova koji su objavljivani u vezi sa pokretanjem krivičnog postupka protiv okrivljenog Milivoja Katnića“ i bez ustezanja utvrdio da u medijima ,,postoji uticaj kriminalne organizacije na sredstva javnog informisanja“. Specijalni tužilac se dosjetio da pogleda u Krivični zakon Crne Gore i to u član 401, stav 6, tačku 8, tamo đe piše da može da postoji ,,uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast....“ Sjajno: po tumačenju tužioca Šoškića, kao pripadnost medija ili novinara kriminalnoj organizaciji može se tumačiti svaki tekst kojim se, recimo upozorava da je Milivoju Katniću ugroženo osnovno ljudsko pravo ili, opet da pogađamo, svaki novinski prilog u kojem se iznose činjenice koje ne odgovaraju tužilaštvu...&nbsp; Pa onda još specijalni tužilac pokušava da prikači da sam ja - dok sam kao profesionalni novinar profesionalno komunicirao sa glavnim specijalnim tužiocem dok je ovaj bio na važnoj državnoj funkciji – postao neki ozloglašeni kriminalac?!&nbsp; Da do kraja pojednostavimo: svaku medijsku objavu koja propituje opravdanost tužilačkog postupanja specijalni tužilac Šoškić je namjerio da tumači kao &nbsp;– učestvovanje u kriminalnoj organizaciji. Danas moje, sjutra i drugih koji se drznu da pišu kritički i istraživački. E, na ove i ovakve kvalifikacije bi i Višinski pozavidio. &nbsp; Kako smo, kao društvo, došli u situaciju da se - ako se kritički piše o nekom tužilačkom ili sudskom procesu procesu ili javnom funkcioneru - formiraju optužbe za tobožnje stvaranje kriminalne grupe? Ko podržava ovakvo kršenje zakona i ko sve „stoji“ iza ovakvog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva?&nbsp; <blockquote>Ovđe nema govora – ako ga je ikada i bilo – o stvarnom ganjanju kriminalaca ili pokušajima sprovođenja zakona. Ne, sramotni zahtjev Miloša Šoškića prema Pobjedi je politički motivisana akcija, uvođenje staljinističke prakse i pokušaj da se, zloupotrebom tužilačke moći, utjera strah u kosti nezavisnim novinarima, da se u korijenu ugasi svaka želja za slobodnom riječi.</blockquote> To bi trebalo da su pitanja za crnogorsko društvo, za nosioce tužilačke vlasti, za političku elitu na vlasti i u opoziciji. Motivi specijalnog tužioca Miloša Šoškića su jasni. Pobjeda, dok sam bio glavni urednik, razotkrivala je njegove loše tužilačke formulacije, razotkrivala zloupotrebu funkcije. Nastavak mog targetiranja, nakon tekstova na Portalu ETV, ima dodatni cilj - da se spriječi dalje novinarsko istraživanje porijekla imovine, dobijanja stanova na poklon i drugih ,,sličnih sitnica“...&nbsp; U panici da će se otkriti veze sa kontroverznim biznismenima ili da će se razotkriti nekretnine poput onog stana na Rimskom trgu u centru Podgorice koje je njegova bivša supruga ,,dobila na poklon“, specijalni tužilac se odlučio da – drsko prekoračujući vlastita ovlašćenja – osumnjiči ili okrivi novinara na profesionalnom zadatku. Zadatku emancipacije društva i borbe protiv kriminala i korupcije. Da, Višinski bi pozavidio na ovoj izokrenutoj logici. Po kojoj tužilačka legitimacija znači dozvolu za progon onih koji nijesu po volji ili stoje na putu tužilačkoj samovolji.&nbsp; Na potezu je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović: da javno pokaže da li ova Šoškićeva akcija ima podršku vrha SDT-a ili je riječ o incidentnom prekoračenju tužilačkih nadležnosti?&nbsp; I ćutanje će biti rječit odgovor.&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Višinski iz našeg kraja

- Ponašanje tužioca Miloša Šoškića u progonu novinara Draška Đuranovića je neprihvatljivo i skandalozno -, poručili su iz NVO Centar za građanska prava.
Iz ove NVO ukazuju da pored pokušaja kriminalizovanja šest crnogorskih novinara i jednog pisca, u slučaju produženja pritvora Milivoju Katniću, tužilac Šoškić ne može oprostiti istinu kojom britko pero istraživačkog novinarstva Draška Đuranovića razotkriva sve nezakonitosti u postupanju SDT u politički motivisanim i montiranim optužnicama.
Naglašavaju da udar na slobodu govora i zastrašivanje novinara sigurno nijesu vrijednosti koje Tužilastvo u jednoj zemlji kandidatu za članstvo u EU smiju sebi dopustiti.
- Upoznati su odlično sa standardima na kojima insistira Evropska Unija kao i Savjet Evrope koji u posebnom programu u Crnoj Gori i sa velikim budžetom, rade na poboljšanju kapaciteta pravosuđa za primjenu evropskih standarda o slobodi izražavanja i sigurnosti novinara, u skladu sa članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i na zaštiti prava medija i shvatanja sopstvenih obaveza i odgovornosti pravosudnog sistema u odnosu na njih - ističu iz NVO Centar za građanska prava.
Kako dodaju, ne postoji sličan slučaj u uporednim praksama širom Evrope za ovoliku vrstu progona i pritiska na novinare u novijoj istoriji, što &nbsp;potvrđuje zašto smo u posljednjem izvještaju Freedom Housa označeni kao hibridni režim, upravo i po izvještaju o stanju u pravosudnom sistemu.
Iz NVO Centar za građanska prava apeluju na Tužilački savjet da preispita postupke svog uposlenika i time, kako navode, počne raditi posao za koji ih crnogorski građani plaćaju
- Sigurno ih ne plaćamo da budu odani zakonu moći i zakonu progona, zakonu političkih i interesnih lobija, zakonu represije i zakonu samovolje. Tužilac Šoškić se svojim shvatanjem, i djelovanjem na poziciji tužioca, kvalifikovao za rad samo u režimima Sjeverne Koreje, Irana, Rusije i Bjelorusije. I pored toga, istinitu i slobodnu riječ niko nije mogao ućutkati, kao ni istraživačko novinarstvo i rad Draška Đuranovića, pa tužiocu Šoškiću preporučujemo da se mane zaludnje rabote - zaključuju iz NVO Centar za građanska prava.

Tužilac Šoškić da se mane zaludnje rabote, a Tužilački savjet da preispita postupke svog uposlenika

Konkurs pod nazivom PriZnanje za znanje – šansa za najbolje, sprovodi se drugu godinu zaredom, a namijenjen je najboljim studentima fakulteta iz oblasti ekonomije, prava, računarstva, matematike i informacionih tehnologija.
- Visina stipendije, koja je ove godine uvećana na 650 eura mjesečno u neto iznosu, biće dodijeljena za najviše deset studenata koji u procesu selekcije zadovolje predviđene kriterijume među kojima su prosjek ocjena tokom studiranja, položeni svi ispiti iz prethodnih studijskih godina, pohađanje studijskog programa koji odgovara poslovnim potrebama i prioritetima CBCG, kao i da kandidati za stipendije nemaju srodnika među zaposlenima u vrhovnoj monetarnoj instituciji - navodi se u saopštenju.
U skladu sa mogućnostima i potrebama CBCG, stipendisti iz programa PriZnanje za znanje – šansa za najbolje, imaće mogućnost za obavljanje studentske stručne prakse i/ili pripravničkog staža u CBCG, kako je navedeno u propozicijama konkursa.
Pokretanjem programa stipendiranja PriZnanje za znanje – šansa za najbolje, CBCG želi da pruži podršku mladim, talentovanim, posvećenim ljudima i da ih motiviše da svoju karijeru započnu u jednoj od najprestižnijih institucija u Crnoj Gori.
- Na ovaj način CBCG nastavlja svoju društveno-odgovornu misiju i naglašava značaj ulaganja u stručni kadar na kome počiva razvoj ne samo naše institucije, već i cijelog društva - navodi se u saopštenju.
Tekst konkursa sa prijavnim formularom dostupan je na sajtu CBCG na linku https://www.cbcg.me/me/o-nama/drustvena-odgovornost/stipendije-za-studente.
- CBCG ohrabruje sve kandidate koji zadovoljavaju uslove da se prijave za stipendiju PriZnanje za znanje – šansa za najbolje - zaključuje se u saopštenju.

CBCG objavila konkurs za stipendiranje studenata

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, sastao se danas u Podgorici sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope, Alanom Berseom i tom prilikom naglašena je posvećenost Crne Gore jačanju svoje uloge u Savjetu Evrope. Sastanak, kako je saopšteno iz Vlade, pruža dodatnu potvrdu njenog opredjeljenja za jačanje stabilnosti, demokratije i evropskih vrijednosti.&nbsp;
- Ova posjeta, prva na ovom nivou od obnove nezavisnosti 2006. godine, predstavlja važan doprinos prepoznatljivosti Crne Gore u Savjetu Evrope - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Sastanak je bio prilika za razmjenu mišljenja o ključnim temama koje oblikuju evropsku budućnost Crne Gore, sa posebnim fokusom na predstojeće crnogorsko predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope, koje će biti održano u periodu od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Ivanović se zahvalio generalnom sekretaru i Savjetu Evrope na kontinuiranoj podršci, naglašavajući posvećenost Crne Gore evropskom putu i cilju da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
U tom kontekstu, istaknuta je uloga rada Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, koja pruža pomoć u izradi i implementaciji legislativnih reformi.&nbsp;
- Takođe, naglašena je važnost preporuka Venecijanske komisije, čiji su savjeti dragocjeni za jačanje vladavine prava, kao i za ispunjavanje privremenih mjerila u pregovorima sa EU - navedeno je u saopštenju.
Berse je pohvalio dosadašnje napore Crne Gore, ističući da je stabilnost Evrope neraskidivo povezana sa stabilnošću njenih pojedinačnih država, te da je uloga Evropske unije i Savjeta Evrope ključna u očuvanju demokratskog poretka i jačanju međudržavne saradnje.&nbsp;
U razgovoru o globalnoj i regionalnoj situaciji, sagovornici su razmijenili mišljenja o pitanjima od značaja za region Zapadnog Balkana, ali i vezano za situaciju na Bliskom Istoku i Južnom Kavkazu.&nbsp;
Berse je naglasio da će Savjet Evrope nastaviti da podržava mirne i diplomatske inicijative koje vode ka trajnoj stabilnosti, uz napomenu da EU i Savjet Evrope u ovom domenu sarađuju i da će zajedničkim naporima raditi na očuvanju demokratskih procesa u regionu i Evropi u cjelini.
Ivanović je upoznao generalnog sekretara Bersea sa namjerom Crne Gore da bude domaćin budućeg samita Evropske političke zajednice 2026. godine.&nbsp;
Ivanović je istakao da bi takav događaj predstavljao značajnu priliku za Crnu Goru da dodatno afirmiše svoju ulogu u evropskim procesima i da doprinese diskusijama o budućnosti kontinenta.
Na kraju sastanka, oba sagovornika su potvrdila posvećenost nastavku bliske saradnje između Crne Gore i Savjeta Evrope.
Ivanović je takođe potencirao mogućnost za dodatno unapređenje uloge Crne Gore u institucijama Savjeta Evrope, u kontekstu daljeg doprinosa stabilnosti regiona i očuvanju evropskih vrijednosti.

Ivanović i Berse: Jačanje uloge Crne Gore u Savjetu Evrope

Njemačke vlasti uvest će mjere prema trojici čelnika bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Njima će mjere biti uvedene najkasnije do kraja ove sedmice.
Ove mjere podrazumijevaju zabranu ulaska navedenom trojcu na teritoriju Njemačke. Akti su već pripremljeni i uskoro se očekuje konačni potpis koji će značiti da sankcije stupaju na snagu.
Dodik, Stevandić i Višković su pod istragom zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, zbog čega je Sud BiH za njima raspisao centralnu potjernicu.
Ipak, Generalni sekreterijat Interpola je odbio zahtjev BiH da raspiše međunarodnu potjernicu, zbog čega se Dodik nesmetano može kretati van granica Bosne i Hercegovine.

Dodiku, Stevandiću i Viškoviću će biti zabranjen ulazak u Njemačku

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) obavljeno je 2.055 ambulantnih pregleda, od čega 413 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
 Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 329. 
 
 - U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 150 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
 Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 549 dijagnostičkih procedura, od čega 114 CT i 40 MR pregleda. 
 
 - U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 78 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
 Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.223 pacijenta i odrađeno 35.496 analiza. 
 
 U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: drasko-duranovic