Optužbe koje je u otvorenom pismu iznijela bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović na račun Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića djeluju vrlo utemeljeno i predstavljaju samo vrh ledenog brijega kada je riječ o šemi uticaja na pravosuđe u Crnoj Gori, ocijenio je, gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“ <a href="https://www.antenam.net/clanak/duranovic-u-drv-pismo-lidije-mitrovic-razotkriva-zastrasujucu-semu-uticaja-u-pravosudu">na Anteni M,</a> glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.
Govoreći o pismu Mitrović, koja je nestala uoči odlaska na izdržavanje zatvorske kazne od sedam mjeseci, Đuranović je naveo da je njena odluka o odlasku bila pogrešna, ali da su navodi koje je iznijela ozbiljni i zastrašujući.
- Njene tvrdnje djeluju vrlo utemeljeno. I ne samo što djeluju, nego je nažalost ono vrh ledenog brijega i tiče se samo situacije Lidije Mitrović i njenog odnosa sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, ali kompletna situacija, kada se malo zagrebe ispod površine, pokazuje šemu uticaja koja je iskreno rečeno zastrašujuća.Ali, još više zastrašujuće djeluje i ćutanje ove političke elite- kazao je Đuranović.
On je govorio i o ulozi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u dugogodišnjem procesu kadrovskog prestrukturiranja u pravosuđu. Đuranović je podsjetio da je Novović, još dok je bio član Sudskog savjeta, imao ključnu ulogu u izboru sudija Vrhovnog suda, uključujući i one kojima su, prema nalazima Agencije za sprečavanje korupcije, frizirane ocjene kao kandidatima. Glavni i odgovorni urednik Televizije E kritikovao je i pasivnost opozicije i institucija sistema.
- Podaci su nepobitni – da je Novović je učestvovao u izboru sudija Vrhovnog suda, da su frizirane ocjene i da su ti ljudi poslije djelovali vrlo jasno politički. Mislim na sutkinje Milenku Žužić i Seku Piletić. S druge strane, postupanje Novovića, od kada je izabran za GST, nakon nezakonitog penzionisanja Milivoja Katnića - što je utvrđeno, ali do toga očigledno nikome više nije stalo, je vrlo problematično. Tu je, recimo, meni vrlo interesantno ponašanje opozicije, prije svega Demokratske partije socijaliste, koja ćuti na sve te događaje. Kao da se plaši da, ako bi stala u odbranu nekih principa, ili pravnih normi, da bi im neko rekao: Aha, to je bio vaš glavni specijalni tzužilac. Dakle, imamo tu jednu situaciju u kojoj su postupanja GST vrlo problematična, ali nijesu problematizovana od onih instanci koje bi trebalo da ih roblematiziuju- kazao je Đuranović.
Prema njegovim riječima, ta praksa ukazuje na sistemsko uspostavljanje mreže lojalnosti unutar pravosuđa, čije se dalekosežne posljedice danas jasno vide.
- Pisali smo, mislim, vrlo kritički, iako nam to neće neki priznat danas, o lošem uticaju dugogodišnje vladavine crnogorskim pravosuđem Vesne Medenice i ne može nikako biti dobro ako jedan čovjek, ili nekoliko odabranih ljudi, upravljaju današnjim pravosuđem. Kada kažem današnjim pravosuđem, onda mislim prevashodno na tužilačku organizaciju, ali i dijelom na odluke sudova- kazao je.
U emisiji je pažnja posvećena bila i ulozi dijela medija i političkih struktura u kreiranju, kako je ocijenjeno, atmosfere straha i nekritičkog odnosa prema radu SDT-a.
- Nije slučajno što je šest kritičkih medija bilo pod lupom SDT i što su, ako se ne varam, pet novinara i pisac Milorad Popović bili pod direktnim napadom specijalnog državnog tužilaca Miloša Šoškića. Imate takvu jednu situaciju u kojoj su neki mediji izloženi direktnom pritisku SDT-a, a drugi mediji o tome ne izvještaju ništa. I onda, kada se desi situacija gdje se direktor uprave policije obruši na novinara Petra Komnenića, onda su svi začuđeni zašto se to desilo. Znate kako, kada se počne sa manipulacijama porukama, pa se počne manipulisati sa raznim podrškama, pa izbacate neke ljude koji će vam valjati za nešto kasnije, onda se postavlja pitanje da li vi na taj način svjesno pravite plan za ucijenjivanje nekih adresa - medijskih, ali i političkih. Ipak, vjerujem da je ovo politika koja neće imati dug rok trajanja, ali ima značajne posljedice po društvo- kazao je Đuranović.
On je upozorio da instrumentalizacija pravosuđa, pod izgovorom borbe protiv korupcije i kriminala, vodi daljoj eroziji povjerenja u institucije.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuranović u DRV: Pismo Lidije Mitrović razotkriva zastrašujuću šemu uticaja u pravosuđu

Istoričar i univerzitetski profesor Adnan Prekić ocijenio je da Crna Gora već godinama svjedoči procesu „normalizacije nenormalnog“, komentarišući pjevanje četničkih pjesama tokom događaja na kojem se plivalo za časni krst.
Gostujući u emisiji E-uživo na Televiziji E, Prekić je kazao da su u aktuelnim dešavanjima svi akteri odavno zauzeli unaprijed određene uloge.
- I mislim da u čitavoj priči svi ljudi igraju utvrđene uloge koje su jasno poznate. Imate, sa jedne strane, djelove političkih struktura iz vlasti koji podržavaju cijelu tu priču, ali – na neki način – zbog svojih fotelja, ne žele o tome javno da govore. Imate i ovaj drugi dio vlasti – u kojem imate tačno jednog ili dvojicu ljudi, koji su navodno začuđeni nekim stvarima. Onda imate predstavnike Bošnjačke stranke, koji ponovo postavčjaju neke crvene linije - kazao je Prekić.
Komentarišući ulogu Crkve u aktuelnim dešavanjima, Prekić je podsjetio da je riječ o vjerskoj organizaciji koja je, kako je naveo, u avgustu organizovala podizanje spomenika ratnom zločincu.
- Tako da u čitavoj priči niti ima nevinih, niti neznavenih, niti ima bilo koga ko već ne igra jednu ulogu koja je već ranije dodijeljena. Mislim da se političke elite ovdje ponašaju kao neko udruženje književnika, udruženje ribolovaca, da oni imaju nešto da smtraju, da razmatraju, ali u suštini – svi čekaju. Svi znamo šta će se desiti, šta je bilo, da ovo nije posljednji slučaj, da je ovim stvarima već davno trebalo da se pozabavi tužilaštvo. Vidjeli smo i neko šturo saopštenje tužilaštva, koje takođe nešto izviđa, oni takođe imaju neku svoju ulogu. Nažalost, i mediji isto tako ponovo otvaraju iste priče, iste teme, koje nikada nemaju kraja - rekao je Prekić.
Prekić je naglasio da osjeća obavezu da stane u zaštitu istorije kao naučne discipline.
- Ona je dala potpuno jasne i precizne odgovore ko je Pavle Đurišić, ko su ratni zločinci, ko je bio na pravoj strani, ko je bio na krivoj strani, tako da mislim da u cijeloj ovoj priči, po meni, nema ništa nepoznato, nema ništa nejasno, sve je kristalno jasno i dalje svjedočimo jednom procesu urušavanja osnovnih civilizacijskih vrijednosti savremenog crnogorskog društva, procesu koji – opet kažem – liči na normalizaciju nenormalnog - kazao je on.
Na pitanje može li, ukoliko se nastavi sprega političke većine i Crkve, doći do toga da se Pavle Đurišić u javnosti tretira kao heroj, Prekić je bio kategoričan.
- Ne može Pavle Đurišić nikada biti heroj. To mogu da urade samo ljudi koji žele da afirmišu ideologiju o kojoj sam ranije govorio, u kojoj je taj Pavle Đurišić simbol tog vremena. Ta ideologija – ona je poražena i 1945. godine, poražena je i 1995. godine. Poražena je i 1999. godine. Nemam ja nikakvu dilemu da će ona i sada biti poražena - kazao je Prekić.
Kako je dodao, ključno pitanje je koliku će štetu taj proces proizvesti.
- Mislim da smo i sada u tom nekom dijelu kada otprilike pokušavamo da percipiramo kakvu će štetu napraviti, kakvu već sada štetu pravi. A meni se čini da smo već ušli u neku fazu erozije svih tih političkih ideja i svih tih političkih ideologija kojima svjedočimo posljednjih godina. I da će se tek sada otvoriti pravo pitanje – kada ti ljudi koji su bili nosioci tih ideja počnu da shvataju da im polako izmiče tlo pod nogama ili fotelja. Tako da će, u tom dijelu, biti zanimljivo kako će se ponašati - zaključio je Prekić.

Prekić o veličanju Pavla Đurišića: Političke elite se ponašaju kao neko udruženje književnika

The hearing at the Special State Prosecutor’s Office (SSPO) confirmed that this is a case of political persecution of critical media and journalists. There is clearly a background to their actions, assessed Editor-in-Chief of Television E Draško Đuranović, who responded this morning to the summons to testify in the investigation against businessman Aleksandar Mijajlović.
Đuranović said that he would take all legal steps to protect his professional and personal integrity.
- We will fight with all legal means. This creates a bad image of the state prosecution. They misused business communication and deliberately targeted six critical media outlets, attempting to criminalize them - Đuranović stated.
He pointed out that representatives of the six media outlets had a meeting with the Ambassador of the European Union (EU) to Montenegro Johan Satler, adding that the United Nations have said they are monitoring these developments.
- We will defend our integrity because we believe this should not be happening in a country that aspires to be a member of the EU – Đuranović said.
We will continue to do our job, he said - and let everyone else do theirs as well.
- It has not been recorded that the SSPO is a lever of power, yet that is today’s Montenegrin reality - he concluded.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Đuranović: The SSPO has confirmed that this is a political persecution of critical media, I will take all legal steps to protect my professional and personal integrity

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

I am appalled that business communication, in which I participated as the Executive Director of Portal Analitika, has even been brought into question or is being attempted to be criminalized and given a context any other than a purely business one - said Tinka Đuranović, who responded to a summons from the Special State Prosecutor’s Office (SSPO) to testify in the investigation against businessman Aleksandar Mijajlović. A hearing of the Editor-in-Chief of Television E Draško Đuranović was also scheduled for today, but it was postponed. The Director of Analitika said she could not provide details of today’s testimony, as the proceedings are ongoing. - I duly responded to the summons to testify and fulfilled my obligation to give testimony - she emphasized. She believes that she is being targeted as a woman in a leading position within a media outlet. - Beyond the fact that I perceive and experience this as an attempt to personally undermine my reputation and endanger my personal livelihood, I believe that this is primarily the targeting of a media outlet and an attempt to influence its reputation, existence, and revenues by presenting business communication as something that is criminalized - Đuranović underlined. She noted that they informed the European Union delegation in Montenegro and addressed the United Nations, adding that the Editor-in-Chief who attended all of those meetings and communications did so precisely in order to protect the journalistic profession. - This is because the Code of Ethics of Journalists in Montenegro is one of the few codes that has been incorporated into law, is explicitly mentioned in legislation, and is relied upon by the Media Law - Đuranović added. She emphasized that the Analitika Portal operates professionally and adheres to the Code of Ethics of Journalists. - And I am here to ensure, in business and financial terms, the conditions for lawful and legitimate operations - Đuranović concluded. <h2>ĐurHe recalled that Television E, as a targeted media outlet, had addressed the delegation of the European Commission.</h2> - The European Commission responded promptly, as did the United Nations, but the story continues. I hope not for much longer, but we will not give up on the professional standards that we uphold - Đuranović said. He does not believe there is any basis for giving testimony about any kind of criminal activity. - If it is a crime to do our job as a media outlet, then we accept that we are, conditionally speaking, on the other side of the law. But I believe it is clear to everyone that this is a form of media targeting, I won't say persecution, but truly an attempt to endanger what is most important for the media - their business and professional reputation - Đuranović concluded.anović: I perceive the SSPO’s actions as pressure, there is no basis for giving testimony about any kind of criminal activity The Editor-in-Chief of Television E Draško Đuranović said that he perceives the actions of the Special State Prosecutor’s Office (SSPO), which summoned him for questioning by phone without a formally delivered subpoena, as pressure and targeting of the media, stating that there is no basis for giving testimony about any criminal acts. Đuranović was contacted by phone on Thursday, December 11th, and asked to give a statement to the Special State Prosecutor’s Office as part of an investigation against businessman Aleksandar Mijajlović, who, according to the SSPO’s order to conduct the investigation, created a network of media outlets to influence socio-political developments. As he pointed out, the summons was not formally delivered to him, but he was informed that the hearing was scheduled for December 19th at 8:30 a.m. - I asked, of course, that the summons be delivered to me in accordance with all legal procedures, especially since I had a trip outside Montenegro for the following week that couldn't be postponed. The summons was not delivered to me, but I was told that the hearing would take place on December 19th at 8:30 a.m. and that I would be questioned as a witness. Unfortunately, that did not happen, so the hearing was postponed by some five or six days - Đuranović said outside the SSPO building. He described this as a form of pressure by the state prosecution, an institution which, he emphasized, should respect both the law and the Constitution. - I don't think this is appropriate - Đuranović stressed.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"><figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  He recalled that Television E, as a targeted media outlet, had addressed the delegation of the European Commission. - The European Commission responded promptly, as did the United Nations, but the story continues. I hope not for much longer, but we will not give up on the professional standards that we uphold - Đuranović said. He does not believe there is any basis for giving testimony about any kind of criminal activity. - If it is a crime to do our job as a media outlet, then we accept that we are, conditionally speaking, on the other side of the law. But I believe it is clear to everyone that this is a form of media targeting, I won't say persecution, but truly an attempt to endanger what is most important for the media - their business and professional reputation - Đuranović concluded.

Đuranović: I am appalled that business communication is being criminalized, I perceive the SSPO's summons as media targeting

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Anja Ivanović

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon što su ruske snage rano jutros izvele veliki napad dronovima i raketama na Kijev. U napadu je ranjeno desetine osoba uključujući djecu i trudnicu.
Zelenski je istaknuo da su hitne i spasilačke službe na terenu od jutros.
- Nažalost, četiri osobe su poginule. Moje saučešće njihovim porodicama i voljenima. U udaru je korišteno oko 430 dronova i 18 raketa, uključujući balističke i aerobalističke rakete - naveo je Zelenski.
Istakao je da je ovo bio namjerno proračunat napad s ciljem nanošenja maksimalne štete ljudima i civilnoj infrastrukturi. Dodao je da je samo u Kijevu oštećeno je desetine stambenih zgrada.
Takođe, u napadu je pogođena i ambasada Azerbejdžana dok je glavna meta bio Kijev. Udari su pogodili i Kijevsku, Harkovsku i Odesku oblast.
Prema preliminarnim podacima, Rusi su jutros koristili raketu Cirkon u Sumskoj oblasti.
- Ukrajina odgovara na ove udare dalekometnom snagom, a svijet mora zaustaviti ove napade na živote sankcijama. Rusija je i dalje u stanju prodavati naftu i graditi svoje sheme. Svemu ovome se mora stati na kraj. U toku je veliki posao s partnerima na jačanju naše protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno. Potrebno nam je pojačanje dodatnim sistemima i raketama presretačima. Evropa i Sjedinjene Američke Države mogu pomoći. Računamo na stvarne odluke. Hvala svima koji pomažu - zaključio je Zelenski.

U velikom ruskom napadu na Kijev poginule četiri osobe, među desetinama ranjenih djeca i trudnica

Novinarka i kolumnistkinja Nafisa Latić ocijenila je da je ishitrena odluka Vlade Crne Gore o privremenoj obustavi bezviznog režima za turske državljane, te da nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o pojedinačnom incidentu nakon kojeg je donijeta.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazala &nbsp;da nakon incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, a turski državljani privedeni, a pošto su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka, imamo dva različita pristupa u reakcijama zvanične Ankare i Podgorice.
- Izjava Ministarstva vanjskih poslova Turske poziva da se osiguraju njihovi državljani, imovina, i da se sarađuje. To je u potpunosti različito od onoga što smo čuli od Vlade u Podgorici. Mislim da su stvari mogle biti odrađene diplomtaski i drugačije - ocijenila je Latić.
Ovakve ishitrene odluke mogu, upozorava ona, da prouzrokuju probleme običnim ljudima.
- Mislim da trebamo biti oprezniji, sačekati istrage. Još se istražuje što se desilo u tom pojedinačnom incidentu koji je doveo do svega i uznemirio cijeli Balkan, a i Tursku - naglasila je Latić.
<h2>TURSKA JE ISKUSNA DIPOMATIJA</h2>
Danas je, ističe ona, 102 godine od postojanja Republike Turske.
- Njena dipomatija postoji dvije godine nakon toga. To je jedna iskusna diplomatija. Vidjeli smo značaj Ankare kada je u pitanju rat u Gazi i Ukrajini i koliko je značajan njihov doprinos - navela je Latić uz ocjenu da je za ovakve stvari potreban sporiji i jednostavniji pristup.
Kao Bošnjakinja i muslimanka, kaže, zna što znači kada se neredi iz jedne zemlje preliju preko granica suverenih zemalja u okruženju.
- Kao Bošnjakinja i muslimanka koja je preživjela rat, kad čujem povike „ubij Turčina“ - naravno da sam zabrinuta. Nijesam očekivala da to, u 2025. godini, čujem na ulicama zemlje koja je i najuspješnija u pristupanju Evropskoj uniji (EU) - naglasila je Latić.
<h2>DIPLOMATSKA, ALI NE I AUTOMATSKA OPCIJA</h2>
Nada se, kako je naglasila, da je odluka premijera Milojka Spajića kratkotrajna i da će diplomatska komunikacija rezultirati povlačnjem sporne odluke.
- Koja je štetnija po Crnu Goru nego Tursku - ocijenila je novinarka i kolumnistkinja.
Na pitanje možemo li očekivati recipročne mjere, Latić je rekla da ćemo to tek vidjeti ako stupe na snagu.
- Ovo prije svega pogađa veliki broj ljudi i ove stvari nijesu samo u smislu retorike problematične. Reciprocitet je diplmatska opcija, ali nije automatska - navela je Latić.
<h2>SPAJIĆ DOBIO SUPROTNO OD ONOGA ŠTO JE REKAO</h2>
Čini joj se, kako je kazala, da u Turskoj ovoj situaciji pristupaju mnogo pažljivije.
- I da znaju koliko je značajno održati dobre odnose sa Balkanom - rekla je Latić.
Ona se osvrnula na izjavu premijera Spajića - da želi da granice Crne Gore budu sigurne i da unese stabilnost, i ocijenila da je dobio samo suprotno.
- To je šokantno i nevjerovatno za zemlju koja pretenduje da bude članica EU - decidna je Latić.
<h2>CRNA GORA PERCIPIRANA KAO ZEMLJA KOJA JE OTVORENA PREMA DRUGIMA</h2>
Turski državni mediji se u izvještavanju ovim povodom, kaže ona, oslanjaju na informacije od zvaničnih institucija, a dezinformacija ima na društvenim mrežama.
- Postoji veliki broj video zapisa koji nijesu autentični. Ima potpirivanja mržnje - navela je ona.
Kaže da je dobila poziv od kolege iz jedne redakcije u Turskoj koji je u apsolutnom šoku.
- Jer su svi vidjeli Crnu Goru kao jednu od zemalja koja je otvorena prema drugima, pogotovo prema Turcima - navela je ona.

Latić: Ishitrena odluka Vlade o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o incidentu

Šest glavnih urednika crnogorskih medija –Draško Đuranović (Televizija E), Darko Šuković (Antena M), Rosanda Mučalica (Portal Analitika), Jasmina Muminović (Portal Standard), Danica Nikolić (M portal) i Ana Šofranac (Portal ETV)– uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću sa zahtjevom za hitnu smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović, ukazujući da je prešla granice svojih ovlašćenja i pretvorila se u tužiteljku i sudiju optuživši ih da su „raspirivači vjerske mržnje u Crnoj Gori“.
- Nakon što smo na grub i neosnovan način označeni u pomenutoj Naredbi, a potom i na naslovnim stranama pojedinih medija – s očiglednim ciljem naše lične i profesionalne diskreditacije – objavljeni su i transkripti razgovora, kako bi se stvorio utisak da se uređivačkom politikom naših medija ne bave urednici, već biznismen Aleksandar Mijajlović. Takvim postupcima kreirana je atmosfera javnog linča, uz prijetnje i uvrede koje svakodnevno primamo - navodi se u pismo urednika.&nbsp;
Uprkos tome, a kako su dodali, ministarka kulture i medija Tamara Vujović – umjesto da, u skladu sa svojom funkcijom, radi na stvaranju sigurnijeg i slobodnijeg ambijenta za rad novinara i medija – otišla je korak dalje u progonu.&nbsp;
Prema njihovim riječima, u izjavi za RTV Nikšić ih je optužila da su „dio jedne hijerarhije“ i da su učestvovali u „raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Oni su u pismu Spajiću naveli da će zbog tih neutemeljenih i štetnih tvrdnji, u narednim danima protiv nje podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.
- Smatramo da smo žrtve političkog progona jednog dijela partija vladajuće većine, te da je Specijalno državno tužilaštvo instrumentalizovano kao sredstvo obračuna sa medijima koji kritički izvještavaju o njihovom radu. O ovim okolnostima smo prethodne sedmice detaljno informisali Njegovu ekselenciju, ambasadora Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodina Johana Satlera, koji nas je pažljivo saslušao i ponovio da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije. Sličnu poruku, nekoliko dana ranije, uputila je i predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen - istakli su urednici više crnogorskih medija.&nbsp;
Kako su kazali, u narednim danima nastaviće da informišu i druge zvaničnike Evropske unije, jer smatramo da je riječ o grubom kršenju prava slobodnih medija, uz pokušaj njihove diskreditacije i kriminalizacije.
- Ukoliko zaista baštinite evropske vrijednosti, slobodu medija i vladavinu prava, kako to često ističete u svojim javnim nastupima, molimo Vas da naš zahtjev razmotrite sa punom pažnjom i u okviru nadležnosti koje Vam pripadaju - zaključili su urednici u otvorenom pismu Milojku Spajiću.&nbsp;

Šest glavnih urednika traži hitnu reakciju Spajića: Smijenite ministarku Vujović, postala je tužiteljka, sudija i progoniteljka medija

Nalogodavac predstave koja se trenutno odvija ispred Prve banke i čovjek koji stvarno rukovodi sektorom bezbjednosti i koji ga koristi za svoje jeftine PR manipulacije je Boris Bogdanović, tvrdi poslanica DPS-a Sonja Popović.
- Strateg Demokrata koji je dočekao svojih 5 minuta iživljavanja usljed nagomilanih frustracija. Sramotno je da su časni službenici Uprave policije prinuđeni da sudjeluju u bolesnom PR-u Demokrata- kaže Popović.

Popović: Nalogodavac predstave ispred Prve banke je Boris Bogdanović

Kakofonija informacija i mišljenja u kojoj danas živimo često onemogućava dolazak do suštine i briše osjećaj odgovornosti za ono što lično nijesmo učinili, a upravo u tome leži snaga predstave "M kao Morinj", jer publiku različitih generacija dovodi do zajedničkog, ljudskog razumijevanja prošlosti kroz racionalne, istorijske, ali i duboko emotivne slojeve.
To su poruke nakon trećeg izvođenja predstave "M kao Morinj" koja je izvedena u Petrovačkoj Crvenoj komuni, u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. 
 
Glumica u predstavi Jelena V. Đukić, &nbsp;kazala je da &nbsp;„smatramo da ono što rukom nismo takli, za to nemamo odgovornost, a upravo je zato važno to što ljudi rođeni 2007, 1985. ili 1973. godine, pa sve unazad, dobiju dovoljno racionalnih, istorijskih, ali i emotivnih i ljudskih informacija i razmjene da jednako ljudski reaguju na ovu predstavu, i to je ono što je prelijepo.“
Kako je pojasnila, sam rad na predstavi bio je jedan od najspecifičnijih procesa u njenoj dosadašnjoj karijeri, upravo zbog težine teme i načina na koji joj je bilo potrebno pristupiti ne samo glumački, već i ljudski.
- Bio je to jako specifičan proces. Tema kojom se predstava bavi zahtijevala je dug i složen put traženja pravog izraza, bez pojednostavljivanja i lakih odgovora- rekla je Đukić. 
Prema njenim riječima, proces rada započeo je intenzivnim istraživanjem, koje je obuhvatalo pravne, istorijske i društvene aspekte događaja.
Već ubrzo nakon kastinga započeli smo istraživački proces prolazili smo kroz sudske spise, razgovarali sa istoričarima, pravnicima, političkim figurama, društvenim aktivistima, ali i sa ljudima koji su u tom periodu živjeli različite uloge. Čitali smo ispovijesti, gledali dokumentarne materijale i razgovarali sa ljudima koji su bili direktni ili indirektni svjedoci zločina, što je cijeli proces učinilo istraživački izuzetno zahtjevnim“ kazala je Đukić.
Poseban izazov, kako navodi, bio je izvođački dio "pronaći način da se publici prenese složenost informacija savremenog svijeta".&nbsp;
- Pokušali smo da na sceni stvorimo tu kakofoniju informacija i mišljenja u kojoj danas živimo, jer često upravo ona onemogućava dolazak do suštine. U tom preplitanju činjenica, stavova i interpretacija, lako se gubi ono najvažnije, čovjek- kazala je Đukić.Smatra da ljudi često vrlo lako zauzimaju stavove, raspravljaju o brojkama, mjestima i krivici, “a zaboravljaju na same ljude“.
Predstava, kako je navela, upravo na to skreće pažnju "na potrebu da se iza statistike i klasifikacija ponovo vidi ljudska sudbina".
- Svađamo se oko toga čija je krivica veća ili manja, kome je teže, kako tu težinu izmjeriti i gdje je smjestiti, umjesto da se zapitamo kako se prema tome odnosimo kao društvo- rekla je Đukić.
Posebno mjesto u predstavi zauzima pitanje odgovornosti lične, političke, krivične, moralne i metafizičke.
- Mislim da smo danas negdje na toj nultoj tački, koja je opasno hladna, ne odlazimo u krajnosti, ali zato mnogo pričamo, a malo djelamo, i još rjeđe se pitamo o sopstvenoj odgovornosti. Predstava postavlja pitanje koliko je u redu da krivičnu odgovornost nose samo oni koji su izvršili zločine ili ih naredili. Kada govorimo o političkoj krivici, tek tada shvatimo koliko nijesmo svjesni odgovornosti, posebno moralne, jer vjerujemo da za ono što nijesmo lično učinili, nijesmo ni odgovorni- kazala je Đukić.
Prema njenim riječima „daleko smo od shvatanja koliko je važno voljeti čovjeka pored sebe, pokušati da ga razumijemo i, u krajnjoj liniji, pomoći mu.“
Iako svjesna koliko je taj put dug i težak, Đukić naglašava da bez vjere u promjenu ne bi bilo ni umjetnosti.
- Da nemam vjeru, ne bih se bavila ovim poslom, niti ovom predstavom, niti bih govorila tekst koji se u svojoj suštini bavi upravo pitanjem krivice- rekla je Đukić.
Suočavanje s prošlošću, zaključuje, važan je i nužan korak.
- Put je dug i težak, ali suočavanje s prošlošću jeste jedan lijep i važan korak ka tome. Svaka publika je drugačija, ali u isto vrijeme i ista ova predstava direktno uključuje ljude i zavisi od razmjene s njima- zaključila je Đukić.
Upravo u tome vidi njenu najveću vrijednost "ne &nbsp;postoje generacijske razlike ljudi različitih godina reaguju jednako ljudski, i to je, za mene, najveće bogatstvo ove predstave.“
Programski direktor u Juventasu i jedan od producenata predstave Jovan Bojović &nbsp;istakao je da je predstava „M kao Morinj“ dio šireg projekta koji kroz umjetnost, edukaciju i dijalog otvara prostor za odgovorno suočavanje s prošlošću i jačanje kulture pomirenja u Crnoj Gori.
- Projekat „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“ osmišljen je kao višeslojna inicijativa koja povezuje umjetnički izraz, istraživački rad i edukativne programe, s ciljem da se o teškim temama iz novije istorije govori tačno, odgovorno i bez svrstavanja. Predstava predstavlja umjetničko-istraživački segment projekta kroz koji na precizan način prenosimo šta se dogodilo, kako se dogodilo i u kakvom su se kontekstu odvijali određeni sukobi u Crnoj Gori. Ne donosimo sud i ne pozivamo publiku da bira strane, već otvaramo prostor za razmišljanje, dijalog i preispitivanje lične i društvene odgovornosti“, naveo je Bojović.
On je istakao da je fokus predstave na jednom konkretnom događaju iz ne tako davne prošlosti Crne Gore, ali da se poruka odnosi šire na potrebu da se govori o svim žrtvama i svim zločinima, bez selektivnog pamćenja.
 
- Reakcije publike pokazuju da ovakav pristup proizvodi snažan emotivni odgovor, što potvrđuje koliko je važno da razgovaramo o prošlosti, da priznamo krivicu tamo gdje ona postoji i da odamo poštovanje svim žrtvama- kazao je Bojović.
Govoreći o dosadašnjim izvođenjima, podsjetio je da je predstava premijerno izvedena u Crnoj Poljani, zatim u Domu kulture u Bijelom Polju, dok je izvođenje u Petrovcu treće po redu.
- Vjerujemo da će predstava nastaviti da živi i u drugim opštinama, pa i na repertoarima umjetničkih institucija, jer upravo kroz umjetnost možemo doprijeti do šire javnosti i otvoriti važne društvene teme- dodao je Bojović.
Bojović je posebno naglasio značaj edukativnog segmenta projekta, koji je usmjeren prije svega na mlade. 
 
- Kroz intenzivne edukacije radimo na podizanju svijesti o štetnosti radikalizacije i etničkih podjela, jer upravo takvi obrasci ponašanja u krajnjoj liniji vode ka nasilju i zločinima- istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, interesovanje mladih za ove teme je izuzetno veliko. 
 
- Imali smo situacije da za obuku namijenjenu za 15 učesnika imamo više od 60 prijavljenih mladih ljudi. To jasno pokazuje da mladi žele da se bave ovim pitanjima, uprkos čestim tvrdnjama da nijesu zainteresovani- rekao je Bojović.
On je zaključio da su mladi često otvoreniji za različitosti i spremniji za suočavanje s prošlošću, ali da je neophodno snažnije uključiti i starije generacije. 
 
- Suočavanje s prošlošću ne može biti odgovornost samo jedne generacije to je proces koji mora uključiti cijelo društvo, kako na kolektivnom, tako i na ličnom nivou- poručio je Bojović.
Helena Jovanović nakon izvođenja predstave je rekla &nbsp;„nisam mogla da pretpostavim da će publika imati priliku da sjedi na sceni i da osjeti svu patnju, ali i sve pozitivne i negativne emocije koje su glumci proživljavali. Na taj način publika ne samo da gleda predstavu, već proživljava iskustva žrtava, počinilaca, nalogodavaca i svih onih koji su bili dio događaja o kojima predstava govori“, rekla je Jovanović.
- Odgovornost definitivno leži na nama. Mi smo generacija prekretnice ,generacija koja se suočava s prošlošću jer o njoj ima saznanja i informacije, ali i generacija koja nosi teret odgovornosti da se takvi događaji ne ponove u budućnosti- kazala je Jovanović.
Ona je jasna da je „naša &nbsp;obaveza da znanja koja imamo o prošlosti adekvatno prihvatimo, razumijemo i primijenimo na način koji će spriječiti ponavljanje istih grešaka.“ 
Prema njenim riječima, u tom procesu, umjetnost ima ključnu ulogu.
- Umjetnost je jezik duše. Da bismo razumjeli čovjekovu suštinu i došli do istinske spoznaje, moramo ići putem umjetnosti. Ona nam omogućava da se s teškim i ružnim događajima iz prošlosti suočimo na način koji je podnošljiviji, ljudskiji i dublji- zaključila je Jovanović.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). 
 
&nbsp;

"M kao Morinj": Razumijevanje prošlosti kroz različite duboke emotivne slojeve

Profesori i istraživači Univerziteta Crne Gore dobitnici su nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini, koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Odluka je donijeta nakon što je stručna komisija pregledala i ocijenila prijave pristigle na Javni poziv, vrednujući ostvarene rezultate i ukupne bodove kandidata. Na osnovu predloga Komisije, Ministarstvo je donijelo konačnu odluku o ovogodišnjim laureatima.
- Priznanja su pokazatelj konkretnih naučnih rezultata i posvećenog rada, a ove godine su pripale prof. dr Martinu Ćalasanu (Elektrotehnički fakultet) – nagrada za najuspješnijeg naučnika u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka; dr Teodori Stanković (Institut za napredne studije) – nagrada za najuspješniju mladu naučnicu do 35 godina života u oblasti društvenih i humanističkih nauka i dr Mihailu Micevu (Elektrotehnički fakultet) – nagrada za najuspješnijeg mladog naučnika do 35 godina života u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka", saopšteno je.&nbsp;
Ova priznanja za naučna dostignuća, dodaju, potvđuju kvalitet i značaj istraživačkog rada koji se sprovodi na Univerzitetu Crne Gore.
- Ona ističu posvećenost i rezultate profesora i istraživača, kao i njihov konkretan doprinos razvoju nauke i njenoj primjeni u društvu. Nagrade će dobitnicima uručiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović na svečanosti koja će biti upriličena tim povodom- piše u saopštenju.&nbsp;

UCG: Nagrade za naučna dostignuća Ćalasanu, Stanković i Micevu

Ministarstvo ekonomskog razvoja saopštilo je da će elektronski Registar zanatlija biti uspostavljen od 1. marta.
Prema njihovim riječima, Registar zanatlija predstavlja javnu, elektronski vođenu bazu podataka o zanatlijama koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore, sa ciljem uspostavljanja jedinstvene, centralizovane i ažurne evidencije u oblasti zanatstva. 
 
- Zanatlije su dužne da u roku od tri mjeseca od dana uspostavljanja Registra podnesu prijavu za upis Zanatskoj komori Crne Gore. Postupak upisa će biti jednostavan, jasno definisan i u potpunosti usklađen sa važećim propisima- navode u saopštenju.

Tag: drasko-duranovic