Ibrahimović: Srebrenica i danas izaziva muk, a razum teško pronalazi riječi
Ciljevi rezolucije, i samim tim naši zadaci kao odgovornih država i vlada su jasni - sjećanje na žrtve, očuvanje utvrđenih pravnih i istorijskih činjenica, garantovanje odgovornosti, pravde i istine, kao i snaženje svijesti o zločinu genocida koja treba da ide i dalje od genocida počinjenog u Srebrenici, kroz obrazovanje sadašnjih i budućih generacija kako se genocid nikada više ne bi ponovio bilo gdje u svijetu. Jasno je da se radi o procesima koji ne mogu biti zadatak samo jedne generacije - naveo je Ibrahimović

Srebrenica i danas, 31 godinu poslije, izaziva muk, a razum teško pronalazi riječi - poručio je ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović tokom uvodnog obraćanja u Eko zgradi povodom Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.
On je pozvao prisutne da minutom ćutanja odaju počast za 8.372 nasilno ugašena života.
- Drago mi je da vas pozdravim u ime Ministarstva vanjskih poslova. Zahvaljujem svima što ste sa nama na panelu povodom Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Neka počivaju u miru. Posebno zahvaljujem Kancelariji rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori na prihvatanju inicijative Ministarstva vanjskih poslova, i panelistima, ambasadorima Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke, zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore i izvršnoj direktorki Akcije za ljudska prava, što su prihvatili da otvoreno razgovaramo o genocidu u Srebrenici, odgovornosti, pravdi i budućnosti - naveo je Ibrahimović.
Današnji panel je, kako je rekao, u skladu i sa rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2024. godine, izraz težnje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i poziva da obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, 11. jula, djelujemo u pravcu osnaživanja i unapređenja kulture sjećanja i mira u Crnoj Gori i šire.
- Naš odgovor na pokušaje revizionizma, glorifikaciju ratnih zločinaca i govor mržnje, na koje, nažalost, nijesmo imuni ni mi u Crnoj Gori. I naša odluka da i sa zvaničnog institucionalnog nivoa potvrdimo nepokolebljivost u sprečavanju posljednje faze genocida u Srebrenici, njegove negacije i relativizacije - istakao je Ibrahimović.
On je ukazao da je Crna Gora u više navrata potvrdila svoj principijelan odnos prema događajima u Srebrenici iz jula 1995. godine, na nacionalnom nivou i u okvirima svih multilateralnih foruma - u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, OEBS, NATO i Evropskoj uniji.
- Podsjetiću na usvojenu Deklaraciju Skupštine Crne Gore o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. godine, rezoluciju Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici od 17. juna 2021. godine i podršku pomenutoj rezoluciji Generalne skupštine UN - dodao je Ibrahimović.
Usvajanje rezolucije Ujedinjenih nacija iz 2024. godine imalo je, kako je dodao, izuzetan značaj za Bosnu i Hercegovinu i države eks-YU prostora, naročito za procese tranzicione pravde i razvijanje kulture sjećanja kao nezaobilaznog puta izlječenja svakog postkonfliktnog društva.
- Ciljevi rezolucije, i samim tim naši zadaci kao odgovornih država i vlada su jasni - sjećanje na žrtve, očuvanje utvrđenih pravnih i istorijskih činjenica, garantovanje odgovornosti, pravde i istine, kao i snaženje svijesti o zločinu genocida koja treba da ide i dalje od genocida počinjenog u Srebrenici, kroz obrazovanje sadašnjih i budućih generacija kako se genocid nikada više ne bi ponovio bilo gdje u svijetu. Jasno je da se radi o procesima koji ne mogu biti zadatak samo jedne generacije - naveo je Ibrahimović.
Nedavno smo, navodi on, imali priliku da u organizaciji Akcije za ljudska prava, čujemo više detalja o Srebrenici iz ugla istorijske nauke, uključujući navode srpskog istoričara Popovića da je genocid u Srebrenici najdokumentovaniji zločin u istoriji čovječanstva.
Upravo, smatra on, takva saznanja, a koja smo imali priliku da čujemo i sa brojnih relevantnih pravosudnih adresa, nameću nam dodatnu obavezu da sistemskim pristupom osiguramo da se o genocidu u Srebrenici govori na osnovu utvrđenih istorijskih i pravnih činjenica, da razumijemo kontekst u kojem se najveći masakr na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata dogodio, da samim tim razumijemo razloge i posljedice, i da razvijamo otpornost društva na nacionalističke narative i pokušaje revizije istorije, osiguravajući time svijest sadašnjih i budućih generacija da se u Srebrenici desio genocid i da su za počinjeni zločin osuđena 54 pojedinca na ukupno 781 godinu zatvora i 5 doživotnih kazni.
- Da presude najviših međunarodnih instanci potvrđuju isključivo individualnu odgovornost i da samim tim svaki pokušaj prebacivanja krivice ili dovođenja u vezu jednog naroda sa zločinom genocida, ovdje ili bilo gdje drugo u svijetu, nije ništa drugo do čin odbijanja istine i čin negacije genocida - jasan je Ibrahimović.
Da još nijesmo do kraja izveli proces tranzicione pravde, odnosno suočavanja sa prošlošću, istinom i odgovornošću, potvrđuju, kaže on, i izvještaji o napretku Evropske komisije u odnosu na pojedinačne zemlje regiona i njihove integracione procese i izvještaji ugovornih tijela UN i Rezidualnog mehanizma u Hagu.
- Uvjeren sam da je održiv mir u regionu moguć samo suočavanjem sa mračnom prošlošću, utvrđivanjem istine i privođenjem odgovornih pravdi. To je preduslov razvoja zdravih društava, otpornih na sve oblike kršenja ljudskih prava i sloboda. Potvrđujući našu opredijeljenost da razgovaramo o prošlosti, da preuzimamo odgovornosti, idemo korak više na putu postizanja istinskog razumijevanja i pomirenja, i time prosperiteta i jedinstva budućih generacija u Crnoj Gori i regionu - naveo je Ibrahimović.
Ukazao je da je Nelson Mendela u jednom od svojih obraćanja Južnoafričkoj komisiji za istinu i pomirenje, s početka 1996. godine, govorio o vanrednoj težini procesa suočavanja s prošlošću i ogromnim posljedicama koje odluke Komisije imaju za budućnost južnoafričke nacije.
- Govorio je kako su često trpjeli kritike jer nisu pristajali na savjete da prošlost treba zaboraviti. Naprotiv, Mandela je tvrdio da mogu da oproste, ali ne i da zaborave, te da izbor njegove nacije nije da li prošlost treba da se otkrije, već da se osigura da se ona sazna na način koji promoviše pomirenje i mir. U ovom kontekstu, na kraju, duboku zahvalnost upućujem direktoru Memorijalnog centra Srebrenica, gospodinu Emiru Suljagiću, na učešću na današnjem događaju putem video poruke i vitalno važnom doprinosu Centra, pod njegovim vođstvom, u očuvanju sjećanja i istine o žrtvama Srebrenice - zaključio je Ibrahimović.