Ivanović: Besramni dokumentarni uradak srdžba izrečena na najprimitivniji način prema crnogorskoj i cetinjskoj slobodi
Besramni dokumentarni uradak mogu da razumijem kao srdžbu izrečenu na najprimitivniji način u odnosu na crnogorsku i cetinjsku slobodu - kazao je profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Veselin N. Ivanović, reagujući povodom emitovanja skarednog dokumentarca "Referendum: Priča o izmišljenoj slobodi" na televizijama s nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori.
Kako je naveo, kao rođeni Cetinjanin do zadnjeg dana svog života, bestijalni i besramni dokumentarni uradak (u pokušaju) Centra za društvenu stabilnost iz Novog Sada može jedino da razumije kao srdžbu i bijes, gotovo duševnu bol izrečenu na najprimitivniji i najniži znani način, i to u odnosu na crnogorsku, posebno cetinjsku slobodu, slobodarski duh i vjekovnu borbu za slobodu.
- Na isti način na koji se vuk ili soko ne mogu viđeti u cirkusu, valjda zato što se ne mogu odreći svoje slobode, tako i Cetinje i njegovi žitelji vjekovama pružaju otpor mnogim porobljivačima u pokušaju, bilo da je riječ o srednjovjekovnim Srbima, bilo Turcima, Francuzima, Austrougarima, Italijanima ili Njemcima. Ili današnjoj zvaničnoj Srbiji - poručuje Ivanović.
Ističe da i danas Cetinje i Cetinjani pružaju najznačajniji otpor nasrtajima na Crnu Goru, crnogorsku naciju i identitet.
- Kreatori sramnog uratka trebalo bi da se zapitaju kako to da "italijanska kopilad" na isti način ośećaju i žive slobodu kao oni Crnogorci vjekovima unazad? Neće li biti da je riječ o čistoj i jedinstvenoj krvi i prije 2WW i nakon njega? Taman onako jedinstvenoj kako jedinstvenu krv u svojim žilama nose sokolovi i vukovi... - kazao je Ivanović.
Kada je riječ o mizoginom i seksistickom nasrtaju, kako je ocijenio, treba samo podśetiti na činjenicu da majka, sestra i žena u Crnoj Gori nikad nijesu razmjenjivane kao roba, bez obzira o kom ovozemaljskom interesu bila riječ.
- To su ipak "vrijednosti" nekih drugih "civilizacija". Kreatorima ovog morbidnog i bestidnog sadržaja umjesto odgovora kojega nijesu dostojni treba parafrazirati Njegoša: kako svinja da razumije sokola kad joj je lijepo u blatu u kome se valja. Dodao bih, samo zato što nije upoznala bolje uslove od uslova života u tom blatu - zaključio je Ivanović.