<article>Novska lista osvojila je 10 mandata na lokalnim izborima u Herceg Novom. To je dobar rezultat, zadovoljan sam. 43 odsto više glasova imamo nego na prošli izborima - kazao je nosilac te liste Miloš Konjević.On je čestitao Stevanu Katiću iz Demokrata koji je osvojio 12 mandata. - I dalje ćemo sarađivati sa članicama koalicije koja je na vlasti - poručio je Konjević. Zahvalio je premijeru Milojku Spajiću. Spajić kaže da je srećan što je dio priče i što je mogao "malo da doprinese ovoj pozitivnoj atmosferi".</article>

Novska lista osvojila je 10 mandata na lokalnim izborima u Herceg Novom. To je dobar rezultat, zadovoljan sam. 43 odsto više glasova imamo nego na prošli izborima - kazao je nosilac te liste Miloš Konjević.
On je čestitao Stevanu Katiću iz Demokrata koji je osvojio 12 mandata.&nbsp;
- I dalje ćemo sarađivati sa članicama koalicije koja je na vlasti - poručio je Konjević. Zahvalio je premijeru Milojku Spajiću.&nbsp;
Spajić kaže da je srećan što je dio priče i što je mogao "malo da doprinese ovoj pozitivnoj atmosferi".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novska lista

Milojko Spajić

Miloš Konjević

Politika

Konjević: Novska lista osvojila 43 odsto više nego ranije, sarađivaćemo sa članicama koalicije na vlasti

Novska lista osvojila je 10 mandata na lokalnim izborima u Herceg Novom. To je dobar rezultat, zadovoljan sam. 43 odsto više glasova imamo nego na prošli izborima - kazao je nosilac te liste Miloš Konjević.
On je čestitao Stevanu Katiću iz Demokrata koji je osvojio 12 mandata. 
- I dalje ćemo sarađivati sa članicama koalicije koja je na vlasti - poručio je Konjević. Zahvalio je premijeru Milojku Spajiću. 
Spajić kaže da je srećan što je dio priče i što je mogao "malo da doprinese ovoj pozitivnoj atmosferi".

Povodom predstojećeg vjerskog praznika Uskrsa, za zaposlene pravoslavne i rimokatoličke vjeroispovjesti neradni dani biće petak 18. april, nedjelja 20. april i ponedjeljak 21. april, saopšteno je iz iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.&nbsp;
Kako je navedeno, vjernici pravoslavne i rimokatoličke vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika.&nbsp;
- Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu - navode u saopštenju.&nbsp;

Neradni dani za Uskrs: 18, 20, i 21. april

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju oslobađanje kazahstanske aktivistkinje za ljudska prava Dine Smailove od strane Višeg suda u Podgorici.
Smailova je juče uhapšena u Crnoj Gori na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisao Kazahstan, jer se protiv nje u toj državi vode krivični postupci zbog navodne prevare u vezi upotrebe donacija u vrijeme kada se nalazila u Gruziji, a ne u Kazahstanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz HRA i CŽP podsjećaju da je ona borkinja protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja u Kazahstanu, osnivačica Fondacije NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju), organizacije koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti.
Smailova je u Crnoj Gori od oktobra 2023. godine, kada je zajedno sa suprugom zatražila azil u našoj državi zbog progona po političkom osnovu u Kazahstanu.
HRA i CŽP očekuju da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-prosla-sam-kroz-progon-i-hapsenje-cekam-odluku-o-azilu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Prema izvještaju Amnesty International, Kazahstan se obračunava sa građanskim aktivistima tako što ih pretvara u političke zatvorenike. Ta država je na lošem glasu po pitanju poštovanja ljudskih prava, što stvara ozbiljnu sumnju da bi Smailova u slučaju ekstradicije bila izložena progonu, a ne pravičnom suđenju - podsjećaju u HRA i CŽP.
Napominju da, iako će se ekstradicioni postupak po zahtjevu Kazahstana nastaviti, u slučaju da dobije azil Smailova neće biti izručena toj državi.
- Apelujemo na nadležni MUP da prilikom donošenja odluke o azilu razmotri vrlo zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u toj azijskoj državi - ističe se u saopštenju.
Smailovu je na današnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici zastupao advokat Dalibor Tomović.

HRA i CŽP: MUP da hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove

Policijski službenici Nacionalne policije Bugarske su juče, u saradnji sa Fast timom NCB Interpola Podgorica, uhapsili visokorangiranog člana jedne organizovane kriminalne grupe u Bugarskoj, po crvenoj međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Podgorica, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Portala ETV, radi se o crnogorskom državljaninu Aleksandru Ljumoviću (42), koji prema policijskoj evidenciji važi za pripadnika "Kavačkog klana".
- Za A. Lj. je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu potjernicu radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv imenovanog vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio četiri krivična djela, od kojih tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i jedno krivično djelo teṣ̌ko ubistvo putem pomaganja - precizirali su iz Uprave policije.
Ističu da je Ljumović, intenzivnom višemjesečnom saradnjom između Tima za ciljane potrage Crne Gore i partnerske službe Bugarske, ovaj visokorangirani član jedne organizovane kriminalne grupe lociran i uhapšen u jednom elitnom kvartu Sofije.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih institucija organa za sprovođenje zakona Crne Gore i Bugarske kao i nastavak komunikacije između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Sofija sa ciljem njegovog izručenja Crnoj Gori - dodaju iz Uprave policije.
Preciziraju da je od 1. januara do 15. aprila ove godine uhapšeno 18 osoba na teritoriji drugih država, po međunarodnim potjernicama koje je raspisao NCB Interpol Podgorica, dok su pripadnici Uprave policije u Crnoj Gori uhapsili 22 osobe postupajući po međunarodnim potjernicama.
- Sektor za borbu protiv kriminala preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti sa ciljem lociranja međunarodno traženih osoba, članova organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba, sa primarnim fokusom njihovog stavljanja pod kontrolu, obezbjeđenja njihovog prisustva u krivičnim postupcima ili izdržavanja kazni zatvora kao i neutralisanja njihovog djelovanja dok se nalaze na slobodi - kazali su iz Uprave policije.

U Bugarskoj uhapšen visokorangirani član OKG Aleksandar Ljumović, lociran u elitnom kvartu Sofije

Viši sud u Podgorici, odlučujući o zahtjevu Kazahstana za izručenje, oduzeo je putne isprave Dinari Smailovoj, iako su Ujedinjene nacije još avgusta 2024. godine dopisom upozorile Vladu Crne Gore da je riječ o braniteljki ljudskih prava?! Prema informacijama ETV, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović uopšte nije obavijestio crnogorsko pravosuđe o dopisu Ujedinjenih nacija, a crnogorska policija je Smailovu tretirala kao opasnu kriminalku: ona je uhapšena protekle noći a danas je sa lisicama na rukama sprovedene u Viši sud. &nbsp;&nbsp; -Želimo da skrenemo pažnju Vladi Vaše Ekselencije na informacije koje smo dobili u vezi sa navodnim nadzorom gospođe Dinare Smailove i njenog supruga g. Almata Mukhamedzhanova u Crnoj Gori i navodnog rizika od izručenja gospođe Smailove Kazahstanu, gdje se navodno suočava sa krivičnom gonjenjem zbog svog legitimnog rada na polju ljudskih prava – piše u dopisu Vladi Crne Gore od 20. avgusta 2024. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415120452_6803d2453c133bfb83bf6c5a02f04c4574ff9b1394119c93a14412d05caaf0a9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415120452_6803d2453c133bfb83bf6c5a02f04c4574ff9b1394119c93a14412d05caaf0a9" data-rendition-name="original" width="980" height="688" loading="lazy" alt="UZALUDNA OBAVIJEST: Pismo upućeno Vladi Milojka Spajića 20. avgusta 2024. godine"> <figcaption>UZALUDNA OBAVIJEST: Pismo upućeno Vladi Milojka Spajića 20. avgusta 2024. godine(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz Ujedinjenih nacija upozoravaju Vladu Crne Gore da je Dinara Smailova ,,braniteljica ljudskih prava” i osnivačica fondacije “NemolchiKZ”(Ne šuti). Objanjeno je da NVO Dinare Smailove koristi društvene mreže za objavljivanje slučajeva nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, razotkrivanje navodne neaktivnosti organa za provođenje zakona i dijeljenje informacija o ljudskim pravima. Osim toga, pruža i podršku žrtvama nasilja i njihovim porodicama, zajedno sa svojim mužem Almatom Mukhamedžanovim. &nbsp; -Krivična prijava protiv gospođe Dinare Smailove i njeno stavljanje na međunarodnu poternicu upućeni su u dopisu Vladi Kazahstana od 18. marta 2024. (AL KAZ 1/2024). Uprkos odgovoru koji smo dobili od Vlade Kazahstana 27. maja 2024., i dalje smo zabrinuti zbog nje i situacije njenog supruga – obavještavaju iz UN Vladu Crne Gore. &nbsp; Dinara Smailova i Almat Mukhamedžanov borave u Crnoj Gori od 8. oktobra 2023. godine, a 26. oktobra iste godine podnijeli su zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore za status međunarodne zaštite. Od tada iz crnogorskog MUP-a – punih 14 mjeseci - nije bilo odgovora?! Prema informacijama Ujedinjenih nacija, vlasti Kazahstana su redovno pratile bračni par Smailov-Mukhamedžanovim. &nbsp; -Između decembra 2023. i marta 2024. godine, neidentifikovane osobe – konkretno tri muškarca i jedna žena, navodni agenti Kazahstana – su pratili i fotografisali gospođu Smailovu i gospodina Muhamedžanova u najmanje četiri navrata. U dva slučaja su navodno prišli odvojeno gospođi Smailovoj i g. Muhamedžanovu (ona u kafiću, on u prodavnici), fotografisali izbliza, a zatim otišli. U drugim slučajevima navodno su ih zajedno fotografisali na ulici i u kafiću – izvještavaju UN 20. avgusta 2024. godine Vladu Crne Gore. &nbsp; Od crnogorskih vlasti su zatraženi komentari ili dodatne informacije o slučaju Dinare Smailove, a pogotovu o ,,mjerama zaštite protiv protjerivanja” ka i da se objasne da li su ,,sve radnje u skladu sa međunarodnim obavezama Vlade”, misleći prije svega na uočeno praćneje bračnog para iz Kazahstana. &nbsp; -Bili bismo zahvalni da dobijemo odgovor u roku od 60 dana. Nakon ovog kašnjenja, ova komunikacija i svaki odgovor koji dobijete od Vlade Vaše Ekselencije bit će objavljeni putem web stranice za izvještavanje o komunikacijama. Oni će također naknadno biti dostupni u uobičajenom izvještaju koji će biti predstavljen Vijeću za ljudska prava- naglašava se u dopisu crnogorskim vlastima. &nbsp; Nema informacija da je zvanična Podgorica uopšte reagovala, a na osnovu ponašanja crnogorskog MUP-a koji je uhapsio i sproveo Smailovu do Višeg suda čini se da ministar Šaranović uopšte nije uvažio argumente iz Ujedinjenih nacija.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-prosla-sam-kroz-progon-i-hapsenje-cekam-odluku-o-azilu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

BRUKANJE DRŽAVE: Viši sud tretirao aktivistkinju iz Kazahstana kao kriminalku, Spajićeva Vlada oćutala zahtjev Ujedinjenih nacija?!

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Konjević: Novska lista osvojila 43 odsto više nego ranije, sarađivaćemo sa članicama koalicije na vlasti

Tagovi

Neradni dani za Uskrs: 18, 20, i 21. april

HRA i CŽP: MUP da hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove

U Bugarskoj uhapšen visokorangirani član OKG Aleksandar Ljumović, lociran u elitnom kvartu Sofije

BRUKANJE DRŽAVE: Viši sud tretirao aktivistkinju iz Kazahstana kao kriminalku, Spajićeva Vlada oćutala zahtjev Ujedinjenih nacija?!

PRATITE TVe UŽIVO