Lunić: Rusija destabilizuje Evropu hibridnim operacijama, Zapadni Balkan posebno ranjiv; Veljan: Moskva ne pokušava da ubijedi građane da je u pravu, već da Zapadu ne mogu vjerovati

Rusija kroz sabotaže, hibridne operacije, propagandu i dezinformacije nastoji da destabilizuje evropska društva, oslabi podršku Ukrajini i produbi nepovjerenje građana u institucije, ocijenio je geopolitički i bezbjednosni analitičar Nikola Lunić na završnoj tematskoj sesiji regionalne konferencije PLENUM 2026, pod nazivom „Evropa između ruskih prijetnji i neizvjesnih NATO garancija“.

Rusija u Srbiji ne gradi uticaj oslanjajući se na jednog političkog aktera, već stvara široku mrežu političkih i drugih veza, istakao je Lunić i upozorio da su sabotaže, propaganda i dezinformacije postale dio savremenog bezbjednosnog okruženja, a da je Zapadni Balkan posebno izložen takvim prijetnjama.

Lunić je kazao da Moskva, u kontekstu rata u Ukrajini, nastoji da destabilizuje i druge djelove svijeta kako bi skrenula međunarodnu pažnju i oslabila podršku Kijevu. Naglasio je da su hibridne prijetnje postale sastavni dio savremenog bezbjednosnog okruženja, kojem je Zapadni Balkan posebno izložen.

Upozorio je na opasnost od sabotaža, navodeći primjer eksplozija u fabrici „Sloboda“ u Čačku 2021. godine, čije okolnosti, prema njegovim riječima, nijesu dovoljno rasvijetljene, kao i šest slučajeva sabotaža u evropskoj vojnoj industriji tokom ove godine.

Podsjetio je da je NATO na samitu u Vašingtonu prepoznao ozbiljnost hibridnih prijetnji, koje mogu dostići nivo koji bi opravdao aktiviranje člana 5, odnosno mehanizma kolektivne odbrane.

Govoreći o ruskom uticaju u Srbiji, Lunić je ocijenio da Moskva ne računa na jednog političkog aktera, već gradi široku mrežu uticaja.

— Rusija se u Srbiji ne kladi na jednog konja, već je kupila cijelu ergelu i cijeli hipodrom — kazao je Lunić, povezujući takvo djelovanje sa konceptima takozvanog „Srpskog sveta“, koji je promovisao Aleksandar Vulin, i „srpskog integralizma“, koji zagovara Milo Lompar.

Kritikovao je i način kreiranja bezbjednosne politike u Srbiji, ocjenjujući da su ministarstva funkcionisala poput zasebnih feuda, što je, prema njegovim riječima, omogućilo Vulinu da u strateške dokumente ugradi saradnju sa ruskim službama.

Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, Lunić je izrazio uvjerenje da studentski pokret prepoznaje da je budućnost zemlje na Zapadu i u Evropskoj uniji. Naglasio je da izbori nijesu bili referendum o spoljnoj politici ili Kosovu, već o kriminalu i karakteru prethodne vlasti.

— Horizontalna struktura studentskog pokreta otežavala je pokušaje njegovog podrivanja, ali će sada, kada preuzima vlast, morati da izgradi i vertikalnu strukturu — naveo je Lunić, ocjenjujući da novu vlast čekaju stabilizacija države i definisanje ozbiljne nacionalne i bezbjednosne strategije.

Brigadni general i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević govorio je o zavisnosti evropske bezbjednosti od Sjedinjenih Američkih Država, ističući da jačanje evropske odbrane mora biti komplementarno NATO-u, a ne njegova zamjena.

— Administracija Donalda Trampa osvijestila je Evropsku uniju da mora sa više pažnje da se posveti sopstvenoj bezbjednosti. Kada govorimo o bezbjednosti i odbrani Evrope, EU neće dozvoliti dupliranje kapaciteta. Države članice EU ujedno su većinom i članice NATO-a, koji je imao puno pravo kada je Rusiju označio kao opasnost. Ne bi bilo dobro da EU formira radna tijela koja bi donosila iste odluke i duplirala postojeće kapacitete — kazao je Lazarević.

Izrazio je uvjerenje da SAD neće napustiti NATO niti prepustiti Evropu ruskim prijetnjama.

— Kroz svoj rad stekao sam utisak da NATO ima mehanizme za brze odgovore kada je bezbjednost ugrožena i da će EU nastaviti da koristi te mogućnosti koje joj nedostaju — poručio je Lazarević.

Govoreći o pouzdanosti savezničkih garancija, naglasio je da su ažurirani i ostvarivi vojni planovi, usklađeni sa procjenama bezbjednosnih prijetnji, temelj efikasne kolektivne odbrane.

— NATO ima ostvarive planove, a članice EU svoje planove zasnivaju na njima. Najvažnije je spriječiti strateško iznenađenje, a NATO i EU na tome rade 24 sata dnevno — kazao je on.

Ukazao je i na značaj vojne mobilnosti, odnosno prilagođavanja kritične infrastrukture kako bi se omogućilo brzo kretanje savezničkih snaga kroz Evropu. Iako je EU već usvojila brojna dokumenta i procjene, njihova primjena zahtijeva uklanjanje pravnih, administrativnih i infrastrukturnih prepreka.

Lazarević je upozorio i na značaj otpornosti civilnog stanovništva, navodeći da kretanje vojnih trupa može izazvati poremećaje u svakodnevnom životu građana, dok protivnici nastoje da oslabe sposobnost društava da odgovore na takve izazove.

— EU treba da donese krupne odluke o pravnoj koordinaciji među članicama, kako bi se omogućilo kretanje, a civilni sektor pronašao svoje mjesto i ulogu. Nijedna članica ne želi da izgubi svoj suverenitet, a sve to treba ostvariti u što kraćem roku — upozorio je Lazarević.

Projektna menadžerka i istraživačica Atlantske inicijative Nejra Veljan ukazala je da se ruska propaganda ne može posmatrati odvojeno od nepovjerenja građana u institucije, koje stvara pogodno tlo za dezinformacije i manipulacije.

Posebno je izdvojila koncept kognitivnog ratovanja, čiji cilj nije nužno da građani povjeruju u određene neistine, već da budu preplavljeni informacijama do mjere u kojoj gube sposobnost razlikovanja pouzdanih izvora.

— Rusija ne pokušava toliko da uvjeri građane da je ona u pravu, koliko da ih ubijedi da Zapadu ne mogu vjerovati — naglasila je Veljan, objašnjavajući da se propaganda sve snažnije oslanja na kulturološke i vrijednosne teme.

Prema istraživanjima Atlantske inicijative, posebno se instrumentalizuju pitanja tradicionalne porodice, položaja žena i seksualnih manjina, kroz koja se Zapad predstavlja kao prijetnja tradiciji, a Rusija kao njen zaštitnik. Takvi narativi, kako je navela, ciljano djeluju na emocije građana, naročito u patrijarhalnim društvima.

Kao primjer navela je rusku propagandnu mrežu „Ribar“, aktivnu i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, čije djelovanje, prema njenim riječima, obuhvata ne samo proizvodnju propagandnog sadržaja već i povezivanje sa institucijama.

Veljan je izrazila skepticizam u pogledu spremnosti institucija Bosne i Hercegovine da se suprotstave ruskom uticaju, upozoravajući da pojedini domaći političari zastupaju stavove podudarne sa ruskim interesima, dok bezbjednosne službe nemaju dovoljno kapaciteta za odgovor.

— U BiH trenutno imamo više od 150 aktivnih mreža na Telegramu, među kojima su ekstremističke i desničarske grupe, kao i proruski kanali koji šire sadržaje o NATO-u, Ukrajini, Zapadnom Balkanu i rodnim pitanjima — navela je Veljan.

Upozorila je da takvi sadržaji preplavljuju društvene mreže, koje su glavni izvor informisanja mladih, dok se slični obrasci informacionog uticaja mogu prepoznati i u Njemačkoj, kroz podršku Alternativi za Njemačku (AfD).

Zaključila je da u Bosni i Hercegovini i dalje izostaje snažnija društvena mobilizacija mladih, kakva je prisutna u pojedinim drugim državama regiona i Evrope.

Panel je moderirao novinar Adnan Rondić.

Konferenciju PLENUM 2026 zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Evropski fond za Balkan (EFB). Skup je okupio više od 70 predstavnika institucija, akademske zajednice, civilnog društva i stručnjaka iz Crne Gore, regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije, otvarajući prostor za razmjenu perspektiva o demokratskoj i evropskoj budućnosti regiona.