Rastoder: Ponosan sam što sam učestvovao u obnovi nezavisnosti Crne Gore

Ponosan sam što sam bio dio privilegovane generacije kojoj je ukazana čast da učestvuje u obnavljanju nezavisnosti Crne Gore - kazao je akademik Šerbo Rastoder, ističući da je 21. maj 2006. godine najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji.

On je to poručio na Svečanoj akademiji, koju je Demokratska partija socijalista upriličila u Nikšićkom pozorištu, povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, kojoj su prisustvovali učesnici iz svijeta politike, kulture, medija, biznisa.

- Osjećao sam se ponosnim jer su manjinske nacionalne zajednice glasale za samostalnost u procentu od 82-96,4 odsto i to nije zasluga nikoga pojedinačno, posebno onda kad se ima na umu da manjinske nacionalne zajednice nijesu glasale samo za nezavisnost, nego su sebe investirale u zajedničku kuću - kazao je Rastoder.

Akademik Rastoder je podvukao da, 20 godina kasnije, bez obzira na to što današnja politika liči na buvlju pijacu na kojoj neki novi kupci trguju starim foteljama – što se tiče Crne Gore i njene kuće, ako bi zavisila od volje manjinskih nacionalnih zajednica, ona je u sigurnim rukama.

Na kraju kraju svog izlaganja, Rastoder se obratio bivšem predsjedniku države Milu Đukanoviću.

- Na skupu u Podgorici nijesam htio da spominjem Vaše ime, iz razloga što nijeste bili tu, ali sada se nalazim pozvanim i ne manje obaveznim da Vam poručim sljedeće: Vi ste zaista najzaslužniji čovjek za obnovu crnogorske nezavisnosti, ili da ne bi neko shvatio tradicionalno crnogorsko poltronisanje – jedan od najzaslužnijih. Potonje je vrijeme pokazalo da je mnogo teže ponovo graditi nego čuvati sagrađeno. Osjećam zadovoljstvo što vidim neku novu generaciju koja ima šansu da sudbinu ove države profiliše i kroz naše greške, jer država je, ipak, iznad svih nas - poručio je Rastoder.

Dinoša: Referendum najveći projekat i društveni događaj u novijoj istoriji Crne Gore

Diplomata i politički aktivista Ferhat Dinoša kazao je da je referendum najveći projekat i društveni događaj u novijoj istoriji Crne Gore i da on ne bi bio ostvaren bez pragmatične, mudre i odlučne politike DPS-a i njenog tadašnjeg lidera Mila Đukanovića i njegove partnerske saradnje sa glavnim strankama nacionalnih manjina i njihovim liderima.

- Imao sam sreću i volju da u najvećem projektu budem “manjinski aksionar“ i da plodotvorno sarađujem s njegovim arhitektom i neimarom – najvećim sinom savremene Crne Gore, Milom Đukanovićem. Ta saradnja je bila plodotvorna, jer se u nju ušlo iskreno i bezrezervno - poručio je Dinoša.

Podsjetio je na razgovor, uoči te saradnje, u kojem su Đukanović i on “sveli račune”, te s prisutnima podijelio priču o tome kako je Đukanović bio svjestan da bez manjina nema projekta.

- Đukanović mi se jednog dana obratio riječima: „Ferhate, ja sam u ovaj projekat ušao bespovratno. Ako u njemu vidiš interes i za Albance, neophodan si mi“, na šta sam brzo odgovorio: “Da, u njemu vidim i interes za Albance - istakao je Dinoša.

Prema njegovim riječima, to da je najteža politička odluka stalno napadanog i nikad posustalog Mila Đukanovića bila priznanje Kosova.

- Ali ga je ona, kao crnogorskog državnika, trajno smjestila među vječne prijatelje Albanaca, čiju naklonost je stekao još 1999. godine kada je Crna Gora bila otvorena za 100.000 prognanih Albanaca s Kosova - dodao je Dinoša.

Imao je poruku i za one koji bi opet da "mešetare" po Crnoj Gori, da je zavade sa susjedima ili da je njima potčine.

- Nema toga koji će moći da preinači odluku građana Crne Gore iz 2006. godine i odluku njene Vlade iz 2017. godine kojom je prva zapečaćena – Crna Gora ostaje bezbjedna kao jadranska kapija NATO-a. Živjeće nezavisna i suverena Crna Gora, majka i dadilja njene čeljadi - poručio je Dinoša.

Sa Svečane akademije, koja je održana po sloganom “Moramo zajedno!”, poslata je snažna poruka da smo kad smo zajedno veći od Lovćena i svih naših gora.

- Kad smo zajedno – mi jesmo Crna Gora - zaključuje se u saopštenju.