Iako su u posljednje dvije godine zabilježeni određeni pomaci, oni nijesu dovoljni da se govori o stvarnoj evropeizaciji zemlje, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je istakla da evropski put Crne Gore nije samo tehničko ispunjavanje kriterijuma, već test zrelosti društva i stabilnosti institucija. 
Prema njenim riječima, najveći izazov leži u nedostatku političke volje i unutrašnje kohezije oko evropske agende, što ugrožava kredibilitet države i stvara rizik od promašenih prioriteta.
- Tri su ključna uslova za 2026. godinu: vrijednosna dosljednost, aktivno uključivanje građana i društva, te puna institucionalna odgovornost. Samo dosljedna primjena evropskih vrijednosti može Crnu Goru učiniti stabilnim i pouzdanim partnerom EU. Evropski put je prilika da sazrimo kao društvo, ali to zahtijeva rad, red i disciplinu mnogih aktera - kazala je ona.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, večeras je u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore održana 35. sesija Ius Foruma pod nazivom "Quo vadis, Crna Goro - perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini".
Otvarajući sesiju Ius Foruma predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović, naglasio je da umjesto izgradnje sistema vladavine prava i društva evropskih vrijednosti danas imamo "sistem antisistema" i "formalnu evropeizaciju bez sadržaja", koja daje rezultate samo u spoljno političkom aspektu, bez suštinskih efekata po samo biće crnogorskog društa. 
- Promjena tog obrasca u 2026. godini je uslov svih uslova da bi Crna Gora u EU ušla ne samo "teritorijalno" već i društveno konsolidovana na temeljnim vrijednostima zapadne civilizacije - dodao je on.
Psiholog Radoje Cerović ukazao na dva duboka i posebno problematična procesa koji se ne vide na površini društvenih zbivanja. 
- To je dramatični pad sekularnosti i pad u mjerama međuljudskog povjerenja. Radi se o dugotrajnim procesima koji se tesko zaustavljaju ili vraćaju unatrag a krajnji efekat je trajna devastacija perspektive vladavine prava i stvaranja drustva nalik na društva EU - istakao je Cerović.
Prof. dr Srđa Pavlović ukazao je da su pogrešne identitetske politike razorile crnogorsko društvo i da su takve identitetske politike već decenijama temeljno rastakale crnogorsko društvo fokusifajuci se na pojedinačno etnicko i nacionalno, onemogućavajući konstituisanje istinskog gradjanskog jezgra koje bi bilo sposobni da ponudi političku opciju centra. Ono što Crna Gora danas živi je metastaza identitetskih politika koja neminovno vodi cijelo društvo u tamu nepovrata.
Akademik Šerbo Rastoder cijeni da istorija istoriografije nije ništa drugo nego istorija revizionizma ako bi se ta pojava shvatila kao proces ponovnog razmatranja već poznatih ćinjenica ili postavljanja novih pitanja.
- Ona je legitimni metod, ako je usaglašen sa osnovnim postulatima metodologije istorije. Međutim, ako se “revizionizam” posmatra kao ideološka konstrukcija “novih činjenica” zasnovana na prevrednovanju postojećih, bez uporišta u saznanju i novim dokazima, riječ je o političkom nasilju nad istorijom kao naukom - pojasnio je Rastoder.
On je istakao da se revizionisti, po prirodi, množe sa svakom promjenom ideološke paradigme i njih će uvijek biti. 
- Oni nijesu nikada bili opasnost za istorijsku nauku i u tom smislu ne zavređuju pažnju. Zato njih prepoznaju kao “opasnost” prisutnu u javnom prostoru i to je polje sukoba ideologija zaključio je Rastoder.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

Prof. dr emeritus Šerbo Rastoder uputio je javno izvinjenje Boženi Jelušić koju je, kako je istakao, nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama u diskusiji tokom predstavljanja knjige sjećanja učesnika napada na Dubrovnik i učesnika odbrane tog grada 1991-1992. godine, koju je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u petak 5. decembra.
U ispravci koju je ova nevladina organizacija dostavila javnosti Rastoder navodi da mu se potkrala greška kada je govorio na temu obrazovanja i udžbenicima koji govore o toj temi.
On je, tokom promocije, kazao da u školi nije moguće učiti o pohodu na Dubrovnik, jer je crnogorska vlast tražila da u udžbenicima drugačije piše. Rastoder je kazao da u školskim udžbenicima nema lekcija o ratu jer je udžbenik čiji je koautor, zabranjen. 
- Čitava Crna Gora je to prećutala. Tada je predsjednica komisije bila moja bliska prijateljica Božena Jelušić… Sjećam se da je uslov da odobre udžbenik tada bio da promijenim stav da je Crna Gora bila u ratu. Ja sam rekao – ‘ljudi, je li ovo normalno?’ Dakle, od mene je zvanično traženo da kažem da Crna Gora nije bila u ratu, a ja bježao iz vojske da ne idem na Dubrovnik - rekao je Rastoder tokom diskusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzarobljenik-u-logoru-morinj-recenica-dobar-dan-ljudi-nam-je-znacila-jer-smo-bili-ustase-zenge-koljaci-goranovic-nista-od-onoga-sto-je-vlast-plasirala-uoci-napada-na-dubrovnik-nije-bila-istina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rastoder u ispravci navodi da je nakon reagovanja Jelušić i provjere utvrđeno da je tada predsjednik Savjeta bio Radovan Damjanović.
- Ovu priliku koristim da se javno izvinim Boženi Jelušić zbog činjenice da sam je nenamjerno pomenuo u kontekstu koji nije odgovarao činjenicama. Tim prije što se Božena Jelušić kao predsjednica Savjeta za srednje obrazovanje javno ogradila od odluke da udžbenik ne ulazi u sistem obrazovanja i bila, po mojim saznanjima, jedina članica Savjeta koja se usprotivila ovoj odluci - istakao je Rastoder. 
Prema raspoloživim dokumentima, kako dodaje, početne inicijative o “zabrani” udžbenika su potekle od dr Šefketa Krcića i dr Stanića.
- Tada prvaka jedne srpske stranke, međutim iza čitave hajke na udžbenik je stajao tadašnji “aktuelni vladajući vrh, koji se u njemu jasno i precizno prepoznao” - zaključio je Rastoder.

Rastoder uputio javno izvinjenje Jelušić: Bila jedina koja se usprotivila odluci da se zabrani školski udžbenik sa lekcijom o ratu

Na ulazu u mjesno groblje u Pavinom Polju od prošle godine do danas stoji tabla s nazivom „Srpsko pravoslavno groblje“, a Portalu ETV nijesu odgovorili iz Opštine Bijelo Polje na pitanja koja sam im uputili prije duže od dvije sedmice. Pitanja smo dostavili predsjedniku Opštine Petru Smoloviću, a pitali smo ga zašto, nakon što je Mjesna zajednica odbila da ukloni tablu on nije naložio da ona bude uklonjena, te da li i on smatra, kako su se pravdali iz Mjesne zajednice, da bi taj čin značio „narušavanje međuljudskih i međunacionalnih odnosa, diskriminaciji prema nekoj grupi građana ili naciji i sl“? Pitali smo i da li je u ovom slučaju postupala Komunalna inspekcija. Nepoznati „topografi“ u septembru prošle godine postavili su u Pavinom Polju table sa izmišljenim nazivima lokalnih sela, pa su Muslići, Babajići, Čokrlije... postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica, a mjesno groblje je dobilo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Table su bile ispisane na ćirilici. Informaciju je objavio Portal Antena M 12. septembra, a bjelopoljske vlasti odmah su reagovale. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović tada je Portalu ETV da su uklonjene sve table, osim ispred groblja, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091817090_507709cc3875685b746a2c7b5574257abae62702ecaa983b662043776b779a1b" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju"> <figcaption>Sporna tabla ispred Mjesnog groblja u Pavinom Polju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ispostavlja se da do danas nijedna institucija u gradu i Državi Crnoj Gori nema ingerencije da ukloni spornu tablu?! Smolović je tada rekao da su uputili dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, te da će se obratiti i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv toga groblja ne nosi ni vjerska, ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je on tada. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju nijesu formirali predmet - ocijenili su da nema ništa sporno što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice.&nbsp; - Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta - ocijenio je prošlog septembra za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. Potreba da i groblje bude „srpsko“, istakao je on, je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti. Mr Veselin Konjević, profesor istorije, rekao je da nema dileme da je postavljanje tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Naši sagovornici su tada ukazali na činjenicu da je ovo još jedan pokušaj prekrajanja istorije i „ubijanja“ svakog dokaza postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju i pokušaj brisanja jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom masakru pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su tada upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od toga masovnog zločina, koji mnogi istoričari tretiraju kao genocid. Muslimani su na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – podsjetio je Rastoder. Na groblju u Pavinom Polju sahranjen je i Ramo Hasanbegović Sejdović koji je poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja, ipak odlučio da se vrati i do smrti je živio u selu Mahala.&nbsp; Crnogorske institucije zarobljene pojedincima i pojedinkama koji predano rade na velikodržavnom projektu Srbije – „srpski svijet“, nažalost ne žele da odlučnom akcijom stave tačku na reviziju istorije i poruke ekstremista da ni mrtvim nesrbima nema mjesta na grobljima kojima gazduje Crkva Srbije.

Kaćuša Krsmanović

Tabla „Srpsko pravoslavno groblje“ duže od godine šalje poruke mržnje nesrbima

„Istorija se uvijek ponavlja dvaput: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa.“ Zna to naš uvaženi istoričar, koji se prije nekoliko dana u studiju režimskog Javnog servisa, kojim rukovodi režimski i nezakoniti Boris Raonić, našao oči u oči s posljedicom vlastitog činjenja.
&nbsp;Suočio se gospodin Rastoder s ideologijom koju je njegova partija 2020. posadila u čelo trpeze. Istina, tzv. istoričar Stamatović oduvijek je zarobljen u svojim šovinističkim i toksičnim svjetonazorima, i tu mu se očito ne može pomoći, ali bi gdin Stamatović i danas svoju istoriju predavao na čuvenoj katedri u Istočnom Sarajevu, a ne na Filozofskom fakultetu u Nikšiću da nije bilo njegovog sagovornika iz studija Vučićevog servisa, koji je, kako smo već kazali, 2020, kao vrhovni autoritet građanskog pokreta Ura, mentorima Aleksandra Stamatovića Crnu Goru predao na tacni.
Zato mi prosto manjka empatije i ekstaze dok gledam televizijski megdan nekadašnjih saveznika. Znam, nije hrišćanski biti ravnodušan, ali ući u kolo s četnicima, a onda jadikovati nad revizionizmom i projektom kojem je pokret Ura dao nemjerljivi doprinos u grdnoj je zavadi s etikom, i činjenica koju istorija neće zanemariti. Čini se da Crna Gora danas liči i na tragediju i na farsu. Ovđe se istorija ne ponavlja dvaput, njeno ponavljanje je beskonačno. Ali nećemo suditi istoričaru Rastoderu i pokretu Ura.
Ne budimo strogi, još u času kad ih progone demoni koje su oni izveli na svijetlo dana. To će, ipak, učiniti istorija. Istorija uvijek sudi. Budući da se kao alibi za svaki gadluk aktuelnog režima, iz rukava, manirom iskusnog, ali pokeraša koji blefira i gubi, izvlači bliskost crnogorskog režima i Slobodana Miloševića ranih 90-ih, nije u redu da pamtimo trideset godina, a zaboravljamo minulih pet. A i medicina bi se našla u čudu nad čovjekom koji pamti decenije, ali ne i nekoliko godina unazad.
No, mnogi ginu za partiju i sebe, zapravo, za ono što su izabrali 2020. Stoga, mantra o nekadašnjem Đukanoviću samo je odbrana očajnog čovjeka, koji nije u stanju da prizna sopstvene zablude i lične izbore. Ali, svrha kolaboranata je ispunjena. A oni potrošeni i arhivirani. Zato je septembra 2025. čak i Bećkovićevo Kosovo „skuplja reč“ od bilo koje njihove.
Koliko god lagali o drugima, i o sebi. Baš kao i PES, koji laže u kontinuitetu. Od dana osnivanja. Od jedinstvenog, populističkog i iz crkvenog šinjela proizišlog PES-a. Partije koju ovih dana kamenuju. Partije koju vrcavi četnik Vraneš ponižava kad god je u prilici. Ali mazohizam je često svojstvo političkih partija. Neko je kamenovao stranačke prostorije pljevaljskog PES-a. A sve to se događa, sasvim slučajno, nekoliko dana nakon što je PES kobajagi kritikovao nacionalističku politiku NSD gradonačelnika.
Da bismo razumjeli kamenovanje PES-a, ipak se, opet, moramo vratiti u 2020. Uzdam se da ne patimo baš svi od amnezije, i da se śećamo fašističkih orgija nakon slavne izborne pobjede. Pamtimo sve one divlje horde koje su kamenovale kuće pljevaljskih muslimana, pamtimo i ruke koje su crtale grafite mržnje i fasade ukrašavale pozivima na novu Srebrenicu. I mural ratnom zločincu Ratku Mladiću pamtimo. Ali, takođe pamtimo i one koji danas leleču nad Crnom Gorom, a tad su za sve to optuživali bivši režim i Đukanovićeve plaćenike, kojima ne godi osvojena sloboda.
Razni komentatori stvarnosti, tabloidna režimska glasila, partijski vojnici, NVO prvaci, razvodnjavali su svaki izliv šovinizma. Pet godina kasnije žrtve iste pošasti su oni koji su ili ćutali, ili svoj pravednički prst upirali u tajna društva koja za račun DPS-a remete konačno uspostavljeni sklad. Onda? Ko je kamenovao PES? Biće da je opet neka od radikalnih ćelija bivšeg režima.Neki od spavača, koji su cijelih pet godina čekali da ih centrala probudi i da unesu śeme razdora u ljubav koalicionih, i bračnih partnera.
Ko to gužva postelju naših vlastodržaca? Hoće li nas i danas oni isti sveznajući pripovjedači uvjeravati da je sve to još jedna zavjera bivše vlasti? Ili će uslišiti molbe Ilije Čvorovića koji isljeđuje zatočenog podstanara, i konačno kazati: „Jeste, jeosam g...., radio sam to i to, jer sam bio slep pored očiju, kaznite me, da okajem svoje grehe, da ponovo budem čovek...“
Znamo da neće. Poricaće svoju ulogu u klerikalnoj kontrarevoluciji, pa sve i da sami završe na lomači. I dosljednost u licemjerju je ipak dosljednost.

Istoriju brišu pobjednici?

“Ko je to vaš sjedio pod brijestom na Cetinju, gospodine Rastoder? Niko od vaših Rastodera nije stvarao tu Crnu Goru…”
Nježne godine voditelja emisije, odnosno, nedostatak iskustva, nisu opravdanje, već simptom, neka vrsta kontekstualnog objašnjenja kako se na Javnom servisu RTCG ležerno skliznulo u profašistički diskurs, a javna isljeđivanja po pitanju krvi, vjere i porijekla postala medijski glavni tok.
Fašizam ne mora biti strašan i rigidan, on je ponekad vrlo diskretan, ušiven u postavu, prećutan i omogućen slijeganjem ramenima i zbunjenim pogledom ljudi koji prosto nisu dorasli da ga prepoznaju i zgnječe kao bubašvabu na vrijeme. Sudbina Javnog servisa RTCG, da nema iskusnije novinare, da ne kažem upućene profesionalce koji će obraditi mučnu temu četničke renesanse, mogla bi ukazivati da ih ta tema ne zanima. Ali zašto bi onda organizovali cijelu emisiju posvećenu spomeničkom revizionizmu u Crnoj Gori? Prije će biti da ih tema vrlo dotiče, ali je žele držati na nivou pijačne rasprave, pa promovišu ostrašćene nacionaliste poput istoričara Aleksandra Stamatovića koji – ako je to moguće – bez sisa u studiju postaje još više nervozan nego sa sisama.
Dakle, ne samo da je sinoć u emisiji “Naglas”, nesnađeni novinar dozvolio gostu Stamatoviću da ispituje sagovorinika Šerba Rastodera o prošlosti njegove familije, nego je Javni servis upravo taj dio emisije podijelio na Instagramu, gdje se zapravo zadovoljava gro gledateljske pažnje i suštinski formira javni diskurs.
U tih nekoliko desetina sekundi sažeta je cjelina emisije koja je trajala sat i kusur. Sabijena u svoju mrežnu suštinu po preporuci urednika RTCG, poruka emisije tako dobija novi zamah, pa se čini da voditelj neće doživjeti redakcijsku kritiku, već se može nadati povišicu, samo zato što je dozvolio isljeđivanje koje je Rastoder s pravom nazvao kafanskim manirom.
“Ko je to vaš sjedio pod brijestom na Cetinju, gospodine Rastoder? pitao je Stamatović. Ja sam iz Katunske nahije. Stare Crne Gore, prave Crne Gore, koja je stvorila Crnu Goru… Niko od vaših Rastodera nije stvarao tu Crnu Goru…”
Za one koji još sumnjaju, valja naglasiti da ovo nije rečeno u staničnom bifeu minut pred povraćanje, nego na Javnom servisu u minutima udarnog termina. I to na temu podizanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, odgovornom za smrt više hiljada muslimana na sjeveru Crne Gore. Stamatoviću je data prilika da simbolički opravda taj zločin, da javno kaže kako postoje prave i krive crne gore, da on dolazi iz prave, a Rastoder, jebiga iz krive, zapravo vrlo sumnjive Crne Gore, nedovoljno prave, koju treba javno pokazati prstom jer nije dovoljno obilježena krvavim tragom Đurišićeve kame.
Šta Stamatović zapravo radi?
On želi da diskvalifikuje protivnika, što je stari debaterski trik i kako takav legitiman, dok se za legitimaciju ne uzima krvno porijeklo, porodična pripadnost, vjera ili rasa. Kad krv postane politički argument, budite sigurni da ste u nekom obliku fašizma. Umjesto da bude spriječen da širi svoj monomanski diskurs, Stamatović postaje clickbait Javnog servisa koji ga promoviše u ozbiljnog sagovornika a njegove šovinstičke aluzije nudi javnosti na share.
Umjesto da se građanima preko medijskog servisa objasni da je Crna Gora kao i svaka druga država jedna vrsta istorijske fikcije koja je doživjela svoju političku materijalnost, da kao takva ne može biti fiksirana, a naročito ne bi smjela da se definiše zapeklim fantazijama lokalnih šovena; umjesto da Javni servis promiče Crnu Goru kao otvoreni prostor novih učitavanja i plemenitih legura koje nastaju edukacijom, izlaganjem svjetlu i edukaciji, mi imamo čovjeka koji govori o svom prađedu barjaktaru (i to gardijskom), a preko Javnog servisa i kroz ekran osjećamo prč zatomljen u dugom vrenju devedesetih, kad su zločini pravdani istim riječima koje nam se sad podmeću kao demokratija, pluralizam i pravilo druge strane.
Šta je Crna Gora ne mogu odgovoriti ni Stamatović ni Rastoder. Ne bi to mogao odgovoriti ni veliki Isaiah Berlin. On se zapitao šta je Engleska u onoj slavnoj Nelsonovoj paroli: “Engleska očekuje da svaki čovjek izvrši svoju dužnost.” Berlin objašnjava da Engleska svakako nije “izvjestan broj golišavih dvonožaca koji posjeduju razum i naseljavaju određeno ostrvo…”, već je riječ o dubljem, nematerijalnom fenomenu koji se jezički pokušava odrediti iako je to nemoguće.
To znači da je Crna Gora i zbunjeni pogled mladog voditelja emisije koji ne uspijeva da odredi svoj pravac, koji strahuje od greške i političkog faula. Crna Gora je pasivna pažnja desetina hiljada koje će pogledati kratki klip sa Stamatovićem u glavnoj ulozi. Crna Gora je i ovaj tekst koji pokušava da ukaže na crvenu liniju koju Javni servis gazi.
Crna Gora očekuje da svaki čovjek izvrši svoju dužnost. Zlokobno zvuči ova parafraza u vrijeme kad se slave ratni zločinci, a Stamatović osiono pita: "Od koga mi to rehabilitujemo Pavla Đurišića. Od Šerba Rastodera?!"
Možda ovo pitanje nije Crna Gora, ali svakako jeste njen Javni servis, što je razlog za golemu brigu i još veći protest.

Kako je RTCG postala servis za isljeđivanje inovjernih

Todor Milov Borozan, oficir crnogorske vojske, komandant, politički i vojni lider, bio je simbol nepokolebljivog uvjerenja u ideju slobodne i samostalne Crne Gore - kazali su iz Prijestonice Cetinje povodom promocije knjige "Todor Milov Borozan - Memoari (život i djelo)" koja je sinoć održana na Cetinju. Ova knjiga, koju su priredili akademik Šerbo Rastoder i magistar Novak Adžić, a objavljena u izdanju Prijestonice Cetinje u sklopu edicije Montenegroegzyl, predstavlja spoj memoarskih zapisa i monografske studije o jednom od najistaknutijih protagonista crnogorskog otpora tokom burne prve polovine 20. vijeka. Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je, kako se navodi u saopštenju, da se ovim događajem prisjećamo jednog velikog čovjeka, Todora Milovog Bozana, i potvrđujemo vječnost jedne ideje - ideje slobodne Crne Gore, pokazujući da zaborav nije opcija, da se istina ne može prećutati i da nijedan narod koji pamti svoje junake ne može biti porobljen. - Iako njegovo ime zaslužuje da bude upisano među najveće heroje naše borbe za slobodu, Borozanova uloga u zelenaškom, ustaničkom i komitskom pokretu dugo je bila marginalizovana, potiskivana i često zaboravljana u zvaničnoj istoriografiji. Upravo zato, prepoznajući važnost očuvanja našeg istorijskog naslijeđa, Prijestonica Cetinje ovom knjigom ispravlja taj istorijski dug. Kroz ediciju Montenegroegzil, koju smo pokrenuli prethodne godine, vraćamo dug ne samo Borozanu, već i svim istaknutim protagonistima crnogorskog otpora, borcima za slobodu, čast i suverenitet, i dajemo im mjesto koje s pravom zaslužuju u našem kolektivnom sjećanju - kazao je Đurašković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_845df44cd641dc55672bd3f03e6e801de77733a943f1ed311b3148c11bf28b0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516080520_845df44cd641dc55672bd3f03e6e801de77733a943f1ed311b3148c11bf28b0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković"> <figcaption>Nikola Đurašković(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  Akademik Šerbo Rastoder istakao je da ova knjiga predstavlja jedinstveno i duboko lično svjedočanstvo o jednoj od najdramatičnijih epoha crnogorske istorije. - Radi se o memoarima, o jednom borcu za suverenu Crnu Goru i knjizi koja se našla među 900 memoara u bibliografiji memoarskih spisa. U njima nema osvetničke strasti, netrpeljivosti, pa čak ni neumjerene kritike kako bi se očekivalo od čovjeka koji je izgubio sve, ili skoro sve za što se borio. Tri puta je ratovao, dva puta bježao u šumu, dva puta svjedočio o sopstvenom zgarištu zapaljenih kuća, izgubio sina i ćerku - istakao je Rastoder. Akademik Novak Adžić istakao je da se radi o jednoj od najznamenitijih ličnosti crnogorske istorije, čovjeku koji je zbog svoje lojalnosti i ideje o slobodnoj i suverenoj Crnoj Gori prošao pravu golgotu. - Todor Borozan bio je znamenita crnogorska ličnost, dosljedni suverenista koji je Crnoj Gori dao sve, od nje nije tražio, ni dobio ništa i koji je pokazao da su heroji istorije oni koji su se borili za vlastitu državu i za njenu nacionalnu slobodu, a ne oni koji su izdavali, rušili vlastitu državu za tuđi račun - kazao je Adžić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_35e6f6baaf5bc12e2ce2261a34e141833d2ef586b976e648efdefb28b6cf496d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250516080520_35e6f6baaf5bc12e2ce2261a34e141833d2ef586b976e648efdefb28b6cf496d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Novak Adžić i Šerbo Rastoder"> <figcaption>Novak Adžić i Šerbo Rastoder(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  O knjizi su govorili i profesor Nebojša Vučinić, istoričar Petar Glendža i Todorov unuk Miroslav Ivanišević. Todor Milov Borozan rođen je 1881. godine na Bokovu u Riječkoj nahiji. Završio je vojnu školu na Cetinju i bio jedan od organizatora i prvaka Božićnog ustanka, iz januara 1919. godine, koji je podignut „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_148414e9601e3d37dcde458e7db52a7cf751ee484d642c4dc5fb647f86c2308a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516080520_148414e9601e3d37dcde458e7db52a7cf751ee484d642c4dc5fb647f86c2308a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt='Knjiga "Todor Milov Borozan – Memoari (život i djelo)"'> <figcaption>Knjiga "Todor Milov Borozan – Memoari (život i djelo)"(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>

Todor Milov Borozan simbol nepokolebljivog uvjerenja u ideju slobodne i samostalne Crne Gore

U Podgorici je održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” - II dio projekta u organizaciji i koordinaciji mr Seada Šahmana, a na kojoj su govorili akademik Šerbo Rastoder i doc. dr Erma Ramić-Kunić.&nbsp;
Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na današnju zbilju Bošnjaka u Crnoj Gori koju karakteriše uglavnom ekonomska nerazvijenost sredina koje nasevaljaju, ogromna naslonjenost na socijalne servise, nedostatak odgovarajućeg ljudskog resursa, ali i nedovoljno razvijene institucije i nevladina udruženja.&nbsp;
- Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Inkluzija, bez asimilacije. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, zemalja regiona, ali i Republike Turske - kazao je Šahman u svom uvodnom izlaganju.&nbsp;
Akademik Šerbo Rastoder govorio je o “istorijskim grijehovima” Bošnjaka ukazavši na dekonstrukciju stereotipa i lažnu istorijsku naraciju nastalu u balkanskim i zapadnim istoriografijama u interpretaciji, suštine, karaktera i sadržaja vladavine Osmanlija.&nbsp;
- U tom kontekstu su Bošnjaci prepoznati kao lojalni sljedbenici politike Osmanskog carstva poprimili negativan obrazac “Turaka” i Osmanskog nasljedstva i time sebe izložili da plaćaju istorijsku krivicu nastalu u iskrivljenoj i konstruisanoj naraciji koja nije utemeljena na činjenicama, nego na emocijama - kazao je Rastoder.&nbsp;
On je naveo da je pokušaj identifikacije tih navodnih “istorijskih grijehova Bošnjaka“ samo površno grebanje po istorijskom nasljeđu koje je protivurječno i višeslojno.&nbsp;
Doc. dr Erma Ramić-Kunić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu je kazala da je jezik sastavni dio nacionalnog identiteta jednog naroda.&nbsp;
- Bosanski jezik ima svoju viševjekovnu istoriju čemu svjedoče pisani spomenici iz najranijeg perioda pisane riječi- srednjeg vijeka. Neki od rukopisa bosanske pisane tradicije pronađeni su u Crnoj Gori i u 19. vijeku odneseni su u Rusiju - naglasila je Ramić-Kunić.&nbsp;
Ona je dodala da se jedan od spomenika koji je pisan u srednjovjekovnoj Bosni- Divoševo evanđelje, iz 14. vijeka čuva u Manastirskoj riznici na Cetinju i dan danas.
Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a u ime ove institucije skupu je prisustvovala Željka Raščanin.&nbsp;

Šahman: Naša nastojanja nijesu subverzivna već dobrosusjedska - inkluzija, bez asimilacije

Prof.dr emeritus Šerbo Rastoder, redovni član CANU, DANU i BANU, prvi predsjednik Foruma Bošnjaka/ Muslimana Crne Gore i prvi predsjednik Bošnjačkog vijeća podržao je stav predsjednika BDP Seada Šahmana koji je kazao da je Bošnjačko vijeće podređeno interesima jedne političke partije.
- Kao neko ko je bio prvi i jedini vanstranački predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori i osoba koja je davno uočila gubljenja izvornog smisla nacionalnih savjeta i njihovog pretvaranja u partijske ekspoziture, pridružujem se reagovanju gospodina Seada Šahmana- naveo je Rastoder u saopštenju.
Rastoder, kako je kazao, to ne čini zbog njegovih optužbi na rad Sulja Mustafića koje su, prema njegovim riječima, minorne u odnosu na suštinu u kojoj ovaj stranački mali šraf kompromituje ideju izbora u Savjet.
- Sama ideja pretvaranje Savjeta kao jedine budžetske i ustavne institucije manjinskih naroda u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ je direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina u kojem je onemogućen izbor svim licima, stvaraocima i pregaocima koji (nije)su stranački profilisani i koji rizikujući da učestvuju na “simuliranim” izborima u kojima se članstvo samo verifikuje unaprijed prikupljenim stranačkim listama sa potpisima, doprinose kompromitaciji cijelog procesa- ističe Rastoder.
Zalaganje za neposredne izbore, otvorene liste sa proporcionalnim brojem učešća pripadnika manjinskog naroda u konačnom sazivu Savjeta, te, dodaje on, onemogućavanje političkih stranaka u zloupotrebi ovih institucija su ciljevi koje sam isticao, pred predhodne izbore za Savjet.
- Danas se pokazaju, ne samo da su ti zahtjevi bili opravdani, nego da partitokratija organizovano zloupotrebljava svaki vid predstavničke demokratije. Siguran sam, da je politička nezaježljivost još uvijek jača od zdravog razuma, što nije opravdanje za ćutanje nadležnih- zaključuje Rastoder u saopštenju.

Rastoder: Ideja pretvaranje Savjeta u stranačke filijale kompromitovanih “politikanata“ predstavlja direktni atak na izvorne ideje Savjeta kao predstavničkog tijela manjina

Prijestonica Cetinje objavila je Memoare oficira crnogorske vojske, jednog od prvaka ustaničkog, zelenaškog i komitskog pokreta, Todora Milova Borozana.&nbsp;
Ovo djelo, pod naslovom "Todor Milov Borozan Memoari (život i djelo)", priredili su istoričari - akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Bošnjačke akademije nauka i umjetnost i Crnogorske akademije nauka i umjestnosti, doktor i profesor emeritus Šerbo Rastoder i magistar i doktorand istorijskih nauka, pravnik, akademik i potredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Novak Adžić.
- Ova knjiga obuhvata kako memoarsko kazivanje Todora Borozana (1881-1961), tako ona predstavlja i cjelovitu monografiju o njegovom životu i djelu, sa brojim prilozima i dokumentima koji govore o ratničkoj i političkoj borbi za samostalnu Crnu Goru ove značajne ličnosti u istoriji Crne Gore prve polovine XX vijeka - navodi se u saopštenju.
Ovo je druga knjiga iz edicije "Montenegroegzyl", u izdanju Prijestonice Cetinje, odnosno za izdavača Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković.
Urednica izdanja je Anđela Ćipranić, a tehnički urednik Aleksandar Saša Samardžić.&nbsp;
Knjiga ima 316 stranica.

Objavljeni Memoari jednog od prvaka ustaničkog, zelenaškog i komitskog pokreta Todora Milova Borozana

Akademik, istoričar i univerzitetski profesor Šerbo Rastoder komentarisao je na Fejsbuku skupštinsko odbijanje Rezolucije o Šahovićima ocijenivši, između ostalog, da je posrijedi ponižavanje Bošnjaka i rušenje iluzija o karakteru vlasti.
- Odbijanje skupštinske većine da stavi na dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima nije samo čin poniźenja Bošnjaka nego rušenje iluzije o karakteru aktuelne vlasti. Sa 24 glasa ZA ( ne za Rezoluciju, nego za pravo da se raspravlja o njoj) jasan je signal Bošnjacima da se zločin nad njima “podrazumijeva” i da ih ne treba “braniti “ od drugih koliko od njih “samih” jer onaj ko ima iole nacionalnog i drugog dostojanstva ne bi trebalo sjedeti sa onima koji te ponižavaju - naveo je on.
Nakon usvajanja Rezolucije o Pivi i Velici, ovo je, cijeni on, konkretno ponižavanje Bošnjaka.
- Spočitavanje navodno nekog “Barometra 26” kao izgovora za nestavljanje na dnevni red Rezolucije o genocidu u Šahovićima je infantilan izgovor jer treba imati na umu da je Rezolucija najmanje dva mjeseca “starija“ od Barometra 26, da ne govorimo o tome da “put u Evropu” podrazumijeva svaku osudu zločina - istakao je on.

Šerbo Rastoder povodom skupštinskog odbijanja Rezolucije o Šahovićima: Ponižavanje Bošnjaka i rušenje iluzija o karakteru vlasti

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: serbo-rastoder