Sa kim se danas sastao Mandić: Kontroverzni desničar iz euroskeptičnog FPO-a, čovjek povezivan i sa neonacizmom

"Želimo da naša zemlja bude najbolja vijest politike proširenja". Tim se riječima, sudeći prema saopštenju Skupštine Crne Gore, predsjednik te institucije Andrija Mandić obratio šefu Nacionalnog savjeta Austrije Valteru Rozenkrancu.

Saopštenje o susretu sa čelnikom donjeg doma austrijskog parlamenta Mandić je iskoristio i ne bi li poslao niz poruka povodom inicijative o njegovoj smjeni, a opet se vratio i na temu saučešća povodom smrti Ratka Mladića.

No, zanimljivo je sa kim se danas, zapravo, sastao predsjednik Skupštine Crne Gore i sa kim je, kako se može zaključiti iz prvog dijela saopštenja, govorio o evropskoj perspektivi.

FPO je na lošem glasu još od Hajderove ere

Ime Valtera Rozenkranca zasigurno je dobro poznato onima koji pomno prate evropsku politiku. Još je, međutim, poznatija partija kojoj pripada. Riječ je o ultra-desničarskoj i euroskeptičnoj Austrijskoj narodnoj partiji (FPO).

'Znamenita' je ta stranka još od epohe Jerga Hajdera, a ukoliko se neko pita da li su do danas donekle ublažili stavove u odnosu na njegovo doba, odgovor je, u najkraćem, odričan.

Usponom Jerga Hajdera, FPO je postala ultradesničarska stranka

I dalje su euroskeptici, oponenti će ih često otvoreno okarakterisati kao proruske igrače, i dalje afirmišu desničarske ideje, pri čemu su 2019. 'preživjeli' i famoznu aferu "Ibica", kada je njihov ondašnji lider i vicekancelar Hajnc-Krištijan Štrahe nudio državne poslove ruskoj investitorki. To je dovelo i do pada ondašnje Vlade.

Od desničarskog bratstva do mjesta šefa parlamenta

A ko je Valter Rozenkranc?

Recimo da je politički stasavao u ultradesničarskim i pangermanskim bratstvima (burschenschaft) poput Libertasa.

Neko je vrijeme bio odbornik u rodnom Kremsu, a od devedesetih postaje aktivniji u FPO-u, pri čemu je istovremeno gradio karijeru kao advokat.

Rozenkrancov uspon počinje 2008. godine, kada postaje poslanik, da bi 2022. godine bio i kandidat te partije za predsjednika Austrije. Ipak, nije prošao baš najbolje - nije mogao ni do drugog kruga, pošto je Aleksander Van der Belen uzeo gotovo 60 odsto glasova.

Ipak, dvije godine kasnije, FPO će osvojiti najviše glasova na sada već čuvenim parlamentarnim izborima u Austriji, uz 29 odsto glasova. I Rozenkranc će time stupiti na funkciju koju obavlja i danas.

"U Austriji ultradesničarski predsjednik parlamenta otvoreno pokazuje afinitete prema nacizmu", izvijestio je prošle godine francuski Le Monde.

Doduše, bilo je i onih koji su otvoreno pozdravljali njegov izbor. Recimo - novi evropski savez "Patriote za Evropu", blok u kojem je FPO, ali i ultradesničarske stranke iz Francuske, Španije, Italije, te mađarski Fides.

Karijera obilježena kontroverzama

Čitava Rozenkrancova karijera, međutim, praćena je brojnim kontroverzama.

Čelnik Jevrejske zajednice Beča Oskar Dojč o Rozenkrancu će reći da je "političar iz revizionističkog tabora koji odaje počast nacističkim zločincima".

Austrijski mediji zapaziće kako je Rozenkranc u više navrata bio govornik na Bečkom akademskom balu, inače neformalnom mjestu sabiranja evropskih ekstremnih desničara ili, kako će u novije vrijeme sami sebe češće okarakterisati - 'identitetskih pokreta'.

Branio saradnika koji je kasnije osuđen zbog promocije nacizma

Tek što je stupio na aktuelnu funkciju, doći će do velikog skandala. Pri pretresu kuće njegovog šefa kabineta Renea Šimaneka, sprovedenom u sklopu istrage protiv ultradesničarske ekstremističke grupe "Sachsische Separatisten", pronađene su nacističke memorabilije. I dok je Rozenkranc najprije odbijao da ga smijeni, Šimanek je naposljetku, pod pritiskom javnosti, podnio ostavku u februaru prošle godine.

Kako su pisali austrijski mediji, Šimanek je osamdesetih godina prošlog vijeka bio učesnik neonacističkih demonstracija u toj zemlji.

Ove godine Šimanek je osuđen na godinu uslovno zbog upotrebe nacističkih simbola.

Kritikovao politiku EU, aktuelna funkcija nije promijenila njegove stavove

Kada je u pitanju sam odnos prema Evropskoj uniji, gledišta FPO su više nego jasna. A slično je i sa Rozenkrancom.

Tokom kampanje uoči predsjedničkih izbora 2022. godine kritikovao je i zvaničnu austrijsku i politiku Evropske unije povodom sankcija Rusiji. Zahtijevao je ukidanje embarga.

Rozenkranc je, makar u kampanjama, bio zagovornik koncepta "Evrope nacija". Znao je pohvaliti i (Viktor) Orbanovu vlast.

Ni tokom aktuelne funkcije Rozenkranc nije doživio naročitu metamorfozu. U Austriji je naročite reakcije izazvalo to što nije želio da prekida, niti opominje poslanike koji bi koristili termin "remigracija", a koji u toj zemlji baš i nije popularan. Jer, ultradesničari pod njim podrazumijevaju - masovno protjerivanje stranaca.

Kao predsjednik parlamenta davao je intervjue glasilima ultra-desnice, poput AUF1, a znao je i relativizovati ideologiju i ulogu pojedinih radikalnih pokreta.

Veličanje Johana Štiha - "greška" ali ne i izvinjenje

U Austriji je nedavno iznova postao 'popularan' Rozenkrancov tekst u jednom zborniku iz 2009. godine, u kojem je kao pozitivan primjer navodio - nacističkog tužioca Johana Štiha. Hvalio je i njegov doprinos pravu i samim bratstvima - nalik onom u kojem je ponikao i sam Rozenkranc.

Kasnije se pravdao kako u momentu pisanja teksta nije imao sve informacije o Štihu - koji je, inače, protivnike nacizma slao na pogubljenja. Iako je priznao "grešku", odbio je da uputi izvinjenje potomcima Štihovih žrtava.

Najzad, došavši na čelo parlamenta, Rozenkranc je ugostio i otvorio simpozijum posvećen Francu Dinghoferu. Za one koji ne znaju o kome je riječ - Dinghofer je, uz ostalo, bio član Nacističke partije, i to od 1940. godine.

Naišlo je to na žestoke proteste opozicije i jevrejskih organizacija u Austriji, istoričari su Rozenkranca optuživali da se opet bavi revizijom istorije, te da je posrijedi "rehabilitacija nacističkog ideologa".

"Naš cilj više nije samo da napredujemo – naš cilj je da završimo pregovore i da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije", poručio je danas Andrija Mandić, nakon susreta sa Valterom Rozenkrancom.