<article><p>Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan danas i sjutra u crnogorskom parlamentu, a poslanici će diskutovati o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore.<br/> <br/> - Na sastanku će takođe biti riječi o reformama u oblasti vladavine prava, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ekonomskim reformama, održivom razvoju i zelenoj ekonomiji - saopšteno je iz crnogorske Skupštine.<br/> <br/> Sastanku će kopredsjedavati poslanik crnogroske Skupštine Dejan Đurović i šef delegacije Evropskog parlamenta (EP) u POSP-u Tomas Vajs.<br/> <br/> U uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.<br/> <br/> Na sastanku će, u ime Vlade, učestvovati ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši, u ime mađarskog predsjedavanja Savjetu EU i ambasador EU Podgorici Johan Satler, u ime Evropske komisije.<br/> <br/> POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a čine ga po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i EP.<br/> <br/> Po pravilu, POSP se sastaje dva puta godišnje, naizmjenično u Podgorici i Biselu ili Strazburu.<br/> <br/> Poslednji sastanak održan je u martu u Strazburu, a sastanku su kopredsjedavali potpredsjednik Skupštine Boris Pejović i šef delegacije EP u POSP-u Vladimir Bilčik.</p></article>

<p>Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan danas i sjutra u crnogorskom parlamentu, a poslanici će diskutovati o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore.<br>
<br>
- Na sastanku će takođe biti riječi o reformama u oblasti vladavine prava, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ekonomskim reformama, održivom razvoju i zelenoj ekonomiji - saopšteno je iz crnogorske Skupštine.<br>
<br>
Sastanku će kopredsjedavati poslanik crnogroske Skupštine Dejan Đurović i šef delegacije Evropskog parlamenta (EP) u POSP-u Tomas Vajs.<br>
<br>
U uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.<br>
<br>
Na sastanku će, u ime Vlade, učestvovati ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši, u ime mađarskog predsjedavanja Savjetu EU i ambasador EU Podgorici Johan Satler, u ime Evropske komisije.<br>
<br>
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a čine ga po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i EP.<br>
<br>
Po pravilu, POSP se sastaje dva puta godišnje, naizmjenično u Podgorici i Biselu ili Strazburu.<br>
<br>
Poslednji sastanak održan je u martu u Strazburu, a sastanku su kopredsjedavali potpredsjednik Skupštine Boris Pejović i šef delegacije EP u POSP-u Vladimir Bilčik.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

POSP

Skupština Crne Gore

Politika

Sastanak POSP-a počinje danas u Podgorici

<p>Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan danas i sjutra u crnogorskom parlamentu, a poslanici će diskutovati o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore.<br />
<br />
- Na sastanku će takođe biti riječi o reformama u oblasti vladavine prava, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ekonomskim reformama, održivom razvoju i zelenoj ekonomiji - saopšteno je iz crnogorske Skupštine.<br />
<br />
Sastanku će kopredsjedavati poslanik crnogroske Skupštine Dejan Đurović i šef delegacije Evropskog parlamenta (EP) u POSP-u Tomas Vajs.<br />
<br />
U uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.<br />
<br />
Na sastanku će, u ime Vlade, učestvovati ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši, u ime mađarskog predsjedavanja Savjetu EU i ambasador EU Podgorici Johan Satler, u ime Evropske komisije.<br />
<br />
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a čine ga po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i EP.<br />
<br />
Po pravilu, POSP se sastaje dva puta godišnje, naizmjenično u Podgorici i Biselu ili Strazburu.<br />
<br />
Poslednji sastanak održan je u martu u Strazburu, a sastanku su kopredsjedavali potpredsjednik Skupštine Boris Pejović i šef delegacije EP u POSP-u Vladimir Bilčik.</p>

<p>U posljednjih trideset godina desile su se tri velike tehnološke revolucije - internet, koji je otvorio novi svijet, pametni telefoni - koji su omogućili da se u svakom momentu i na svakom mjestu internet koristi, i društvene mreže - koje su omogućile svakome da bude medij. Pitanje je samo kako privući publiku. Za to se koriste senzacionalne izjave, radikalni stavovi, a često upravo to privlači ljude. Kada se sve to ima u vidu, dešava se situacija u kojoj predsjednički kandidat Donald Tramp pobjeđuje na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama - kazao je za 24 sata Televizije E, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Univerzitetu Regent, Neven Anđelić.</p>
<p>On je podvukao da je zastrašujući uticaj finansijsko ekonomsko-tehnololške elite, poput uticaja Elona Maska - koji nije jedini.</p>
<p>- Moć koju posjeduje, nemogućnost kontrole i odgovornosti je nešto sa čim se do sada društva nijesu susretala - kaže Anđelić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkako-je-ilon-mask-osigurao-pobjedu-donaldu-trampu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Dodaje da su u fokusu trka za novcem i bogatstvom, u čemu se elite itekako zabavaljaju i odlično međusobno razumiju.</p>
<p>- Promjene se prvenstveno dešavaju unutar američkog društva. Ljudi sa vrlo radikalnim stavovima o pojedinim pitanjima, omalovažavaju neke tradicionalne vrijednosti koje su ustaljene u američkom društvu. Na globalnom planu dešava se maltene neka vrsta koalicije, odnosno, razumijevanja lidera poput Donalda Trampa. Takve lidere možemo naći u Rusiji, Kini, Indiji, u Meksiku, Argentini, kao i u regionu, u susjedstvu Crne Gore ih ima nekoliko - naglasio je Anđelić.</p>
<p>Evropa, kaže profesor Anđelić, na neki način paniči. Brexit je, smatra, Veliku Britaniju doveo u poziciju da izgubi tradicionalna savezništva i prijateljstva, a više se veže za Sjedinjene Američke Države.</p>
<p>- To postaje problematično. Jer, sa jedne strane je vlada lijevog centra u Londonu, a sa druge strane, nova vlast u Vašingotnu radikalno je desnog centra. Evropa, sama po sebi, nije dovoljno moćna, nije dovoljno vojno moćna. Njen ekonomski potencijal postoji, ali pitanje je kakvi će biti politički uticaji u promijenjenim geopolitičkim okolnostima. Britanija se okreće nekada tradicionalnim saveznicima, prijateljskim rivalima, poput Francuske. Dakle, traži se savezništvo, jer i jedni i drugi vide opasnost na istoku Evrope, iz Moskve. Njihova podrška Kijevu sama po sebi ne može biti dovoljna da Ukrajina nastavi borbe za opstanak. Svaka intervencija koju je vodila zapadna Evropa, zavisila je od toga da li i Amerikanci učestvuju u tom - rekao je Anđelić.</p>
<p>Komentarišući tim koji Tramp okuplja za svoj kabinet, Anđelić kaže da su to, u prvom planu, ljudi koji će mu biti lojalni. Podsjeća da su u prethodnom mandatu (2016-2020) Trampovi saradnici bili profesionalci, njemu sličnih ideologija, ali mu nijesu dozvoljavali nelegalne poteze.</p>
<p>- Tramp je bio frustriran, prvo od sopstvenog okruženja, a zatim od demokratskih institucija koje su funkcionisale kada je on donosio neku izvršnu odluku, poput Federalnog suda koji mu je nalagao da neke odluke ne može sprovesti u djelo. Tramp, ovog puta, ima iskustvo. Postavlja ljude koji su istomišljenici, koji su mu lojalni i koji ne prezaju od kršenja zakona. Američka demokratija je izdržala prve četiri godine Trampovog mandata, ali bojim se kako će biti tokom naredne četiri - zaključio je Anđelić.</p>

Anđelić: Uticaj Elona Maska u Trampovoj pobjedi i politici je zastrašujući

<p>Da li se neko pita koliko je samo novinara koji nijesu prijavili, koji nijesu objelodanili prijetnje koje su doživljavali i zbog kojih su izvještavali na onaj način na koji ne bi željeli. Bojim se da crnogorska javnost ne razumije da napad na novinara ili novinarku, nije individualni napad, to je napad na cjelokupnu crnogorsku, ili bilo koju drugu javnost - kazala je u emisiji Na kraju dana, direktorica SOS telefona Biljana Zeković.</p>
<p>Svi vinovnici i počinioci nasilja uvijek nađu opravdanje, podsjeća Zeković i prisjeća se da u svojoj tridesetogodišnjoj karijeri još nije srela počinioca nasilja koji je priznao nasilje, već, dodaje ona, su uglavnom tvrdili da su bili izazvani, isprovocirani i da je uvijek, kako kaže, problem u žrtvi.</p>
<p>- Mislim da se olako prelazi, neću reći ovakvih incidenata kakav je ovaj (napad na novinarku Anu Raičković), jer je to jedan ozbiljniji nivo, i ja ne želim i neću da vjerujem da se ovo neće okončati na pravi način kroz sudski postupak. Međutim, vi odlično znate koliko je do sada bilo napada na novinare, koliko je bilo zastrašivanja. Da li se neko pita koliko je samo novinara koji nijesu prijavili, koji nijesu objelodanili prijetnje koje su doživljavali i zbog kojih su izvještavali na onaj način na koji ne bi željeli. Bojim se da crnogorska javnost ne razumije da napad na novinara ili novinarku, nije individualni napad, to je napad na cjelokupnu crnogorsku, ili bilo koju drugu javnost. Zato što ako vi koristite tehnike zastrašivanja, onda jednostavno javnost crnogorska ne može da zna istinu, jer je novinar neće pisati, bojaće se za svoj život i za život svoje porodice. Ma koliko mi bili hrabri i vodili se nekim svojim misijama, ciljevima, idejama, budemo u situaciji kada razmišljamo da nije bitan moj život, ali ugroziću svoju porodicu, oni nijesu dužni - rekla je Zeković.</p>
<p>Neshvatljivo je da u Crnoj Gori, ističe Zeković, ne postoje nikakvi mehanizmi zaštite novinara, niti drugih medijskih aktera, jer se prijetnje, dodaje ona, shvataju neozbiljno.</p>
<p>Institucije se probude, cijeni ona, jedino kada dođe do nekog tragičnog događaja. I to, kaže, traje manje od tri mjeseca - sve dok traje interesovanje medija za taj slučaj.</p>
<p>- Jedini način da se političari zaustave jeste da se targetiraju kao i svaki drugi građanin, a to je da moraju da snose odgovornost za izgovorenu riječ, što je, naravno, u Crnoj Gori vrlo bolna tačka. Ono čega smo svi mi siti je da u bilo kojoj situaciji i na bilo koji način prozovete nekog političara za nešto što je rekao ili uradio, svi do jednoga će na isti način da reaguju, vi ste protivnici njegovih stavova, njegove patrije, vi mrzite Crnu Goru, vi mrzite crnogorski narod, i zbog toga vi to pricate, a ne zato što je to istina. To je manipulacija koja je svakodnevna i koja trajati dosta dugo. Najbolnija tačka, to ćete pročitati u svakom izvještaju Evropske komisije jeste zaštita slobode govora, i to slobode govora koja je ugrožena moćnicima i političarima. Nije sloboda govora ugrožena običnim građanima, vjerujte, i ako dođe do takvih predmeta, to se rješava vrlo brzo. Uvijek kada su oni koji ugrožavaju nečije drugo pravo, pravo na govor, pravo na život,kako će institucije sistema reagovati zavisi od njihove pozicije u društvu - zaključila je Zeković.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHlkd0mn6APQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zeković: Napad na novinarku je napad na cjelokupnu crnogorsku javnost

<p>Grupacija Lufthanza će ukinuti petinu radnih mjesta u upravi - tj. oko 400 zaposlenih - objavio je danas frankfurtski poslovni magazin Menadžer.</p>
<p>Upravni odbor je ljetos najavio oštre mjere štednje u vodećem brendu, aviokompaniji Lufthanza, koja ove godine vjerovatno neće ostvariti profit i sada cilja da bar bude na nuli, a od programa štednje se očekuje da poveća operativni profit za dvije i po milijarde eura do 2028. godine, prenosi DPA.</p>
<p>Magazin Menadžer navodi da uprava planira uštedu i u nabavkama, kao i da namjerava da pojača kampanju privlačenja poslovnih ljudi, od kojih se samo 60 odsto vratilo u avione od kraja pandemije.</p>
<p>Uz to, kompanija smatra i da se rad oko 400 kontrolora letjenja na aerodromima u Frankfurtu i Minhenu može racionalizovati uz pomoć vještačke inteligencije.</p>

Lufthanza otpušta oko 400 zaposlenih

<p>Mislim da bi svi građani trebalo da doniraju makar po euro da Andrija Mandić nastavi da ispunjava svoje građevinske snove - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević nakon što je nosilac liste „Budva naš grad“ <b>Nikola Jovanović</b> saopštio da je predsjednik Skupštine<b> </b>i jedan od lidera bivšeg Demokratskog fronta vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjovanovic-mandica-je-vanknjizni-vlasnik-objekta-sagradenog-na-drzavnoj-zemlji-u-zaledu-budve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Zirojević je u objavi na društvenoj mreži X ironično poručio da bi to bio korak naprijed ka pomirenju.</p>
<p>- Veseli se srpski rode, Rajo gradi pored vode! - dodao je Zirojević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1857154133259595794&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Veseli se srpski rode, Rajo gradi pored vode!

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Sastanak POSP-a počinje danas u Podgorici

Tagovi

Anđelić: Uticaj Elona Maska u Trampovoj pobjedi i politici je zastrašujući

Zeković: Napad na novinarku je napad na cjelokupnu crnogorsku javnost

Lufthanza otpušta oko 400 zaposlenih

Zirojević: Veseli se srpski rode, Rajo gradi pored vode!

PRATITE TVe UŽIVO