<p>Da je neophodna snažna politička posvećenost za ubrzanje našeg evropskog puta ocijenjeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom Evropskog parlamenta koja je učestvovala na 22. sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP), predvođenu šefom delegacije, poslanikom Tomasom Vajcom.&nbsp;</p>
<p>- Tema razgovora bila je Deklaracija POSP-a i preporuke Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje, te institucijama Crne Gore i Evropske unije. Ocijenjeno je da je Deklaracija kojom se pozdravlja obnovljeni zamah u politici proširenja za Zapadni Balkan važan signal za nastavak pristupnih pregovora, koji zahtijevaju snažnu političku posvećenost kako EU tako i zemalja kandidata na njihovom putu ka punopravnom članstvu - saopšteno je iz kabineta Milatovića.</p>
<p>Istaknut je, dodajuk, strateški značaj Zapadnog Balkana u današnjem geopolitičkom kontekstu za bezbjednost i stabilnost EU u cjelini.&nbsp;</p>
<p>- Predsjednik Milatović je poručio kako je cilj Crne Gore da postane 28. država članica EU do 2028. godine, i da je tome u potpunosti posvećen. Ukazao je na zabrinjavajuće trendove koji proteklih mjeseci, kako je kazao, ugrožavaju dalji demokratski razvoj zemlje i izrazio očekivanje da Vlada i parlamentarna većina promijene negativne prakse i sprovedu suštinsku reformu koja mora biti osnov integracionog procesa - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Članovi delegacije Evropskog parlamenta saopštili su, kažu u Milatovićevom kabinetu, da je jasna volja da se Crna Gora podrži na evropskom putu, i istakli da je, uz posvećenost reformama, od najvećeg značaja snažan rad sa 27 država članica koje treba da odluče o njenom pridruživanju EU.&nbsp;</p>
<p>Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su poslanici Evropskog parlamenta Tomas Vajc, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol, Thijs Reuten, Marjan Šarec i Arash Saeidi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa poslanicima EP: Neophodna snažna politička posvećenost za ubrzanje evropskog puta Crne Gore

<p>Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), <b>Tomas Vajs </b>skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.</p>
<p>Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Vladislav Bojović </b>je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika <b>Tomislava Sokola </b>da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.</p>
<p>Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.</p>
<p>- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer <b>Davor Iva Štira</b> koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.</p>
<p>Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;</p>
<p>- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i <b>Sunčana Glavak</b> ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.</p>
<p>On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;</p>
<p>- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku <b>Davoru Štiru</b>, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;</p>
<p>Predsjedavajući današnjim sastankom <b>Dragan Đurović</b> prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".</p>
<p>- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.</p>

Tamara Klikovac

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

<p>Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore predstavlja podsticaj za ubrzanje reformi i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić.</b></p>
<p>Mandić je rekao da mu je zadovoljstvo da pozdravi prisutne i otvori 22. sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta (POSP).</p>
<p>- Današnji susret je važan za jačanje veza sa EU. Želim da istaknem pozitivne ocjene koje smo dobili u izvještaju Evropske komisije. Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore predstavlja podsticaj za ubrzanje reformi i punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Čini mi posebnu čast što je 28 savez Skupštine Crne Gore na čijem sam čelu napravio istorijske rezultate, a najznačajni je napredak u pogledu pravosuđa - rekao je Mandić.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević</b> rekla je da su geopolitička dešavanja uslovila učvršćivanje unutar evropskih solidarnosti i sve veće interesovanje za integrisanje država kandidata.</p>
<p>- Istovremeno u Crnoj Gori se desio osjetan impuls. Široka politička podrška reflektovana je i postignutim društvenim konsenzusom oko evropske budućnosti koja je programski temelj Vlade - rekla je Gorčević.</p>
<p>Gorčević navodi da ulaskom u finalnu fazu pregovaračkog procesa već smo pristupili završnim koracima u zatvaranju seta programa.</p>
<p>- Poglavlja koja planiramo da zatvorimo su poglavlja sedam, 10, 20 i 31. i vjerujemo da će ova poglavlja biti zatvorena u decembru ove godine na međuvladinoj konferenciji tokom mađarskog predsjedavanja - kazala je Gorčević.</p>
<p>U ime mađarskom predsjedavanja Savjetu EU, ambasador te zemlje u Crnoj Gori<b> Jozef Neđeši</b> rekao je da je Evropski savjet istakao značaj proširenja.</p>
<p>- Vrijeme u koje živimo nam potvrđuje da je to važno. Mi se nadamo da će Crna Gora nastaviti reformski zamajac i da ćemo imati novu konferenciju sa vama. Crna Gora je nedavno preduzela važne korake kako bi uspostavila funkcionisanje glavnih pravosudnih organa. Smatramo da su to mjere koje garantuju nezavisno i efikasno pravosuđe, podržavamo Crnu Goru da jača napore u pogledu korupcije, zaštite ljudskih prava, slobode medija i slobodi izražavanja - istakao je Neđeši.</p>
<p>On je istakao da je "budućnost Crne Gore i njenih građana u Evropskoj uniji".</p>
<p>Ambasador <b>Johan Satler</b> kazao je da je cilj Crne Gore da bude članica do 2028. godine ambiciozan, ali dostižan.</p>
<p>- Crna Gora je napredovala u ispunjavanju poglavlja koja se tiču vladavine prava, Savjet kojim prdsjedava sada Mađarska će početi da razgovara o četiri poglavlja koja treba do kraja godine da budu zatvorena - istakao je Satler.</p>
<p>Poslanik DPS <b>Ivan Vuković</b> rekao je da ulazak Crne Gore u EU do kraja ove decenije predstavlja najvažniji politički zadatak.</p>
<p>- Punopravno članstvo garantuje da će generacije živjeti u zemlji evropskih vrijednosti, vladavine prava, političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. Biće to i snažna potvrda ispravnostoi odluke prethodne generacije koja je na istorijskom referendumu 2006. godine obnovila nezavisnost Crne Gore. Ujedno integracije Crne Gore u EU predstavljaće dokaz da je proces njenog proširenja i dalje živ. Za našu zemlju pitanje EU integracije je pitanje više od dnevne, vanjske politike. Toga su svjesni i oni koji naporno rade da postanemo članica EU, a toga su svjesni i oni drugi koji se uporno trude da Crnu Goru skrenu sa EU puta. U ovom trenutku Crna Gora je na istorijskog raskrsnici - navodi Vuković.</p>
<p>Kako navodi tokom prve polovine ove godine Crbna Gora je ostvarila osjetan napredak u procesu pregovora sa Evropskom unijom.</p>
<p>- Posebno želim istaći da su usvajanju IBAR zakjona podršku dale i stranke parlamentarne opoziciije. Nažalost, ovaj značajan uspjeh Crne Gore nije označio inteziviranje ovog procesa, samo mjesec dana kasnije Vlada je rekonstruisana na način što su partije poznate po proruskim i antievropskim stavovima postale njen dio. U njihovim agendama u prvi plan su teme koje duboko dijele crnogorsko društvo, ugrožavaju demokratske vrijednosti i kvare naše, tradicionalno, dobre odnose sa susjedima. Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, otvoreno negiranje genocida u Srebrenici, nedavno glasanje jednog broja ministara protiv produžavanja sankcija Rusiji, politizacija rezultata popisa stanovništa, ovakvi postupci kojim kordinira predsjednik Skupštine Crne Gore, a koje glasnim ćutanjem legitimiše predsjednik Vlade imaju za cilj da podignu političe tenzije kako bi se proces ulaska u EU potpuno zaustavio - kazao je Vuković.</p>
<p>Vuković je istako da su kao predstavnici opozicije zabrinuti zbog ovakvog razvoja događaja u Crnoj Gori.</p>
<p>- Crna Gora je na istorijskoj raskrsnici pred nama su dva puta: jedan ka EU, a drugi je onaj koji Crnu Goru vodi u mračne devedesete i vrijeme etnonacinalnih tenzija - rekao je Vuković</p>
<p>Poslanik evropskog parlamenta <b>Tomislav Sokol</b> istakao je da sada šaljemo koliko je Crna Gora važna kao zemlja kandidatkinja.</p>
<p>- Kada slušamo sve što se desilo određeni napredak je postignut. Međutim postoje i mnogi problemi na koje sam upozoravao, najveći problem je sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese u Crnoj Gori. Imamo situaciju da su političke strane koje su zaista otvoreno prosrpske, a u velikoj mjeri i proruske, prvi put ušle u Vladu i to nije nešto što treba pozdrviti. Iz perspektive Hrvatske vidjeli smo niz provokacija, donošenje famozne Rezolucije o Jasenovcu čiji je isključivi cilj bio dovesti do toga da se zastvai crnogorski evropski put. Nije bilo potrebe da se donese ova Rezolucija i ona je bila provokacija, što pokazuje koordinaciju sa Srbijom i Vučićem. Uticaj Srbije i Rusije dovodi u pitanje sam temelj crnogorskog identiteta, a dugoročno i opstanak Crne Gore - naveo je Sokol.</p>
<p><i><b>Skupštinu možete pratiti na linku ispod:</b></i></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7doPIrtp6I4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Pred nama su dva puta - ka EU ili onaj koji Crnu Goru vodi u mračne devedesete

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> sastao se sa delegacijom Evropskog parlamenta, koja učestvuje u radu Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i tom prilikom im predstavio ideju o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu.</p>
<p>Mandić je upoznao delegaciju sa rezultatima koje je Crna Gora postigla na evropskom putu, podsjetio da su pozitivni rezultati istaknuti i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije i poručio da sada treba raditi još jače kako bi postigli cilj.</p>
<p>Mandić je saopštio kako je najveći problem Crne Gore u ovom trenutku organizovani kriminal i korupcija, te da je to jedna od prepreka u izboru predsjednika Vrhovnog suda.&nbsp;</p>
<p>- Delegacija na čelu sa šefom Delegacije EP u POSP-u <b>Tomasom Vajsom</b> podvukla je izvanredan napredak u posljednjih godinu dana i poručila da je ulazak u EU moguć u toku aktuelnog saziva Evropskog parlamenta, ali da ima još mnogo posla na tom putu - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Sagovornici su naglasili i važnost donošenja izbornih zakona, zakona o finansiranju političkih partija kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda.</p>
<p>Mandić je sagovornike upoznao i sa idejom o otvaranju Kancelarije EP za Zapadni Balkan u Podgorici, ali i sa idejom da Skupština ima svog predstavnika u Evropskom parlamentu, kako bi se ciljevi brže ispunjavali.&nbsp;</p>
<p>- Osim toga, Mandić je izrazio želju da tokom iduće godine Skupština Crne Gore organizuje Samit evropskih parlamentaraca. Sagovornici su saopštili da se radi o dobrim idejama, ali i podsjetili da sprovođenje ne zavisi samo od njih - zaključeno je u saopštenju.</p>

Mandić traži predstavnika Skupštine u EP i otvaranje Kancelarije za Zapadni Balkan u Podgorici , u POSP-u rekli da to ne zavisi samo od njih

<p>Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan danas i sjutra u crnogorskom parlamentu, a poslanici će diskutovati o stanju pristupnih pregovora i odnosima između Evropske unije i Crne Gore.<br/>
<br/>
- Na sastanku će takođe biti riječi o reformama u oblasti vladavine prava, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ekonomskim reformama, održivom razvoju i zelenoj ekonomiji - saopšteno je iz crnogorske Skupštine.<br/>
<br/>
Sastanku će kopredsjedavati poslanik crnogroske Skupštine Dejan Đurović i šef delegacije Evropskog parlamenta (EP) u POSP-u Tomas Vajs.<br/>
<br/>
U uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.<br/>
<br/>
Na sastanku će, u ime Vlade, učestvovati ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jožef Neđeši, u ime mađarskog predsjedavanja Savjetu EU i ambasador EU Podgorici Johan Satler, u ime Evropske komisije.<br/>
<br/>
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a čine ga po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i EP.<br/>
<br/>
Po pravilu, POSP se sastaje dva puta godišnje, naizmjenično u Podgorici i Biselu ili Strazburu.<br/>
<br/>
Poslednji sastanak održan je u martu u Strazburu, a sastanku su kopredsjedavali potpredsjednik Skupštine Boris Pejović i šef delegacije EP u POSP-u Vladimir Bilčik.</p>

Sastanak POSP-a počinje danas u Podgorici

<p>Rezultati lokalnih izbora reflektuju podršku građana politici Demokratske partije socijalista (DPS) koja se zalaže za građansku i evropsku Crnu Goru, suprotstavljajući se inicijativama koje se grade na antievropskim platformama i koje narušavaju društvenu koheziju i političku stabilnost, a koje promovišu pojedini akteri parlamentarne većine, kazao je predsjednik te stranke<b> Danijel Živković </b>na sastanku sa evropskim poslanikom <b>Tomasom Vajsom</b>, novoizabranim šefom delegacije Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP-a).</p> <p>Tokom sastanka je ocijenjeno da uspješno sprovođenje reformi ostaje ključ za dalji napredak Crne Gore u evropskim integracijama, a da je za to potrebna politička stabilnost i jedinstvo društvenih i političkih aktera oko evropske agende.</p> <p>Živković je, osvrćući se na trenutne društveno-političke okolnosti u zemlji, naglasio da Demokratska partija socijalista ostaje jedini istinski stožer evropskih integracija i jedina brana očuvanja građanskog karaktera Crne Gore i njenih nacionalnih interesa. Ovu tvrdnju podržava i rezultat nedavno održanih lokalnih izbora u Podgorici, koji potvrđuju povjerenje građana u DPS.</p> <p>Živković je istakao da su evropske integracije ključni prioritet za Crnu Goru i da je DPS dosljedno podržavao reforme i procese koji vode ka članstvu u Evropskoj uniji.</p> <p>Tomas Vajs je potvrdio svoju podršku procesu proširenja EU, ističući da Crnoj Gori, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, treba dati jasan i kredibilan put ka članstvu u EU, što će doprinijeti stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241029161056_cb863fac56d4d180b162ccaaf95c221c25d372a1a7daec3d4d2e5f49467d33b6" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="Tomas Vajs"><figcaption>Tomas Vajs<span>(Photo: DPS)</span></figcaption></figure>  <p>Vajs je pozvao na konstruktivan dijalog među političkim akterima kako bi se prevazišli izazovi na putu evropskih integracija, te kako politička previranja ne bi ometala reformski proces i integraciju u EU.</p> <p>Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar DPS<b> Aleksandar Bogdanović</b>.</p>

Živković-Vajs: Rezultati lokalnih izbora pokazatelj podrške politike DPS-a, EU zajednički cilj

<p>Poslanik političke grupe Zelenih <b>Tomas Vajs</b> imenovan je za predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora EU-Crna Gora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).</p>
<p>- Od svih zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore o pristupanju EU i da se pridruži EU tokom ovog mandata - istakao je Vajs.</p>
<p>Predsjedavajući odbora je naglasio i da su reforme institucija, razvoj modernog izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa i dalje neophodne.</p>
<p>- Nadalje, postoji potreba za naporima na zaštiti prirode i ublažavanju klimatskih promjena, posebno u politici zelene energije. Radujem se daljoj podršci procesu pristupanja Crne Gore u svojoj novoj ulozi predsjedavajućeg delegacije EP-a - zaključio je Vajs, prenio je RTCG.</p>
<p>Novoformirana delegacija Evropskog parlamenta broji 14 članova, a naredni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i EU biće održan 31. oktobra i 1. novembra u Podgorici.</p>
<p>U delegaciji sa Crnom Gorom su, između ostalih, poslanica EP iz redova Evropske narodne partije <b>Sunčana Glavak</b> (HDZ), slovenački zastupnik <b>Matjaž Nemec</b> iz redova evropskih Socijalista i demokrata, kao i bivši premijer i ministar odbrane Slovenije <b>Marjan Šarec</b> (Pokret Sloboda) ispred partije evropskih liberala.</p>

Vajs predsjedava POSP-om: Crna Gora ima najbolje izglede da završi pregovore za EU

<p>Kao dio buduće lokalne vlasti u Beranama, Evropski savez će pronaći rješenje koje neće ugroziti opstanak malih biznisa na pijaci. Preduzetnicima ćemo omogućiti nastavak poslovanja, što je od velike važnosti za našu opštinu, a ujedno zadovoljiti interese svih strana, saopštili su iz te partije.</p>
<p>- Vizija Evropskog saveza obuhvata razvoj Berana kroz ravnotežu velikih investicija i očuvanja malih lokalnih biznisa. Svjesni smo da se samo kroz sklad ovih interesa može postići stabilna i prosperitetna zajednica. Naš cilj je ambijent u kojem će lokalni biznisi biti prioritet svakoj budućoj vlasti, te će se svaki korak ka razvoju grada odvijati u skladu s njihovim potrebama. Aktuelna vlast tvrdi da je odluka o prodaji zemljišta na ovoj lokaciji donesena u skladu sa zakonom, ali smatramo da se ovakve odluke ne smiju donositi bez pažljivog razmatranja dugoročnih interesa građana i lokalne privrede. Pitanja koja se tiču ekonomije i radnih mjesta građana Berana zahtijevaju prethodnu konsultaciju s onima koji su najviše pogođeni - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Evropski savez, kako poručuju, traži povjerenje sugrađana na predstojećim izborima kako bi se, kao dio buduće vlasti, posvetili nalaženju rješenja koja će zaštititi male preduzetnike i očuvati njihova radna mjesta.</p>

Evropski savez: Zaštitićemo male biznise na pijaci u Beranama

<p>Umjetnik iz Bijelog PoljaAbaz Dizdarević, dobitnik je Grand prix 46. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“, koji je sinoć otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, na Cetinju.</p>
<p>Istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija za dodjelu nagrada, dr Maja Đurić, obrazlažući ovogodišnji Grand prix, Dizdarevićevu prostornu instalaciju „Golden gate“, kazala je da je umjetnikov stvaralački fokus usmjeren na moć riječi i usta kao njihov operativni mehanizam koji posjeduje razornu snagu.</p>
<p>- U alegorijskom smislu, portal sa niskama zlatanih usta je svojevrstan masmedijski oltar koji sve snažnije oblikuje brojne segmente naše stvarnosti, ne ostavljajući nam mogućnosti za bilo koju vrstu kritičke misli. Zato je u središtu instalacije smještena depersonalizovana sjenka, kao moguće ishodište ekvilibrijuma u kojem poslušno obitavamo - objasnila je dr Đurić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D67a3ryMW1cQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Abaz Dizdarević dobitnik Grand prix nagrade na 46. Crnogorskom likovnom salonu

<p>Ambasade Češke i Slovačke u Crnoj Gori organizuju Dan češkog i slovačkog filma u okviru kojeg će biti prikazana kinematografska ostvarenja novije produkcije.</p> <p>Revija će početi sa izložbom fotografija pod nazivom „35 godina od Plišane revolucije” koja će biti otvorena u petak, 15. novembra, u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović” u 17:30.</p> <p>Istog dana u sali DODEST od 18 sati biće prikazan češki igrani film „Starci” (2019) koji donosi priču o izazovima starenja, usamljenosti i borbi starijih za dostojanstvo u savremenom društvu. </p> <p>U okviru revije, od 20 sati biće organizovana i projekcija slovačkog trilera „Invalid” (2023), priča o čovjeku koji nakon što postane žrtva brutalnog napada kreće u osvetnički pohod. Kroz akciju i humor film istražuje borbu pojedinca za pravdu i suočavanje sa nasiljem u društvu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241114101148_6d5bb48e6e88ce143de2719d9d3a33998bf3c50f706d3108dfceac62c31c63c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241114101148_6d5bb48e6e88ce143de2719d9d3a33998bf3c50f706d3108dfceac62c31c63c9" data-rendition-name="original" width="558" height="819" loading="lazy" alt="Invalid"></figure>  <p><br/></p> <p>Ulaz će biti slobodan.</p>

Dan češkog i slovačkog filma

<p>Preduzeće Vodovod obratiće se Glavnom gradu zahtjevom da budžetom za narednu godinu predvide sredstva kako bi pokrili troškove koji će nastati jer će se od 1. januara 2025. godine primjenjivati za 10 odsto niža cijena vode.</p>
<p>Umanjena cijena vode proistekla je kao posljedica neusvajanja cjenovnika preduzeća. Prema prvim procjenama preduzeće će naredne godine biti u gubitku 3,7 miliona eura.</p>
<p>Koliko će novca Glavni grad biti dužan da Vodovodu obezbijedi novca za pokriće troškova znaće se nakon tumačenja koje očekuju od Sekretarijata za komunalne poslove, saopštio je Aleksandar Nišavić, direktor preduzeća.</p>
<p>- Sekretarijat za komunalne poslove treba da nam dostavi tumačenje koji su to troškovi koje treba pokriti kako bi napravili projekciju i tražili da se to uvrsti u budžet Glavnog grada za narednu godinu. Nakon što je istekao rok u kojem je Skupština Glavnog grada trebala da se izjasni u dijelu predloga cijena usluga Vodovoda za 2025. godinu, mi ćemo u kratkom roku sačiniti projekcije u dijelu obaveznog obezbjeđivanja sredstava iz budžeta Glavnog grada, samim tim jer je primjenom privremenih cijena jedinica lokalne samouprave dužna da pokrije troškove poslovanja vršioca regulisane komunalne djelatnosti, ukoliko se privremenom cijenom ne mogu pokriti - rekao je Nišavić.</p>
<p>Troškovi koji su, kako je rekao, nastali neodgovornim odnosom predstavnika naroda u gradskom parlamentu moraju da se nadoknade.</p>
<p>- Neusvajanjem cijena dobili smo neizvjesnost, problem sa likvidnošću te djelimično pokrivanje gubitka iz budžeta Glavnog grada. A šta je budžet Glavnog grada nego opet novac građana, koji uplatama po raznim osnovama pune budžetsku kasu. Dakle, ovako neodgovorna odluka odbornika Glavnog grada, u kojoj nije bilo ni pomisli na građane, već su samo bile prisutne kalkulacije u politički nestabilnom trenutku, opet će koštati građane, ali sada ne samo u finansijskom smislu koji je bio simboličan, već će i suštinski osjetiti neozbiljnost predstavnika koje biraju - poručuje Nišavić.</p>

Nišavić: Podgorički Vodovod tražiće pare Glavnom gradu za pokriće gubitaka

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Tag: posp