<article>Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler najavio je otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju, čime će dodatno biti osnažena evropska perspektiva tog grada i sjevera države.Satler je boravio u radnoj posjeti Opštini Bijelo Polje, gdje je sa predstavnicima lokalne samouprave razgovarao o ključnim ekološkim projektima – izgradnji kolektora i otvaranju regionalne deponije.Iz Opštine Bijelo Polje su kazali da ti projekti od strateškog značaja doprinose zatvaranju Poglavlja 27 u procesu pristupanja Crne Gore EU.Na sastanku je istaknuta potreba za ubrzanjem realizacije ovih projekata, s obzirom na njihov ekološki i ekonomski značaj.- Paralelno sa izgradnjom kolektora, raspisan je tender po sistemu "projektuj i izgradi" za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, nakon čega se očekuje realizacija ovog projekta - kaže se u saopštenju.Na sastanku je naglašeno da regionalna deponija nije samo ekološko, već i ekonomsko rješenje za Bijelo Polje, jer će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i osigurati održivo upravljanje otpadom na sjeveru Crne Gore.Istaknuto je i da je važna edukacija stanovništva i podizanje svijesti o ekološkim pitanjima.- U narednom periodu očekuje se snažnija podrška Ministarstva ekologije i državnih institucija, jer je rješavanje ovih pitanja od suštinskog značaja ne samo za Bijelo Polje i sjever, već za cijelu Crnu Goru - kaže se u saopštenju.Navodi se da je Satler tokom posjete najavio i otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju.Iz Opštine su kazali da će taj centar omogućiti građanima bolju informisanost o procesu evropskih integracija, pristup edukativnim sadržajima i podršku u realizaciji projekata usklađenih sa standardima EU.- Evropska kuća biće prostor za dijalog, saradnju i razvoj, čime će dodatno osnažiti evropsku perspektivu Bijelog Polja i cijelog sjevera Crne Gore - navodi se u saopštenju.</article>

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler najavio je otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju, čime će dodatno biti osnažena evropska perspektiva tog grada i sjevera države.
Satler je boravio u radnoj posjeti Opštini Bijelo Polje, gdje je sa predstavnicima lokalne samouprave razgovarao o ključnim ekološkim projektima – izgradnji kolektora i otvaranju regionalne deponije.
Iz Opštine Bijelo Polje su kazali da ti projekti od strateškog značaja doprinose zatvaranju Poglavlja 27 u procesu pristupanja Crne Gore EU.
Na sastanku je istaknuta potreba za ubrzanjem realizacije ovih projekata, s obzirom na njihov ekološki i ekonomski značaj.
- Paralelno sa izgradnjom kolektora, raspisan je tender po sistemu "projektuj i izgradi" za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, nakon čega se očekuje realizacija ovog projekta - kaže se u saopštenju.
Na sastanku je naglašeno da regionalna deponija nije samo ekološko, već i ekonomsko rješenje za Bijelo Polje, jer će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i osigurati održivo upravljanje otpadom na sjeveru Crne Gore.
Istaknuto je i da je važna edukacija stanovništva i podizanje svijesti o ekološkim pitanjima.
- U narednom periodu očekuje se snažnija podrška Ministarstva ekologije i državnih institucija, jer je rješavanje ovih pitanja od suštinskog značaja ne samo za Bijelo Polje i sjever, već za cijelu Crnu Goru - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Satler tokom posjete najavio i otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju.
Iz Opštine su kazali da će taj centar omogućiti građanima bolju informisanost o procesu evropskih integracija, pristup edukativnim sadržajima i podršku u realizaciji projekata usklađenih sa standardima EU.
- Evropska kuća biće prostor za dijalog, saradnju i razvoj, čime će dodatno osnažiti evropsku perspektivu Bijelog Polja i cijelog sjevera Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Johan Satler

Evropska kuća

Bijelo Polje

Politika

Satler najavio otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju

Izjava premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi izgrađeni u projektu "Velje brdo" biti završeni sredinom naredne godine, ostaće vjerovatno samo još jedno neispunjeno (predizborno) obećanje – projekat nije ni započet, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Dan su kazali da se o tom pitanju neće oglašavati dok se ne usvoji Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica.
Dan je pitao Ministarstvo koliko je građana dosad, putem sajta veljebrdo.gov.me, iskazalo interesovanje za kupovinu stana, da li se u ovom trenutku preduzimaju aktivnosti u pravcu početka realizacije ovog projekta, da li postoje prepreke za početak njegove realizacije, te da li i dalje imaju očekivanja da bi prvi stanovi mogli biti gotovi sredinom 2026. godine. To je, na predstavljanju projekta "Velje brdo", osam dana prije podgoričkih izbora izjavio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
– Povodom Vašeg zahtjeva, ovim putem Vas informišemo da dok se PUP Podgorica ne usvoji, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine neće se oglašavati u vezi sa projektom "Velje brdo" – odgovor je iz resora ministra Slavena Radunovića na upit tog lista.
Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima predstavljen je 21. septembra prošle godine. Spajić je tada najavio da će prvi stanovi na tržištu biti sredinom naredne godine i da će kvadrat koštati 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.
– Amerika ima američki san. Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san – rekao je Spajić osam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici.
Prema tadašnjoj računici predstavnika Vlade, rata kredita za stan od 100 kvadrata iznosila bi 390 eura s tokom otplate od 30 godina. Mjesečna rata za stan od 60 kvadrata navodno će iznositi 290 eura.
Projekat je planiran na površini od 923 hektara, a na Veljem brdu bi, prema ranijim najavama predstavnika Vlade, trebalo da živi 42.000 ljudi.

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

“Tuča” tridesetovagustovaca oko jednog od najvećih crnogorskih brendova, kompanije “Plantaže” traje od uspostavljenja nove vlasti 2020. godine do danas. Tadašnji Demokratski front, kao najuticajniji subjekt u novoj strukturi vlasti je na čelo Plantaža instalirao provjereni i lojalni kadar, pa je nakon više peripetija, upravljanje kompanijom preuzeo Igor Čađenović, čija je jedina preporuka bila to što je brat vozača lidera NSD i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Drugih reference nije imao, jer u svojoj biografiji nema nijede stavke koja može imati i ima dodira sa upravljanjem kompanijom, a posebno nema stručnih referenci. Osim toga, u više navrata označavan je kao neko ko je kupio diplomu ekonomskog fakulteta na jednoj od mnogobrojniih destinacija u regionu. Pokušaji da se ustanovi činjenično stanje, provjeri diploma, nakon više prijava, za sada ne daje rezultate. Standard je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da su iz Uprave za inspekcijske poslove pokušali da “ostvare uvid” u personalni dosije Čađenovića, ali su u tome spriječeni, jer dosije nije bio u “Plantažama” već negdje u policijskim i tužilačkim fiokama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306140324_0550669ac0775566c1d45309ba1fcc19ebb726dc4007fd09a93526f6938a47c8" data-rendition-name="original" width="1022" height="1443" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Postupajući po predmetnoj inicijativi, od strane lica prisutnog kontroli i odgovornog lica u pravnor licu, data je izjava da se personalni dosije izvršnog direktora 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA, i dalje nalazi kod Ministartava unutrašnjih poslova, Uprave policije Cme Gore, Stanice kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, te da do dana 29.04.2024.godine (dan vršenja inspekcijskog nadzora), nije vraćen u 13 JUL-PLANTAŽE AI PODGORICA”, napisali su inspektori nakon drugog pokušaja da utvrde validnost diplome Čađenovića. Svjedoci kontrole su inspektorima Uprave za inspekcijske poslove pokazali Potvrdu o privremeno oduzetim predmetima od 27.04.2023.godine, izdatu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. - Na osnovu gore navedenog, te kako postupajući inspektor nije mogao ostvariti uvid u personal dosije zaposlenog, to će isti u okviru vršenja inspekcijskog nadzora, obratiti se za saradnju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Uprave policije, Regionalnom centru bezbijednosti Centar, Odjeljenju bezbijednosti Podgorica. Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, radi dostavljanja dokumentacije neophodne za pravilno utvrdivanje činjeničnog stanja - najavili su inspektori. Godinu kasnije, tog odgovora od MUP-a i ostalih instance navedenih u dopisu, nema. Ili je odgovor možda stigao ali se brižljivo čuva u nekoj od sklonjenih ladica Uprave za inspekcijske poslove. Standard je uputio pitanja ali nije dobio odgovor u vezi sa ovim predmetom ni od policijske instance, niti od Uprave za inspekcijske poslove. Nema odgovora na pitanje – da li je MUP CG vratio personalni dosije izvršnog direktora “Plantaža” Igora Čađenovića jer ste u izvještaju o nadzoru iz aprila prošle godine utvrdili da je pomenuti dosije izuzet od strane MUP-a, niti odgovora o tome da li je UIP dobio odgovor od MUP-a u vezi sa predmetom. Dakle, tu je sve stalo i ovom trenutku nemoguće je utvrditi da li neka institucija radi na provjeri diplome čovjeka koji upravlja jednim od najvećih resursa Crne Gore.

Diploma direktora Plantaža “zaglavila” u MUP-u ili UIP-u

Kad smo shvatili da imamo nešto veliko mislili smo da je to nova vrsta za nauku, a kasnije se ispostavilo da je mnogo veće, da je to novi rod za nauku - ispričala je botaničarka Snežana Vuksanović, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E,
Bilo je, kako kaže, neophodno da se prava osoba nađe na pravom mjestu, u pravom trenutku.
-To se dogodilo u maju, &nbsp;2019.godine. Moja imenjakinja, prijateljica i koleginica Snežana Dragićević je otišla na teren u Štitare u Lješansku nahiju, zajedno sa kolegom Markom Karamanom, jer je u pitanju bio jedan bilateralni projekat sa srodnom institucijom iz Slovenije, projekat prirodnjackog muzeja Crne Gore, a teme su bile istraživanje jama i pećina. Kako je to krasno područje, pravi onaj crnogorski krš, oni su se sa gostima uputili tamo - objašnjava Vuksanović.
Tokom tog istraživanja Snežana Dragićević je kao pravi prirodnjak, podsjeća Vuksanović, fotografisala biljke.
- Ona je sama ispričala da su sjeli ispod jedne lipe da se odmore, a preko puta je bila stijena,. To je bio taj pravi trenutak, odnosno pravo mjesto, i u pukotini te stijene ugledala je listove zelene sa cvjetovima bijelim, primjetila je biljku, jednostavno je prišla i fotogragisala je mobilnim telefonom. Prije toga je ona slala fotografije biljaka koje su bile uobičajene sa tog crnogorskog krša, a onda je poslala tu fotografiju - prisjetila se Vuksanović.
Biljka je bila u punom cvijetu, prisjeća se Vuksanović, što je treći važan momenat, jer ta biljka cvjeta svega, kako kaže, mjesec dana, od maja do juna.
- I da nije bila u cvijetu, možda je ne bi ni primjetila. Ja sam rekla da &nbsp;tu biljku do sada nijesam imala prilike da vidim, što ne znači da nije neka &nbsp;koja inače cvjeta u Crnoj Gori, jer u Crnoj Gori raste preko 3. 600 vrsta i podvrsta biljaka, i botaničari, koliko god imali iskustva, ne mogu se u prirodi baš susresti sa svakom. Ali, moram priznati da sam u tom trenutku, kad sam vidjela tu fotografiju, nekako intuitivno osjetila da bi to moglo nešto da bude intrigantno, ako ništa drugo. Snežana je sakupila materijal, donijela ga je, onda smo nas dvije kroz te ključeve prolazile, pokušale da determinišemo, da smjestimo biljku u ovaj rod, u onaj rod, to nije išlo - naglasila je Vuksanović.
Ističe da su znale &nbsp;da biljka pripada velikoj familiji lamiaceae, a to je, objašnjava , familija pelima, vrijeska, nane, onih, kako navodi, ljekovitih biljaka.
Odlučile su da se obrate kolegi Boštijanu Surini, objašnjava Vuksanović, iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci sa kojim inače sarađuju, kome su, prisjeća se ona, poslale fotografiju.
- Tad smo u stvari svo troje shvatili da imamo nešto veliko, mislili smo da je to nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojeviciii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) a kasnije se ispostavilo da je to mnogo veće, da je to novi rod za nauku” - istakla je Vuksanović.
Dodaje da svaki botaničar sanja da pronađe novu vrstu za nauku, a rod je već nešto posebno, jer botaničar daje ime toj biljci i ,,kako objašnjava, pored imena te biljke uvijek stoji ime botaničara kao autora.
- Biljka ne postoji nigdje drugo na planeti, a u Crnoj Gori je ona rasprostranjena na svega 4 kilometra kvadratna, i odmah je proglašena, za kritičnu, ugroženu vrstu.Nema je nigdje drugo, u drugim dijelovima Crne Gore. Nas bi radovalo da je ima u nekim područjima. Pošto je ovo razmeđa Lješanske i Riječke nahije, mi bi voljeli i kad bi je našli u Katunskoj nahiji, u toj tromeđi, ali ovaj teren koji smo mi obišli zaista je veoma mali i nijesmo je našli. Sada ćemo uključiti lokalno stanovništvo, ono nam je veoma važno, da ljudi koji tamo žive znaju da imaju jednu takvu biljku, da zajedno odlučimo da je štitimo- zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYAciyNzAoyw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Važno je da mještani Štitara znaju da imaju ovu biljku i da je zajedno štitimo

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore održalo je sastanak sa predstavnicima Uprave policije u cilju pojačavanja mjera bezbjednosti prilikom otvaranja ponuda za zakup djelova morskog dobra, navode u saopštenju.&nbsp;
- Ove mjere preduzimaju se kako bi se osiguralo nesmetano i transparentno sprovođenje postupka, uz prevenciju eventualnih nepravilnosti i obezbjeđenje pune zakonitosti procedure - ističu iz Morskog dobra.
S obzirom na to koliki je značaj ovog procesa i potrebu za efikasnim sprovođenjem preduzetih mjera, od sjutra se očekuje pojačano prisustvo policijskih službenika, koji će biti u pripravnosti kako bi se obezbijedilo sigurno i nesmetano odvijanje svih aktivnosti u okviru postupka, navode iz Morskog dobra.
- Javno preduzeće nastavlja da unapređuje svoje procese u skladu s najvišim standardima transparentnosti i odgovornog upravljanja, kako bi se osigurala zakonitost postupaka i efikasno sprovođenje svih aktivnosti - zaključuje se u saopštenju.

Morsko dobro: Ponude za zakup plaža otvaraće se u prisustvu policije

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Satler najavio otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju

Tagovi

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

Diploma direktora Plantaža “zaglavila” u MUP-u ili UIP-u

Vuksanović: Važno je da mještani Štitara znaju da imaju ovu biljku i da je zajedno štitimo

Morsko dobro: Ponude za zakup plaža otvaraće se u prisustvu policije

PRATITE TVe UŽIVO