Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je predsjednicima Skupštine, države i Vlade da pronađu rješenje i dogovore se oko kompletiranja Ustavnog suda. Trenutna bezbjednosna situacija pokazala je, dodaje, da je bilo propusta.&nbsp;
- Mislim da je posljednje što građani žele da vide neka vrsta „ping-pong“ prepucavanja uživo na televiziji između pravosuđa i izvršne vlasti – ko je kriv. To je najmanje što ljude zanima. Pravi put je preispitati se, sjesti za sto - kazao je Satler za Novu, prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/satler-poslednje-sto-gradani-zele-jeste-da-vide-ping-pong-prepucavanja-uzivo-na-televizijama-izmedu-pravosuda-i-izvrsne-vlasti">Pobjeda.</a>
Imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, ističe, je veoma, veoma je važno.
- Ustavni sud je najviši sud u zemlji, što ga čini još važnijim. Takođe mogu reći da smo vidjeli napredak. Prošle godine, krajem godine, imenovan je jedan sudija Ustavnog suda, ali naravno želimo da vidimo svih sedam. To znači da sada imamo dva upražnjena mjesta i važno je da se taj proces nastavi i da ide brzo - kazao je on.
Zato bi, poručuje, pozvao sve aktere u ovom procesu.
- Tu je, naravno, Skupština koja ima najvažniju ulogu, zatim predsjednik, koji je predlagač, ali i premijer, da pronađu rješenje za ova dva preostala mjesta u Ustavnom sudu. &nbsp;Razumijem da su razgovori u toku. Mislim da je sada zaista vrijeme da se krene naprijed i da se to završi u narednih nekoliko sedmica - ističe Satler.
Satler je kazao da je Samit potvrđen i da će biti održan 5.juna u Tivtu, te poručio da je to izuzetna prilika za Crnu Goru.
- Potvrđen je i održaće se 5. juna. &nbsp;Već ove sedmice imaćemo prvu pripremnu misiju iz Brisela koja dolazi u Podgoricu i Tivat. Dakle, sve ide prema planu. Ovo je izuzetna prilika za Crnu Goru, jer cijela Evropa po prvi put dolazi ovdje. Svih 27 država članica, na najvišem nivou – predsjednici ili premijeri – biće ovdje 5. juna. Podrazumijeva se da želite da se predstavite u najboljem svjetlu - kaže on.
Kada je riječ o prirodnim ljepotama, Satler kaže da Crna Gora ima sve što je potrebno. &nbsp;
- Ali suštinski je važno da za sto iznesete dobro pripremljenu Crnu Goru. To znači napredak u tim poglavljima, ali i u ostalim pregovaračkim poglavljima. Moj savjet akterima je da 5. juna predstave maksimum ostvarenih rezultata - poručio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Poslednje što građani žele jeste da vide "ping-pong" prepucavanja uživo na televizijama između pravosuđa i izvršne vlasti

Crna Gora je, napretkom u zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pokazala da je posvećena evropskoj budućnosti, kazao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister i pozvao sve političke aktere da zadrže fokus na sprovođenju ključnih reformi.
On je, na konferenciji za novinare u Podgorici, rekao da Evropski parlament snažno podržava evropski put Crne Gore i da prepoznaje njen bilans uspjeha u procesu pristupnih pregovora.
- Nastavljamo da snažno podržavamo put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) i prepoznajemo njen bilans uspjeha kao predvodnice u procesu pregovora - kazao je Mekalister, koji predvodi delegaciju Odbora koja je u posjeti u Crnoj Gori.
On je naveo da je zatvaranje više pregovaračkih poglavlja krajem prošle godine, kao i jednog početkom ove godine, jasan pokazatelj posvećenosti države evropskoj perspektivi.
Prema riječima Mekalistara, fokus u narednom periodu mora biti na sprovođenju reformi u okviru temeljnih poglavlja, posebno u oblasti vladavine prava.
- To podrazumijeva pravosudnu reformu, imenovanje sudija, kao i snažan i kredibilan odgovor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući kazne koje imaju odvraćajući efekat i osuđujuće presude u predmetima visoke korupcije - istakao je Mekalister.
On je naglasio da usvajanje zakona samo po sebi nije dovoljno.
- Usvajanje zakona nije djelotvorno ukoliko se oni ne sprovode u praksi. Usvojene reforme moraju biti dosljedno i u potpunosti primijenjene - rekao je Mekalister.
On je kazao da je Crna Gora vrijedan i lojalan partner u okviru NATO, ali je upozorio na bojazni u vezi sa spoljnim uticajima koji mogu ugroziti evropski kurs zemlje.
- Ruska Federacija i Srbija su razvile okvir za aktivnost i manipulaciju s informacijama i koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strateške ciljeve, odnosno te aktivnosti su usmjerene na podrivanje evroatlantske orjentacije Crne Gore i na jačanje stavova koji su pro-ruski - rekao je Mekalister.&nbsp;
On je kazao da alatke za uticaj uključuju određene medijske kuće koje, kako je naveo, distribuiraju narative koje su u skladu sa stavovima Kremlja i prikazuju Crnu Goru kao ”drugu srpsku državu”, pojačavaju anti-NATO osjećaj i legitimizuju geopolitičku agendu Rusije.
Kako je dodao Mekalister, određeni akademici i druge uticajne osobe su takođe poslužila kao posrednici u oblikovanju javnog mjenja.
- Suočeni smo sa ovim lošim političkim uticajem i u drugim zemljama, a Moldavija je pozitivan primjer da demokratsko društvo može biti jako odporno. Mi smo na strani Crnogoraca koji žele da nastave da realizuju svoje evropske aspiracije - rekao je Mekalister.&nbsp;
Prema njegovim riječima, posjeta delegacije Evropskog parlamenta predstavlja jasnu poruku podrške Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU.
- Naša posjeta pokazuje snažnu podršku Evropskog parlamenta Crnoj Gori na putu pristupanja EU. Vidimo Crnu Goru u evropskoj budućnosti koja može donijeti konkretne i pozitivne rezultate. Želimo da se ovaj pozitivan zamah održi i bićemo uz vas na cijelom ovom putu - poručio je Mekalister.
Odgovarajući na pitanje da li bezbjednostni propusti i bjeksto Miloša Medenice i bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović mogu da utiču na reformski put Crne Gore i put ka EU, Mekalister je kazao da je napredak vezano za vladavinu prava, građanske slobode, civilno društvo i slobodu medija posebno važan, te da su pred Crnom Gorom brojni izazovi. &nbsp;
On je rekao da je država nastavila sa konsolidacijom ustavnog i zakonskog okvira u okviru Klastera 1, koji se odnosi na vladavinu prava, demokratsko upravljanje i osnovna prava i da je pozitivanim izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 potvrđeno da je Crna Gora napravila važan iskorak u usklađivanju propisa u oblasti sudstva i tužilaštva sa evropskim standardima.
- Međutim, prema izvještaju o vladajni prava Evropske komisije za prošlu godinu implementacija ovih reformi ostaje spora i nekonzistentna - kazao je Mekalister i kao glavne probleme naveo dugogodišnja upražnjena radna mjesta u pravosuđu, slabe administrativne kapacitete i izostanak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije.
&nbsp;Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da i dalje postoje „nedostajući elementi“ u sistemu, prije svega vezano za imenovanja u pravosuđu i saradnju između organa za sprovođenje zakona i sudova.
&nbsp;- Te nedostajuće elemente treba uspostaviti kako bi zatvorili poglavlja 23 i 24, koja su za države članice presudna. Može se otvariti napredak i sada je pravi momenat da usredsredimo na ta posebno teška poglavlja - rekao je Satler.

Mekalister: Ruska Federacija i Srbija koriste medijske, političke i vjerske kanale da ostvare svoje strateške ciljeve

Inicijativa WiFi4WB (WiFi za Zapadni Balkan) danas je zvanično pokrenuta u Crnoj Gori, čime je počela implementacija besplatnih javnih Wi-Fi mreža u 24 opštine širom zemlje, prenosi PR Centar.&nbsp;
Ceremonija je održana u Centru za kulturu u Danilovgradu, na jednoj od prvih instaliranih mreža, kao dio koordinisane serije događaja povodom pokretanja inicijative širom Zapadnog Balkana.
Inicijativa WiFi4WB dio je projekta EU4Digital, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementira GIZ. Inspirisana programom WiFi4EU, koji je već omogućio besplatan pristup internetu u više od 7.000 zajednica širom Evrope, inicijativa će omogućiti građanima i posjetiocima besplatan Wi-Fi u javnim prostorima, poput trgova, parkova, biblioteka, škola i kulturnih institucija širom Crne Gore i regiona.
Telekomunikacioni operator One izabran je putem javnog tendera za implementaciju i održavanje Wi-Fi infrastrukture, kao i za pružanje besplatne internet usluge na odabranim javnim lokacijama širom Crne Gore.
Predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović istakao je značaj digitalne povezanosti za lokalne zajednice, naglasivši da ovim projektom i uz podršku evropskih partnera, Danilovgrad pravi još jedan konkretan korak ka unapređenju digitalne dostupnosti za građane i posjetioce.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler pozdravio je pokretanje inicijative WiFi4WB i njenu ulogu u okviru šireg Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
- Zadovoljstvo mi je da u Danilovgradu pokrenemo regionalnu inicijativu WiFi4WB, a zatim i širom Crne Gore i Zapadnog Balkana, čime Danilovgrad postaje prva opština koja se pridružuje mreži od više od 7.000 zajednica u kojima EU podržava besplatan javni Wi-Fi. Ovo je samo mali dio našeg Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je prošle godine donio jeftine SEPA bankarske transfere, a ove godine će donijeti besplatan roaming sa Evropom. Naš cilj za Crnu Goru i region je što brže uključivanje u Jedinstveno tržište i približavanje evropskom standardu života, čak i prije samog pristupanja - naveo je Satler.
Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten istakao je važnost jednakog pristupa digitalnim uslugama za sve građane.
- Program WiFi4WB doprinosi socijalnoj uključenosti omogućavajući besplatan pristup digitalnim uslugama svim građanima - naveo je Felten.
Izrazio je zadovoljstvo što njemački GIZ djeluje kao implementacioni partner Evropske unije i Vlade Njemačke u okviru ove važne inicijative.&nbsp;
Predstavnici Vlade takođe su se obratili prisutnima, ističući uticaj inicijative na upravljanje, pružanje javnih usluga i uključenost građana. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević naglasila je da se evropske integracije često doživljavaju kao apstraktan proces, ali da inicijative poput WiFi4WB pokazuju kako pristupanje EU donosi konkretne koristi građanima i prije samog članstva. Ministar javne uprave Marash Dukaj istakao je da su ulaganja u digitalizaciju i savremena tehnološka rješenja ključna za izgradnju efikasne, građanima usmjerene javne uprave.
Govoreći u ime kompanije One, izvršni direktor Branko Mitrović izjavio je da je velika je čast za kompaniju One da bude dio inicijative koja povezuje ljude i koja, uz podršku Evropske unije i Vlade Njemačke, pokazuje da je evropski put Crne Gore na pravom pravcu.&nbsp;
- Ovo je tek početak misije povezivanja kroz koju ćemo obuhvatiti 24 opštine širom zemlje, doprinoseći osjećaju crnogorskog naroda da već pripada Evropi i njegovoj snažnoj želji da Crna Gora bude prva sljedeća članica evropske porodice - rekao je Mitrović.
Poseban trenutak događaja bilo je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju (MoU) između GIZ-a i Opštine Danilovgrad, kojim je formalizovana saradnja na instalaciji, radu i dugoročnom održavanju WiFi4WB mreže. Predstavnici GIZ-a tom prilikom su istakli regionalni značaj inicijative i njen održivi model implementacije.
Inicijativa WiFi4WB ima za cilj unapređenje pristupa digitalnim uslugama, obrazovanju i javnim informacijama, uz podršku malim biznisima, unapređenje iskustva posjetilaca i jačanje lokalnog turizma. Obezbjeđivanjem besplatnog i pouzdanog pristupa internetu u javnim prostorima, inicijativa doprinosi i socijalnoj uključenosti te pomaže u smanjenju digitalnog jaza.

500x500

1084x550

Pokrenuta WiFi4WB inicijativa: Besplatan javni Wi-Fi u 24 opštine Crne Gore

Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović razgovarali su sa ambasadorom EU u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, saopšteno je iz Rudnika uglja odakle je predloženo uspostavljanje posebno Fonda za pravednu tranzicije EU.
&nbsp;Sastanak je bio posvećen jednom od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore – procesu pravedne tranzicije energetskog sektora, sa posebnim fokusom na ulogu Pljevalja i Rudnika uglja kao nosioca tog procesa. Izvršni direktor je naglasio da pravedna tranzicija kompleksan, dug i skup proces koji zahtijeva jasno definisanu strategiju, institucionalnu podršku i snažan finansijski okvir.
U tom kontekstu, Laković je predložio uspostavljanje posebnog Fonda za pravednu tranziciju Evropske unije (EU), koji bi omogućio Crnoj Gori da ovaj složeni proces sprovodi planski, efikasno i socijalno odgovorno.
- Podrška EU je od presudnog značaja, ne samo za RUP , već i za čitav grad i sjever Crne Gore. Pravedna tranzicija je kompleksan i dugoročan proces koji zahtijeva ozbiljnu ekspertsku i finansijsku podršku, zato nam je prijeko potrebna podrška evropskih partnera. Upravo zato sam predložio inicijativu za otvaranje Fonda za pravednu tranziciju EU, kako bi se obezbijedili konkretni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta, ekonomske stabilnosti i razvoj novih, održivih djelatnosti- istakao je Laković i dodao da se RUP jasno i nedvosmisleno pozicionirao kao aktivan akter pravedne tranzicije, ne samo kroz deklarativnu podršku, već kroz konkretne i mjerljive rezultate.
Kompanija već sprovodi strateški plan transformacije poslovanja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete i znanje, sa ciljem stvaranja novih, tržišno održivih biznisa.
- Plan pravedne tranzicije RUP-a obuhvata niz ključnih projekata i razvojnih pravaca usmjerenih ka diversifikaciji poslovanja i smanjenju zavisnosti od uglja. Time se stvaraju preduslovi za stabilan prelazak ka zelenijoj i održivoj ekonomiji, uz očuvanje zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u Pljevljima. Tokom prethodne godine, RUP je otvorio pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme, pokrenuo proizvodnju asfalta, dok građevinska služba uspješno realizuje značajne infrastrukturne projekte. Paralelno s tim, kompanija intenzivno ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije, potvrđujući svoju spremnost da bude dio rješenja u energetskoj tranziciji Crne Gore.- objasnio je Laković.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da proces pravedne tranzicije mora biti u središtu ekonomske transformacije Pljevalja.
- Pravedna tranzicija mora biti u samom središtu ekonomske transformacije Pljevalja, kao proces koji će istovremeno obezbijediti kvalitetna radna mjesta, zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu, te unaprijediti kvalitet života lokalne zajednice.- naglasio je Satler.

1250x600

Rudnik uglja Pljevlja predložio uspostavljanje EU Fonda za pravednu tranziciju

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Johan Satler, posjetiće danas Termoelektranu (TE) Pljevlja.
Iz Elektroprivrede (EPCG) je saopšteno da će Satler, nakon obilaska postrojenja, razgovarati sa izvršnim direktorom EPCG Zdravkom Dragašem i njegovim saradnicima iz izvršnog menadžmenta kompanije i TE.
Sastanku će prisustvovati i delegacija Ministarstva energetike i rudarstva, koju će predvoditi ministar Admir Šahmanović.
- Cilj posjete je upoznavanje sa planom rada te tehnološke i ekološke modernizacije TE Pljevlja, jednog od najznačajnijih investicionih projekata u energetskom sektoru Crne Gore, koji se sprovodi radi unapređenja zaštite životne sredine i usklađivanja sa evropskim ekološkim standardima, uz očuvanje stabilnosti elektroenergetskog sistema države - rekli su iz EPCG.

Satler danas u posjeti Termoelektrani Pljevlja

Antisemitizam, ksenofobija i govor mržnje apsolutno su neprihvatljivi, poručeno je na sastanku vrhovnog rabina Crne Gore Arija Edelkopfa i šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johana Satlera.
Kako je saopšteno iz Vjerske zajednice Jevreja u Crnoj Gori, Satler je posjetio Jevrejski kulturni centar i Sinagogu u Podgorici.
- Sastanak je počeo paljenjem svijeća u znak sjećanja na stradale tokom Holokausta u kojem je ubijeno više od šest miliona Jevreja i osoba druge nacionalosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Vjerske zajednice Jevreja su rekli da je na sastanku konstatovano da je, osim sjećanja na žrtve, vrlo važno i da postoje određene akcije.
- Ne možemo se samo sjećati i ostati u tišini. Riječi i misli nas tjeraju na akciju - naveo je Edelkopf.
Na sastanku je, kako su kazali iz Vjerske zajednice Jevreja, bilo riječi i o promjeni društvene klime i činjenici da na društvenim mrežama mnogo ljudi ispoljava mržnju.
- Moramo poštovati jedni druge, antisemitizam i ksenofobija su apsolutno neprihvatljivi. Uloga EU je da pomogne da se te bitne stvari urede u jednom društvu - naveo je Edelkopf.
Edelkopf je, kako je saopšteno, upoznao Satlera sa brojnim aktivnistima Vjerske zajednice Jevreja u Crnoj Gori, kao i događajima koji će biti posvećeni Međunarodnom danu sjećanja na žrtve Holokausta koji se širom svijeta obilježava 27. januara.
Navodi se da je Satler izrazio zadovoljstvo posjetom Jevrejskom centru i Sinagogi u Podgorici, kao i brojnim aktivnostima Zajednice.
Sastanku je prisustvovao i zamjenik šefa Delegacije EU Rikardo Seri.

Satler i Edelkopf: Antisemitizam i ksenofobija su apsolutno neprihvatljivi

Lider Demokratske narodne partije (DNP) izjavio je za Adria TV da je &nbsp;ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, u nekoliko navrata, slao poruke da država mora da pokaže snagu u Botunu.
- Sada otvoreno sumnjam da je ambasador Satler u značajnoj mjeri doprinio akciji policije u Botunu. Mislim da će prvo morati da se obave konsultacije sa Satlerom, pa tek onda da se donese odluka da li da se uvaže zahtjevi Predsjedništva DNP-a - kazao je Knežević.

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mještani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji MINA rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva „vojničku disciplinu“, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentarišući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
- Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona teška - naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to što su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja.&nbsp;
- U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono što smo onda vidjeli je da se ide korak dalje - kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi došlo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako.&nbsp;
- A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja - naveo je Satler.&nbsp;
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
- To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje - naveo je Satler.&nbsp;
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
- Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak - poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se naglašava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
- Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed . rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
- Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već dešavalo u prošlosti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedništva - rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
- Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom - naveo je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
- Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak - rekao je Satler.
Upitan šta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
<h2>"Na sastanku sa Vesnom Pejović prvi put sam dobio uvid kroz šta prolaze porodice žrtava"</h2>
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Mašanov zakon, Satler je odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju - kazao je Satler.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju, Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz šta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
- Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu - naglasio je Satler.
Komentarišući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi.&nbsp;
- Ovo se odnosi na vazduh koji udišete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji štitite ekološke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno - kazao je Satler.
Na pitanje kakave posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekološke aspekte.
- Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja - naveo je Satler, dodajući da je dobro što se sada razgovara nakon što, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slušani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodušna i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete.&nbsp;
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak.&nbsp;
- I postoji napredak. To je suština dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju nešto preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi - rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država štiti vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku.&nbsp;
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima zaštite životne sredine.
- Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27 - kazao je Satler.&nbsp;
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Češku.
- Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo teško biti spreman za sve prvog dana članstva. Što se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu - rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspješno kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato što je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka.&nbsp;
- Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija - kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije &nbsp;o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podrška članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podršku svih političkih stranaka.
- Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu - zaključio je Satler.

Satler: Garancije vlasti velikodušne i reaguju na mnoge pritužbe mještana Botuna, nadam se dogovoru

Važna poruka jedinstva iz Skupštine Crne Gore, napisao je na Iks mreži ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler povodom današnjeg predstavljanja Rezolucije o evropskim integracijama u Parlamentu.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković je danas ranije <a href="https://x.com/pg_citizen/status/2001275690046431600?s=20">istakao </a>da je ponosan na činjenicu da je svaki član/ica ovog Odbora potpisom podržao/la prijedlog, te da domaćoj i međunarodnoj javnosti šalju poruku evropskog jedinstva Crne Gore.
- Proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa i ohrabrujuće je vidjeti da su predstavnici sa svih strana političkog spektra to prepoznali podrškom Rezoluciji o EU integraciji Crne Gore - dodao je Satler.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F2001338628421959995%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

Oko 12 časova završen je razgovor između šefa delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera i mještana zetskog sela Botun koji se protive izgradnji kolektora. Kako je kazao Slavko Vukčević, jedan od predstavnika Botunjana, razgovori će se nastaviti nakon današnjeg dana. - Biće uključena i Opština Zeta. Nakon referenduma se pokazalo da su svi građani Zete jednoglasni u odbrani svoje teritorije i protive se izgradnji postrojenja u Botunu. I oni i mi smo spremni da razgovaramo, ali ne ovako kao mještani Botuna, nego da se ide u širi krug razgovora kako bi se našlo rješenje da se izmjesti lokacija - rekao je Vukčević. On je kazao da su prenijeli poruku Satleru da oni nisu krivi za ranije potpisan ugovor bez njihove saglasnosti. - Problematizovali smo odabir lokacije ali i tehnologije - rekao je on. Jagoš Bećirović, takođe jedan od predstavnika mještana Botuna rekao je da bi "najviši poraz za crnogorsko društvo i demokratiju bila upotreba pendreka na mirni narod u Botunu" Sa tim je, kako kaže, saglasan i Johan Satler. Podsjetimo, predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

(FOTO) Botunjani nakon razgovora sa Satlerom: Idemo u širi krug razgovora da nađemo rješenje da se izmjesti lokacija kolektora

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Komisija za dodjelu Nagrade „Vojislav P. Nikčević“ jednoglasno je odlučila da se Nagrada za 2025. godinu dodijeli prof. dr Adnanu Čirgiću za izuzetan doprinos proučavanju, standardizaciji i afirmaciji crnogorskoga jezika.
- Čirgićev naučni rad iz oblasti montenegristike je višeslojan obuhvatajući vrijedne doprinose različitim disciplinama lingvistike, nauke o književnosti i kulturologije, od dijalektologije, akcentologije, istorije jezika, preko standarologije do proučavanja usmene književnosti i tradicijske kulture - kazali su sa FCJK-a.
Kako dodaju, bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost od osnivanja do njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost, te prvi dekan toga fakulteta. Predśednik je Crnogorskoga PEN centra i aktivni učesnik u najvažnijim tijelima za standardizaciju i razvoj crnogorskoga jezika.

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

Jučerašnja oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju poznatom kao “Državni udar”, predstavlja jedan od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i otvara fundamentalno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motivisanom prekrajanju istine. Na neskrivenu radost i uz komplimente glavnih eksponenata velikosrpskog nacionalizma u regionu koji su dobili još jednu potvrdu da je nakon “oslobođenja” 2020. Crna Gora nebranjena teritorija podobna za ponovnu aneksiju, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako navode iz ove partije, ispostavlja se da samo crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., u susret učlanjenju Crne Gore u NATO.
- Ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika Srbije koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori spremalo veliko zlo, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu koji su vodili cijelu operaciju, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, u čijem telefonu su prilikom hapšenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja, kao ni činjenica da je šef svih ruskih bezbjednosnih službi Nikolaj Patrušev par dana nakon izbora u Crnoj Gori doputovao u Srbiju da bi stavio flaster na usta Aleksandru Vučiću i obezbijedio evakuaciju Šišmakova i Popova za Moskovu, nijesu bili dovoljni za crnogorske sudove da vide koji scenario se spremao za Crnu Goru 2016. godine - dodaju iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista nema namjeru, kako ističu, da ulazi u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp;
- I kad su bili prvostepeno osuđeni, nijesmo komentarisali odluku Višeg suda - dodaju iz DPS-a.&nbsp;
Ali, kako ističu, činjenica da su oslobođeni svi ostali optuženi, među kojima i dva ruska agenta o čijim aktivnostima su pisali svjetski mediji tokom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su i danas aktivni u službi, predstavlja opasnu poruku koja će sjutra, izvjesno, ohrabriti nove terorističke grupe da pokušaju da ruše ustavni poredak i nasilno zauzimaju institucije naše države, sa očekivanjem da za to u finalu ne odgovaraju.
- Na kraju, presuda Apelacionog suda nije zatvorila pitanje pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016., ona ga je ponovo otvorila. I to na mnogo ozbiljniji način, koji je duboko uznemirujući po državu.
Ko je do sada žmurio pred istinom, neznaveno se iščuđavajući svemu kroz šta prolazi naša država i društvo, sada mora trezveno i hrabro pogledati istini u oči.
Ovakvo samourušavanje Crne Gore je posljedica izborne volje građana i ono će se nastaviti svakog sljedećeg dana sve do trenutka dok ne prihvatimo i ispravimo naše greške, i odgovornost za upravljanje našom Crnom Gorom vratimo odgovornim i pametnim ljudima koji su posvećeni crnogorskim nacionalnim interesima - zaključuju iz DPS-a.

Tag: johan-satler