Prva akcija čišćenja, u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, biće organizovana sjutra na Ćemovskom polju u Podgorici, kod Stočne pijace.
Iz Evropske kuće je saopšteno da bi akcija čišćenja trebalo da počne u sedam sati.
- U akciji će učestvovati predstavnici Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nadležnih službi Glavnog grada, NVO mreže Ozelenimo Crnu Goru i kompanije Voli - navodi se u saopštenju.
Iz Evropske kuće su rekli da će zahvaljujući donaciji kompanije Voli, sponzora akcije, prostor biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara.
- Kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na toj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe - navodi se u saopštenju.
Akcija je, kako su rekli iz Evrospke kuće, otvorena za učešće svih zainteresovanih građana, aktivista i predstavnika civilnog sektora.
Oni su pozvali sve koji žele da doprinesu čistijem i zdravijem životnom okruženju da im se pridruže na Ćemovskom polju i postanu dio promjene.
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna, na Svjetski dan životne sredine, uz podršku EU.
Kampanju sprovodi široka koalicija ključnih državnih institucija, prevođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, društveno odgovornih kompanija i medija.
Iz Evropske kuće su naveli da je cilj kampanje da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.
Oni su kazali da je u prvoj fazi kampanje pokrenuta onlajn /online/ platforma za prijavu ekološkog kriminala www.cuvaj.me i predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija.
- U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine - istaknuto je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas akcija čišćenja na Ćemovskom polju

Izložba Priprema. Pozor. Naša Evropa, dio kampanje koju sprovodi WeBalkans - inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo, biće otvorena sjutra u 11 sati u Evropskoj kući u Podgorici.
Izložba će predstaviti neke od najinspirativnijih fotografija mladih talenata iz cijelog Zapadnog Balkana.
Izložbu će zvanično otvoriti ataše Paolo Londero, službenik za medije i odnose s javnošću Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Mladi sportista Stefan Vidović, crnogorski reprezentativac u vaterpolu, obratiće se prisutnima i govoriti o snazi sporta da prevaziđe granice i poveže mlade ljude.
- Izložba predstavlja završnicu regionalnog foto konkursa na koji je pristiglo skoro 200 prijava, a pokrenut je u okviru kampanje Priprema. Pozor. Naša Evropa koju provodi WeBalkans, inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo (DG ENEST)- navodi se u saopštenju.
Na događaju će o svom radu govoriti i autorke i autor nagrađenih fotografija iz Crne Gore – Anja Milić, Igor Kolašinac i Nataša Đurović. Takođe, Anton Gjolaj, predstaviće mrežu Mladih evropskih ambasadora i govoriti o interesovanju mladih za sport, kreativnost i evropske vrijednosti.

''Priprema. Pozor. Naša Evropa'' - foto izložba stiže u Podgoricu

Prisustvo Evropske unije na jugu Crne Gore danas je ojačano kroz uspostavljanje novog zvaničnog prostora za komunikaciju sa građanima, svečanim otvaranjem Evropske kuće u Baru - saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Oni su, u partnerstvu sa Opštinom Bar, otvorili ovu savremenu platformu koja će služiti kao institucionalni okvir za dijalog, informisanje i građanski angažman. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da Evropska kuća u Baru nije samo nova adresa, već prostor gdje Evropa postaje stvarna, opipljiva i prisutna u životima građana ovog grada i čitavog primorja. - Želimo da evropske vrijednosti, prilike i podrška ne budu nešto daleko, već dio svakodnevnog života lokalnih zajednica. Ovo je mjesto susreta, dijaloga i promjena - važna tačka već opipljive evropske budućnosti, upravo ovdje u Baru - istakao je Satler.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Johan Satler"><figcaption>Johan Satler(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da otvaranje Evropske kuće u Baru dolazi u trenutku kada Crna Gora pokazuje punu posvećenost evropskoj integraciji. - Ova Vlada je, u kratkom vremenu, vratila evropsku agendu u središte političkog djelovanja. To prepoznaju i naši evropski partneri, koji sa više povjerenja i spremnosti ulažu u institucije, reforme i projekte širom zemlje. A to vide i građani Crne Gore - povjerenje u Evropsku uniju jedno je od najviših u regionu, što pokazuje da smo kao društvo čvrsto opredijeljeni za evropski put. To je dokaz da evropski put nije samo spoljnopolitički cilj, već duboka unutrašnja potreba našeg društva - istakla je Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"><figcaption>Maida Gorčević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je Evropska kuća u Baru potvrda povjerenja koje Evropska unija ukazuje ovom gradu i lokalnoj upravi te da je u isto vrijeme, to i priznanje za posvećenost koju Bar pokazuje u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i najboljih praksi. - Opština Bar već godinama uspješno sarađuje sa Evropskom unijom kroz 12 evropskih projekata u različitim oblastima koje se odnose na održivi razvoj, socijalnu inkluziju, očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, zelene politike, urbanu mobilnost koji su implementirani ili su u toku, a iznose preko dva miliona eura - naveo je Raičević. Evropska kuća je, prema njegovim riječima, simbol solidarnosti, jednakosti i poštovanja različitosti. - Upravo ove vrijednosti koje Evropa baštini, su i one koje mi ovdje u Baru već vjekovima živimo i čuvamo. Siguran sam da će Evropska kuća biti prostor susreta, razmjene ideja, dijaloga i razvoja. Neka bude most između građana Bara i evropskih institucija, između lokalnog i globalnog, između današnjih izazova i sjutrašnjih rješenja - zaključio je Raičević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dušan Raičević"><figcaption>Dušan Raičević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Smještena u zgradi Radio Bara, na Bulevaru 24. novembra, Evropska kuća u Baru je zamišljena kao otvoren prostor u kojem će se građanima približavati informacije o Evropskoj uniji, njenim politikama, programima i vrijednostima - kroz edukativne aktivnosti, javne debate, izložbe i kulturne sadržaje. Program otvaranja uključio je predstavljanje aktivnosti koje će se već od sjutra sprovoditi u Evropskoj kući. - Otvaranje je okupilo visoke predstavnike vlasti na državnom i lokalnom nivou, članove diplomatskog kora, medije, predstavnike civilnog društva i brojne građane, što je dodatno potvrdilo važnost ovog događaja za jačanje institucionalnog dijaloga i evropske integracije Crne Gore - ističu iz Delegacije EU u Crnoj Gori. U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, prisustvo EU u lokalnim zajednicama ima poseban značaj. - Evropska integracija nije isključivo proces koji se odvija na državnom nivou - ona počiva na aktivnom učešću građana u svim dijelovima zemlje. Evropske kuće, poput ove u Baru, predstavljaju most između lokalnih sredina i evropskih institucija, omogućavajući građanima da se direktno informišu, uključe i doprinesu zajedničkoj evropskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u partnerstvu sa Opštinom Bar, organizuje svečano otvaranje Evropske kuće u Baru u srijedu, 18. juna, sa početkom u 19.00 sati. Ovaj novi prostor biće namijenjen informisanju građana o Evropskoj uniji, promociji evropskih vrijednosti, kulturnoj razmjeni i lokalnom angažmanu.
Ceremonija otvaranja održaće se u gradskom trgu „Vladimir i Kosara“, a program će obuhvatiti:
- obraćanja predstavnika Delegacije EU i lokalnih vlasti,
- prezentaciju usluga i mogućnosti koje nudi Evropska kuća Bar,
- obilazak prostorija,
- koktel prijem,
- i koncert na otvorenom.
Evropska kuća predstavlja platformu za direktan dijalog s građanima i jačanje institucionalnog prisustva Evropske unije na jugu Crne Gore. Biće dostupna svima koji žele da se informišu o EU programima, projektima, podršci lokalnim zajednicama, kao i da učestvuju u kulturnim i edukativnim događajima.
Iz Delegacije EU ističu da je otvaranje ovog prostora još jedan korak ka većoj uključenosti građana u evropski put Crne Gore i boljoj komunikaciji sa institucijama EU.
Predstavnici medija su pozvani da prisustvuju događaju, kako bi iz prve ruke informisali javnost o značaju otvaranja Evropske kuće i njenoj ulozi u procesu evropskih integracija Crne Gore.

U Baru se otvara Evropska kuća – novi centar za informisanje građana o EU

Na Međunarodni dan zaštite životne sredine, u glavnom gradu Crne Gore biće zvanično predstavljena nacionalna kampanja "Čuvaj da te čuva", koju pokreće široka koalicija državnih i lokalnih institucija, akademske zajednice, civilnog sektora, društveno odgovornih kompanija i medija – uz snažnu podršku Evropske unije.
Kampanju organizuje Evropska kuća, a cilj je višestruk: unaprijediti zaštitu prirode kroz konkretne mjere i akcije, ali i osnažiti građane da svojim ličnim primjerom doprinesu zdravijem, zelenijem i održivom životnom okruženju.
Konferencija će biti održana na prepoznatljivoj podgoričkoj lokaciji – Sastavci (Skaline) – gdje će skup otvoriti ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler i premijer Milojko Spajić.
U uvodnom dijelu biće prikazana i video poruka kapitena fudbalske reprezentacije Crne Gore, Stevana Jovetića, koji će govoriti o ličnom odnosu prema prirodi i značaju individualne odgovornosti u očuvanju životne sredine.
Tokom konferencije biće održana tri panela, koji će okupiti predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, pravosuđa, obrazovanja, poslovnog sektora, nevladinih organizacija i medija.
Panel diskusije baviće se ključnim temama:
- Međuresorna saradnja u zaštiti prirode,
- Borba protiv nekažnjenog zagađenja,
- Uloga medija kao ključnog saveznika u ekološkoj borbi.
Poseban segment konferencije biće posvećen najmlađima – kroz edukativnu i simboličnu prezentaciju „Arheologija otpada“, koja će vizualno prikazati slojeve zakopanog otpada kao „nasljeđe“ savremenog društva. Cilj je podstaći djecu da razmišljaju o dugoročnim posljedicama svojih svakodnevnih odluka i ekoloških izbora.
Kampanja "Čuvaj da te čuva" ima za cilj da postane snažan pokretač promjena – kroz podizanje svijesti, kolektivnu odgovornost i konkretne akcije koje vode ka čistijoj i zdravijoj Crnoj Gori.

Počinje nacionalna kampanja "Čuvaj da te čuva" uz podršku EU

Podgorica, Bijelo Polje i Bar biće od 29. maja do 7. juna pozornice savremene evropske kinematografije pošto će tada biti organizovan Evropski filmski festival 2025.
Ovu manifestaciju organizuje Delegacija Evropske unije posredstvom Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa, i u partnerstvu sa Kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar.
Na repertoaru su, kako je saopšteno iz Evropske kuće, nagrađivani igrani, dokumentarni i animirani filmovi iz Francuske, Danske, Malte, Rumunije, Luksemburga, Grčke, Češke, Italije i Hrvatske, koji se bave savremenim društvenim temama, kulturom, identitetom i zajedničkim evropskim vrijednostima. Ulaz je, kako su naglasili, slobodan na sve projekcije.
Festival će biti svečano otvoren 29. maja na terasi Muzičkog centra Crne Gore uz pozdravnu riječ ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, nastup glumačko-muzičke grupe Glumci pjevaju, i projekciju francuskog filma Divertimento, u režiji Mari-Kastij Mensjon-Šar, koji donosi snažnu priču o muzici, upornosti i snovima.
Program u Podgorici, kako je saopšteno iz Evropske kuće, nastavlja se 31. maja na istom mjestu, uz otvoreni razgovor o glumi i identitetu sa crnogorskim glumcem Momčilom Otaševićem, te projekciju danske komedije Očevi &amp; Majke, u režiji Paprike Stin, koja prikazuje savremene porodične izazove.
Festival se 1. juna seli u Centar za kulturu Bijelo Polje, gdje će biti prikazan luksemburški animirani film Ikar i Minotaur, u režiji Karla Vogelea. Za najmlađu publiku organizovana je i glumačka radionica sa glumicom Žanom Gardašević.
Idućeg dana, 2. juna, u Bijelom Polju biće prikazana dva filma: malteški Karmen, u režiji Valeri Buhagiar, i rumunski Tri kilometra do kraja svijeta, u režiji Emanuela Parvua.
U Baru, festival se nastavlja 6. juna u Domu revolucije, projekcijom filma Il Boemo, češko-italijanske produkcije, u režiji Petra Vaclava, koji donosi filmski omaž muzici i umjetničkom stvaralaštvu.
Zatvaranje festivala zakazano je za 7. jun, takođe u Baru, uz projekciju hrvatskog filma Hotel Pula, u režiji Andreja Korovljeva, i završni koncert grupe Glumci pjevaju.
- Igrani filmovi, animacije, dokumentarci, regionalni umjetnici, koncerti, razgovori i radionice stvaraju ambijent festivala koji izlazi iz bioskopske sale i ulazi pravo u srce grada - ocijenili su u Evropskoj kući.
Detaljan program festivala dostupan je <a href="https://www.evropskakuca.me/wp-content/uploads/2025/05/EFF-VIZUALI-PO-GRADOVIMA-1.pdf.">ovdje</a>.

„Evropski filmski festival 2025“ u Podgorici, Bijelom Polju i Baru od 29. maja do 7. juna

Visoka predstavnica EU i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas najavila je danas paket vojne pomoći Crnoj Gori u iznosu od 6 miliona eura u okviru Evropskog mirovnog fonda, potvrđujući posvećenost EU jačanju odbrambenog sektora zemlje, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Tokom posjete Vojnom aerodromu u Podgorici, Kalas se sastala sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i prisustvovala demonstraciji dijela opreme crnogorske vojske za traganje i spašavanje, alpinizam i zaštitu od atomsko-biološko-hemijskih prijetnji (ABHO).
Vojna oprema finansirana iz EU sredstava unaprijediće operativnu spremnost Vojske Crne Gore, poboljšaće njenu sposobnost da odgovori na opasne prijetnje i ojačati njene kapacitete, uz podršku učešću u EU misijama i operacijama.
Paket podrške, koji je usvojio Savjet EU 28. februara 2025. godine, uključuje opremu za rad u ekstremnim hladnim uslovima, opremu za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne operacije, opremu za helikoptersko traganje i spašavanje, kao i prateće zalihe, usluge i obuke.
Visoka predstavnica Kaja Kalas ponovila je snažnu podršku EU putu Crne Gore ka članstvu. "Ova pomoć je puno više od simboličnog izraza solidarnosti – to je strateški podsticaj bezbjednosti i otpornosti Crne Gore. Dok Crna Gora pravi krupne korake ka EU, produbljujemo naše zajedničko opredjeljenje za mir i stabilnost u regionu", izjavila je ona.
Ministar odbrane Krapović je istakao da će ovom donacijom Crna Gora unaprijediti nacionalne odbrambene i vojne kapacitete u dijelu ABHO sposobnosti, potrage i spašavanja i opreme za ekstremne vremenske uslove, što će biti benefitno i u kontekstu smjernica koje Vojska Crne Gore dobija i kroz NATO Ciljeve sposobnosti.
Navedeni paket vojne podrške dopunjava šire napore EU za sigurnost i otpornost na Balkanu, uključujući regionalnu inicijativu za pomoć razvoju vojnih medicinskih kapaciteta, koja takođe uključuje Crnu Goru.

EU obezbijedila Crnoj Gori 6 miliona eura podrške za vojnu opremu

Kako bi Crna Gora ojačala kapacitete za upravljanje rizicima od katastrofa, Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) sprovodi projekat „Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa“, koji je podržan od strane Evropske komisije.
- Poznato je da živimo na području kojem nisu strane elementarne i druge nepogode, požari, poplave, zemljotresi. Sve češće se događaju i sve češće pričinjavaju veliku materijalnu štetu. Zato je obaveza Direktorata za zaštitu i spašavanje da, uz pomoć svih vas, prije svega procijeni, a potom i kontinuirano jača postojeće kapacitete i na efikasan način sprovodi mjere za zaštitu stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i životne sredine - kazao je generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović otvarajući prvi sastanak povodom početka implementacije projekta.
Sve navedeno, kako je dodao, ima jako uporište u projektu koji se realizuje uz finansijsku podršku EK koji će poslužiti Crnoj Gori da kao država članica Mehanizma civilne zaštite EU definiše mjere koje je neophodno sprovoditi shodno devet grupa rizika koje su definisane u Procjeni rizika od katastrofa.
Koordinator projekta, Ljuban Tmušić, naglasio je da će ovaj projekat omogućiti zaokruživanje ciklusa upravljanja rizicima u Crnoj Gori.
- U prethodnim godinama uradili smo Procjenu rizika od katastrofa, zatim Procjenu sposobnosti upravljanja rizicima, kao i Strategiju za smanjenje rizika od katastrofa 2025-2030. koja je zvanično usvojena od strane Vlade 1. novembra prošle godine, a sada radimo na dokumentu koji će definisati konkretne mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa. Na osnovu toga ćemo kreirati preporuke za jačanje administrativnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta, kao i unapređenje zakonodavnog okvira u ovoj oblasti - izjavio je Tmušić.
Predstavnica Evropske komisije, Vladlena Dorošenko Salatenko, je na današnjem sastanku pohvalila dosadašnju saradnju Crne Gore sa Generalnim direktoratom za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć (DG ECHO). Naglasila je da su svi do sada realizovani projekti sprovedeni shodno pravilima Evropske komisije, u smislu očekivanih rezultata i ciljeva, kao i sprovedenih procedura javnih nabavki i aktivnosti shodno finansijskim obavezama.
- Crna Gora se do sada pokazala kao pouzdan partner, a realizacija prethodnih projekata bila je izuzetno uspješna. Evropska komisija je zadovoljna postignutim rezultatima i ohrabruje Crnu Goru da nastavi da koristi dostupne fondove za unapređenje sistema smanjenja rizika od katastrofa - poručila je Dorošenko Salatenko.
Na sastanku su predstavljeni i planovi za dalji rad, uključujući formiranje devet radnih grupa, sa 59 članova, koje će analizirati i definisati mjere prevencije i pripremljenosti za različite vrste rizika, kao i organizaciju stručnih sastanaka i konsultacija u cilju izrade dokumenta. Projekat će trajati do kraja juna naredne godine, a njegov završetak će označiti finalizaciju dokumenta koji će dodatno unaprijediti otpornost Crne Gore na katastrofe.

MUP uz podršku EK jača kapacitete za upravljanje rizicima od katastrofa

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler najavio je otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju, čime će dodatno biti osnažena evropska perspektiva tog grada i sjevera države.
Satler je boravio u radnoj posjeti Opštini Bijelo Polje, gdje je sa predstavnicima lokalne samouprave razgovarao o ključnim ekološkim projektima – izgradnji kolektora i otvaranju regionalne deponije.
Iz Opštine Bijelo Polje su kazali da ti projekti od strateškog značaja doprinose zatvaranju Poglavlja 27 u procesu pristupanja Crne Gore EU.
Na sastanku je istaknuta potreba za ubrzanjem realizacije ovih projekata, s obzirom na njihov ekološki i ekonomski značaj.
- Paralelno sa izgradnjom kolektora, raspisan je tender po sistemu "projektuj i izgradi" za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, nakon čega se očekuje realizacija ovog projekta - kaže se u saopštenju.
Na sastanku je naglašeno da regionalna deponija nije samo ekološko, već i ekonomsko rješenje za Bijelo Polje, jer će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i osigurati održivo upravljanje otpadom na sjeveru Crne Gore.
Istaknuto je i da je važna edukacija stanovništva i podizanje svijesti o ekološkim pitanjima.
- U narednom periodu očekuje se snažnija podrška Ministarstva ekologije i državnih institucija, jer je rješavanje ovih pitanja od suštinskog značaja ne samo za Bijelo Polje i sjever, već za cijelu Crnu Goru - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Satler tokom posjete najavio i otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju.
Iz Opštine su kazali da će taj centar omogućiti građanima bolju informisanost o procesu evropskih integracija, pristup edukativnim sadržajima i podršku u realizaciji projekata usklađenih sa standardima EU.
- Evropska kuća biće prostor za dijalog, saradnju i razvoj, čime će dodatno osnažiti evropsku perspektivu Bijelog Polja i cijelog sjevera Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Satler najavio otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju

Agencija Evropske unije za droge (EUDA) potpisala je danas Radni dogovor sa Crnom Gorom na marginama Ministarskog foruma EU-Zapadni Balkan o pravdi i unutrašnjim poslovima, koji se održava u Budvi, saopšteno je iz Evropske kuće.
Kako su kazali, Radni dogovor je potpisan u Podgorici, u prisustvu evropske komesarke za unutrašnje poslove Ilve Johanson. Potpisnici sa crnogorske strane su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, u ime Ministarstva zdravlja. Izvršni direktor EUDA Aleksis Gosdel potpisao je Radni dogovor u ime ove agencije.
- Novi sporazum predviđa razmjenu ekspertize između uključenih tijela, doprinoseći tako razvoju kapaciteta za prikupljanje podataka i izvještavanje o drogama u regionu. Omogućava razmjenu strateških informacija o prijetnjama po zdravlje i bezbjednost povezanih s drogama, kao i iskustava o zdravstvenim i socijalnim odgovorima na probleme povezane s drogama. Takođe omogućava transfer znanja i podataka kroz crnogorski nacionalni sistem ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim supstancama - navodi se u saopštenju.
Johanson je kazala da joj je veliko zadovoljstvo što Crna Gora danas potpisuje Radni dogovor s Agencijom Evropske unije za droge (EUDA).
- Bolja razmjena podataka s Agencijom EU za droge će unaprijediti našu operativnu saradnju u borbi protiv droga i trgovine drogama, koje predstavljaju prijetnju po zdravlje i bezbjednost kako u EU, tako i u Crnoj Gori. Ovaj sporazum je važan korak naprijed u saradnji EU sa Crnom Gorom i približiće Crnu Goru Evropskoj uniji - rekla je Johanson.
Šaranović je rekao da ćemo uspostavljanjem saradnje sa Agencijom Evropske unije za droge dodatno ćemo razvijati kapacitete naših struktura za prikupljanje, obradu, analizu podataka i informacija u skladu sa indikatorima i standardima koji su naučno utemeljeni i kao takvi jedini validni za sveobuhvatni monitoring u oblasti droga.
- A sa krajnjim ciljem multidiciplinarnog sagledavanja problematike zloupotrebe droga u Crnoj Gori, na osnovu kojih pokazatelja se i usmjeravaju i planiraju buduće politike sprečavanja zloupotrebe droga - naveo je Šaranović.
Ivanović je kazao da je ovaj dokument od izuzetne važnosti jer predstavlja temelj za jačanje saradnje između Crne Gore i Evropske unije u borbi protiv upotrebe i zloupotrebe droga.
- Uspostavljanje radnog aranžmana sa Agencijom Evropske unije za droge (EUDA) omogućava Crnoj Gori pristup najnovijim podacima, ekspertizi i najboljim praksama, što je ključno za unaprjeđenje nacionalnih politika u oblasti prevencije, tretmana zavisnosti i smanjenja rizika. Takođe, jačanje Nacionalne opservatorije za droge doprinosi boljem praćenju situacije u zemlji, dok razmjena strateških informacija povećava bezbjednosnu i zdravstvenu zaštitu građana, posebno u kontekstu evropskih integracija i usklađivanja zakonodavstva sa standardima EU - rekao je Ivanović.
Gosdel je naveo da današnji dan predstavlja istorijsku prekretnicu u dugogodišnjem partnerstvu između EUDA i Crne Gore, koje je započelo prije više od 15 godina.
- Radni dogovori, poput ovog koji je danas potpisan, predstavljaju važan pripremni korak za države kandidatkinje za članstvo u EU na putu ka punopravnom članstvu. Oni omogućavaju razmjenu strateških informacija i stručnosti, što je ključna prednost u suočavanju s prijetnjama po zdravlje i bezbjednost povezanim s drogama. Uvjeren sam da će ovaj sporazum, zajedno s aktivnostima u okviru našeg trenutnog projekta IPA8, pružiti snažnu osnovu za unaprijeđenu saradnju između EUDA i crnogorske Nacionalne opservatorije za droge i njene mreže nacionalnih stručnjaka i institucija koje obezbjeđuju podatke - kazao je Gosdel.
Radni dogovor je iniciran zahtjevom ministra zdravlja i ministra unutrašnjih poslova Crne Gore (novembar 2023).
Nakon što je dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije (septembar 2024), Upravni odbor EUDA ovlastio je izvršnog direktora da potpiše sporazum. Ovaj Radni dogovor je četvrti potpisan između EUDA i partnera sa Zapadnog Balkana (Albanija 2019, Kosovo i Srbija 2020).
EUDA je, dodaje se, započela saradnju sa Crnom Gorom 2007. u okviru tehničkih projekata koje finansira EU, a koji su osmišljeni da pripreme partnere sa Zapadnog Balkana za pristupanje EU (i za učešće u radu EUDA i njene Reitox mreže).
Crna Gora je jedan od šest partnera koji trenutno primaju podršku u okviru projekta EUDA IPA8, koji traje od januara 2023. do decembra 2026. Crna Gora je nedavno ažurirala Nacionalni izvještaj za droge (2023), koji je dostupan na sajtu EUDA na engleskom i crnogorskom.
Saradnja Crne Gore sa EUDA odvija se kroz Nacionalnu opservatoriju za droge (NDO), koja je smještena u okviru Ministarstva zdravlja.
- Nakon nedavne terenske procjene koju su sproveli stručnjaci EUDA u junu 2024, pokazalo se da je postignut napredak u tri osnovne funkcije koje obavlja NDO: (1) prikupljanje podataka; (2) praćenje, analiza i interpretacija prikupljenih podataka; i (3) izvještavanje i širenje informacija - saopštili su iz Evropske kuće.
Današnji sporazum otvara put za veću saradnju u praćenju i izvještavanju o fenomenu droga u EU i šire, te jačanju spremnosti u odnosu na droge.

Johanson: Bolja razmjena podataka sa Agencijom EU za droge unaprijediće saradnju sa Crnom Gorom

Fakultet slobodnih umjetnosti i nauka (FLAS) u Budvi, koji su osnovali ruski profesori u egzilu u Crnoj Gori, u septembru počinje sa radom. Osnivanju je prethodila zabrana tog obrazovnog programa u Rusiji, piše Radio Slobodna Evropa. Uporedo sa invazijom na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je zabranio studijske programe slobodnih umjetnosti i nauka, a njihov koncept obrazovanja je proglašen neustavnim i protivnim nacionalnim interesima. Moskovsko tužilaštvo je u martu 2022. objavilo da je obrazovanje slobodnih umjetnosti "usmjereno na uništavanje tradicionalnih vrijednosti" i da je u suprotnosti sa "strategijom nacionalne sigurnosti Ruske Federacije", navode u FLAS-u. Na fakultetu će se upisivati 40 studenata godišnje, koji će izučavati političke nauke, sociologiju, sociolingvistiku, novinarstvo, istoriju umjetnosti i računarstvo. I profesori i studenti su mahom Rusi, a zvaničan jezik studija je engleski. Među dvadesetak profesora koji žive u Crnoj Gori, angažovaće i gostujuće iz drugih država, Velike Britanije, Njemačke, Izraela. Fakultet je licencu dobio u maju, u proceduri koja je trajala tri godine. Jedan od osnivača fakulteta Vladimir Šmeljev smatra da je tako duga procedura tipična za gotovo sve nacionalne obrazovne sisteme u svijetu. - Prilično su konzervativni, i uvijek je to vrlo dugo i komplikovano zbog birokratije - kaže Šmeljev za Radio Slobodna Evropa (RSE). Crna Gora je prva zemlja u regionu koja je slobodne umjetnosti i nauke uvrstila na listu nacionalnih kvalifikacija, ističe on. Ovo je prvi takav fakultet na Zapadnom Balkanu. <h2>Što su slobodne umjetnosti i nauke</h2> Slobodne umjetnosti i nauke su moderna adaptacija klasičnog univerziteta, kaže za RSE profesor političkih nauka i sociologije, Aleksandar Zarickij. U srednjem vijeku je to bio skup disciplina koje su uključivale Trivium - gramatiku, retoriku i logiku i Quadrivium - aritmetiku, geometriju, muziku i astronomiju. Danas se taj termin koristi za obrazovanje koje naglašava razvoj kritičkog mišljenja i istraživanje različitih područja znanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710070752_83a789121e2e3ad472c84d658a7f9542ed7167f82c7e261a14725ea1ca35bb00.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710070752_83a789121e2e3ad472c84d658a7f9542ed7167f82c7e261a14725ea1ca35bb00" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Aleksandar Zarickij"><figcaption>Aleksandar Zarickij, jun 2025.(Photo: Jasna Vukićević (RFE/RL))</figcaption></figure>  Zarickij objašnjava da na FLAS-u studenti biraju svoj smjer , skup glavnih predmeta, koji dopunjuju kursevima iz drugih akademskih oblasti. Zbog individualnog pristupa, neće biti dva studenta sa istom listom kurseva koje su pohađali tokom tri godine, kaže Zarickij. - Visok nivo individualizacije je glavna snaga modela, jer putanju obrazovanja prilagođavate svojim potrebama i tome što želite raditi nakon diplomiranja - navodi on. <h2>Zašto je taj obrazovni model zabranjen u Rusiji</h2> Kada je 2022. koncept slobodnih umjetnosti i nauka postao nepoželjan u Rusiji, nadležne službe su prilikom kontrole jednog njegovog odjela u Moskvi kazali da su jako zabrinuti zbog riječi "slobodni" (liberal) u nazivu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710070752_787f5e607534c29ffa3a9cf798b0062f74b7bf3ba612ea03cc7cd1c1a172300e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250710070752_787f5e607534c29ffa3a9cf798b0062f74b7bf3ba612ea03cc7cd1c1a172300e" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Vladimir Šmeljev"><figcaption>Vladimir Šmeljev, jun 2025.(Photo: Jasna Vukićević (RFE/RL))</figcaption></figure>  Sve to na prvi pogled zvuči kao šala, priča Šmeljev, jer ruske službe čim čuju riječ "liberalno" - misle da je to povezano sa političkim stavovima. - Pojam slobodne umjetnosti (liberal arts) nema veze za pojmom 'liberal' u politici. To je termin iz srednjeg vijeka – 'artes liberales', koji se odnosio na široko obrazovanje, odnosno slobodnu umjetnost - objašnjava Šmeljev. On dodaje da je stvar ipak komplikovanija od toga. - Model liberalnih umjetnosti razvija kritičko razmišljanje, samoobrazovanje, lični razvoj, a to je suprotno zvaničnoj ruskoj autoritarnoj vladavini. Možda su prvo samo reagovali na riječ, ali u dubljem smislu su vidjeli nešto protiv sebe - ističe Šmeljev. Zbog takvog odnosa države, Zarickij je, kaže, shvatio da više neće moći raditi, jer su sociologija i političke nauke, kojima se bavi, cenzurisana i pod nadzorom. - Kad kontrolišu vaše planove rada, mogu reći - zašto ovdje imamo riječ 'rod'? To je protivno našim tradicionalnim vrijednostima, morate je ukloniti ili ćemo vam zabraniti da predajete. Ili, što je još gore, mogu vas strpati u zatvor zbog neke vrste propagande - dodaje Zarickij. <h2>Romantizovan pogled na Rusiju sa Balkana</h2> Tokom dvije godine od kako je otišao iz Rusije, Zarickij je osim u Crnoj Gori, godinu proveo u Srbiji. Priča da mu je te 2023.godine politička atmosfera u Beogradu veoma ličila na onu u Moskvi prije invazije na Ukrajinu. - Sjećam se, izašao sam iz tramvaja u centru i vidio bilbord 'Srbi i Rusi zajedno' - navodi Zarickij. Dodaje da se u razgovoru sa ljudima uvjerio da ima puno pristalica Rusije. Često su ga, kaže, pitali da li voli Putina. - Mislim da je to neka vrsta romantizacije Rusije kao "bratske nacije" i sličnih stvari, i obično dolazi od ljudi koji zapravo ne znaju što se danas dešava u Rusiji - smatra Zarickij. Ta romantizovana slika je za njega očekivana jer je, kako kaže, Rusija oduvijek usmjeravala svoju meku moć na Balkan. - Ono što vidim je da to funkcioniše, ali mislim da ljudi i u Crnoj Gori i u Srbiji mogu sami razmišljati i razaznati što je što - kaže Zarickij. Na pitanje da li se nada skorom povratku u svoju zemlju odgovara odrično. - Sve što znamo o autoritarnim režimima ukazuje da su strukture poput one koju je Putin izgradio u Rusiji obično vrlo otporne. Zato sam odlučio da je bolje ne nadati se brzoj promjeni, jer se najvjerovatnije neće dogoditi - ističe Zarickij. Profesorima u egzilu, poput njemu, fakultet u Budvi će pomoći da razviju akademske timove i sarađuju sa kolegama u Evropi, kažu na FLAS-u. Njihov cilj je, dodaju, da postanu središte intelektualnog dijela ruske zajednice, ali i sunarodnika u egzilu. Početkom godine je u Crnoj Gori bilo oko 23.000 državljana Rusije sa odobrenim boravkom. Međutim, procjenjuje se da je ta brojka znatno veća jer ne obuhvata Ruse koji, do dobijanja boravišne dozvole, tu borave kao turisti.

Studije koje je u Rusiji zabranio Putin obnavljaju rad u Budvi

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak uhapšen je juče po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja zbog sumnje da je skrivao dokaze iz određenih predmeta kako ne bi došlo do procesuiranja određenih osoba, navodno, bliskih kavačkom klanu. Inspektori su prikupili dokaze da je Drobnjak određeno vrijeme zloupotrebljavao službeni položaj i tako onemogućio hapšenje lica koja su počinila krivična djela.
Nezvanični izvori Pobjede navode da je Drobnjak, kako se sumnja, policijske informacije dijelio sa ljudima koji su bliski sa osobama iz kavačkog klana.
Pored Drobnjaka, lisice na ruke stavljene su i navodnom pripadniku kavačkog klana Matu Kneževiću, Podgoričaninu Ivanu Popoviću i još nekoliko osoba. Njihova uloga zasad nije poznata, jer iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu saopštili više od toga osim da rade na slučaju.
Pripadnici SPO pretresli su juče prostorije danilovgradske policije i zaplijenili dokumentaciju koju su nakon toga odnijeli u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja.
Funkciju načelnika danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti Drobnjak je obavljao posljednjih šest mjeseci, dok je gotovo 20 godina bio inspektor Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja.
Njegovo ime pominjano je u novembru 2017. godine kada je ranjen u Podgorici dok je pokušavao da spriječi razbojnika da otme torbicu ženi.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ranije je saopšteno da SPO po njihovom nalogu obavlja hitne dokazne radnje prema više ljudi u Podgorici, Baru i Danilovgradu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja.
- Nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih, SDT će obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci u daljem toku postupka, kazali su iz Tužilaštva.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović neposredno nakon što su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili načelnika Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, Marka Drobnjaka za novog načelnika imenovao je Dragoljuba Vujovića. Osim u danilovgradskoj opštini, smijenjeni su rukovodioci u Odjeljenjima bezbjednosti Kolašin, Žabljak i Budva.
Šćepanović je najavio niz kadrovskih promjena s ciljem, kako je pojasnio, unapređenja operativnog djelovanja, profesionalnog integriteta i efikasnosti u svim segmentima rada policije.
Kako su kazali iz policije, Vujović je diplomirani oficir policije, školovan na Policijskoj akademiji u Beogradu, a prethodno je obavljao rukovodeće funkcije u Podgorici i Budvi.
Jučerašnjom akcijom nastavljena su procesuiranja policijskih službenika po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja, a u posljednjih nekoliko mjeseci uhapšeni su, između ostalih, i Marko Đurišić, inspektor u CB Podgorica u Odjeljenju za potrage, kao i policajac Dražen Vukadinović.
Kako je Pobjedi ranije kazao v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, pitanje tzv. vetinga mora se posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, a u tom procesu, kako je najavio, neće biti nedodirljivih niti povlašćenih.
On je tada bio kategoričan da nema mjesta primjedbama da je postupak netransparentan.
- Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih - kazao je ranije Pobjedi Šćepanović.
<h2>Kolašin, Budva i Žabljak dobili nove rukovodioce</h2>
Ivan Raičević preuzeo je juče dužnost načelnika OB Kolašin od Zorana Braunovića, dosadašnjeg rukovodioca. Iz policije ističu da je Raičević diplomirani oficir policije, koji je ranije bio komandir na Cetinju, pomoćnik načelnika u Podgorici, te radio u graničnoj policiji u Tuzima i Koordinacionom centru.
Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Budva u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“, umjesto Dragoljuba Vujovića imenovan je Vesko Nedović, dugogodišnji službenik kriminalističke policije.
- Nedović je karijeru gradio u borbi protiv krvnih i seksualnih delikata u Baru, zatim kao šef jedinice za opšti kriminalitet u Budvi, a potom i kao načelnik Stanice kriminalističke policije - kazali su iz UP.
Na Žabljaku, funkciju načelnika Odjeljenja bezbjednosti od Momčila Vojinovića preuzeo je Tadija Ćetković. Pored obrazovanja iz nacionalne bezbjednosti, kako pojašnjavaju iz UP, Ćetković ima znatno iskustvo u radu u Centru bezbjednosti Podgorica, Posebnoj jedinici policije i Operativno-komunikacionom centru.
Kadrovske promjene uslijedile su i u graničnoj policiji. Dosadašnji koordinator granične policije „Centar“ Petar Šestović odlazi u penziju, a na njegovo mjesto postavljen je Branislav Knežević.
- Knežević je specijalista pravnih nauka, a tokom karijere bio je angažovan u Sektoru granične policije, borbi protiv kriminala i antikorupcijskim jedinicama, naveli su iz policije.
U Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, za načelnika Odsjeka za obezbjeđivanje stranih štićenih ličnosti imenovan je Predrag Lakušić. Kako su istakli iz UP, Lakušić je karijeru započeo u Vojsci SRJ, a potom radio u više elitnih policijskih jedinica, uključujući Specijalnu antiterorističku jedinicu i sektor za kriminalističku policiju.
Lazar Šćepanović je naglasio da su promjene rezultat detaljne analize stanja i identifikovanih potreba za unapređenje rada.
- Sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti i jačanja profesionalnog integriteta, Uprava policije će nastaviti s aktivnostima koje doprinose izgradnji povjerenja građana i jačanju institucije kao moderne i odgovorne policijske službe - poručio je Šćepanović.

Drobnjaka sumnjiče da je skrivao dokaze kako ne bi došlo do hapšenja

Fudbaleri Sutjeske i Dečića danas će početi takmičenje u Ligi konferencije. 
 
Sutjeska će u Nikšiću, u 20 sati i 30 minuta, igrati protiv bjeloruskog Dinama iz Bresta. 
 
Dečić će u Tuzima, 30 minuta ranije, ugostiti Sileks iz Sjeverne Makedonije. 
 
Revanš utakmice na programu je sedam dana kasnije.

Sutjeska i Dečić na evropskoj sceni

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: evropska-kuca

Danas akcija čišćenja na Ćemovskom polju

''Priprema. Pozor. Naša Evropa'' - foto izložba stiže u Podgoricu

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

U Baru se otvara Evropska kuća – novi centar za informisanje građana o EU

Počinje nacionalna kampanja "Čuvaj da te čuva" uz podršku EU

„Evropski filmski festival 2025“ u Podgorici, Bijelom Polju i Baru od 29. maja do 7. juna

EU obezbijedila Crnoj Gori 6 miliona eura podrške za vojnu opremu

MUP uz podršku EK jača kapacitete za upravljanje rizicima od katastrofa

Satler najavio otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju

Johanson: Bolja razmjena podataka sa Agencijom EU za droge unaprijediće saradnju sa Crnom Gorom

Studije koje je u Rusiji zabranio Putin obnavljaju rad u Budvi

Danas akcija čišćenja na Ćemovskom polju

Drobnjaka sumnjiče da je skrivao dokaze kako ne bi došlo do hapšenja

Sutjeska i Dečić na evropskoj sceni

PRATITE TVe UŽIVO