Savjetnica predsjednika države o izmjenama izbornih zakona: Bolje novi rok, nego brza i loša reforma

Do kraja tekuće godine, kako je planirao, trebalo bi usvojiti važne izmjene, među kojima je i nekoliko izmjena za koje je više puta isticano da će biti zahtjevne i zahtjevati politički konsenzus, poput otvorenih lista, sređivanja biračkog spiska... U međuvremenu, predloge izmjene izbornih zakona dao je i predsjednik države Jakov Milatović. Između ostalog, u njegovom kabinetu insistiraju na otvorenim listama, koje su, prema ocjeni njegove savjetnice za javne politike Marije Vesković, najjednostavniji način da se moć vrati građanima. Vesković je naglasila da nadležni odbor ima još veoma malo vremena da završi posao, ali da ne bi trebalo raditi neprečac, već je bolje i produžiti rok, nego sprovoditi brzu i lošu reformu.

Svega nešto više od dva mjeseca ostalo je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posao. Do kraja godine trebalo bi promijeniti nekoliko zakonskih rješenja, a već sada je upitno da li će biti dovoljno vremena, jer se članovi tog skupštinskog radnog tijela mjesicma nisu sastajali. Predloge za izborne zakone pripremili su i u kabinetu predsjednika države, a Vesković kaže da su spremni da se uključe u rad čim se članovi nadležnog odbora ponovo okupe. Jedan od predloga za izmjenu izbornih zakona koji su pripremili odnosi se na uvođenje otvorenih lista. Prema riječima predsjednikove savjetnice za javne politike, uvođenjem otvorenih lista otvorio bi se put ka reformi kojom bi vratila moć građanima. Kako ističe, već imaju spreman konkretan model zakonskih rješenjea koja mogu biti osnova za dalji rad nadležnog odbora.

– Taj model zvanično smo stavili na sto i stavili se na raspolaganje da aktivno učestvujemo u razradi. Poslanici su u više navrata javno podržali da se otvorene liste razmotre i uvedu, a prilikom usvajanja seta izbornih zakona krajem jula iskazana je volja da se na otvorenim listama i drugim nezavršenim pitanjima radi do kraja 2025. Odbor još nije nastavio rad – mi smo spremni čim se sazove. Svjesni smo rokova: Odbor ima malo vremena i mnogo posla. Ne treba raditi naprečac. Ako je za kvalitet potrebno produženje roka, to je bolje nego brza, a loša reforma. Spremni smo da učestvujemo u svakoj fazi, otvoreno i uključivo, kako bi građani vidjeli da se pravila mijenjaju u njihovu korist i da je njihov glas uistinu presudan – kazala je Vesković za "Dan".

Nezavisni kandidati "bude" apstinente

Treći predlog koji je pripremio Milatovićev tim predviđa mogućnost nezavisnih kandidatura. Kako ocjenjuje Vesković, nezavisne kandidature donose svježu energiju i veću uključenost građana.

– Današnji sistem praktično isključuje pojedince koji imaju ugled i želju da rade u javnom interesu, a ne žele da budu dio partija. Sa dovoljnim brojem potvrđenih i provjerenih potpisa, nezavisni kandidat postaje neposredna veza sa Skupštinom i odgovara onome ko ga je izabrao – građanima, a ne partijskim vrhovima. Mogu da dovedu i do smanjenja apstinencije birača. Tu najprije mislim na ljude koji često ostanu kod kuće zato što im se ne dopada cijela partijska lista. Nezavisni kandidati upravo njima daju razlog da izađu, jer biraju konkretnu osobu i jasan plan, a ne kompletnu partijsku "etiketu". Tako se apstinencija prirodno smanjuje: ljudi koji do juče nijesu glasali kažu "sada imam za koga" – ističe Vesković.

Kako ističe, na otvorenim listama insistiraju zato što je to najjednostavniji način da se ustavna ideja da građani neposredno biraju svoje predstavnike zaista ostvari u praksi.

– Spremni smo da razgovaramo o različitim modelima, ali cilj je jasan: da na izborima biramo ljude imenom i prezimenom. Sada je pravi trenutak, imamo dovoljno vremena da građanima objasnimo kako sistem funkcioniše, da ga testiramo i uvedemo kao dobru pripremu za izbore 2027. To se uklapa i u naš evropski cilj: do 2028. želimo da budemo spremni za primjenu otvorenih lista i na izborima za Evropski parlament – naglašava Vesković.

Oni su predložili i povećanje kvota za žene na izbornim listama.

– Podizanje kvote sa 30 na 40 odsto svakako je dobar korak, ali cilj je da parlament zaista liči na društvo u kojem žene čine polovinu stanovništva. Zato smo predložili da se liste sastavljaju po principu 50:50, uz obavezni naizmjenični raspored kandidata. Svjesni smo da može doći do odstupanja u konačnoj raspodjeli mandata; zato smo spremni da otvorimo razgovor o korektivnim mjerama unutar raspodjele mandata, kako bi se značajno ublažile rodne disproporcije. Ravnopravnost nije ustupak nikome – to je najbolje rješenje za sve – kazala je Vesković.