Do kraja tekuće godine, kako je planirao, trebalo bi usvojiti važne izmjene, među kojima je i nekoliko izmjena za koje je više puta isticano da će biti zahtjevne i zahtjevati politički konsenzus, poput otvorenih lista, sređivanja biračkog spiska... U međuvremenu, predloge izmjene izbornih zakona dao je i predsjednik države Jakov Milatović. Između ostalog, u njegovom kabinetu insistiraju na otvorenim listama, koje su, prema ocjeni njegove savjetnice za javne politike Marije Vesković, najjednostavniji način da se moć vrati građanima. Vesković je naglasila da nadležni odbor ima još veoma malo vremena da završi posao, ali da ne bi trebalo raditi neprečac, već je bolje i produžiti rok, nego sprovoditi brzu i lošu reformu.
Svega nešto više od dva mjeseca ostalo je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posao. Do kraja godine trebalo bi promijeniti nekoliko zakonskih rješenja, a već sada je upitno da li će biti dovoljno vremena, jer se članovi tog skupštinskog radnog tijela mjesicma nisu sastajali. Predloge za izborne zakone pripremili su i u kabinetu predsjednika države, a Vesković kaže da su spremni da se uključe u rad čim se članovi nadležnog odbora ponovo okupe. Jedan od predloga za izmjenu izbornih zakona koji su pripremili odnosi se na uvođenje otvorenih lista. Prema riječima predsjednikove savjetnice za javne politike, uvođenjem otvorenih lista otvorio bi se put ka reformi kojom bi vratila moć građanima. Kako ističe, već imaju spreman konkretan model zakonskih rješenjea koja mogu biti osnova za dalji rad nadležnog odbora.
– Taj model zvanično smo stavili na sto i stavili se na raspolaganje da aktivno učestvujemo u razradi. Poslanici su u više navrata javno podržali da se otvorene liste razmotre i uvedu, a prilikom usvajanja seta izbornih zakona krajem jula iskazana je volja da se na otvorenim listama i drugim nezavršenim pitanjima radi do kraja 2025. Odbor još nije nastavio rad – mi smo spremni čim se sazove. Svjesni smo rokova: Odbor ima malo vremena i mnogo posla. Ne treba raditi naprečac. Ako je za kvalitet potrebno produženje roka, to je bolje nego brza, a loša reforma. Spremni smo da učestvujemo u svakoj fazi, otvoreno i uključivo, kako bi građani vidjeli da se pravila mijenjaju u njihovu korist i da je njihov glas uistinu presudan – kazala je Vesković za "Dan".
Nezavisni kandidati "bude" apstinente
Treći predlog koji je pripremio Milatovićev tim predviđa mogućnost nezavisnih kandidatura. Kako ocjenjuje Vesković, nezavisne kandidature donose svježu energiju i veću uključenost građana.
– Današnji sistem praktično isključuje pojedince koji imaju ugled i želju da rade u javnom interesu, a ne žele da budu dio partija. Sa dovoljnim brojem potvrđenih i provjerenih potpisa, nezavisni kandidat postaje neposredna veza sa Skupštinom i odgovara onome ko ga je izabrao – građanima, a ne partijskim vrhovima. Mogu da dovedu i do smanjenja apstinencije birača. Tu najprije mislim na ljude koji često ostanu kod kuće zato što im se ne dopada cijela partijska lista. Nezavisni kandidati upravo njima daju razlog da izađu, jer biraju konkretnu osobu i jasan plan, a ne kompletnu partijsku "etiketu". Tako se apstinencija prirodno smanjuje: ljudi koji do juče nijesu glasali kažu "sada imam za koga" – ističe Vesković.
Kako ističe, na otvorenim listama insistiraju zato što je to najjednostavniji način da se ustavna ideja da građani neposredno biraju svoje predstavnike zaista ostvari u praksi.
– Spremni smo da razgovaramo o različitim modelima, ali cilj je jasan: da na izborima biramo ljude imenom i prezimenom. Sada je pravi trenutak, imamo dovoljno vremena da građanima objasnimo kako sistem funkcioniše, da ga testiramo i uvedemo kao dobru pripremu za izbore 2027. To se uklapa i u naš evropski cilj: do 2028. želimo da budemo spremni za primjenu otvorenih lista i na izborima za Evropski parlament – naglašava Vesković.
Oni su predložili i povećanje kvota za žene na izbornim listama.
– Podizanje kvote sa 30 na 40 odsto svakako je dobar korak, ali cilj je da parlament zaista liči na društvo u kojem žene čine polovinu stanovništva. Zato smo predložili da se liste sastavljaju po principu 50:50, uz obavezni naizmjenični raspored kandidata. Svjesni smo da može doći do odstupanja u konačnoj raspodjeli mandata; zato smo spremni da otvorimo razgovor o korektivnim mjerama unutar raspodjele mandata, kako bi se značajno ublažile rodne disproporcije. Ravnopravnost nije ustupak nikome – to je najbolje rješenje za sve – kazala je Vesković.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjetnica predsjednika države o izmjenama izbornih zakona: Bolje novi rok, nego brza i loša reforma

Nastavak izborne reforme treba da prati javna rasprava, koja bi bila sprovedena u razumnom vremenskom intervalu, imajući u vidu da će biti razmatrana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača, smatra predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša.
On je za Pobjedu, kazao da je preostalo još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.
Brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a Mugoša naglašava da je za pravno efektuiranje dosadašnjih izmjena potrebno da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa.
- Upravo će izbor Centralne izborne komisije, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama - kazao je Mugoša.
Objasnio je ključne novine koje su usvojene do sada u okviru izborne reforme i kako one unapređuju proces.
- Izmjenama izbornog zakona učinjeni su značajni iskoraci kada je u pitanju depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije. Takođe, kvote za manje zastupljeni pol na listama su uvećane sa 30 na 40 odsto i uvedena je i zaštitna norma kojom je definisano da se među svaka tri kandidata na listi mora nalaziti najmanje jedna žena da bi lista bila potvrđena. Cilj ove norme trebalo je da bude ostvaren u parlamentarnom životu, pa je moje očekivanje da će veći broj žena biti ne samo na listama već i u poslaničkim klupama- rekao je Mugoša.
Pojasnio je da je nedavnim izmjenama zakona definisan &nbsp;i jedinstveni dan održavanja lokalnih izbora što za cilj treba da ima političku stabilnost, a to je bila višegodišnja preporuka međunarodnih partnera. Ipak, kako dodaje, preostalo je još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.&nbsp;
- Očekujem da će Odbor zadržati dinamiku koju je imao tokom ljetnjih mjeseci kako bi bilo iole izgledno da će ovaj ambiciozni zadatak biti ostvarljiv do kraja godine. Nažalost, brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a da bi i dosadašnje izmjene mogle da se pravno efektuiraju potrebno je da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa- kazao je Mugoša.
Takođe, vjeruje da nastavak izborne reforme treba da prati i javna rasprava koja treba da bude sprovedena u razumnom vremenskom intervalu imajući u vidu da će biti raspravljana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača.
Očekuje da &nbsp;će Centralna izborna komisija, čije se formiranje očekuje, biti spremna da sprovede predviđene reforme.
- Može se reći da je prva faza izborne reforme donijela najznačajnije promjene po pitanju sastava i nadležnosti ovog najznačajnijeg izbornog tijela. Naime, za razliku od dosadašnjeg dominantno političkog modela, Centralna izborna komisija koncipirana je kao depolitizovana i profesionalizovana, te je broj članova smanjen sa 11 na pet, uključujući predsjednika- pojasnio je.
Značajno je, dodaje Mugoša, da su uspostavljeni mjerljivi kriterijumi kada je u pitanju izbor kandidata i to ne samo povodom potrebnog formalnog obrazovanja i godina radnog iskustva, već i u odnosu na uže kriterijume koji se odnose na iskustvo u raznim aspektima izbornog procesa. Takođe, predviđeno je utvrđivanje jedinstvene liste kandidata za članove CIK-a koja mora biti predložena sa najmanje četiri od pet članova komisije za izbor članova CIK koja, kao stručno tijelo, nadležnom odboru treba da uputi prijedlog koji Odbor ne može korigovati.
- Ovako definisano zakonsko rješenje treba da pruži garancije da će prilikom izbora novih članova princip zasluga biti ključan. Upravo će izbor CIK, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama. Značajne izmjene učinjene su i na srednjem nivou izborne administracije, odnosno opštinskim izbornim komisijama koje su djelimično depolitizovane- kaže Mugoša.
Naime, kako je objasnio, predsjednik opštinske izborne komisije neće moći biti pripadnik političke partije, OIK će imati i dva člana, po jednog ispred vlasti i opozicije, dok će funkciju sekretara OIK-a obavljati sekretar nadležne skupštine opštine. Ono što je takođe bitno je i činjenica da će ubuduće CIK birati OIK te da će moći i da je razriješi, kao i da preuzme njene nadležnosti prilikom održavanja svih izbora što do sada nije bio slučaj. Ovakvo rješenje treba da unaprijedi i profesionalnu odgovornost članova OIK, što je do sada u pojedinim slučajevima izostajalo u znatnoj mjeri.
Mugoša je pojasnio i šta je dosad urađeno u dijelu digitalizacije izbornog procesa i obuke izborne administracije.
- U dosadašnjem radu Odbora nije tretirano pitanje digitalizacije izbornog procesa, kao i eventualna izmjena sistema elektronske identifikacije birača. Sistem elektronske identifikacije birača, kada je uveden, nosio je, kao i svaka novina, određeni nivo skepse, naročito u laičkoj javnosti. Ta bojazan primarno se odnosila na sumnju da li će birački odbori moći da odgovore ovoj promjeni i kvalitetno odgovore zadatku- kazao je Mugoša.
Kaže da je ono što je ključno bilo u ovom procesu pravovremena i sveobuhvatna edukacija koja je targetirala birače i članove biračkih odbora.&nbsp;
- Deset godina nakon početka implementacije ovog sistema jasno je da je njime povećano povjerenje u izborni proces o čemu govore i istraživanja javnog mnjenja. Ipak, uređaji za elektronsku identifikaciju nabavljeni su prije više od deset godina što se u IT kontekstu tretira kao značajan protok vremena. U odnosu na nove trendove digitalizacije izbornih procesa možda treba razmisliti i u pravcu unapređenja ovog aspekta izbornog procesa. Vjerujem da će i ovo pitanje biti predmet rada Odbora- rekao je Mugoša.
Crna Gora, kaže, kao mali elektorat od oko 540.000 birača i oko 1.200 biračkih mjesta, ne bi bila zahtjevna za realizaciju unaprijeđenih IT mehanizama glasanja. Digitalizacija izbornog procesa treba da doprinese većoj transparentnosti, kontroli, brzini obrade rezultata i uopšte povjerenju u izborni proces. U savremenom digitalnom okruženju, a naročito u sistemima koji nužno funkcionišu upotrebom interneta, postoje i realne prijetnje koje se ozbiljno moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja ovog pitanja, a odnose se na potencijalne hakerske napade i ono što se u izbornoj terminologiji zove „miješanje trećih strana“.
- U tom smislu, pristalica sam digitalizacije, ali smatram da je od izuzetne važnosti da se prilikom glasanja zadrži i „pisani trag“, odnosno opipljivi dokaz glasanja kao nesporni dokaz u slučaju bilo kakve sumnje u odnosu na rezultat. Ako se Crna Gora odluči za digitalizaciju izbornog procesa potrebno je pripremiti infrastrukturu, ali i obezbijediti dovoljne ljudske reusrse koji adekvatno mogu odgovoriti potencijalnim sajber prijetnjama. Dinamična kretanja u digitalizaciji izbora u potpunosti su promijenila okruženje i kontekst u kojem se sprovede uvodeći sve veću upotrebu vještačke inteligencije, ali i relativno nove prijetnje distribucijom deepfake sadržaja, automatizovanih botova i algoritama itd- poručio je Mugoša.
Prilikom nedavnog boravka u posmatračkoj misiji u Norveškoj, u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori, imao je &nbsp;priliku da se upozna i na koji način ova zemlja koristi izborne tehnologije.&nbsp;
- Naime, u Norveškoj se prilikom brojanja glasačkih listića primjenjuje manuelno brojanje, a nakon njega digitalizovano na način da uređaji registruju broj skeniranih glasačkih listića, te ovi podaci treba da se poklapaju ili se u suprotnom postupak brojanja ponavlja. Čini se da je ovaj primjer iz uporedne prakse dobar način kombinacije konvencionalnih i modernih zbornih tehnika koje služe većem povjerenju u izborni proces kao ključnoj vrijednosti demokratskih i fer izbora- pojašnjava Mugoša.
Objasnio je i koji bi bio adekvatan način rješavanja proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih pitanja koja prethode potvrđivanju lista.
- Iako bi se moglo očekivati da pitanje proglašenja izbornih lista bude tehničko, koje ne nosi značajnije komplikacije u praksi, dosadašnje iskustvo pokazuje da i u ovom dijelu postoji prostor za unapređenje. Kao prethodno pitanje u odnosu na ovu temu potrebno je razmotriti opravdanost i svrsishodnost važeće zakonske odredbe kojom je propisano da kandidati za predsjednika Crne Gore treba da prikupe najmanje 1,5 odsto potpisa od ukupnog broja birača kako bi kandidatura bila potvrđena- rekao je Mugoša.
Ovako visok procenat čini se neusklađenim sa međunarodnim izbornim standardima i može djelovati odvraćajuće u pogledu korišćenja pasivnog biračkog prava, naročitio za kandidate bez partijske infrastrukture.&nbsp;
- Podsjetiću da i Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije navodi da izborni zakon ne treba da zahtijeva više od jedan odsto potpisa birača u izbornoj jedinici. Ako se u obzir uzme i dugogodišnja preporuka ODIHR da treba ukinuti ograničenje da birač potpisom može podržati samo jednu listu odnosno kandidata, jasno je da se navedeni procenat čini više nego restriktivnim- dodaje.
Usko vezano za ovo je i pitanje regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora čiji razni aspekti važećim izbornim zakonodavstvom ostaju neregulisani. DIK se tokom izbora 2023. godine suočio sa ovim pitanjem, te se po mišljenju javnosti dobro snašao ciljno tumačeći zakon, a time i stvarajući praksu koja može biti dobar osnov za buduća zakonska rješenja, jer pravna praznina se ipak najadekvatnije rješava zakonskim normama.
- Tokom iste godine bilo je i pokušaja kompromitacije pitanja afirmativne akcije, što znači da druga faza izborne reforme treba da obuhvati i ovo pitanje. Vidljiva i kontinuirana slabost svakog izbornog procesa ogleda se u zloupotrebi potpisa birača. Iako je ovo pitanje dobilo značajnu pažnju javnosti, prije svega angažovanjem nevladinog sektora, pokazalo se da važeći pravni okvir nije adekvatan da počinioci zloupotreba budu sankcionisani. U tom smislu u odnosu na ovo pitanje treba preciznije definisati odgovornost i podnosilaca izbornih lista i lica koja prikupljaju potpise- objasnio je&nbsp;
Optimističan je da se može očekivati da se do kraja godine ovaj proces u potpunosti okonča.
- Naravno da će biti zahtjevno do kraja godine izmijeniti sve ono što je do sada identifikovano kao sporno u izbornom zakonu. Pitanje izborne reforme je uvijek pitanje političkog dogovora odnosno postojanja izborne volje. Ipak, julske izmjene izbornog zakona pratile su paralelno i vruće političke teme, ali su ipak izmjene zakona izglasane. Ta činjenica ohrabruje i nadam se da ćemo i tokom jeseni imati mjerljiv napredak. Napominjem da je preostalo mnogo pitanja o kojima treba otvoriti javnu diskusiju- kazao je Mugoša.
Jedno od njih je svakako i pitanje otvorenih izbornih lista. Osim ovog segmenta, koji bi suštinski mogao da utiče na naš izborni sistem, tu je i niz pitanja koja zaslužuju pažnju, a među kojima je najkompleksnije pitanje biračkog spiska. Jedno od najvažnijih pitanja je i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, naročito u kontekstu samostalnog glasanja i pristupačnosti biračkih mjesta, što je preduslov dostojanstvenog učešća u izbornom procesu koji svaki građanin nedvosmisleno treba da uživa.
Kao tema svakako ostaje pitanje zaštite biračkog prava, transparentnosti rada institucija, razloga za ponavljanje izbora, statusa i prava posmatrača u izbornom postupku, medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, kao i cijeli niz pitanja tehničke prirode koja i te kako mogu uticati na regularnost izbora.

Mugoša: Nastavak izborne reforme mora pratiti javna rasprava

Čišćenjem biračkog spiska - što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja - vratili bismo povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti.
To je za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera političke platforme Evropski savez, kojoj pripadaju još Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.
- Možemo da kažemo kako je barem za to krupnije pitanje postignut visok konsenzus unutar političke elite - i opozicione, i pozicione. Međutim, sve ovo vidim tek kao prvu fazu ukupne izborne reforme. Ostaje dosta pitanja koja moramo riješiti, poput čišćenja biračkog spiska – što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja. Kroz to bismo vratili povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, a ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti – rekao je Belan.
<h2>BANALNA INTERPRETACIJA</h2>
Uz ovakve nedostatke u spiskovima na osnovu kojih se danas sprovode izbori na svim nivoima u državi, ne manje problematičnim smatra i to što nije do kraja riješeno pitanje izbora predsjednika opština.
- Koliko sam razumio, moguće je da ćemo se vratiti na onaj sistem koji je u nekom periodu važio, a to je neposredan izbor predsjednika opština. Lično, smatram da je to demokratskije rješenje, ali hajde da vidimo što ostali društveno-politički akteri misle na tu temu, kao i za famozno pitanje otvorenih lista – naglasio je Belan.
Po njemu, riječ je o prijedlogu koji više od deceniju cirkuliše u crnogorskom javnom porostoru kao potreba, ali kojem, prema njegovom mišljenju, pristupamo banalno.
- Otvorene liste ističemo na populistički način, a da pritom nijesmo utvrdili koji je model otvorenih lista - i da li su to zaista otvorene liste - što bi to značilo za ukupni politički sistem, koliko bi zaista doprinijelo demokratizaciji i otvorenosti, ali i povećanju uticaja na direktno izabrane predstavnike – dodao je on.
Sagovornik Pobjede dalje ističe kako je, u načelu, riječ o dobrom i važnom pitanju za demokratski razvoj crnogorskog društva.
- Ali mislim da se previše igramo njome u odnosu na to koliko je tema ozbiljna i koliko cijeli taj sistem treba ozbiljno postaviti. Pritom, eventualno, treba voditi računa da uvođenje otvorenih lista ne donese neke negativne posljedice, pogotovo u društvima sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače – pojasnio je on.
Takođe ukazuje da uvođenje otvorenih lista ne znači da će se time smanjiti pritisak na birača, odnosno da će njihovi izabrani predstavnici imati veću odgovornost.
- Ima tu dosta tema i nadam se da će ih parlamentarci otvoriti već na jesenjim zasijedanjima, kako bismo 2027. godine zaista imali lokalne izbore sa otvorenim listama – naveo je on.
I upravo se u detaljima kriju eventualni problemi u daljem postizanju konsenzusa vlasti i opozicije o svim narednim izbornim procesima.
- Namjerno ističem da su to samo lokalni izbori, zato što vidim da se u određenom dijelu javnosti provlači teza kako je opozicija pristala i na to da naredni parlamentarni izbori budu 2027. godine. Ne, mi u Evropskom savezu se apsolutno zalažemo za to da parlamentarni izbori budu koliko sjutra, jer zaista mislim da svaki naredni dan ove izvršne vlasti predstavlja sve veću katastrofu za Crnu Goru – smatra on.
Zbog toga posebno naglašava što su to krajnji rezultati do sada postignutih dogovora.
- Radi javnosti: izmjene izbornog zakonodavstva zasad podrazumijevaju dogovor da se objedine lokalni izbori u jednom danu, što jeste na evropskoj agendi Crna Gora i zaista bi doprinijelo stabilizaciji ukupnog političkog sistema – naveo je on.
<h3>„TIHE“ PROMJENE</h3>
No, kako je do lokalnih izbora u jednom danu, zakonom određenih za drugi vikend juna 2027. godine, još godinu i tri mjeseca, pred parlamentarcima bi mogli da se nađu i mnogi drugi prijedlozi izmjena zakona koji su, trenutno, u drugom planu. Riječ je o ranije iznesenom planu dijela vladajućih partija da se izmijene zakoni kojima se definiše glasačko pravo na biralištima ali, prije svega, mogućnost ostvarivanja dvojnog državljanstva. Takvim potezom vlast bi omogućila da glasačko pravo u Crnoj Gori dobiju i oni koji nikada u njoj nijesu živjeli – niti će to učiniti. Zatim bi se na to, očekivano, moglo nadovezati i mijenjanje državnih simbola, koji se u praksi već „tiho“ sprovode.
- Koga god da pitate iz Evropskog saveza - ili iz Liberalne partije - mislim da će dati jasan odgovor i o dvojnom državljanstvu, i o simbolima. S nama nema razgovora na tu temu. To apsolutno ne može biti tačka o kojoj se pregovara, niti može da bude dio bilo kakvih pregovora za stolom - odnosno argument kojim se može trgovati - bar što se tiče Liberalne partije i Evropskog saveza – dodao je on.
Belan podsjeća da dvojno državljanstvo za Crnu Goru znači „suštinsko gubljenje suvereniteta građana Crne Gore“, uključujući gubitak prava na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti, kao i o sudbini onih građana koji žive u Crnoj Gori.
- Dvojno državljanstvo bi takođe obesmislilo bilo koje izbore u Crnoj Gori, jer mi koji živimo ovdje naprosto ne bismo birali one koje želimo da upravljaju našim lokalnim zajednicama i državom – kazao je naš sagovornik.
Po njemu, nije samo problem što određeni djelovi vlasti provlače takva pitanja.
- Drugi djelovi vlasti ćute na to, kako bi sačuvali svoje fotelje. Ali, to apsolutno nijesu teme o kojima neko iz Evropskog saveza i Liberalne partije želi da pregovara. Dakle, simboli, dvojno državljanstvo, te promjena zakonodavstva u tom dijelu nas apsolutno ne zanimaju. I kakvi god da su pritisci - nećemo popustiti, jer predstavljaju pitanje opstanka države Crne Gore. U Ustavu je jasno zapisano da je nosilac suvereniteta građanin Crne Gore. Tako treba da ostane i kroz sve zakone koji štite ta prava, bilo u izbornom dijelu, u izboru prava na lična dokumenta, na lična ili ljudska prava – ukazao je on.
Na kraju, sagovornik Pobjede još jednom insistira da ni on, ni partija, ni politički savez kojem pripada, ne žele da se bave tim temama.
- Jednostavno je preskačem jer nije tema za razgovor sa ovim dijelom opozicije. A nadam se i sa cjelokupnom opozicijom – zaključuje Belan.
<h3>Ponižavanje identiteta Crne Gore</h3>
Belan je oštro komentarisao informaciju da je Skupština Crne Gore naručila novu govornicu za ulazni hol, na kojoj će umjesto državnog grba biti silueta zgrade Zetske banovine.
- Radi se o promjeni koja još jednom ponižava identitet i savremeni identitet Crne Gore – istakao je on.
On je precizirao kako o ovoj temi još nije razgovarao sa kolegama parlamentarcima iz redova ES, ali podsjeća kako je poznat njihov stav prema promjeni skupštinskog logoa, koji je u novembru prošle godine lično inicirao šef parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije (NSD).
- Radi se o simbolu jedne banovine unutar države koja je ugasila Crnu Goru, o simbolu unutar države pod dinastijom koja je ugasila Crnu Goru. Jasna je Mandićeva namjera zašto baš taj simbol ističe... Koji će potezi biti kojima ćemo reagovati, odredićemo u narednim danima, u razgovoru sa predstavnicima ES u parlamentu, u ovom slučaju Socijaldemokratama – najavio je Belan.
Podsjećamo, Mandić je u oktobru 2024. godine najavio novi vizuelni identitet parlamenta, obrazlažući da je riječ o „reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“. Sada će se isti sporni objekat nalaziti i na govornici najvišeg zakonodavnog doma.
Mandić je odmah po preuzimanju čelne funkcije parlamenta u svoj kabinet stavio trobojku, a zatim je pokušao da crnogorsku zastavu sa proglašenja nezavisnosti ukloni iz skupštinskog hola.

Belan: Otvorene liste mogu biti loše za društvo sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Sprovođenjem izborne reforme napravljen je ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna i građanska politika, koju će predvoditi Pokret Evropa sad (PES), kazao je poslanik te partije Vasilije Čarapić. 
 
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika i zakona o lokalnoj samoupravi i Predlog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Izmjenama zakona propisano je objedinjavanje lokalnih izbora u jednom danu, a oni će biti održani 13. juna 2027. godine.
- Sprovođenjem izborne reforme napravili smo ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna, građanska politika, koja će biti bliska građaninu i njegovim interesima, a koju će predvoditi PES -naveo je Čarapić na mreži X.
Prema njegovim riječima, tako osvojena politička stabilnost znači da će riješiti naslijeđene probleme, sprovesti glavne državne ciljeve i ostvariti njihove programske planove.
- Osim što ćemo učvrstiti i konsolidovati vlast u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Beranama, Andrijevici, Pljevljima, tog dana ćemo srušiti loše vlasti u Plavu, Bijelom Polju, Baru i Budvi, čime ćemo zakucati opozicioni status Demokratske partije socijalista i njihovih satelita na još četiri godine - kazao je Čarapić.
Kako je naveo, budući da će u isto vrijeme biti održani i parlamentarni izbori, jasno je da će tog datuma višedecenijski mahači zastavama, ideološki preletači, politički marginalci i pripejd nacionalisti steći uslove za starosnu penziju, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
- Raduje me saradnja sa svim lokalnim odborima PES-a u temeljnoj izgradnji naše organizacije, koja će moćno nastupiti i pobijediti na izborima 2027. godine, kao najmodernija crnogorska stranka i članica najuticajnije evropske političke porodice - rekao je Čarapić.

Čarapić: Napravljen ključni preduslov da zavlada građanska politika

Politikološkinja I docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović u izjavi za Antenu M ističe da je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika krupna politička odluka.
- Ali se bojim da nije rezultat sveobuhvatne i inkluzivne rasprave, već „paf-paf“ pristupa koji je posljednjih dana dominirao u radu Odbora za izbornu reformu. Iako novi zakon donosi određene pomake, profesionalizaciju i depolitizaciju organa za sprovođenje izbora, uvođenje jedinstvenog dana za lokalne izbore, te veće učešće manje zastupljenog pola, izostala su ključna unapređenja koja se godinama obećavaju: od reforme biračkog spiska, preko uvođenja otvorenih lista i individualnih kandidatura, do bolje pristupačnosti procesa za osobe s invaliditetom, zastupljenosti romske zajednice i mnogih drugih- ukazuje Đukanović.
Kako naglašava, posebno je problematično to što nije bilo adekvatne javne rasprave, niti mišljenja relevantnih međunarodnih institucija poput ODHIR-a i Venecijanske komisije.
- Takav pristup ne doprinosi povjerenju građana u izborni proces, a može dodatno produbiti podjele- podvlači sagovornica Antene M.
Poručuje da produžavanje ili skraćivanje mandata pojedinim lokalnim samoupravama, kao posljedica objedinjavanja izbora, a posebno produžavanje mandata za čak 16 opština, predstavlja grubo kršenje Ustava i demokratije.
- Što se tiče rada Odbora i usklađivanja zakona sa preporukama međunarodnih institucija, bojim se da umjesto sveobuhvatne reforme dobijamo parcijalna i ishitrena rješenja, često bez stručnih analiza i bez uzimanja u obzir mišljenja struke- podvlači Đukanović.
Kako ističe, konsenzusi vlasti i opozicije nažalost se nerijetko svode na političku trgovinu, a ne na istinsko unapređenje izbornih uslova.
- Moja ključna zamjerka jeste što ovaj proces nije suštinski demokratizovan , kriterijumi za buduće članove Centralne izborne komisije su svedeni na formalne uslove, dok su izostavljeni eksperti i autoriteti sa višedecenijskim iskustvom iz oblasti političkih i izbornih sistema, čime se crtaju budući članovi CIK-a- izričita je Đukanović.
Ukazuje da za sada ne vidi da postoji volja za istinsku, sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Ono što sada imamo je parcijalno rješenje koje EU može pozdraviti kao formalni iskorak, ali koje ne garantuje fer i slobodne izbore, niti jača povjerenje građana u institucije- naglašava &nbsp;Đukanović.
Objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora urušavanje demokratije
Iako je juče postignut načelni dogovor predstavnika vlasti I opozicije da lokalni I parlamentarni izbori budu održani istog dana, odnosno 13. Juna 2027. godine, poslanici iz redova opozicije danas su u više navrata kazali da će učiniti sve kako bi došlo do pada aktuelne Vlade I održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
Sagovornica Antene M, koja je kao pridružena članica učestvovala u radu odbora, ističe da je, uprkos sinoćnjoj najavi, prijedlog o objedinjavanju lokalnih i parlamentarnih izbora, tokom današnje sjednice odbora ostao nejasan i nedorečen.
Napominje da je bilo riječi o prijevremenim parlamentarnim izborima, pomenutom objedinjavanju termina, ali ukazuje i da dio opozicije smatra da opšti lokalni izbori nemaju nikakve veze sa parlamentarnim.
Različiti stavovi, kako ocjenjuje, ukazuju da ipak postoji nesaglasje oko jedinstvenog datuma za održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora.
- Ukoliko se to desi, to je zaista veliko urušavanje demokratije, jer bi lokalni izbori koji su ključni za građane ostali po strani u odnosu na parlamentarne i sa druge strane itekako bi diktirali način glasanja građana, što nije dobro- kategorična je Đukanović.
Očigledna politička trgovina oko izglasavanja nepovjerenja Vladi
Govoreći o eventualnim prijevremenim parlamentarnim izborima, Đukanović ukazuje kako nije sigurna sa kim će DPS napraviti većinu kako bi se izglasalo nepovjerenje Vladi.
- Ali je očigledno da postoji neka politička trgovina, budući da beskompromisno podržavaju ovako parcijalnu izbornu reformu, definišu je kao pobjedničku, na koju su navodno jako ponosni, iako ona u jednom dijelu jeste dobra, ali ima puno manjkavosti- podvlači Đukanović.
To, kako naglašava, budi sumnju da je sve zapravo politički iskalkulisano.
- Ova izborna reforma je ogroman korak naprijed, ali ne podrazumijeva da je išta urađeno u interesu građana, samo u interesu partija- zaključuje Đukanović.

Đukanović: Izborna reforma ogroman korak naprijed, ali nije rezultat inkluzivne rasprave već paf-paf pristupa

Evropska unija (EU) pozvala je vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan i inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
To su rekli Vijestima iz Delegacije EU u Podgorici, odgovarajući na pitanje smatraju li da to što je dio partija vlasti predložio izmjene Zakona o biračkom spisku mimo Odbora, koji bi trebalo da se bavi promjenom tog propisa, može dovesti do nove parlamentarne krize u Crnoj Gori.
Te stranke tvrde da bi rješenja koja su predložili mogla da rezultiraju okončanjem izbora u Šavniku koji traju preko dvije i po godine.
Iz Delegacije EU su naveli da izborna reforma predstavlja jedan od ključnih političkih prioriteta Crne Gore i zajedničku odgovornost svih partija, kako je utvrđeno u političkom sporazumu postignutom između vlasti i opozicije 15. marta.
Taj dokument potpisao je premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić s dijelom opozicije.
- Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kad opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - poručili su iz Delegacije EU.
Skupština je u četvrtak, u dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak, uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su 19. maja zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
Predlogom je predviđeno da šavnički “izborni turisti”, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.
Isto zakonsko rješenje poslanici Demokrata bili su podnijeli krajem 2023, ali su ga povukli iz procedure početkom marta prošle godine nakon što su neke opozicione stranke, od kojih je jedna sad vladajuća, negodovale, navodeći da je predlog podnijet bez dijaloga s njima, a s namjerom parlamentarne većine “da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor”.
Usvajanju novog/starog rješenja protivi se dio opozicije, koji je nagovijestio da će, ako se to desi, uslijediti nova blokada Odbora.

Delegacija EU: Izbornu reformu sprovodite kroz Odbor

Poslanica Građanskog pokreta URA i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković-Đurović saopštila je da će URA podržati samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona.
- Zato ću se prilikom izmjena zakona, između ostalog, zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije(DIK) i opštinske izborne komisije(OIK) - poručuje Novaković Đurović.
Ona dodaje da i najbolja zakonska rješenja će biti uzaludna ako institucije koje će ih primjenjivati ostanu politizovane, što je, kako kaže, do sada namjera ove parlamentarne većine.
- U ovoj trci sa vremenom, da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima. Zakoni su izglasani, dobijen je pozitivan IBAR, i sad moramo da ih mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na šta smo mi iz URE upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: URA će tražiti otvorene liste, povećanje kvota za žene, depolitizaciju DIK-a i OIK-a

Načelno podržavamo inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića koja povećava učešće građana u odlučivanju i doprinosi demokratizaciji izbornog sistema, jer vjerujemo da to može povećati povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike - kazali su iz Kluba poslanika Pokreta Evropa sad.
Smatraju, kako se navodi u saopštenju, da je reforma izbornog sistema ključan korak ka jačanju demokratskih vrijednosti i unapređenju političkog procesa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8642%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uputio-skupstini-inicijativu-za-reformu-izbornog-sistema-kroz-uvodenje-otvorenih-izbornih-lista-crna-gora-bi-se-pridruzila-brojnim-evropskim-zemljama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izborna reforma treba da bude prioritet svih političkih aktera i društvenih grupa. Potrebno je osigurati otvoren i inkluzivan politički dijalog u kojem će učestvovati sve relevantne strane – političke partije, civilni sektor, akademska zajednica i građani i prihvatiti model otvorenih listi ukoliko za to uspijemo da postignemo konsenzus. Ovo je bitno jer samo zajedničkim naporima možemo doći do rješenja koje će odražavati volju naroda i ojačati povjerenje u izborne procese - ističu iz Kluba poslanika PES.
&nbsp;Reforma, kako dodaju, mora biti sprovedena pažljivo, uz uvažavanje najboljih evropskih praksi i standarda.
- Kako bi se osigurala njena održivost i efikasnost u budućnosti, te stoga pozivamo sve aktere da pokažu mnogo veću političku odgovornost i volju za saradnjom - poručili su u saopštenju.

Klub poslanika Evropa sad: Otvorene liste uz postignut politički konsenzus

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore inicijativu za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista.&nbsp;
On je ocijenio da potreba za ovom reformom proizilazi iz izraženog osjećaja nezadovoljstva građana trenutnim stanjem političkog sistema, koje karakterišu ograničene mogućnosti birača da direktno utiču na izbor svojih predstavnika.
- Uvođenjem otvorenih lista Crna Gora bi se pridružila brojnim evropskim zemljama koje su uspješno implementirale slične sisteme, osiguravajući veće učešće građana u odlučivanju i demokratizaciju političkih procesa. Uvođenje sistema otvorenih izbornih lista značilo bi više od tehničke promjene izbornog procesa - to bi bila reforma koja bi omogućila da se glas svakog građanina čuje i vrjednuje. Ova promjena bi donijela veću transparentnost u politički proces, omogućila direktan uticaj građana na izbor predstavnika i osigurala usklađenost izbornog sistema sa savremenim demokratskim standardima - saopštio je predsjednik Milatović.
U inicijativi je naznačeno da postojeći proporcionalni sistem sa zatvorenim listama daje političkim partijama potpunu kontrolu nad redosljedom kandidata na listi.
- Građani mogu glasati isključivo za političku listu, dok odluka o tome ko će dobiti mandate ostaje isključivo u rukama partijskih lidera koji zapravo imaju veće biračko pravo od samih birača, jer oni odlučuju koji kandidati će biti postavljeni na prolazna mjesta i time dobiti mjesto u parlamentu. Birači praktično nemaju mogućnost da biraju sopstvene predstavnike, već glasaju za političku listu koju su unaprijed definisali lideri stranaka. Takav sistem stvara povoljne uslove za izbor predstavnika koji ne predstavljaju odraz istinskog izbora građana. Kao rezultat toga, često budu izabrani kandidati koji nijesu poznati široj javnosti, koji nijesu prepoznati kao ključni akteri u zajednici, ili čiji rad i doprinos političkom procesu ostaje nejasan ili nevidljiv. Takva pasivnost utiče na smanjenje kvaliteta kadrova unutar partija, a time i na slabljenje rejtinga partija, jer građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo kroz političku apstinenciju i distanciranje od političkih procesa - stoji u Inicijativi.
Dalje se navodi da trenutni sistem ne samo da smanjuje kvalitet predstavnika i njihovog rada, već i podriva temeljne demokratske vrijednosti.&nbsp;
Reforma izbornog sistema ocjenjuje se stoga, kako je rekao, kao ključna, kako bi se povećala odgovornost predstavnika prema građanima, unaprijedio kvalitet političkih kandidata, podstakla unutarpartijska demokratija i povratilo povjerenje u političke institucije i procese.
- Član 2 Ustava Crne Gore jasno definiše da građanin, kao nosilac suverenosti, vlast ostvaruje neposredno i preko izabranih predstavnika, a član 45 da birači imaju pravo da neposredno biraju poslanike i odbornike, i da budu birani za odbornike i poslanike. Dodatno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 2, propisuje da odbornike i poslanike biraju i pravo da budu birani za odbornika i poslanika imaju građani na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, na slobodnim i neposrednim izborima. Međutim, Ustavom garantovana neposrednost se ne ostvaruje u praksi. Konkretno, Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 82, određuje da građani daju glas izbornoj listi, a partijsko rukovodstvo zapravo odlučuje koji kandidat sa liste će dobiti mandat, odnosno partijski lideri odlučuju ko će biti izabrani predstavnik građana. Na ovaj način, građani ne mogu da ostvare svoje biračko pravo garantovano Ustavom – da neposredno biraju i budu birani. Jedina prilika u kojoj se ostvaruje ustavom garantovana neposrednost izbora jeste prilikom izbora predsjednika Crne Gore. Neophodno je uskladiti Zakon o izboru odbornika i poslanika sa Ustavom Crne Gore - piše u dokumentu.
U odnosu na sve prethodno navedeno, predsjednik Milatović je poručio da bi za Crnu Goru bilo od posebnog značaja uvođenje otvorenih lista koje dopuštaju mogućnost rangiranja svih kandidata u okviru liste u potpunosti na osnovu broja preferencijalnih glasova, tj. modela koji dozvoljava biračima da utiču na sastav izborne liste u cjelini.
- Ovakav sistem ima velikih prednosti, između ostalog, dovodi i do veće političke odgovornosti. Svi predloženi kandidati bi bili neposredno odgovorni građanima jer bi njihov potencijalni uspjeh zavisio isključivo od podrške birača, a ne od volje partijskih rukovodstava. Građani bi osjećali veću uključenost jer bi imali direktan uticaj na izbor predstavnika, a same političke partije bi bile podstaknute da kandiduju najkvalitetnije pojedince čime bi se unaprijedio kvalitet kadrova unutar svake partije. Siguran sam da će reforma izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih lista doprinijeti jačanju demokratskih vrijednosti, političke odgovornosti i povjerenja građana u institucije Crne Gore. Ova promjena ne bi bila samo tehnička, već i suštinska - simbol posvećenosti Crne Gore jačanju demokratskog poretka i približavanju najboljim evropskim standardima - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović uputio Skupštini inicijativu za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista: Crna Gora bi se pridružila brojnim evropskim zemljama

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu kada je povrijeđen Podgoričanin M.J.
Podsjećamo, iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Sa druge strane, Marković je u emisiji "Načisto" na TV Vijesti rekao da je u komunikaciji Osnovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici taj predmet ustupljen Višem tužilaštvu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.
- Ja vjerujem da će u kratkom vremenskom periodu, u 24-48 sati, se utvrditi sve precizne informacije. A kao što znate, mi kao Tužilaštvo ne izlazimo sa informacijama za koje nemamo jasne dokaze. Utvrđuje se koja je kvalifikacija, ona će biti utvrđena nakon što nalaz vještaka bude dostavljen Višem državnom tužilaštvu - istakao je Marković.
Dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. sinoć je određen pritvor do 30 dana.
Njima je pritvor određen zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.
Kako piše Antena M, obojica pritvorenih stranaca kategorički tvrde da su nevini, da nijesu učestvovali u tuči, te da se u kritičnom trenutku uopšte nijesu ni nalazili na ulici.
Prema njihovim saznanjima, tražili su da se izuzmu snimci sa kamera na ulazu zgrade u kojoj žive, a na osnovu kojih bi se utvrdilo vrijeme kada su u zgradu ušli i kada su je napustili.
Policija je juče izuzela snimke sa navedenog video nadzora i ukoliko oni potvrde priču dvojice stranih državljana, oni će biti pušteni na slobodu.
Za još dvojicom stranaca, državljana Azerbejdžana, policija još uvijek traga.
T.K.

Marković o incidentu na Zabjelu: Kvalifikacija krivičnog djela biće poznata nakon nalaza vještaka

Sve se češće i sve glasnije govori o tome da je na liniji Vučić - Dodik puklo. Iako sada već bivši predsjednik Republike Srpske sve demantuje i tvrdi da je riječ o izmišljotini, te da je Vučić njegov brat, predsjednik Srbije juče je prilično oštro i nimalo bratski reagovao na izjavu Dodika da njemu ni Amerika, ni Brisel, ni Moskva, ali ni Beograd ne određuju politiku. I u Banjaluci, sve se više govori o tome da je Dodik okrenuo leđa Vučiću.
- Može jedno rukovanje, molim vas- kaže jedan fotoreporter Dodiku i Vučiću tokom jednog od njihovih susreta.
Ne jedno, nego može i ima tih rukovanja koliko hoćete, i zagrljaja i poljubaca, svečanih i iznad svega srdačnih dočeka. Nije bilo važnijeg događaja, a da uz predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nije stajao i lider Srba iz Republike Srpske Milorad Dodik. Zajedno su otvarali auto-puteve, stadione i sajmove, zajedno mitingovali i slavili izborne pobjede SNS-a, a koliko su tek kamena temeljaca položili zajedno.
Zvanično, posljednji put videli su su se u Beogradu 8. septembra u susretu koji je Vučić na Instagramu opisao kao "bratski". Ali otad od brata iz RS ni pisma ni razglednice. Ni da čestita Mile 17. rođendan SNS-u, ni da im čestita slavu, kako je prethodnih godina radio. I zato se opravdano postavlja pitanje je li pukla ljubav između Vučića i Dodik?
Jer kao grom iz vedra neba odjeknula je jučerašnja vijest da je Amerika ukinula sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, njegovim firmama i bliskim saradnicima. Ukidanje sankcija dolazi kao plod dogovora SAD-a i Dodika da se, nakon pravosnažne presude, povuče s funkcije predsjednika RS, i da skupština poništi sporne zakone koje je donijela upravo na Dodikovu inicijativu i na osnovu kojih je Dodik i osuđen. Za ovaj Dodikov "salto mortale" Vučić, navodno, nije znao.
- Milorad Dodik je ovo uradio i bez znanja i bez odobrenja Vučića i to je nešto što je izazvalo bijes i negodovanje Aleksandra Vučića, turbulencije i tenzije- kaže opozicioni poslanik u skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.
Sagovornik N1 tvrdi da je tenzično bilo i prije nekoliko dana u Banskom Dvoru, kada je poslije Svečane akademije došlo do verbalnog obračuna i razmjene psovki, navodno pošto je predsjednik SNS-a Miloš Vučević Dodiku rekao da je "lako kapitulirao".
- Kako god ko hoće nek tumači, ja nemam razlog da se pravdam, ja sam ponosan jer sam izabrani predsjednik RS, a to šta ko misli ovdje u Beogradu, to je neka druga priča. Moju političku karijeru određujem ja i narod koji za mene glasa. Neće je određivati ni američka administracija, bilo koja, niti briselska, niti će je određivati Moskva, niti Beograd"-rekao je Milorad Dodik.
Ja nemam ništa protiv kada odlučuje naš narod iz RS-a, ne vidim u tome nikakav problem i u tome se vjerovatno razlikujemo. Beograd nema tu vrstu kompleksa i frustracija, nama je drago kada ljudi iz Banjaluke, Bijeljine, Trebinja ili bilo kog drugog mjesta imaju nešto da nam poruče i kažu. Žao mi je ako se oni osjećaju ugroženo od Beograda pošto smo dali sve od sebe da samo ćutimo, slušamo i pomažemo, ali šta da radite, reagovao je Vučić.
Za N1 opozicioni poslanik iz Banjaluke kaže "Dodik se prestrojava, jer vidi da Vučiću ističe rok trajanja".
- On je to i ranije radio. Bio je vjeran i Miloševiću jedno vrijeme, pa Đinđiću, pa Koštunici, pa Tadiću, vrijeđao je Vučića i Nikolića i nazivao ih pobačajima, dok je podržavao Tadića i čim je ovaj pao s vlasti - odmah se prestrojio. Tako da možda je sada na mig Amerikanaca ili nekih drugih Dodik malo ranije počeo da se prestrojava, misleći da je Vučiću vrijeme isteklo. I vidjećemo kakav će biti odgovor Beograda- kaže Nebojša Vukanović.
Sve priče koje kruže o navodnoj svađi između mene i Aleksandra čista su izmišljotina, odgovara Dodik. Vučić je, kaže, njegov brat, a bratstvo se ne mjeri politikom, već povjerenjem, a njihovo je, konstatuje Dodik, neupitno.

Da li je "puklo" na liniji Beograd-Banjaluka: "Dodik se prestrojava, jer vidi da Vučiću ističe rok trajanja''

Omogućiće se dodatne povoljnosti za regulisanje privremenog boravka za strance koji će se ubuduće zapošljavati u IT sektoru i u djelatnosti zdravstvene zaštite, utvrđeno je amandmanima na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore.
- &nbsp;Od istih neće tražiti da, kao dokaz o opravdanosti zahtjeva za izdavanje dozvola, prilažu ugovor o radu u kojem će biti naznačena neto godišnja zarada čiji iznos ne može biti niži od tri prosječne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtjev, već će se tražiti iznos koji ne može biti niži od dvije prosječne neto zarade- navodi se u obrazloženju.
Kako je navedeno u diskusiji, u Crnoj Gori fali IT stručnjaka i neophodno je stimulacijom države razvijati taj kadar, jer su informaciono-komunikacione tehnologije izuzetna razvojna šansa za državu i društvo.
- Nedostatak kvalitetno osposobljenog kadra u IT sektoru jedna od osnovih prijetnji uspješnoj digitalizaciji u našoj zemlji. Takođe, u Crnoj Gori postoji i izražena potreba za stručnim kadrom u zdravstvenom sektoru, posebno kada je riječ o deficitarnim zanimanjima kao što su ljekari, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje- obrazloženje je sa sjednice Vlade.
Sa sjednice Vlade je poručeno da se predloženim izmjenama unapređuje dostupnost zdravstvenog kadra i stvaraju uslovi za olakšano angažovanje stručnjaka u navedenoj oblasti, u cilju poboljšanja kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga i većem stepenu zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

Amandmani Vlade na Zakon o strancima: Povoljnosti za boravak i poslovanje stranaca u IT i zdravstvenom sektoru

Ovo što se posljednjih dana dešava u Crnoj Gori je bila jedna vrsta probe hegemonizacije nacionalističkog korpusa, jedna vrsta dokazne vježbe da haos u državi može za dan da se napravi i da sve zavisi od dobre volje u Beogradu. Vrlo je bilo zgodno pokazati zube u drugoj državi, a ne zamjerati se Turskoj i Srbiji, kazao je u emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
Božović je rekao da mu Crna Gora u posljednjih nekoliko dana izgleda kao početkom 90-ih kada se akumulirao srpski nacionalizam u njoj i kada je vladala jedna vrsta histerije, mržnje i netrpeljivosti.
- Nije me iznenadilo da nakon pet godina, kada je Crna Gora potpala pod jednu vrstu klerikalnog uticaja, taj sentiment se prema srpskom nacionalizmu se precizno gajio i kada je u pitanju Javni servis, tabloidi, mediji, institucije koje su posljednjih nekoliko Vlada vodile... U pitanju je bio obračun sa svima koji su predstavljali stub građanske Crne Gore i to je dovelo do eksplozije srspkog i velikodržavnog nacionalizma i to je rezultiralo progonima po ulici, uzvikivanjem raznih šovinističkih parola i pretvaranjem Crne Gore u nešto što je ona početkom 90-ih i te kako okusila - istakao je Božović.
<h2>Ko će biti danas novi Đukanović?</h2>
On je rekao da se nakon 2020. godine Crna Gora vraća pod uticajem Srbije i srpskog nacionalizma i ne može se, kako kaže, očekivati drugačija situacija od one danas.
- Vidjećemo hoće li neko od današnjijh političara i predstavnika vladajuće većine i opozicije doći na onu 1996.1997. kada je Milo Đukanović napravio otklon od srpskog nacionalizma i crnu Goru okrenuo ka Evropi. Vidjećemo ko će danas biti Đukanović iz 1996. i 1997. i okrenuti Crnu Goru ka Evropi. Ukoliko ona ostane u zagrljaju srpskog nacionalizma sigurno neće vidjeti ni Evropsku uniju, ni sigurnu budućnost po građane - naglasio je Božović.
Na pitanje da li glas predstavnika vlasti trebalo da bude jasniji u ovoj situaciji, Božović je odgovorio potvrdo, dodajući da se se neće stvari riješiti same od sebe.
- Neće vam "jabuka pasti u krilo", za demokratiju i građansko društvo, vladavinu prava se morate izboriti. Crna Gora je pod raznim hibridnim uticajima. Ali važno je da oni koji stoje iza stanovišta da Crna Gora može opstati jedino kao građanska, i da postane evropska, sigurna i prosperitetna moraju djelovati žustrije, kako iz redova opozicije, tako i iz onih drugih partija koje se deklarišu kao proevropske - poručio je Božović.
<h2>Ništa nije slučajno</h2>
Komentarišući navode pojedinih crnogorskih političara i kolumnista da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić preko Crne Gore obračunava sa Turskom jer je Ankara isporučila dronove kosovskim bezbjednosnim snagama, Božović kaže da se iz svega može zaključiti da se ovo ne dešava slučajno.
- Pratio sam šta je pisano u srpskim medijima. I najosnovijom i laičkim pregledom izjava zvaničnika Srbije i Republike Srpske možete ustanoviti da je to pripremano vrlo precizno sa Andrićevog venca i režirano od režima u Beogradu. Krenuo je antiturski narativ, da su to antisrpske sile opasne po Srbiju, da neko pokušava da ugrozi teritorijalni integritet Srbije i srpskog naroda u regionu... To su izjave koje su prethodile ovoj situaciji. Kad pročitate tekstove Ljubomira Filipovića i Bobana Batrićevića, koji su iz različitih uglova posložili ko je u Crnoj Gori, kada i u kom vremenskom periodu dali potpune dezinformacije, naslanjao se na taj beogratski narativ o ugroženom srpsku, možete utvrditi da ovo nije sasvim slučajno. Kada se sve uzme u obzir vidite da je forenzika dovodi do zaključka da je to skuvano u jednoj kuhinji i da je to otišlo iz Beograda. Vučić može da se ljuti, ali fakat je on faktor nestabilnosti. Ovo je bila jedna vrsta proble i hegemonizacije nacionalističkog korupusa, na red je došla Crna Gora. Vrlo je bilo zgodno pokazati zube u drugoj državi, a ne zamjerati a ne zamjerati se Turskoj i Srbiji - stava je Božović.
Prema njegovim riječima, mnogo je odgovornih, a nadležni su dokazali da nisu spremni do kraja da se izbore sa ovovom situacijom.
- Ovo je jedna vrsta dokazne vježbe da haos u Crnoj Gori može za dan da se napravi i da sve zavisi od dobre volje u Beogradu - ocijenio je Božović.
<h2>"NS se neće smiriti, a Vučić nikada više neće imati apsolutnu vlast"</h2>
Komentarišući predstojeći skup u Novom Sadu 1. novembra povodom godine pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici koja je usmrtila 16 ljudi, Božović kaže da se neće desiti nikakva revolucija, te da očekuje mirno okupljanje.
- Nakon posljednje posjete evropskih zvaničnika Srbiji, Vučić je htio da predstavi da je situacija u Srbiji mirna i da je kontroliše. Neće se 1. novembra desiti nikakva revolucija. To će biti eliki komemorativni skup za 16 poginulih u padu nadstrešnice. U Novom Sadu, nadam se da će to prije svega biti miran skup koji će pokazati svo nezadovoljsstvo zbog događaja prije godinu dana - rekao je Božović.
On doda je da Vučić neće ostati bez odgovora, već će pokušati da napravi skup u Vojvodini, ili Novom Sadu da pokaže da je većina na njegovoj strani.&nbsp;
- Pokušaće da umiri EU, pokušavajući da dokaže da on ima većinu. Nisam siguran da će se Nosi Sad ikada više smiriti, a da će Vučić imati legitimitet ikada više da vrši apsolutnu vlast u Srbiji - zaključio je Božović.
T.K.

Božović: Crna Gora kao početkom 90-ih, vršena proba hegemonizacije nacionalističkog korpusa i vježbe da haos može da se napravi za dan

Dok su marširali momci u crnom, zaogrnuti kapuljačama, sa maskama na licu ulicom, obasjani s leđa crvenom svjetlošću baklji - gradom je odjekivalo ,,Ubij Turčina!” i ,,Turci napolje!”. &nbsp; Djelovalo je je zlokobno; ti usklici, ti pokliči, ta ispoljena mržnja protiv jednog naroda, koji je kriv za sva zna što su nas snašla. Kao u doba rađanja &nbsp;fašizma. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102920100_7b9230bcfb93da5d2bbab9cff3b1607fcb956a67c5e25becb25acffdd15a26d8" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine'> <figcaption>MRAČNO VRIJEME NACIZMA: Minhen nakon ,,kristalne noći" novembra 1938. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  REPRIZA MRAČNE PROŠLOSTI Ali, nije bila repriza ,,Kristalne noći” ili ,,Noći pogroma” kada su, 1938, u gradovima Njemačke za samo nekoliko sati organizovane falange nacionalsocijalističke njemačke radničke partije polomile izloge većine jevrejskih radnji i zapalili više od 200 sinagoga. Ne, u Podgorici zaista nije tako bilo i valjda ništa slično nećemo gledati. Ali, matrica pogroma, to sjeme zla klija slično onom iz vremena nacizma, ili kao uvod u ponavljanje onih olovnih vremena koja su prethodila genocidu Srebrenici. &nbsp;&nbsp; Ovo što se valja od subote veče zlokobno je, jezivo. Svi ti žestoki izlivi mržnje, okupljanja izgrednika; potraga huligana za vlasnicima turskih radnji, demoliranje izloga i automobila; ljudi sa maskama na licu i bejzbol palicama u rukama, političari koji pozivaju na odbranu vjere i nacije... Samo, ništa od ovoga što se danas događa u Crnoj Gori nije plod slučajnosti, nije incident: sve ima svoju pripremu, neko je organizovano radio da do ovoga dođe, neki drugi iz institucija nijesu uradili išta da spriječe ovakav zaplet. Istoričari su danas saglasni da nema govora o tome da je onaj ,,izliv bijesa” koji se dogodio tokom noći 9. novembra 1938. godine Nemačke bio ,,spontan i slučajan”. Riječ je prije bila o dobro organizovanoj i koordiniranoj akciji divljanja koju je organizovala nacistička, Hitlerova vlada. U današnjoj Crnoj Gori Vlada nije organizovala bilo kakva divljanja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102920108_991e8c6b1e9c7baadcde28d161ded1ac91ba914933c9507aa262d6f6123d5cc7" data-rendition-name="original" width="1173" height="563" loading="lazy" alt="ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić"> <figcaption>ISHITRENA ODLUKA: premijer Milojko Spajić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VLADINA TRKA ZA NOVCEM &nbsp;&nbsp; Ali, premijer Milojko Spajić jeste gasio požar – benzinom. &nbsp; Jedino neko krajnje površan, a vrlo osion, kao što jeste crnogorski premijer, mogao je da osmisli - i to iz dalekog Rijada, i to neposredno poslije vijesti o incidentu na Zabjelu - da je rješenje problema ponašanja pojedinih migranata u Crnoj Gori – brzinsko uvođenje viza za Turke koji kane doći u Crnu Goru?! &nbsp; Kao da su turski državljani krivi što je crnogorska vlast žarko željela da novac sa strane brzo uđe u Crnu Goru, pa nijesu pitali - ima li ko od stranaca dosije ili neku presudu za vratom. Nijesu se osvrtali ni na opomene iz Ankare, ni na potraživanja države Turske svojih kriminalaca koji su se krili ovđe u Crnoj Gori. &nbsp; Bilo je važno da brze pare turskih državljana brzo uđu u zemlju. Samo da kaplje novac iz Turske. &nbsp;&nbsp; A kada je u subotu veče prokapalo nekoliko kapi krvi jednog Podgoričanina koji je se bio nameračio na obračun sa Turcima; kada se na Zabjelu digla kuka i motika, kada se čuo iz utrobe društva onaj užasni huk fašizma - vlast je ostala začuđena, prepanuta, bez reakcije. &nbsp; Jednu običnu tuču ministar Šaranović i prvi policajac Šćepanović nijesu bili u stanju da razriješe, pohapse vinovnike i smire strasti. Ispostavilo se da su u tuči na Zabjelu učestvovala tri Azerbejdžanca i jedan turski državljanin. &nbsp; Ali, koga briga za činjenice: antiturska, šovinstička, predstava je mogla da počne, jer je već bio dobro pripremljen teren. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025102920108_49f576d0310faada3df0bf74e6386e7777c0016276222f858e0d47a904570778" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici"> <figcaption>POSLJEDICE CRNOGORSKE KRISTALNE NOĆI: Demolirani lokal u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ŠOVINISTIČKA OLUJA Kao i obično, prvo su krenuli političari, poput onog Milana Kneževića koji je u jednoj emisiji izbrojao čak 110 hiljada Turaka u Crnoj Gori, ili onog Vladimira Dobričanina, Kosovara što je patio u Đukanovićevoj diktaturi kao direktor Urgentnog centra. E, taj Dobričanin, ljubitelj ratnog zločinca Pavkovića, požurio je da ožali napadnutog Zabjelčanina, ali i da članovima Vlade iz Bošnjačke stranke, ministrima Gutiću i Ibrahimoviću, šovinistički poruči – ,,da je vječan Karadag”. &nbsp;&nbsp; Onda su se, opet po ,,ratničkoj tradiciji”, uključili i mediji, uslužni servis kleronacionalizma. Koncern Vijesti je opisivao muke Zabječanina koji se borio protiv horde naoružanih Osmanlija, a portal ,,Borba” je izvijestio kao da je odigran novi Kosovski boj posred Zabjela: u njihovoj interpretaciji desio se, citiram, ,,stravičan napad na grupu Zabjelčana od strane Turaka”. &nbsp; Nakon ovakve političko-medijske pripreme, ksenofobija i novi fašizam izronili su iz mraka, prosuli se podgoričkim ulicama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251029201012_454f3ca3500b6f3eab06e90d3847ff578dc1b395545ac6accdfdd3495358157c" data-rendition-name="original" width="1654" height="1139" loading="lazy" alt="NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira "> <figcaption>NA ISTOM ZADATKU: Amfilohije Radović i Željko Ražnatović Arkan ispred Cetinjskog manastira(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PLODNO TLO ZA SIJANJE ZLA Ali, nije ta priprema terena za sijanje sjemena fašizma od juče. Dugo traje u Crnoj Gori organizovana hajka protiv onih koji misle drugačije, koji izgledaju drugačije, kao i odvratna, ali temeljno organizovana, akcija revizije prošlosti. Koju je započeo da sprovodi još nekadašnji mitropolit Amfilohije Radović ,,svjedok Božje ljubavi”, onaj kojem su juče četnički vojvoda Andrija Mandić i njegovi saborci cjelivali spomenik u Kolašinu. &nbsp; Upravo na Amfilohijev zahtjev obavljena je daleke 2005. godine beatifikacija, proglašenje svecima dvojice koljača iz Drugog svjetskog rata – Mace Vukojičića i Slobodana Šiljka. Kao zalog za budućnost velikosrpskog projekta i kao zvanična verifikacija da Crkva Srbije u Crnoj Gori, kao drugom oku u srpskoj glavi, postaje ključna uzdanica velikosrpskog imperijalnog projekta. &nbsp; U kojem nema mjesta za Crnogorce, Muslimane, Bošnjake i ostale ljude manjeg Boga. &nbsp; ,,LELEČU TURCI, KUKAJU BULE...” A naročito ne za Turke. Pokazalo se to još u doba litija, kada je stvarana podloga za bujanje mržnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251029201020_272e05b4464678d0ec1074a7276de213f5878a7d183ec1621db1e5495cb54d6e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020. '> <figcaption>PERFORMANS KSENOFOBIJE: Pjevanje ,,Leleču Turci, kukaju bule" u Parohijskom domu Spuž, januar 2020.(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,Od glave Zete do grada Spuža/ Krvavi lanac vojske se pruža./ Pritisli Srbi turske livade, &nbsp;Turcima u Spuž zadaju jade./ A serdar Vule s visoke kule/ Džeferdar pali, kukaju bule./ Leleču Turci, kukaju bule/Oj lele lele, evo ga Vule...." Na Ju tjubu i dalje postoji snimak i ova skaredna pjevanija popova Crkve Srbije i okupljenog, vjernog naroda, januara 2020. godine u Parohijskom domu u Spužu, nakon takozvanog Molebana. Bilo je to u doba vladavine DPS-a Mila Đukanovića i početka organizacije litija koje je, uz podršku Demokratskog fronta i drugih srpskih stranaka, organizovala Crkva Srbije. &nbsp; Formalno, Crkva Srbije je podigla ,,vjerujući narod” u protest radi borbe protiv donešenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojom je država htjela da reguliše sakralnu imovinu u Crnoj Gori, dok su sveštenici Crkve Srbije, kao i opozicioni političari tvrdili da je vlast namjerila da otme imovinu Crkve. &nbsp; Snimak iz Parohijskog doma u Spužu iz januara 2020. godine, u vrijeme bujanja litija, pokazuje kada se spremao politički prevrat u Crnoj Gori. Na snimku se vidi uzdizanje fašizma, sve uz predvodništvo popova Crkve Srbije. Nakon avgusta 2020. godine, na vlast su, su došle partije koje otvoreno baštine ideje ravnogorskog pokreta i baš čelnici tih stranaka suštinski vode današnju vlast. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251029201016_d3acfd1ee74293a38e909388544034e07c40fec62b603dd7b148b201d9bebd02" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu "> <figcaption>REVIZIJA PROŠLOSTI: Mandić i sveštenici Crkev Srbije na Krnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KLEROFAŠIZAM ANTE PORTAS &nbsp; I onda je sve dobilo prirodan slijed, desničarska, klerikalna i populistička vlast, rađa mržnju koja je idealna za bujanje fašizma. Nijesu sankcionisani oni tobožnji navijači što posred Podgorice uzvikivali ,,Nož, žica, Podgorica”; nije bilo reakcije desničarske vlasti na veličanje ravnogorskog pokreta, na zapišavanje spomenika Ljubu Čupiću, na ispade pravoslavnih bratstava... &nbsp; Niko se nije ni osvrnuo kada je Amfilohijev nasljednik, mitropolit-ponavljač Joanikije Mićović prijetio da će Crna Gora postati mala Ukrajina, a Cetinje valjda novi Kijev... Stasavala je, iz dana u dan, neka nova Crna Gora koja ne poštuje ni 13. jul ni antifašizam, koja ćuti na izlive mržnje i nagrađuje najvišim državnim nagradama negatore Crne Gore i Crnogoraca. &nbsp; I kada dođe dan, ti nagrađivani reaguju u skladu sa vlastitim moralom. ,,Ovo što se dešava u Crnoj Gori – ovoliki upad Turaka – sve je to u nedostatak u nama Gorskog viejnca”. Ovo je, dan prije nego su počele povorke mržnje da kolaju Podgoricom osmislio Milutin Mićović. Pisac miljenik ovdašnje vlasti, &nbsp;&nbsp;pozvao je da se malo pozabavimo – istragom poturica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251029201024_138b5b3505386699bddb04cfd35b7f89e8491da5aa47e9edba87478fe2ad3074" data-rendition-name="original" width="778" height="485" loading="lazy" alt="VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO HTJELI DA RAZUMIJEMO: Izložba Jusufa Hadžifejzovića"> <figcaption>VAŽNA PORUKA KOJU NIJESMO RAZUMJELI: Izložba umjetnika Jusufa Hadžifejzovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To zaista podsjeća na vremena devedesetih, kič politike i kič političara i bujanja klerofašizma koji je u krvi razbio jednu veluku zemlju. Svojevremeno je, početkom devedesetih, na bijenalu na Cetinju, veliki umjetnik Jusuf Hadžifejzović performasom upozoravao: ,,Od kiča do krvi samo je jedan korak”. Nijesu ga razumjeli, ili nijesu htjeli da razumiju. Poslije je, znamo kako, zavladao fašizam na našem malom otoku. &nbsp; Zato je pitanje, nakon svih ovih izliva mržnje i ksenofobije: da li ćemo ponavljati greške iz prošlosti i ćutati? &nbsp; Ako je ovo ona nova Crna Gora na koju treba da se naviknemo, kako je govorio škaljarski brat Abaz, onda treba glasno odbiti ponudu. Jer od kiča politike do kič države samo je jedan korak. Na to se ne smijemo navikavati. &nbsp;Nikad. &nbsp;

Kako je posijano zlo sjeme fašizma u Crnoj Gori

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore (NSACG) je saopštio da je predsjednici Sindikata Biljani Knežević, uručen otkaz ugovora o radu.
- Nakon višemjesečnih ukazivanja na eventualne nepravilnosti i obraćanja nadležnim institucijama i javnosti, pokrenuta su tri paralelna disciplinska postupka, koja su okončana otkazom. Navedeni postupci za utvrđivanje odgovornosti su — prema našoj dokumentaciji — bili zasnovani upravo na njenim sindikalnim aktivnostima, tj. sindikalnom dopisu rukovodstvu preduzeća (izvršni direktor i Odbor direktora) i uzbunjivačkim obraćanjima organima i javnosti, uključujući podnošenje prijava nadležnim institucijama zbog sumnji na nepravilnosti - saopštili su iz NSACG.
Stav Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata, kako su kazali, na osnovu dostupne dokumentacije i hronologije događaja postoje snažni indikatori da je otkaz posljedica odmazde prema sindikalnoj predstavnici.
- Smatramo da je ovo presedan u Crnoj Gori: da se predsjednici sindikata, koja pritom ima aktivni status zviždača i status lica sa invaliditetom, uruči otkaz. Tražimo hitnu institucionalnu provjeru zakonitosti postupanja rukovodstva i obezbjeđenje garantovanih prava, u skladu sa važećim zakonima i evropskim standardima slobodnog sindikalnog udruživanja i govora u javnom interesu - navode iz Sindikata.
Kao predsjednica NSACG, Biljana Knežević je, navode oni, podnijela više krivičnih prijava, i to protiv izvršnog direktora, predsjednice kao i članova Odbora direktora, zbog osnovane sumnje da su njihovim postupanjem nastupili elementi krivične odgovornosti.
Takođe, iz Sindikata ukazuju na neuobičajeni tempo disciplinskih postupaka.
- U periodu 15–22. septembar 2025. pokrenuta su tri nova postupka za utvrđivanje odgovornosti u svega sedam dana; sa njima ukupan broj postupaka protiv Biljane Knežević dostiže sedam. Ovakav obrazac može ukazivati na elemente zlostavljanja na radu (mobinga) ili na obrazac koji se u praksi kolokvijalno opisuje kao “crtanje otkaza” - kazali su oni.
Iz NSACG, prema njihovoj dokumentaciji, kažu da je prva dva postupka inicirao izvršni direktor Roko Tolić, a treći predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš.
- Ovakva okolnost, u kontekstu ranije podnijetih krivičnih prijava protiv istih lica, može povećati osnovanu sumnju na moguće mjere odmazde - saopštili su oni.
Sindikat navodi da Biljana Knežević ima status zviždača kao i status lica sa invaliditetom (utvrđen procenat od 50%).
- Svako stavljanje u nepovoljniji položaj u vezi sa prijavljivanjem nepravilnosti bilo bi protivno ustavnim i zakonskim garancijama zabrane diskriminacije i zaštite zviždača. Pozivamo Inspekciju rada, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Agenciju za sprječavanje korupcije, kao i sve nadležne institucije i tužilaštva, da hitno preduzmu radnje iz svoje nadležnosti radi provjere zakonitosti postupanja i zaštite garantovanih prava. Obavještavamo da su predstavnici Evropske unije u Crnoj Gori već informisani o predmetu i da im je dostavljena osnovna dokumentacija, te ćemo ih blagovremeno izvještavati o daljem toku postupka -naveli su iz NSACG.
Ovaj slučaj, ističu, nije spor „jednog zaposlenog“.
- Radi se o slobodi sindikalnog organizovanja, zaštiti zviždača i javnom interesu, uključujući standarde odgovornog upravljanja u javnim preduzećima. Način na koji se ovaj slučaj razriješi poslaće poruku svim radnicima u Crnoj Gori: da li smiju bez straha ukazivati na nepravilnosti i da li sindikat može da obavlja svoju ustavnu ulogu. Zato pozivamo javnost i medije da pažljivo i objektivno prate ovaj predmet, jer se radi o standardima koji direktno utiču na ugled institucija i evropski put Crne Gore - zaključuju iz NSACG u saopštenju.

Biljani Knežević uručen otkaz

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv bivše načelnice R. Š. (36), bivšeg načelnika M. H. (68) i službenika Uprave za nekretnine u Plavu N. V. (64) zbog sumnje da su prepisivanjem državnog zemljišta nanijela štetu državu za više od 1,3 miliona eura - naveli su iz Uprave policije.
Oni su procesuirani po završetku policijsko-tužilačkih aktivnosti na otkrivanju koruptivnih krivičnih djela službenika Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" sa službenicima sektora za borbu protiv kriminala, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Plavu.
Oni se terete za krivična djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, na štetu Crne Gore, kontinuirano od početka 2018. do februara 2020. godine.
Kako se sumnja, oni su zloupotrebljavali službeni položaj i postupali suprotno zakonskim propisima na način što su državno zemljište, koje je prethodno bilo u vlasništvu Crne Gore, nezakonito prepisali i prenijeli na fizička lica u ukupnoj površini od više od 43 hektara, čime su drugim licima pribavili protivpravnu imovinsku korist, a državi nanijeli materijalnu štetu u iznosu većem od 1.300.000 eura.
- Oni se sumnjiče da su ova krivična djela izvršili u svojstvu članova Komisije za izlaganje podataka na javni uvid u katastarskoj opštini Vusanje – Gusinje, na način što su suprotno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i pripadajućim podzakonskim aktima prekoračili granice ovlašćenja, nevršenjem službenih radnji i postupanju suprotno zakonskim propisima i ovlašćenjima, te na taj način fizičkim licima omogućili nezakonit prepis i prenos državnog zemljišta u privatno vlasništvo, pri čemu je kao osnov sticanja neosnovano navedeno - nasljeđe - kazali su iz Uprave policije.
Službenici Uprave policije nastavljaju intenzivne aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela iz oblasti od nacionalnog značaja, sa primarnim fokusom na identifikaciju i procesuiranje koruptivnih radnji koje vrše službenici državnih organa, a kojima se, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, nanosi šteta državi i građanima Crne Gore.

Tag: izborna-reforma