The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica: The last chance for electoral reform

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanike i poslanice koji čine Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu da hitno stvore formalne uslove za nastavak njegovog rada i konačno počnu ozbiljno i kvalitetno da rade na nastavku ove reforme u skladu sa odlukom o osnivanju odbora i međunarodnim preporukama - poručio je izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica.
Ističe da, ukoliko političari nastave sa stalnim prolongiranjem ozbiljnog i posvećenog rada i nastave da troše dragocjeno vrijeme sa sprovođenje ove reforme, vrlo brzo ćemo doći do tačke bez povratka.
- Izborni je standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13. jun 2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora, reforma mora biti završena u junu ove godine - naglasio je Koprivica.
Ovo znači, kako dodaje, da bi tekstovi izmjena zakona morali biti kompletirani najkasnije do 15. aprila, kako bi se ispravila velika greška koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme.
- Kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija, za šta je, prema ustaljenoj praksi, potreban duži vremenski period. Za formulisanje svih preostalih rješenja ostalo nam je samo tri mjeseca - istakao je Koprivica.
Ono što je u julu saopštavao CDT Evropska komisija (EK) je, kako je rekao, potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, te uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu.
- Podsjećamo da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa - od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere - koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći - uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi - ocijenio je Koprivica.
Vjeruje da je svima jasno da više nemamo ni dana za gubljenje, kao i da bi eventualni neuspjeh nastavka ove reforme značio novi udarac partitokratije demokratiji i demokratskim procesima u Crnoj Gori.&nbsp;
- Nadamo se da će političari konačno prekinuti politiku relativizacije značaja ove reforme, nerada i stalnog prolongiranja jedne od najvažnijih obaveza ovoga društva - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Posljednja šansa za izbornu reformu

Prethodna godina bila je dosta obećavajuća, ali na kraju i razočaravajuća. Po mom mišljenju, ono što je najviše obilježilo prethodnu godinu su studentski protesti na početku godine, a još značajnije je bilo pokušavanje gušenja tih protesta, povezivanje studenata s kriminalnim klanovima i ostali pokušaji ograničavanja slobode mišljenja i kritičkog razmišljanja u Crnoj Gori, kazala je za Televizuju E politikološkinja i docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo jasno govori o svim rezultatima procesa demokratizacije koje simuliramo ili pokušavamo realizovati posljednjih nekoliko godina i decenija.&nbsp;
- Taj trend se preslikao i na sve ostale pokušaje – javne riječi, okupljanja, koja su ponekad bila ugušena ili završena hapšenjima, što jasno pokazuje naše demokratske kapacitete - istakla je Đukanović.
S druge strane, kako je dodala, bilo je vrlo pozitivno to što su studenti dali svoj glas i svoju riječ te ostvarili veliki pomak u protestima koji nijesu karakteristični za Crnu Goru.
- Nakon toga, važno je istaći proces evropskih integracija. Polako, ali uspješno se zatvaraju pregovaračka poglavlja. Međutim, taj proces je postao više političko-tehnički, bez prave realizacije reformi. Nekada je integracija i evropeizacija bila sinonim za demokratizaciju. Danas govorimo isključivo o uspješnosti pregovaranja, zatvaranju poglavlja i usvajanju zakona i strategija bez njihove implementacije. S tehničkog aspekta, napravljen je pomak, iako bi mnogo više moglo biti urađeno - podvukla je Đukanović.&nbsp;
Kako je kazala politikološkinja, uzimajući u obzir koliko političkih partija čini većinu u parlamentu, od kojih većina nije proevropski orijentisana - ovaj pomak je značajan, ali konkretnih rezultata po pitanju napretka nema.
- 2026. godina biće politički izazovna za Crnu Goru. Političke partije se već pripremaju za izbore 2027. i vjerujem da će koristiti proces integracija da ga predstave kao svoja dostignuća. Očekujem više političkih manipulacija, prepucavanja između stranaka, formiranja novih partija i prekomponovanja političke scene. Postoji veliki broj nezadovoljnih birača i apstinenata, što predstavlja potencijal za nove političke aktere - ocjenjuje Đukanović.&nbsp;
Đukanović smatra da EU nije dovoljno koherentna i jednoglasna, pa će sigurno biti mimoilaženja među državama članicama.&nbsp;
- Fokus bi trebao biti na reformama, a ulazak u EU sredstvo, a ne cilj, što trenutno nije slučaj - dodala je Đukanović.&nbsp;
Đukanović se osvrnula i na izbornu reformu iz jula 2025. godine, ističući da ona nije trebala da se desi na ovakav način.&nbsp;
- Izborna reforma koja je napravljena u julu ove godine nije trebala da se desi Crnoj Gori, jer ona ima određene naznake onog što je trebalo da se desi – izbori u jednom danu su odlično rješenje, ali zakazivati izbore 2027. i na taj način produžiti protivustavno mandate tako velikom broju opštinskih parlamenata, da ne govorimo o tome koliko je glasača zakinuto za svoje pravo glasa, mislim da je to bio samo jedan politički kompromis koji apsolutno nije dobar za društvo niti za građane. Ja čisto sumnjam da će implementacija teći tako lako, a od te izborne reforme dobili smo samo rezultat ta dva zakona – izbora odbornika i poslanika i finansiranje političkih partija, koja su realizovana za dvadeset dana – dok se sada upravo radi nova radna grupa za izmjenu istog zakona koji je u julu donesen - istakla je Đukanović.&nbsp;
Dodaje da izborna reforma, koja je bila karakteristika ove godine, nije nešto na šta treba da budemo ponosni.
Đukanović je na kraju istakla da je nju za ovu godinu bilo karakteristično dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade.
- Mislim da, polako, ali sigurno, uništavamo sve ono što jesu identitetski elementi Crne Gore. Mislim da to vlast radi smišljeno, i sve ono što je pratilo reagovanje građana tim povodom, kao i mnogo kasnije reakcije, u stvari govori koliko mi nijesmo spremni ni za kakav demokratski dijalog, a kamo li za neke evropske vrijednosti koje su karakteristične u mnogo razvijenijim demokratskim državama - zaključila je Đukanović.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Đukanović: Pokušaji gušenja studentskih protesta i ograničavanje slobode mišljenja obilježili 2025. u Crnoj Gori

Izborna reforma u Crnoj Gori uprkos tome što je donijela određena unapređenja, sprovedena je parcijalno i bez rješavanja ključnih strukturnih problema izbornog sistema. Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran, dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu primjenu u praksi.
To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmejna Zakona o izboru odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
- Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja. Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u skladu sa međunarodnim standardima- naveli su iz CDT-a.
U izvještaju se podsjeća da su u julu 2025. godine usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz podršku partija vlasti i opozicije.
- Izmjene su donijele određena poboljšanja - profesionalizaciju Centralne izborne komisije, djelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora. Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima- podsjećaju iz CDT-a.
Analiza ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi. Zakon ne razrađuje pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).&nbsp;
- Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja. Pitanje je da li CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih komisija u slučaju njihovog nepostupanja- kažu iz CDT-a.&nbsp;
U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027. godine otvorila je, dodaju, dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovdje nije slučaj.
- U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja Agencije za audiovizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera. &nbsp;Kada je riječ o zloupotrebi javnih resursa, u dokumentu je konstatovano da ZIOP nije mijenjan u ovom dijelu, dok su određene zabrane i mjere uvedene Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, iako su tim zakonom proširene zabrane zapošljavanja tokom izborne kampanje, istovremeno je ukinut ključni mehanizam transparentnosti kroz brisanje obaveze objavljivanja odluka o zapošljavanju.Takođe, zabrinjava što izmjene ZIOP nijesu adresirale prava osoba sa invaliditetom – uprkos preporukama, nijesu uvedene odredbe koje bi obezbijedile pristupačne informacije o kampanji i izborima, niti mjere koje bi olakšale samostalno i tajno glasanje i podstakle kandidovanje OSI- stoji u analizi.
Zbog svega ovoga, &nbsp;kažu iz CDT-a, neophodno je ući u novu fazu reforme, koja će adresirati i ove i druge dugogodišnje slabosti izbornog sistema, od tačnosti i ažurnosti biračkog spiska, uvođenja otvorenih lista, unapređenja zaštite biračkog prava do efikasnog odgovora na dezinformacije u - zbornom procesu.
"Tek kada se ovim pitanjima koja opterećuju izborni proces ozbiljno pristupi, moći će se govoriti o kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi- navode iz ove NVO.
Podsjećamo i da je CDT pozvao poslanike i poslanice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da predlože produženje roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se stvorili uslovi za cjelovito i kvalitetno sprovođenje reforme u skladu sa međunarodnim preporukama, uz nastavak praćenja procesa na principima inkluzivnosti, transparentnosti i poštovanja međunarodnih standarda.

CDT: Izborna reforma nepotpuna, kroz produženi rad Odbora doći do finalnih rješenja

Do kraja tekuće godine, kako je planirao, trebalo bi usvojiti važne izmjene, među kojima je i nekoliko izmjena za koje je više puta isticano da će biti zahtjevne i zahtjevati politički konsenzus, poput otvorenih lista, sređivanja biračkog spiska... U međuvremenu, predloge izmjene izbornih zakona dao je i predsjednik države Jakov Milatović. Između ostalog, u njegovom kabinetu insistiraju na otvorenim listama, koje su, prema ocjeni njegove savjetnice za javne politike Marije Vesković, najjednostavniji način da se moć vrati građanima. Vesković je naglasila da nadležni odbor ima još veoma malo vremena da završi posao, ali da ne bi trebalo raditi neprečac, već je bolje i produžiti rok, nego sprovoditi brzu i lošu reformu.
Svega nešto više od dva mjeseca ostalo je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posao. Do kraja godine trebalo bi promijeniti nekoliko zakonskih rješenja, a već sada je upitno da li će biti dovoljno vremena, jer se članovi tog skupštinskog radnog tijela mjesicma nisu sastajali. Predloge za izborne zakone pripremili su i u kabinetu predsjednika države, a Vesković kaže da su spremni da se uključe u rad čim se članovi nadležnog odbora ponovo okupe. Jedan od predloga za izmjenu izbornih zakona koji su pripremili odnosi se na uvođenje otvorenih lista. Prema riječima predsjednikove savjetnice za javne politike, uvođenjem otvorenih lista otvorio bi se put ka reformi kojom bi vratila moć građanima. Kako ističe, već imaju spreman konkretan model zakonskih rješenjea koja mogu biti osnova za dalji rad nadležnog odbora.
– Taj model zvanično smo stavili na sto i stavili se na raspolaganje da aktivno učestvujemo u razradi. Poslanici su u više navrata javno podržali da se otvorene liste razmotre i uvedu, a prilikom usvajanja seta izbornih zakona krajem jula iskazana je volja da se na otvorenim listama i drugim nezavršenim pitanjima radi do kraja 2025. Odbor još nije nastavio rad – mi smo spremni čim se sazove. Svjesni smo rokova: Odbor ima malo vremena i mnogo posla. Ne treba raditi naprečac. Ako je za kvalitet potrebno produženje roka, to je bolje nego brza, a loša reforma. Spremni smo da učestvujemo u svakoj fazi, otvoreno i uključivo, kako bi građani vidjeli da se pravila mijenjaju u njihovu korist i da je njihov glas uistinu presudan – kazala je Vesković za "Dan".
Nezavisni kandidati "bude" apstinente
Treći predlog koji je pripremio Milatovićev tim predviđa mogućnost nezavisnih kandidatura. Kako ocjenjuje Vesković, nezavisne kandidature donose svježu energiju i veću uključenost građana.
– Današnji sistem praktično isključuje pojedince koji imaju ugled i želju da rade u javnom interesu, a ne žele da budu dio partija. Sa dovoljnim brojem potvrđenih i provjerenih potpisa, nezavisni kandidat postaje neposredna veza sa Skupštinom i odgovara onome ko ga je izabrao – građanima, a ne partijskim vrhovima. Mogu da dovedu i do smanjenja apstinencije birača. Tu najprije mislim na ljude koji često ostanu kod kuće zato što im se ne dopada cijela partijska lista. Nezavisni kandidati upravo njima daju razlog da izađu, jer biraju konkretnu osobu i jasan plan, a ne kompletnu partijsku "etiketu". Tako se apstinencija prirodno smanjuje: ljudi koji do juče nijesu glasali kažu "sada imam za koga" – ističe Vesković.
Kako ističe, na otvorenim listama insistiraju zato što je to najjednostavniji način da se ustavna ideja da građani neposredno biraju svoje predstavnike zaista ostvari u praksi.
– Spremni smo da razgovaramo o različitim modelima, ali cilj je jasan: da na izborima biramo ljude imenom i prezimenom. Sada je pravi trenutak, imamo dovoljno vremena da građanima objasnimo kako sistem funkcioniše, da ga testiramo i uvedemo kao dobru pripremu za izbore 2027. To se uklapa i u naš evropski cilj: do 2028. želimo da budemo spremni za primjenu otvorenih lista i na izborima za Evropski parlament – naglašava Vesković.
Oni su predložili i povećanje kvota za žene na izbornim listama.
– Podizanje kvote sa 30 na 40 odsto svakako je dobar korak, ali cilj je da parlament zaista liči na društvo u kojem žene čine polovinu stanovništva. Zato smo predložili da se liste sastavljaju po principu 50:50, uz obavezni naizmjenični raspored kandidata. Svjesni smo da može doći do odstupanja u konačnoj raspodjeli mandata; zato smo spremni da otvorimo razgovor o korektivnim mjerama unutar raspodjele mandata, kako bi se značajno ublažile rodne disproporcije. Ravnopravnost nije ustupak nikome – to je najbolje rješenje za sve – kazala je Vesković.
&nbsp;

Savjetnica predsjednika države o izmjenama izbornih zakona: Bolje novi rok, nego brza i loša reforma

Nastavak izborne reforme treba da prati javna rasprava, koja bi bila sprovedena u razumnom vremenskom intervalu, imajući u vidu da će biti razmatrana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača, smatra predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša.
On je za Pobjedu, kazao da je preostalo još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.
Brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a Mugoša naglašava da je za pravno efektuiranje dosadašnjih izmjena potrebno da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa.
- Upravo će izbor Centralne izborne komisije, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama - kazao je Mugoša.
Objasnio je ključne novine koje su usvojene do sada u okviru izborne reforme i kako one unapređuju proces.
- Izmjenama izbornog zakona učinjeni su značajni iskoraci kada je u pitanju depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije. Takođe, kvote za manje zastupljeni pol na listama su uvećane sa 30 na 40 odsto i uvedena je i zaštitna norma kojom je definisano da se među svaka tri kandidata na listi mora nalaziti najmanje jedna žena da bi lista bila potvrđena. Cilj ove norme trebalo je da bude ostvaren u parlamentarnom životu, pa je moje očekivanje da će veći broj žena biti ne samo na listama već i u poslaničkim klupama- rekao je Mugoša.
Pojasnio je da je nedavnim izmjenama zakona definisan &nbsp;i jedinstveni dan održavanja lokalnih izbora što za cilj treba da ima političku stabilnost, a to je bila višegodišnja preporuka međunarodnih partnera. Ipak, kako dodaje, preostalo je još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.&nbsp;
- Očekujem da će Odbor zadržati dinamiku koju je imao tokom ljetnjih mjeseci kako bi bilo iole izgledno da će ovaj ambiciozni zadatak biti ostvarljiv do kraja godine. Nažalost, brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a da bi i dosadašnje izmjene mogle da se pravno efektuiraju potrebno je da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa- kazao je Mugoša.
Takođe, vjeruje da nastavak izborne reforme treba da prati i javna rasprava koja treba da bude sprovedena u razumnom vremenskom intervalu imajući u vidu da će biti raspravljana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača.
Očekuje da &nbsp;će Centralna izborna komisija, čije se formiranje očekuje, biti spremna da sprovede predviđene reforme.
- Može se reći da je prva faza izborne reforme donijela najznačajnije promjene po pitanju sastava i nadležnosti ovog najznačajnijeg izbornog tijela. Naime, za razliku od dosadašnjeg dominantno političkog modela, Centralna izborna komisija koncipirana je kao depolitizovana i profesionalizovana, te je broj članova smanjen sa 11 na pet, uključujući predsjednika- pojasnio je.
Značajno je, dodaje Mugoša, da su uspostavljeni mjerljivi kriterijumi kada je u pitanju izbor kandidata i to ne samo povodom potrebnog formalnog obrazovanja i godina radnog iskustva, već i u odnosu na uže kriterijume koji se odnose na iskustvo u raznim aspektima izbornog procesa. Takođe, predviđeno je utvrđivanje jedinstvene liste kandidata za članove CIK-a koja mora biti predložena sa najmanje četiri od pet članova komisije za izbor članova CIK koja, kao stručno tijelo, nadležnom odboru treba da uputi prijedlog koji Odbor ne može korigovati.
- Ovako definisano zakonsko rješenje treba da pruži garancije da će prilikom izbora novih članova princip zasluga biti ključan. Upravo će izbor CIK, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama. Značajne izmjene učinjene su i na srednjem nivou izborne administracije, odnosno opštinskim izbornim komisijama koje su djelimično depolitizovane- kaže Mugoša.
Naime, kako je objasnio, predsjednik opštinske izborne komisije neće moći biti pripadnik političke partije, OIK će imati i dva člana, po jednog ispred vlasti i opozicije, dok će funkciju sekretara OIK-a obavljati sekretar nadležne skupštine opštine. Ono što je takođe bitno je i činjenica da će ubuduće CIK birati OIK te da će moći i da je razriješi, kao i da preuzme njene nadležnosti prilikom održavanja svih izbora što do sada nije bio slučaj. Ovakvo rješenje treba da unaprijedi i profesionalnu odgovornost članova OIK, što je do sada u pojedinim slučajevima izostajalo u znatnoj mjeri.
Mugoša je pojasnio i šta je dosad urađeno u dijelu digitalizacije izbornog procesa i obuke izborne administracije.
- U dosadašnjem radu Odbora nije tretirano pitanje digitalizacije izbornog procesa, kao i eventualna izmjena sistema elektronske identifikacije birača. Sistem elektronske identifikacije birača, kada je uveden, nosio je, kao i svaka novina, određeni nivo skepse, naročito u laičkoj javnosti. Ta bojazan primarno se odnosila na sumnju da li će birački odbori moći da odgovore ovoj promjeni i kvalitetno odgovore zadatku- kazao je Mugoša.
Kaže da je ono što je ključno bilo u ovom procesu pravovremena i sveobuhvatna edukacija koja je targetirala birače i članove biračkih odbora.&nbsp;
- Deset godina nakon početka implementacije ovog sistema jasno je da je njime povećano povjerenje u izborni proces o čemu govore i istraživanja javnog mnjenja. Ipak, uređaji za elektronsku identifikaciju nabavljeni su prije više od deset godina što se u IT kontekstu tretira kao značajan protok vremena. U odnosu na nove trendove digitalizacije izbornih procesa možda treba razmisliti i u pravcu unapređenja ovog aspekta izbornog procesa. Vjerujem da će i ovo pitanje biti predmet rada Odbora- rekao je Mugoša.
Crna Gora, kaže, kao mali elektorat od oko 540.000 birača i oko 1.200 biračkih mjesta, ne bi bila zahtjevna za realizaciju unaprijeđenih IT mehanizama glasanja. Digitalizacija izbornog procesa treba da doprinese većoj transparentnosti, kontroli, brzini obrade rezultata i uopšte povjerenju u izborni proces. U savremenom digitalnom okruženju, a naročito u sistemima koji nužno funkcionišu upotrebom interneta, postoje i realne prijetnje koje se ozbiljno moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja ovog pitanja, a odnose se na potencijalne hakerske napade i ono što se u izbornoj terminologiji zove „miješanje trećih strana“.
- U tom smislu, pristalica sam digitalizacije, ali smatram da je od izuzetne važnosti da se prilikom glasanja zadrži i „pisani trag“, odnosno opipljivi dokaz glasanja kao nesporni dokaz u slučaju bilo kakve sumnje u odnosu na rezultat. Ako se Crna Gora odluči za digitalizaciju izbornog procesa potrebno je pripremiti infrastrukturu, ali i obezbijediti dovoljne ljudske reusrse koji adekvatno mogu odgovoriti potencijalnim sajber prijetnjama. Dinamična kretanja u digitalizaciji izbora u potpunosti su promijenila okruženje i kontekst u kojem se sprovede uvodeći sve veću upotrebu vještačke inteligencije, ali i relativno nove prijetnje distribucijom deepfake sadržaja, automatizovanih botova i algoritama itd- poručio je Mugoša.
Prilikom nedavnog boravka u posmatračkoj misiji u Norveškoj, u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori, imao je &nbsp;priliku da se upozna i na koji način ova zemlja koristi izborne tehnologije.&nbsp;
- Naime, u Norveškoj se prilikom brojanja glasačkih listića primjenjuje manuelno brojanje, a nakon njega digitalizovano na način da uređaji registruju broj skeniranih glasačkih listića, te ovi podaci treba da se poklapaju ili se u suprotnom postupak brojanja ponavlja. Čini se da je ovaj primjer iz uporedne prakse dobar način kombinacije konvencionalnih i modernih zbornih tehnika koje služe većem povjerenju u izborni proces kao ključnoj vrijednosti demokratskih i fer izbora- pojašnjava Mugoša.
Objasnio je i koji bi bio adekvatan način rješavanja proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih pitanja koja prethode potvrđivanju lista.
- Iako bi se moglo očekivati da pitanje proglašenja izbornih lista bude tehničko, koje ne nosi značajnije komplikacije u praksi, dosadašnje iskustvo pokazuje da i u ovom dijelu postoji prostor za unapređenje. Kao prethodno pitanje u odnosu na ovu temu potrebno je razmotriti opravdanost i svrsishodnost važeće zakonske odredbe kojom je propisano da kandidati za predsjednika Crne Gore treba da prikupe najmanje 1,5 odsto potpisa od ukupnog broja birača kako bi kandidatura bila potvrđena- rekao je Mugoša.
Ovako visok procenat čini se neusklađenim sa međunarodnim izbornim standardima i može djelovati odvraćajuće u pogledu korišćenja pasivnog biračkog prava, naročitio za kandidate bez partijske infrastrukture.&nbsp;
- Podsjetiću da i Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije navodi da izborni zakon ne treba da zahtijeva više od jedan odsto potpisa birača u izbornoj jedinici. Ako se u obzir uzme i dugogodišnja preporuka ODIHR da treba ukinuti ograničenje da birač potpisom može podržati samo jednu listu odnosno kandidata, jasno je da se navedeni procenat čini više nego restriktivnim- dodaje.
Usko vezano za ovo je i pitanje regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora čiji razni aspekti važećim izbornim zakonodavstvom ostaju neregulisani. DIK se tokom izbora 2023. godine suočio sa ovim pitanjem, te se po mišljenju javnosti dobro snašao ciljno tumačeći zakon, a time i stvarajući praksu koja može biti dobar osnov za buduća zakonska rješenja, jer pravna praznina se ipak najadekvatnije rješava zakonskim normama.
- Tokom iste godine bilo je i pokušaja kompromitacije pitanja afirmativne akcije, što znači da druga faza izborne reforme treba da obuhvati i ovo pitanje. Vidljiva i kontinuirana slabost svakog izbornog procesa ogleda se u zloupotrebi potpisa birača. Iako je ovo pitanje dobilo značajnu pažnju javnosti, prije svega angažovanjem nevladinog sektora, pokazalo se da važeći pravni okvir nije adekvatan da počinioci zloupotreba budu sankcionisani. U tom smislu u odnosu na ovo pitanje treba preciznije definisati odgovornost i podnosilaca izbornih lista i lica koja prikupljaju potpise- objasnio je&nbsp;
Optimističan je da se može očekivati da se do kraja godine ovaj proces u potpunosti okonča.
- Naravno da će biti zahtjevno do kraja godine izmijeniti sve ono što je do sada identifikovano kao sporno u izbornom zakonu. Pitanje izborne reforme je uvijek pitanje političkog dogovora odnosno postojanja izborne volje. Ipak, julske izmjene izbornog zakona pratile su paralelno i vruće političke teme, ali su ipak izmjene zakona izglasane. Ta činjenica ohrabruje i nadam se da ćemo i tokom jeseni imati mjerljiv napredak. Napominjem da je preostalo mnogo pitanja o kojima treba otvoriti javnu diskusiju- kazao je Mugoša.
Jedno od njih je svakako i pitanje otvorenih izbornih lista. Osim ovog segmenta, koji bi suštinski mogao da utiče na naš izborni sistem, tu je i niz pitanja koja zaslužuju pažnju, a među kojima je najkompleksnije pitanje biračkog spiska. Jedno od najvažnijih pitanja je i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, naročito u kontekstu samostalnog glasanja i pristupačnosti biračkih mjesta, što je preduslov dostojanstvenog učešća u izbornom procesu koji svaki građanin nedvosmisleno treba da uživa.
Kao tema svakako ostaje pitanje zaštite biračkog prava, transparentnosti rada institucija, razloga za ponavljanje izbora, statusa i prava posmatrača u izbornom postupku, medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, kao i cijeli niz pitanja tehničke prirode koja i te kako mogu uticati na regularnost izbora.

Mugoša: Nastavak izborne reforme mora pratiti javna rasprava

Čišćenjem biračkog spiska - što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja - vratili bismo povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti.
To je za Pobjedu kazao Vatroslav Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera političke platforme Evropski savez, kojoj pripadaju još Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija.
- Možemo da kažemo kako je barem za to krupnije pitanje postignut visok konsenzus unutar političke elite - i opozicione, i pozicione. Međutim, sve ovo vidim tek kao prvu fazu ukupne izborne reforme. Ostaje dosta pitanja koja moramo riješiti, poput čišćenja biračkog spiska – što opterećuje sve izborne procese još od uvođenja višestranačja. Kroz to bismo vratili povjerenje građana u birački proces, jer bi bili uvjereni da nijesu tek glasači, nego istinski birači: da zaista oni biraju vlast, a ne statistika i matematika koja nije utemeljena u stvarnosti – rekao je Belan.
<h2>BANALNA INTERPRETACIJA</h2>
Uz ovakve nedostatke u spiskovima na osnovu kojih se danas sprovode izbori na svim nivoima u državi, ne manje problematičnim smatra i to što nije do kraja riješeno pitanje izbora predsjednika opština.
- Koliko sam razumio, moguće je da ćemo se vratiti na onaj sistem koji je u nekom periodu važio, a to je neposredan izbor predsjednika opština. Lično, smatram da je to demokratskije rješenje, ali hajde da vidimo što ostali društveno-politički akteri misle na tu temu, kao i za famozno pitanje otvorenih lista – naglasio je Belan.
Po njemu, riječ je o prijedlogu koji više od deceniju cirkuliše u crnogorskom javnom porostoru kao potreba, ali kojem, prema njegovom mišljenju, pristupamo banalno.
- Otvorene liste ističemo na populistički način, a da pritom nijesmo utvrdili koji je model otvorenih lista - i da li su to zaista otvorene liste - što bi to značilo za ukupni politički sistem, koliko bi zaista doprinijelo demokratizaciji i otvorenosti, ali i povećanju uticaja na direktno izabrane predstavnike – dodao je on.
Sagovornik Pobjede dalje ističe kako je, u načelu, riječ o dobrom i važnom pitanju za demokratski razvoj crnogorskog društva.
- Ali mislim da se previše igramo njome u odnosu na to koliko je tema ozbiljna i koliko cijeli taj sistem treba ozbiljno postaviti. Pritom, eventualno, treba voditi računa da uvođenje otvorenih lista ne donese neke negativne posljedice, pogotovo u društvima sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače – pojasnio je on.
Takođe ukazuje da uvođenje otvorenih lista ne znači da će se time smanjiti pritisak na birača, odnosno da će njihovi izabrani predstavnici imati veću odgovornost.
- Ima tu dosta tema i nadam se da će ih parlamentarci otvoriti već na jesenjim zasijedanjima, kako bismo 2027. godine zaista imali lokalne izbore sa otvorenim listama – naveo je on.
I upravo se u detaljima kriju eventualni problemi u daljem postizanju konsenzusa vlasti i opozicije o svim narednim izbornim procesima.
- Namjerno ističem da su to samo lokalni izbori, zato što vidim da se u određenom dijelu javnosti provlači teza kako je opozicija pristala i na to da naredni parlamentarni izbori budu 2027. godine. Ne, mi u Evropskom savezu se apsolutno zalažemo za to da parlamentarni izbori budu koliko sjutra, jer zaista mislim da svaki naredni dan ove izvršne vlasti predstavlja sve veću katastrofu za Crnu Goru – smatra on.
Zbog toga posebno naglašava što su to krajnji rezultati do sada postignutih dogovora.
- Radi javnosti: izmjene izbornog zakonodavstva zasad podrazumijevaju dogovor da se objedine lokalni izbori u jednom danu, što jeste na evropskoj agendi Crna Gora i zaista bi doprinijelo stabilizaciji ukupnog političkog sistema – naveo je on.
<h3>„TIHE“ PROMJENE</h3>
No, kako je do lokalnih izbora u jednom danu, zakonom određenih za drugi vikend juna 2027. godine, još godinu i tri mjeseca, pred parlamentarcima bi mogli da se nađu i mnogi drugi prijedlozi izmjena zakona koji su, trenutno, u drugom planu. Riječ je o ranije iznesenom planu dijela vladajućih partija da se izmijene zakoni kojima se definiše glasačko pravo na biralištima ali, prije svega, mogućnost ostvarivanja dvojnog državljanstva. Takvim potezom vlast bi omogućila da glasačko pravo u Crnoj Gori dobiju i oni koji nikada u njoj nijesu živjeli – niti će to učiniti. Zatim bi se na to, očekivano, moglo nadovezati i mijenjanje državnih simbola, koji se u praksi već „tiho“ sprovode.
- Koga god da pitate iz Evropskog saveza - ili iz Liberalne partije - mislim da će dati jasan odgovor i o dvojnom državljanstvu, i o simbolima. S nama nema razgovora na tu temu. To apsolutno ne može biti tačka o kojoj se pregovara, niti može da bude dio bilo kakvih pregovora za stolom - odnosno argument kojim se može trgovati - bar što se tiče Liberalne partije i Evropskog saveza – dodao je on.
Belan podsjeća da dvojno državljanstvo za Crnu Goru znači „suštinsko gubljenje suvereniteta građana Crne Gore“, uključujući gubitak prava na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti, kao i o sudbini onih građana koji žive u Crnoj Gori.
- Dvojno državljanstvo bi takođe obesmislilo bilo koje izbore u Crnoj Gori, jer mi koji živimo ovdje naprosto ne bismo birali one koje želimo da upravljaju našim lokalnim zajednicama i državom – kazao je naš sagovornik.
Po njemu, nije samo problem što određeni djelovi vlasti provlače takva pitanja.
- Drugi djelovi vlasti ćute na to, kako bi sačuvali svoje fotelje. Ali, to apsolutno nijesu teme o kojima neko iz Evropskog saveza i Liberalne partije želi da pregovara. Dakle, simboli, dvojno državljanstvo, te promjena zakonodavstva u tom dijelu nas apsolutno ne zanimaju. I kakvi god da su pritisci - nećemo popustiti, jer predstavljaju pitanje opstanka države Crne Gore. U Ustavu je jasno zapisano da je nosilac suvereniteta građanin Crne Gore. Tako treba da ostane i kroz sve zakone koji štite ta prava, bilo u izbornom dijelu, u izboru prava na lična dokumenta, na lična ili ljudska prava – ukazao je on.
Na kraju, sagovornik Pobjede još jednom insistira da ni on, ni partija, ni politički savez kojem pripada, ne žele da se bave tim temama.
- Jednostavno je preskačem jer nije tema za razgovor sa ovim dijelom opozicije. A nadam se i sa cjelokupnom opozicijom – zaključuje Belan.
<h3>Ponižavanje identiteta Crne Gore</h3>
Belan je oštro komentarisao informaciju da je Skupština Crne Gore naručila novu govornicu za ulazni hol, na kojoj će umjesto državnog grba biti silueta zgrade Zetske banovine.
- Radi se o promjeni koja još jednom ponižava identitet i savremeni identitet Crne Gore – istakao je on.
On je precizirao kako o ovoj temi još nije razgovarao sa kolegama parlamentarcima iz redova ES, ali podsjeća kako je poznat njihov stav prema promjeni skupštinskog logoa, koji je u novembru prošle godine lično inicirao šef parlamenta Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije (NSD).
- Radi se o simbolu jedne banovine unutar države koja je ugasila Crnu Goru, o simbolu unutar države pod dinastijom koja je ugasila Crnu Goru. Jasna je Mandićeva namjera zašto baš taj simbol ističe... Koji će potezi biti kojima ćemo reagovati, odredićemo u narednim danima, u razgovoru sa predstavnicima ES u parlamentu, u ovom slučaju Socijaldemokratama – najavio je Belan.
Podsjećamo, Mandić je u oktobru 2024. godine najavio novi vizuelni identitet parlamenta, obrazlažući da je riječ o „reprezentativnom objektu zgrade nekadašnje Zetske banovine u kojoj su se nalazile najvažnije institucije Republike Crne Gore“. Sada će se isti sporni objekat nalaziti i na govornici najvišeg zakonodavnog doma.
Mandić je odmah po preuzimanju čelne funkcije parlamenta u svoj kabinet stavio trobojku, a zatim je pokušao da crnogorsku zastavu sa proglašenja nezavisnosti ukloni iz skupštinskog hola.

Belan: Otvorene liste mogu biti loše za društvo sa visokim nivoom korupcije i uticajem na birače

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Sprovođenjem izborne reforme napravljen je ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna i građanska politika, koju će predvoditi Pokret Evropa sad (PES), kazao je poslanik te partije Vasilije Čarapić. 
 
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika i zakona o lokalnoj samoupravi i Predlog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Izmjenama zakona propisano je objedinjavanje lokalnih izbora u jednom danu, a oni će biti održani 13. juna 2027. godine.
- Sprovođenjem izborne reforme napravili smo ključni preduslov da od juna 2027. godine širom Crne Gore zavlada moderna, građanska politika, koja će biti bliska građaninu i njegovim interesima, a koju će predvoditi PES -naveo je Čarapić na mreži X.
Prema njegovim riječima, tako osvojena politička stabilnost znači da će riješiti naslijeđene probleme, sprovesti glavne državne ciljeve i ostvariti njihove programske planove.
- Osim što ćemo učvrstiti i konsolidovati vlast u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu, Nikšiću, Tivtu, Herceg Novom, Kotoru, Beranama, Andrijevici, Pljevljima, tog dana ćemo srušiti loše vlasti u Plavu, Bijelom Polju, Baru i Budvi, čime ćemo zakucati opozicioni status Demokratske partije socijalista i njihovih satelita na još četiri godine - kazao je Čarapić.
Kako je naveo, budući da će u isto vrijeme biti održani i parlamentarni izbori, jasno je da će tog datuma višedecenijski mahači zastavama, ideološki preletači, politički marginalci i pripejd nacionalisti steći uslove za starosnu penziju, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.
- Raduje me saradnja sa svim lokalnim odborima PES-a u temeljnoj izgradnji naše organizacije, koja će moćno nastupiti i pobijediti na izborima 2027. godine, kao najmodernija crnogorska stranka i članica najuticajnije evropske političke porodice - rekao je Čarapić.

Čarapić: Napravljen ključni preduslov da zavlada građanska politika

Politikološkinja I docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović u izjavi za Antenu M ističe da je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika krupna politička odluka.
- Ali se bojim da nije rezultat sveobuhvatne i inkluzivne rasprave, već „paf-paf“ pristupa koji je posljednjih dana dominirao u radu Odbora za izbornu reformu. Iako novi zakon donosi određene pomake, profesionalizaciju i depolitizaciju organa za sprovođenje izbora, uvođenje jedinstvenog dana za lokalne izbore, te veće učešće manje zastupljenog pola, izostala su ključna unapređenja koja se godinama obećavaju: od reforme biračkog spiska, preko uvođenja otvorenih lista i individualnih kandidatura, do bolje pristupačnosti procesa za osobe s invaliditetom, zastupljenosti romske zajednice i mnogih drugih- ukazuje Đukanović.
Kako naglašava, posebno je problematično to što nije bilo adekvatne javne rasprave, niti mišljenja relevantnih međunarodnih institucija poput ODHIR-a i Venecijanske komisije.
- Takav pristup ne doprinosi povjerenju građana u izborni proces, a može dodatno produbiti podjele- podvlači sagovornica Antene M.
Poručuje da produžavanje ili skraćivanje mandata pojedinim lokalnim samoupravama, kao posljedica objedinjavanja izbora, a posebno produžavanje mandata za čak 16 opština, predstavlja grubo kršenje Ustava i demokratije.
- Što se tiče rada Odbora i usklađivanja zakona sa preporukama međunarodnih institucija, bojim se da umjesto sveobuhvatne reforme dobijamo parcijalna i ishitrena rješenja, često bez stručnih analiza i bez uzimanja u obzir mišljenja struke- podvlači Đukanović.
Kako ističe, konsenzusi vlasti i opozicije nažalost se nerijetko svode na političku trgovinu, a ne na istinsko unapređenje izbornih uslova.
- Moja ključna zamjerka jeste što ovaj proces nije suštinski demokratizovan , kriterijumi za buduće članove Centralne izborne komisije su svedeni na formalne uslove, dok su izostavljeni eksperti i autoriteti sa višedecenijskim iskustvom iz oblasti političkih i izbornih sistema, čime se crtaju budući članovi CIK-a- izričita je Đukanović.
Ukazuje da za sada ne vidi da postoji volja za istinsku, sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Ono što sada imamo je parcijalno rješenje koje EU može pozdraviti kao formalni iskorak, ali koje ne garantuje fer i slobodne izbore, niti jača povjerenje građana u institucije- naglašava &nbsp;Đukanović.
Objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora urušavanje demokratije
Iako je juče postignut načelni dogovor predstavnika vlasti I opozicije da lokalni I parlamentarni izbori budu održani istog dana, odnosno 13. Juna 2027. godine, poslanici iz redova opozicije danas su u više navrata kazali da će učiniti sve kako bi došlo do pada aktuelne Vlade I održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
Sagovornica Antene M, koja je kao pridružena članica učestvovala u radu odbora, ističe da je, uprkos sinoćnjoj najavi, prijedlog o objedinjavanju lokalnih i parlamentarnih izbora, tokom današnje sjednice odbora ostao nejasan i nedorečen.
Napominje da je bilo riječi o prijevremenim parlamentarnim izborima, pomenutom objedinjavanju termina, ali ukazuje i da dio opozicije smatra da opšti lokalni izbori nemaju nikakve veze sa parlamentarnim.
Različiti stavovi, kako ocjenjuje, ukazuju da ipak postoji nesaglasje oko jedinstvenog datuma za održavanje lokalnih i parlamentarnih izbora.
- Ukoliko se to desi, to je zaista veliko urušavanje demokratije, jer bi lokalni izbori koji su ključni za građane ostali po strani u odnosu na parlamentarne i sa druge strane itekako bi diktirali način glasanja građana, što nije dobro- kategorična je Đukanović.
Očigledna politička trgovina oko izglasavanja nepovjerenja Vladi
Govoreći o eventualnim prijevremenim parlamentarnim izborima, Đukanović ukazuje kako nije sigurna sa kim će DPS napraviti većinu kako bi se izglasalo nepovjerenje Vladi.
- Ali je očigledno da postoji neka politička trgovina, budući da beskompromisno podržavaju ovako parcijalnu izbornu reformu, definišu je kao pobjedničku, na koju su navodno jako ponosni, iako ona u jednom dijelu jeste dobra, ali ima puno manjkavosti- podvlači Đukanović.
To, kako naglašava, budi sumnju da je sve zapravo politički iskalkulisano.
- Ova izborna reforma je ogroman korak naprijed, ali ne podrazumijeva da je išta urađeno u interesu građana, samo u interesu partija- zaključuje Đukanović.

Đukanović: Izborna reforma ogroman korak naprijed, ali nije rezultat inkluzivne rasprave već paf-paf pristupa

Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Milijarder Ilon Mask ponovo je promijenio izjave o svom odnosu sa Džefrijem Epstinom, osobom koja se dovodi u vezu sa teškim seksualnim zločinima.
Mask je ranije negirao da je ikada želio da ode na Epstinovo privatno ostrvo, kao i da je imao bilo kakav kontakt s njim. Međutim, dokumenti iz Epstinovih spisa, koji su objavljeni krajem januara, pokazuju da su njih dvojica komunicirali u više navrata.
U jednom od mejlova Mask pita Epstina kada može da dođe na ostrvo, kao i kojim danima su, kako je naveo, "najluđe zabave".
Nakon objave dokumenata Mask je tvrdio da navodi iz mejlova ne znače da je zaista planirao odlazak. Sada je, međutim, priznao da je razmišljao o tome, ali insistira da nikada nije otišao.
To je naveo u raspravi sa Ridom Hofmanom, jednim od osnivača LinkedIna, koji je u prošlosti boravio na Epstinovom ostrvu.
- Postoji ogromna razlika: ti si otišao na ostrvo, a ja nisam. Ti si tamo bio više puta. Prvi put je možda bila greška, ali svaki sljedeći nije. Mejlovi pokazuju da očigledno nisam mislio da se dešava nešto loše, jer sam razmišljao o odlasku isključivo sa svojom tadašnjom suprugom Talulom Rajli - napisao je Mask.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla u proteklom periodu objavio je veliki broj poruka u kojima negira bilo kakve veze s Epstinom. Ipak, iz mejl prepiske je jasno da su komunicirali, kao i da su se sastajali u Njujorku.
Mask je tokom javnog sukoba s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom objavio da "on ne želi objavu Epstinovih dokumenata jer se u njima spominje". Tu objavu je kasnije obrisao, nakon što su se njih dvojica politički pomirili.

Mask ponovo mijenja priču o Epstinu: "Htio sam da idem na ostrvo, ali "samo sa suprugom"

Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) utvrdila je danas listu od osam kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove za te funkcije.
Kako je objavljeno na sajtu parlamenta, kandidati za predsjednika i članove CIK-a su Amer Šukurica, Boris Bastijančić, Veljko Vujović, Marija Raspopović, Muhamed Gjokaj, Boris Vukašinović, Boško Nenezić i Gordana Mitrović.
Komisija je odlučila da razgovore sa kandidatima održi 10. februara u glavnoj zgradi Skupštine Crne Gore.
Prvi konkurs za izbor predsjednika i članova CIK-a bio je neuspješan.
Iz Komisije na čijem čelu je ministar pravde Bojan Božović, 24. decembra prošle godine saopštili su da su jednoglasno donijeli odluku da jedini kandidat za predsjednika s tog konkursa nije ispunio zakonske kriterijume.

Za predsjednika i članove CIK-a osam kandidata

&nbsp;The Basic State Prosecutor’s Office is examining allegations from a criminal complaint filed by the Trade Union of the Radio Television of Montenegro against the public broadcaster’s Director General Boris Raonić, the management, and members of the Council, over what they describe as reasonable suspicion of abuse of office due to non-transparent spending of funds allocated for employees’ variable pay.
This was confirmed to Portal ETV by the Basic State Prosecutor’s Office, which stated that a case has been opened and that the prosecutor has ordered officers of the Police Directorate to collect information.
- The case is currently in the preliminary investigation phase. In order to protect the interests of the proceedings, we cannot provide further details at this time - the Prosecutor’s Office said in its response to our portal.
The Trade Union of the Radio Television of Montenegro submitted a criminal complaint to the Special State Prosecutor’s Office against Raonić, the management, and members of the Council. As confirmed to us by the special prosecutor and SSPO spokesperson Vukas Radonjić, the complaint was forwarded to the Basic State Prosecutor’s Office.
- The complaint was forwarded to the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica as the competent authority, because the reported individuals are not high-ranking public officials, and the Special State Prosecutor’s Office is competent only for the criminal prosecution of high-ranking, not all public officials, for the criminal offence of abuse of official position - Radonjić stated.
As a reminder, Snežana Radusinović, a member of the Executive Board of the Employees’ Trade Union of the Radio Television of Montenegro, said two days ago that the subject of the complaint filed in July is the non-transparent spending of funds for employees’ variable pay and for fees paid to external associates.
- As of today, we can confirm the information that 735.000 euros per year in gross amount is spent on variable pay, and more than 400.000 euros on external associates - Radusinović said.
She added that this is an enormous sum of money being spent in a non-transparent manner, which opens up significant room for abuse of budgetary funds.

Tag: izborna-reforma