Srpski ministar kulture o crnogorskom jeziku, Vojvodini i "rušenju" Srbije

Selaković: Ponovo će stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavale Crnu Goru

Nikola Selaković (Foto: TV Prva - stop kadar)
Nikola Selaković (Foto: TV Prva - stop kadar)

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković pokušao je da negira crnogorski jezik, navodeći da nemali broj ljudi "tvrdi da govori tim jezikom".

Selaković je to rekao u kontekstu juče usvojene deklaracije o Vojvodini koja, kako kaže, a govori o tome da je ona nastala, sa željom, sa mišlju i sa ciljem da bude Srbija.

- Priča o vojvođanskom jeziku, identitetu, broju nisu smiješne. Neko se smijao početkom 90-ih o crnogorskom jeziku, a danas imate nemali broj ljudi koji tvrdi da govori tim jezikom. Imate obrazovni sistem iz kojeg su još u Đukanovićevo doba izbačeni i Duško Radović, Desanka Maksimović, Jovan Jovanović Zmaj, iz kog su izbačeni klasici srpske književnosti. Taj neki jezik je kodifikovan. Nemojte zanemariti, živimo u doba informatičkih tehnologija na vrhuncu postojanja. Vrijeme protiče mnogo brže. Danas se nacija kao kulturni, a poslije toga politički entitet stvara i režira mnogo brže. Zato je važno što je donijeta deklaracija - da nikome ne padne na pamet da se bavi oko tog broja, stvaranja vojvođanske nacije, jezika ili crkve - ocijenio je Selaković za TV Prva.

Deklaracija će, smatra on, biti povod i razlog više da se napada i ruši Srbija.

- Čak i glasila mejnstrim autonomaške priče kažu da je najveća pepreka onome što žele Aleksandar Vučić. Zašto je najveći problem Vučić? Pogledajte u prethodnih nekoliko godina. Oni traže da mi pristanemo i kažemo da smo genocidan naroda, da pristanemo da je Kosovo posebna nezavisna država, da odustanemeo od Republike Srpske, da se uvedu sankcije Rusiji. Oni će vam ponovo stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavali Crnu Goru - istakao je Selaković.

Ovo nije prvi problematični istup srpskog ministra. Nedavno je “prisvojio” slavnog crnogorskog slikara savremene umjetnosti 20. vijeka Miodraga Dada Đurića.

- Prisustvovao sam otvaranju fantastične prve retrospektivne izložbe "Dado: Istorija prirode 1953-2000", autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu - naveo je Selaković u objavi.

Za razliku od ministra Selakovića, koji je u svojoj objavi Đurića proglasio srpskim slikarom, srpski mediji su izbjegli da prisvoje umjetnika koji se uvijek izjašnjavao kao Crnogorac.