<article>Skupština Crne Gore konstatovala je ostavke funkcionera Demokratske narodne partije (DNP) Miluna Zogovića i Maje Vukićević na njihove pozicije u Vladi.Vukićević je obavljala funkciju ministarke saobraća, dok je Zogović bio potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.Skupština je danas konstatovala ostavke Vladislava Bojovića na mjesto predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i Milana Kneževića na mjesto zamjenika predsjednika Anketnog odbora za postupanja državnih organa u predmetima političkih ubistava i napada na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki“.Na današnjoj sjednici, koja je počela nakon više sati kašnjenja, konstatovana je ostavka poslanika Bošnjačke stranke Admira Adrovića.- Skupština će obavijestiti Državnu izbornu komisiju (DIK) radi sprovođenja postupka popune upražnjenog poslaničkog mandata - saopštio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.Crnogorski parlament konstatovao je ostavke doskorašnjeg predsjednik DIK-a Nikole Mugoše i zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerme Dobardžić , koji su nedavno imenovani za sudije Ustavnog suda, odnosno Vrhovnog suda.</article>

Skupština Crne Gore konstatovala je ostavke funkcionera Demokratske narodne partije (DNP) Miluna Zogovića i Maje Vukićević na njihove pozicije u Vladi.
Vukićević je obavljala funkciju ministarke saobraća, dok je Zogović bio potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Skupština je danas konstatovala ostavke Vladislava Bojovića na mjesto predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i Milana Kneževića na mjesto zamjenika predsjednika Anketnog odbora za postupanja državnih organa u predmetima političkih ubistava i napada na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki“.
Na današnjoj sjednici, koja je počela nakon više sati kašnjenja, konstatovana je ostavka poslanika Bošnjačke stranke Admira Adrovića.
- Skupština će obavijestiti Državnu izbornu komisiju (DIK) radi sprovođenja postupka popune upražnjenog poslaničkog mandata - saopštio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Crnogorski parlament konstatovao je ostavke doskorašnjeg predsjednik DIK-a Nikole Mugoše i zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerme Dobardžić , koji su nedavno imenovani za sudije Ustavnog suda, odnosno Vrhovnog suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politika

Skupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević

Istina i naučno utvrđene činjenice osnova su konstruktivnog međugeneracijskog dijaloga i izgradnje kulture sjećanja, koja društvu omogućava kritičko sagledavanje prošlosti, empatiju prema žrtvama i odgovorno djelovanje u budućnosti, poruka je prvog međugeneracijskog dijaloga koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao danas u Evropskoj kući u Podgorici.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju CGO, učesnici mlađe generacije istakli su da im nedostaje sistematsko znanje o periodu devedesetih godina, te da se njihove percepcije često oblikuju kroz razgovore s porodicom, medijske sadržaje i popularnu kulturu, a ne kroz formalni obrazovni sistem. Pripadnici starijih generacija ukazali su na snažan uticaj propagande i političkih interesa tokom devedesetih, naglašavajući važnost provjere informacija, kritičkog učenja i izgradnje kulture sjećanja koja treba da služi kao opomena i lekcija za sprječavanje ponavljanja sličnih grešaka u budućnosti.
Dijalog je, kako navode, okupio mlade rođene nakon 2000. godine, koji ratne sukobe nijesu lično doživjeli, ali žive sa njihovim dugoročnim posljedicama, kao i pripadnike generacija koje su bile svjedoci ili učesnici društvenih i političkih procesa tokom devedesetih godina. Kroz veoma dinamičnu diskusiju, učesnici i učesnice imali su priliku da razmijene lična iskustva, stavove i percepcije, ali i da zajednički preispitaju dominantne narative, mitove i predrasude vezane za ovaj period.
- Tokom razgovora posebno je problematizovana činjenica da se tema devedesetih u obrazovnom sistemu često izbjegava ili obrađuje površno, uglavnom na samom kraju školske godine. Pripadnici starije generacije iz oblasti obrazovanja naglasili su da problem nije u obimu gradiva, već u pristupu i spremnosti da se o ovoj temi govori kritički i odgovorno. Ukazali su da se zbog nedostatka sistematskog obrazovanja mladi prečesto oslanjaju na lične narative i interpretacije koje dobijaju iz porodice ili okruženja. Oni su, takođe, izrazili uvjerenje da veliko interesovanje mlađih za ovakve razgovore daje nadu da proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori ima perspektivu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Apostrofirano je da obrazovanje o ovom periodu mora biti zasnovano na proučavanju izvora utemeljenih na sudski i naučno utvrđenim činjenicama, te usmjereno ka razvoju kritičkog mišljenja. Istaknuta je i potreba za izgradnjom održive kulture sjećanja koja bi javni prostor transformisala u pravcu empatije prema žrtvama i razumijevanja različitih iskustava.
Posebna dio je bio fokusiran na ulogu medija tokom devedesetih godina. Učesnici ovog međugeneracijskog dijaloga su podsjetili da je veliki dio tadašnje medijske scene bio uključen u propagandni aparat, dok su profesionalni i kritički glasovi ostajali marginalizovani. Poručeno je i da odgovornost za posljedice takvog djelovanja i danas postoji, te da se ona ne smije prebacivati na mlađe generacije.
Tokom diskusije, kako se navodi, ukazano je i na važnost razlikovanja činjenica od manipulativnih poruka koje ciljaju emocije i strahove građana. Predstavnici starije generacije podsjetili su da su mnogi tokom devedesetih donosili odluke pod uticajem propagande i nedostatka informacija, te da je zato danas bitno da mladi razvijaju kritičko mišljenje i spremnost da preispituju nametnute narative.
Učesnici su se saglasili da mladi danas imaju znatno više dostupnih informacija nego generacije devedesetih, ali da to sa sobom nosi i veću odgovornost provjere izvora, jer se informacije ne smiju prihvatati bez provjere, a etičke norme moraju biti temelj javnog djelovanja, posebno u borbi protiv manipulacija i narativa koji proizvode mržnju i podjele.
- Mlađi učesnici su ocijenili da se percepcije o devedesetima često nasljeđuju unutar porodice i šireg okruženja, što utiče na način na koji se danas doživljavaju „drugi“ i „neprijatelji“. Naveli su i da se nerijetko osjećaju zarobljenima između naslijeđenih stavova i savremenih društvenih izazova, bez dovoljno prostora za otvoren razgovor i kritičko preispitivanje. Dodatno je ukazano da se aktivizam i kritičko mišljenje i dalje često doživljavaju kao nepoželjni, te da oni koji se društveno angažuju bivaju i etiketirani. Istaklis su i da su nacionalno obojeni narativi i dalje dominantni, dok je malo prostora za otvoren razgovor o odgovornosti svih strana. Mladi su se saglasili da istorija ne smije biti zaboravljena, ali i da nove generacije ne smiju nositi teret mržnje i konflikata koje nijesu same proizvele, a što otvara potrebu za otvorenim razgovorima između generacija, bez straha i idealizacije prošlosti. Posebno je istaknut ozbiljan nedostatak sistematskog znanja o devedesetim godinama. Učesnici mlađe generacije naveli su da o tom periodu najčešće uče kroz serije, muzičke sadržaje i popularnu kulturu, dok obrazovni sistem ostaje nedovoljno prisutan. Takvi sadržaji, kako su pojasnili, često pojednostavljuju ili iskrivljuju sliku o događajima i akterima, zanemarujući širi društveni kontekst i stvarne posljedice ratova - dodaje se.&nbsp;
Cilj ovog susreta bio je, kako pojašnjavaju, doprinos kritičkom razumijevanju prošlosti, jasnijem razlikovanju istorijskih činjenica od politički instrumentalizovanih narativa, kao i jačanju međugeneracijske komunikacije i povjerenja. Učesnici i učesnice saglasili su se da neposredan dijalog između generacija omogućava bolje razumijevanje različitih iskustava, razotkrivanje nejasnoća vezanih za prošlost i izgradnju znanja kao osnove za odgovornije društveno djelovanje.
Prvi međugneracijski dijalog okupio je preko 40 učesnika i učesnica starosti od 17 do 75 godina.
- Međugeneracijski dijalog realizovan je u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“. Taj projekta je se sprovodi kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija, a implementira od Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CGO: Naslijeđeni narativi o devedesetim i dalje drže uticaj na mlade i starije

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović prosto nije mogao da izdrži, da se suočava sa podacima; vrpoljio se na stolici dok je Petar Komnenić, urednik emisije ,,Načisto” na Televiziji ,,Vijesti” pobrojavao sve propuste policije u slučaju bijega Miloša Medenice. I vidjelo se da teško može da izdrži... ,,Da se ne igramo ovđe žmurke i tutumiše, nego da radimo svoj posao iz svoje nadležnosti”, odbrusio je Šćepanović, pun hvale za sebe i svoj rad. &nbsp; Znate li za igru zvanu ,,tutumiš“, koju pominje usplahireni direktor Uprave policije? &nbsp; To je ono kad se jednom dječaku stavi povez na oči, pa onda on mora, poput šišmiša, uz pomoć drugih čula, prije svega sluha, pokreta, pipanja, da pronađe i identifikuje druge vršnjake, koji se moraju kretati u tačno omeđenom prostoru. &nbsp; I, kad se đeca igraju, zna da bude zabavno. Ali, kad se u državi Crnoj Gori, u državnim institucijama počne igrati ta igra, onda stvari postaju ozbiljne i govore o raspadu državnog sistema. &nbsp;&nbsp; ODGOVORNOST - NEPOZNATA RIJEČ ZA ŠĆEPANOVIĆA Direktor Uprave policije je svojevoljno, zaigrao igru tutumiša! &nbsp; Jer, Šćepanović pipa u mraku, od svih drugih traži odgovornost, traga za odgovornima, a preskače sebe i Upravu policije, koja je, po zakonu jedina bila ovlašćena da nadzire Miloša Medenicu. &nbsp; Pri tom, Šćepanović sam priznaje da je - samo dan prije nego što će Medenica pobjeći - naredio postavljanje alarma na graničnim prelazima. &nbsp; I tako je direktor Uprave policije upao u zamku vlastite bahatosti: ako je zaista &nbsp;predvidio da optuženik može pobjeći, kako je to previdio da naredi nadzor Miloša Medenice? &nbsp; I to je mučna crnogorska realnost: Kada odgovorni u državi počnu da se manipulativno bave izbjegavanjem vlastite odgovornosti, onda se - nekako zakonomjerno - desio novi slučaj Medenica. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260202190256_f444d62f47b3b159c1d93915e24ec2d1e99d93f9d3ab4d9a9260583c18a27422" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice"> <figcaption>REALNA STVARNOST ILI REALNI AI: Slika sa navodnog video zapisa Miloša Medenice(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  ,,UKAZANIJE” MILOŠA MEDENICE Mislim na ona dva video zapisa đe se bjegunac Medenica, prekriven kapuljačom, uz osmjeh zahvaljuje ministru policije Danilu Šaranoviću i direktoru policije Lazaru Šćepanoviću na velikoj pomoći i razumijevanju zbog, kako reče, sramne presude kojom je nevin osuđen na veliku kaznu zatvora. &nbsp; Nekoliko sati nakon što se sinoć pojavio ovaj snimak, Uprava policija je objasnila da je riječ o manipulativnom video-zapisu koji je, citiram, sintetički generisan korišćenjem alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, takozvani AI-generisani ili „deepfake“ sadržaj. &nbsp; I dobro je što je Uprava policije brzo reagovala, naravno ako se dokaže da su to bili lažni snimci Medenice... Međutim, problem za Šćepanovića, Šaranovića i ostale je - što mnogi građani i dalje vjeruju da &nbsp;video zapisi otkrivaju užasnu istinu: Medenica ne bi pobjegao, da nije bilo malo bratske pomoći iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Ta pecepcija o radu vrha bezbjednosnog sektora je poražavajuća. I za čelnike policije, a još više za državu Crnu Goru – očito je da običan čovjek ne može povjeruje da su baš svi oni toliko nesposobni. &nbsp; I otuda sumnja da se iza svih skandaloznih propusta krije neki interes - finansijski, lični, grupni ili partijski. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260202190256_b964bc604bdaa21984f89c0f9d74e9de2cbc9fb3775243687cee37e1d9121ea7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić"> <figcaption>SKANDAL DRŽAVNIH SLUŽBENIKA: Mirjana Pajković i Dejan Vukšić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,SEKS AFERA” I POLICIJSKA MANIPULACIJA A istovremeno se otkriva – sramotni bijeg od bilo kakve odgovornosti. Baš kao nakon masakra u Medovini, baš kao nakon prošlogodišnjeg januarskog masovnog ubistva na Cetinju – osim brige o famoznom odsjaju naočara u kamerama - Šaranović, Šćepanović i ostali nijesu čak ni punudili ostavke. &nbsp; Ili, makar kao lični čin, pošli na Cetinje da izjave saučešća porodicama... To pokazuje i slučaj seks afere u koju su uključeni Dejan Vukšić, bivši čelnik ANB-a, bivši savjetnik predsjednika, i Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. &nbsp; U subotu 31. januara policija je slavodobitno saopštila da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Mirjane Pajković zbog sumnje da je, kako se to kaže u saopštenju, otuđila mobilni telefon Dejanu Vukšiću. &nbsp; Nakon toga je, navodno, počela sa njegovog telefona da šalje više uvredljivih fotografija i poruka. Zato je Vukšić, krajem marta prošle godine podnio prijavu protiv Pajković. &nbsp; Dakle: januara 2026. krivična policijska prijava, koja se nadovezala na Vukšićevu prijavu iz marta 2025, i to za navodno djelo - koje se desilo oktobra 2024?! Petnaest mjeseci od navodnog djela do policijeskog djelovanja – ne djeluje baš kao briljantna akcija. &nbsp; Ali, ni pametno sročeno saopštenje. Jer, ako je Pajković iz Vukšićevog telefona slala, kako to policija kaže, uvredljive fotografije i poruke, to znači da je bivši direktor ANB-a u svom telefonu imao riznicu fotografija i snimaka kojima su se mogli ucjenjivati ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026020220020_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKI RAD: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DRŽAVNO ĆUTANJE Da li je zloupotrijebio položaj dok je bio čelnik ANB-a - to izgleda Šaranovićevu i Šćepanovićevu policiju ne interesuje. Niti ih je zanimalo da provjere kako je to Vukšić znao za materijal kojim mogu da se ucjenjuju ljudi. &nbsp; &nbsp;,,Prikupljao sam taj takozvani kompromitujući materijal, koji nije bio materijal kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela. Prosto, neki ljudi ne žela da im se znaju neke lične stvari, shvatate...” &nbsp;Tako se u iskrenom istupu na A+ televiziji razotkrio bivši načelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ali, ta njegova priča državu izgleda nije interesovala. Baš kao onda kada je, kao čelnik ANB-a, na Odboru za bezbjednost bezobzirno razotkrio identitete agenata CIA u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;Kao što je država ćutala juče, tako i danas ćute o Vukšićevim potezima. &nbsp; Da li je povjerljivi materijal Vukšić iznio iz prostorija Agencije za nacionalnu bezbjednost? Je li, kako piše u jednoj krivičnoj prijavi, načelnik ANB-a krajem 2021. godine samovoljno, a nezakonito, &nbsp;prisvojio sistem za prisluškivanje i koristio ga za praćenje političkih protivnika? &nbsp;

Državna igra ,,tutumiša”

Vlada iranskog reformističkog predsjednika Masuda Pezeškijana objavila je imena i nacionalne identifikacione brojeve 2.985 osoba ubijenih tokom nedavnih protesta širom zemlje.
Objavljivanje zvanične vladine liste 2. februara pretvorilo je novinske kioske u sumorne memorijale i pokrenulo raspravu o tome da li ovaj potez predstavlja istinski iskorak u transparentnosti ili proračunati pokušaj da se ublaži razmjera daleko veće tragedije.
Lista, koju je objavila administracija Pezeškijana, identifikuje gotovo 3.000 žrtava. Državi bliski mediji istakli su imena na naslovnicama, predstavljajući objavu kao dokaz „hrabre transparentnosti“ vlade.
Međutim, organizacije za ljudska prava i aktivisti optužuju Islamsku Republiku da pokušava „preuzeti kontrolu nad narativom“ i značajno umanjiti stvarne razmjere stradanja.
Kabinet predsjednika zvanično je saopštio da broj poginulih iznosi 3.117, navodeći da se razlika između te brojke i objavljene liste odnosi na 131 neidentifikovano tijelo.
Ipak, u intervjuu za Radio Farda Radija Slobodna Evropa, Mahmood Amiry-Moghaddam, direktor organizacije Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu, rekao je da sam obim objavljenih imena predstavlja priznanje „masakra ogromnih razmjera“ koji država više nije mogla sakriti.
- Nijesu mogli zadovoljiti javno mnijenje s manjom brojkom. Ovo je zvanično priznanje masovnog pokolja. Čak i 3.000 je ogroman broj, ali na osnovu našeg iskustva nivo tajnosti i dalje je vrlo visok- rekao je Amiry-Moghaddam.
Organizacije za ljudska prava navode da su ovakva neslaganja uobičajena i u skladu s ranijim obrascima. Tako je IHR 2024. godine potvrdio 503 pogubljenja povezana s drogom u Iranu, dok je vlada zvanično priznala samo 15. Američka organizacija za ljudska prava HRANA provela je preliminarnu analizu vladine liste, opisujući je kao „na brzinu urađenu“ i prepunu pravopisnih grešaka, dupliranih unosa i nepotpunih identifikacionih podataka, uz potpuni izostanak kontekstualnih informacija poput vremena, mjesta ili uzroka smrti.
Kritičari tvrde da su vlasti, ne navodeći da li su ubijeni bili demonstranti, prolaznici ili pripadnici bezbjednosnih snaga, učinile gotovo nemogućim da javnost nezavisno provjeri podatke ili pozove konkretne zvaničnike na odgovornost.
Javni bijes dodatno je podstaknut skandalom na državnoj televiziji Ofogh. Prvog februara voditelj emisije Khat-Khatti (Doodle) izazvao je ogorčenje širom zemlje nakon što je podrugljivo sugerisao da se tijela demonstranata čuvaju u „zamrzivačima supermarketa“ ili „aparatima za sladoled“.
Reformistički novinar i bivši gradonačelnik Teherana Gholamhossein Karbaschi rekao je da je ovaj incident razotkrio dublju trulež sistema. Kritikovao je vladu zbog povećanja budžeta državnog emitera (IRIB), za koji je rekao da ga vodi „nepismena“ grupa ljudi potpuno odvojena od ožalošćene javnosti.
Dok vlada i dalje stoji iza svoje procjene od oko 3.100 poginulih, branioci ljudskih prava vjeruju da je stvarni broj ubijenih tokom talasa protesta — koji je započeo 28. decembra — vjerovatno znatno veći.
- Naša procjena, zasnovana na svjedočenjima očevidaca i preciznim podacima, sugeriše da brojke koje se pominju u medijima — poput 20.000 ili 30.000 — ne djeluju nerealno- rekao je Amiry-Moghaddam.
Dodao je da se čak i u trenutnom procesu verifikacije organizacije IHR otprilike polovina potvrđenih žrtava ne nalazi na zvaničnoj vladinoj listi.
U međuvremenu, HRANA, čije podatke Radio Slobodna Evropa redovno koristi od početka nasilnog obračuna, navodi da je njen potvrđeni broj poginulih, uključujući pripadnike bezbjednosnih snaga, dostigao 6.842. Dodatnih 11.280 smrtnih slučajeva je pod istragom, dok je više od 49.000 ljudi uhapšeno.

Iran objavio spisak poginulih tokom protesta, organizacije za ljudska prava tvrde da je broj žrtava znatno veći

Ministarstvo kulture i medija, kroz Javni konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija u 2026. godini, opredijelilo je ukupno 400.000 eura za podršku inovativnim i tržišno orijentisanim projektima koji spajaju kreativnost i preduzetništvo, a koji mogu doprinijeti razvoju kreativne ekonomije Crne Gore.
Kako se navodi u saopštenju, konkurs koji je otvoren do 3. marta namijenjen je inicijativama sa jasnim potencijalom za komercijalnu održivost i stvaranje novih proizvoda i usluga, uz poseban fokus na multisektorski pristup i doprinos razvoju sektora kreativnih industrija, uključujući i regionalne klastere.
- Poseban segment konkursa odnosi se na podršku razvoju ženskog preduzetništva, te će najmanje 50% ukupnih sredstava biti usmjereno na projekte koji doprinose većem učešću žena u ovoj oblasti- navode iz MKM.
Najavleno je i da će Ministarstvo sufinansirati projekte u sljedećim oblastima: uspostavljanje ICT proizvoda i digitalnih servisa (softverska rješenja, aplikacije, digitalne platforme, video igre); arhitektura i urbanističko planiranje; dizajn i kreativno oblikovanje; digitalne umjetnosti i multimedija; kreativno zanatstvo i tradicija.
- Vlada Crne Gore, kroz Ministarstvo kulture i medija i redovne godišnje konkurse, u posljednjih nekoliko godina, prepoznala ovaj sektor kao oblast sa značajnim potencijalom za generisanje ekonomske dobiti i održivosti u kulturi. Najviši iznos podrške po aplikantu iznosi do 30.000 eura, dok je podnosilac prijave dužan da obezbijedi najmanje 50% ukupnog budžeta projekta iz sopstvenih ili drugih izvora- navodi se u saopštenju i dodaje da pravo učešća na konkursu imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture.
 
&nbsp;

Skupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević

CGO: Naslijeđeni narativi o devedesetim i dalje drže uticaj na mlade i starije

Državna igra ,,tutumiša”

Iran objavio spisak poginulih tokom protesta, organizacije za ljudska prava tvrde da je broj žrtava znatno veći

MKM: Za kreativne industrije u 2026. opredijeljeno 400.000 eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO