Sokol: Pogubni uticaj Srbije ključna prepreka Crnoj Gori na putu ka EU

Pogubni uticaj Srbije, na koji upozorava i Evropski parlament, mora biti riješen ukoliko Crna Gora želi da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji - poručio je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
On je kazao da izvještaj Evropskog parlamenta prepoznaje glavne probleme Crne Gore i izražava zabrinutost zbog, kako navodi, malignog uticaja Srbije, izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, kao i namjera izmjene Zakona o državljanstvu koje bi Crnu Goru mogle pretvoriti u ekspozituru Beograda.
- Za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine problem predstavljaju dobrosusjedski odnosi i otvorena pitanja poput nestalih osoba i odštete logorašima - smatra Sokol, dodajući da ta pitanja nijesu samo bilateralna, već se tiču i temeljnih evropskih vrijednosti.
Rješavanje otvorenih pitanja, kako ističe, važno je za dobrosusjedske odnose i zatvaranje poglavlja i to bi trebalo da bude jedan od prioriteta.
- Kad govorimo generalno, to su pitanja pravosuđa, vladavine prava i svega što je vezano za to i to su uvijek najosjetljivija poglavlja i najosjetljivije teme vezane za pristupanje svake zemlje Evropskoj uniji. Ali, tu se govori i o širim problemima koje ne treba zanemariti. Kad govorimo konkretno o izvještaju Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tu se napominju neke vrlo konkretne stvari. Spominje se opasan uticaj Srbije i izražava zabrinutost zbog donošenja izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u - pojašnjava on.
Takođe se, dodaje, spominje opasnost i zabrinutost zbog koncepta „srpskog sveta“ i jačanja srpske hegemonije u okolnim zemljama, pa i u Crnoj Gori, a nažalost i zabrinutost zbog ideja o promjeni propisa o državljanstvu koji bi mogli Crnu Goru zaista ponovo pretvoriti u ekspozituru politike Beograda.
- Nakon potpisivanja pristupnog sporazuma Crne Gore i Evropske unije mora proći najmanje godinu dana do punopravnog članstva, dok su u slučaju Hrvatske gotovo dvije godine prošle do ratifikacije u svim državama članicama - kazao je Sokol.
Zbog svega toga, kako ocjenjuje, 2028. godina veoma optimistična.
- Mnogo toga se mora uraditi, ali važno je da se riješe strukturni problemi koji su zapravo u pozadini, a to je taj pogubni uticaj iz Srbije. To je ono što je ključno - poručio je Sokol.
Neophodna je, dodaje, saradnja vladajuće većine i opozicije oko nacionalnih tema, Ustavnog suda i pravosuđa, jer je za napredak potreban širok politički konsenzus.
- Meni je drago da je opozicija pokazala zrelost i konstruktivnost sa svoje strane da se uključi u to, da je pokazala da problem nije sa njihove strane i sad se nadam da će biti dobre volje i od strane vladajućih da se postigne dijalog. Radi se o izuzetno važnim temama. Politizacija bezbjednosnog sektora, odnosno potencijalna politizacija, nešto je što je apsolutno neprihvatljivo u scenariju evropskih integracija bilo koje zemlje. Zato su to stvari koje se apsolutno moraju riješiti, a ako se one riješe u dijalogu sa konstruktivnom opozicijom, to će samo jačati legitimitet bilo kojih rješenja - istakao je Sokol.
Dešavanja u bezbjednosnom sektoru, dodaje on, i te kako se prate u Briselu, pa će i zakoni koji su nedavno usvojeni morati da budu riješeni prije završetka pristupnih pregovora.
- Posebno je važno, a to je već rečeno i od strane Evropske komisije, da donošenje takvih zakona u ovom obliku u kojem su doneseni nije bio uslov Evropske komisije. To nije nešto što je Evropska komisija tražila od Crne Gore, nego su vladajući to uradili na svoju inicijativu i iz svojih razloga. To je nešto što je jako važno da se iskomunicira i da bude jasno svima, jer se u javnom prostoru dosta manipulisalo tezom da je Evropa to tražila, a to svakako nije tačno. Ja se nadam da će se kroz saradnju sa opozicijom postići nacionalni konsenzus oko bitnih pitanja, a između ostalog i bezbjednosnog sektora - naglasio je Sokol.
Govoreći o odnosima u regionu, ocijenio je da vlasti u Srbiji preko svojih političkih saveznika u Crnoj Gori pokušavaju da izazovu tenzije i sukobe sa Hrvatskom.
- Oni ne žele da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije Srbije, a sada je to izvjesno, jer je Srbija veoma daleko od tog puta evropskih integracija. Njima nije u interesu da se to dogodi, jer ako Crna Gora uđe, a Srbija ne uđe, onda će to ogoliti prirodu vlasti u Srbiji i sve njene neuspjehe. Oni preko svojih proksija u Crnoj Gori djeluju tako što podstiču provokacije i sukobe sa Hrvatskom. Sjetimo se samo Rezolucije o Jasenovcu, nakon koje je Hrvatska određene osobe proglasila personama non grata - naglašava Sokol.
Kroz takav narativ i podsticanje sukoba, kako zaključuje, želi se usporiti i onemogućiti ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, ali tako da za to krivac bude Hrvatska.