<p>Uprkos brojnim pozivima članova vladajućih partija za fokusiranje na evropske integracije Crne Gore, upravo iz njihovih redova gotovo svake sedmice dolazi nova odluka ili inicijativa za otvaranjem tema koje su Zapadni Balkan devedesetih gurnuli niz civilizacijsku stranputicu. Od protivljenja postrojenju u Botunu, najvećem infrasturkturnom projektu EU u Crnoj Gori, preko poziva za izmjenama Ustava u domenu jezika, inicijativama za izmjenu Zakona o državljanstvu, postavljanju nezakonitih simbola na objektima institucija, do insistiranja na oživljavanju afera ii minulih decenija kroz parlamentarna saslušanja...</p>
<p>U svijetlu sve veće polarizacije na političkoj sceni Crne Gore, posebno među ideološki šarolikim partijama vlasti, hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol</b> u intervju za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/sokol-proevropske-snage-u-crnoj-gori-da-se-jasno-suprotstave-prosrpskim-nastojanjima-za-politickom-dominacijom-2028-ambiciozan-ali-dostizan-cilj"> Portal Analitika </a>upozorava da će kako se proces pregovora bude bližio kraju, sve veću važnost imati sposobnost crnogorskih institucija i političkih aktera da odbrane suverenitet i pozicioniraju našu zemlju unutar geopolitičkog okvira u kojem se nalazi Evropska unija.&nbsp;</p>
<h2>Brisel vidi napredak, ali i usporavanje zbog unutrašnjih političkih kriza</h2>
<p><b>&nbsp;U više navrata upozorili ste da „prozor za članstvo u EU neće zauvijek ostati otvoren“. Posmatrano iz Brisela, da li Crna Gora danas djeluje kao država koja taj prozor koristi ili kao primjer zemlje koja, uprkos formalnim pregovorima, kroz unutrašnje političke izbore sama potkopava sopstvenu evropsku perspektivu?</b></p>
<p>Iz perspektive Brisela, Crna Gora i dalje djeluje kao država koja realno može iskoristiti otvoreni prozor za članstvo jer je ostvarila vidljiv pregovarački napredak, ali istovremeno ostavlja utisak države koja taj prozor ne koristi dovoljno brzo.&nbsp;</p>
<p>Tehnički pomaci postoje, no političke krize, polarizacija i povremeno kontradiktorne poruke dijela vlasti slabe povjerenje i stvaraju percepciju da se evropski put usporava unutrašnjim političkim odlukama. Zato se u evropskim institucijama sve jasnije naglašava da članstvo Crne Gore u EU zavisi prije svega od stabilnosti institucija, sprovođenja reformi i dosljednog poštovanja evropskih vrijednosti u praksi.</p>
<p>Na primjer, u posljednje vrijeme postaje vidljivim haos u vojnom i bezbjednosnom državnom aparatu, što se sve i te kako prati i analizira u Briselu i zasigurno ne doprinosi evropskom putu Crne Gore.</p>
<h2>Crna Gora kredibilan kandidat s ozbiljnim problemom dvostrukog političkog diskursa</h2>
<p><b>&nbsp;Često ističete da zamor od proširenja u EU nije samo posljedica unutrašnjih slabosti Unije, već i ponašanja političkih elita u državama kandidatima. U kojoj mjeri se u evropskim institucijama Crna Gora danas posmatra kao kredibilan kandidat, a u kojoj kao upozoravajući primjer „dvostrukog diskursa“, proevropskog prema Briselu i suštinski suprotnog evropskim vrijednostima kod kuće?</b></p>
<p><b>&nbsp;</b>U evropskim institucijama Crna Gora se i dalje prvenstveno posmatra kao kredibilan kandidat i najnaprednija država kandidatkinja u procesu proširenja, ali uz sve izraženiju zabrinutost zbog političkih kontradikcija unutar same države.&nbsp;</p>
<p>S jedne strane, postoji svijest da bi uspješno članstvo Crne Gore bilo važan dokaz vjerodostojnosti politike proširenja, zbog čega Brisel i države članice žele vidjeti nastavak pregovaračkog napretka. S druge strane, prisutnost prosrpskih političkih snaga u Crnoj Gori koje otvoreno relativizuju evropske vrijednosti, dovode u pitanje zapadnu geopolitičku orijentaciju i učestalo blokiraju ili usporavaju reformske procese uistinu stvara percepciju „dvostrukog diskursa“ proevropske retorike prema Briselu o kojoj govorite.&nbsp;</p>
<p>Crna Gora danas se i dalje vidi kao država s realnom perspektivom članstva, ali i kao primjer koji pokazuje koliko unutrašnje političke odluke i djelovanje pojedinih aktera mogu direktno uticati na vjerodostojnost cijelog pristupnog procesa.</p>
<h2>Proširenje EU vraćeno na sto, najveća prijetnja Crnoj Gori dolazi iznutra</h2>
<p><b>Kopni li, generalno, u Briselu i drugim evropskim prijestonicama entuzijazam za učlanjenjem novih država i što je najveća prijetnja politici proširenja? U kojim zemljama članicama smatrate da je otpor proširenju najveći i iz kojih razloga?</b></p>
<p>Entuzijazma za proširenjem godinama nije bilo, no to se promijenilo početkom rata u Ukrajini, kada je proširenje, prvenstveno zbog geopolitičkih razloga, ponovo postalo tema. Naravno, u takvim okolnostima prostor Jugioistočne Evrope ne može ostati nekakva crna rupa u kojoj će strane sile poput Rusije ili Turske projicirati svoj uticaj.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na to da skori ulazak Ukrajine u EU nije realan, traži se „success story“ i tu se zbog svoje veličine i strateškog položaja na Mediteranu Crna Gora nametnula kao prvi favorit.&nbsp;</p>
<p>Glavna prijetnja evropskom putu Crne Gore danas ne dolazi iz Brisela, nego iz unutrašnjih političkih dinamika, prije svega djelovanja prosrpskih hegemonističkih politika i struktura povezanih sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koje nastoje kompromitovati evropski napredak zemlje, produbiti unutrašnje podjele i relativizovati crnogorski nacionalni i politički identitet.</p>
<p>Upravo zbog toga Crna Gora mora iskoristiti trenutak obnovljenog interesa za proširenje, a to će biti moguće samo ako se demokratske i istinski proevropske snage jasno suprotstave prosrpskim nastojanjima za političkom dominacijom.</p>
<h2>Evropska unija ima mehanizme, licemjerni evropejci politička prepreka</h2>
<p><b>Izjavili ste da „ljudi koji glume evropejce“, poput Andrije Mandića, ne mogu biti na visokim pozicijama u budućim državama članicama. Je li EU spremna da tu vrstu političkog licemjerja otvoreno sankcioniše, naročito kada je riječ o akterima sa dugom istorijom antizapadnih i proruskih stavova koji danas učestvuju u vlasti u Crnoj Gori?&nbsp;</b></p>
<p>Prisutnost političkih aktera s dugom istorijom antizapadnih i proruskih stavova na najvišim državnim funkcijama svakako utiče na percepciju vjerodostojnosti države kandidatkinje i može usporiti pregovarački proces, jer države članice u završnoj fazi pristupanja procjenjuju ne samo zakonodavni napredak nego i političku stabilnost, geopolitičku pouzdanost i vrijednosnu orijentaciju buduće članice.&nbsp;</p>
<p>U tom smislu, Evropska unija ne mora uvoditi formalne sankcije kako bi reagovala na političko licemjerje već je dovoljno da pojedine države članice, ako procijene da politički smjer zemlje kandidatkinje nije jasno proevropski, blokiraju zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili odgode završetak pristupnog procesa.&nbsp;</p>
<p>Upravo zato političari koji deklarativno zagovaraju evropski put, a istovremeno održavaju političke i ideološke obrasce suprotne temeljnim evropskim vrijednostima, dugoročno ne mogu biti faktor koji će voditi zemlju u članstvo, jer će njihovo djelovanje prije ili kasnije postati politička prepreka u pristupnom procesu.&nbsp;</p>
<h2>Završna faza pregovora otvara prostor za političke blokade unutar EU</h2>
<p><b>Može li, po Vašem mišljenju, prisustvo takvih političkih aktera na ključnim državnim funkcijama, bez jasnog ideološkog diskontinuiteta, u završnoj fazi pregovora postati nepremostiva prepreka za članstvo Crne Gore? Da li u tom kontekstu vidite realnu mogućnost političkih blokada unutar same Unije? Koje bi to zemlje članice mogle biti?</b></p>
<p>Prisustvo takvih političkih aktera na ključnim državnim funkcijama u završnoj fazi pregovora može postati vrlo ozbiljna prepreka, jer se tada odluka o članstvu ne donosi samo na temelju tehničkog ispunjavanja mjerila, već temeljem političke procjene pouzdanosti buduće članice.&nbsp;</p>
<p>Ako dio vlasti šalje dvosmislene poruke o geopolitičkoj orijentaciji, odnosu prema evropskim vrijednostima ili regionalnoj stabilnosti, pojedine države članice mogu procijeniti da zemlja još nije spremna za ulazak i blokirati završetak procesa.&nbsp;</p>
<p>Takva mogućnost političkih blokada unutar same Unije uvijek postoji, jer je za pristupanje potrebna jednoglasna odluka svih država članica. Ako bi se u završnici pregovora stekao utisak da u vrhu države djeluju političke snage koje nijesu nedvosmisleno posvećene evropskom putu, upravo bi takve članice mogle postati najizgledniji izvor političkih zastoja ili odgode članstva. Odlasci vjerskih poglavara SPC-a u Moskvu i zagovaranje ruskog svijeta te učestale provokacije s ciljem narušavanja odnosa s Hrvatskom spadaju u dvosmislene poruke koje sam spomenuo.</p>
<h2>2028. realna samo uz jasnu političku stabilnost i vrijednosnu dosljednost</h2>
<p><b>Crnogorski zvaničnici kao ciljanu godinu članstva često navode 2028. godinu. Kako takve procjene zvuče u Briselu, kao ozbiljan politički plan zasnovan na reformskim rezultatima ili prije kao poruka domaćoj javnosti, dok se istovremeno tolerišu politike nespojive sa vrijednosnim okvirom EU?</b></p>
<p>U Briselu se rokovi poput 2028. ne odbacuju unaprijed, ali se posmatraju vrlo pragmatično i uslovno, prije svega kroz pitanje stvarnih reformskih rezultata. Ako se nastavi sadašnji tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i istovremeno osigura politička stabilnost, dosljedna sprovedba reformi i jasna vrijednosna orijentacija, takav rok može zvučati kao ambiciozan, ali dostižan cilj.&nbsp;</p>
<p>Međutim, ako se istovremeno tolerišu politike i politički akteri čije djelovanje dovodi u pitanje evropske vrijednosti, vladavinu prava ili geopolitičku pouzdanost države, tada takve najave u Briselu više zvuče kao poruka domaćoj javnosti nego kao realan politički plan. Drugim riječima, 2028. može biti realna samo ako reformski i politički procesi u Crnoj Gori budu dosljedno pratili taj ambiciozni vremenski okvir.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na proceduru samog pregovaračkog postupka te nužnu ratifikaciju sporazuma o pristupanju od strane svih država članica (što je u slučaju Hrvatske trajalo godinu i po), 2028. predstavlja zaista ambiciozan cilj.</p>
<h2>Uticaj Beograda i SPC danas se u Briselu posmatra kao bezbjednosno pitanje</h2>
<p><b>U više navrata upozoravali ste na snažan politički i identitetski uticaj Beograda na Crnu Goru, kroz partije, medije i crkvene strukture. U kojoj mjeri je taj uticaj danas jasno prepoznat u evropskim institucijama kao faktor koji ugrožava suverenitet države kandidata i usporava njen evropski put?</b></p>
<p>Uticaj Beograda kroz političke strukture, medije i posebno crkvene kanale danas je u evropskim institucijama mnogo jasnije prepoznat nego prije nekoliko godina i sve se otvorenije posmatra kao bezbjednosno i političko pitanje, a ne samo kao bilateralna ili identitetska tema.</p>
<p>Evropska unija vrlo oprezno formuliše svoje javne poruke i uglavnom naglašava potrebu jačanja institucionalne otpornosti, medijskog pluralizma i političke stabilnosti, ali unutar institucija sve je prisutnije razumijevanje da političke i identitetske podjele koje se podstiču izvan zemlje predstavljaju realan faktor usporavanja pregovaračkog procesa.</p>
<p>Upravo zato se od crnogorskih institucija očekuje da pokažu sposobnost očuvanja političke autonomije, jasne evropske geopolitičke orijentacije i otpornosti na vanjske uticaje, jer će upravo ta dimenzija u završnoj fazi pregovora imati još veću težinu nego tehničko ispunjavanje pregovaračkih mjerila.</p>
<p>Pokušaji otvaranja identitetskih tema od strane pojedinih aktera poput Kneževića zasigurno ne pomažu i pozorno se prate. Mislim da je izlazak DNP-a iz vladajuće koalicije pokrenuo procese koji će napokon jasno dati odgovor na pitanje može li se Crna Gora istrgnuti iz ralja velikosrpstva ili ne.</p>
<h2>Neistinite izjave pred EU institucijama narušavaju kredibilitet države</h2>
<p><b>Prošle godine reagovali ste na netačne tvrdnje visokog funkcionera PES-a i potpredsjednika Vlade, Filipa Ivanovića u Evropskom parlamentu o navodnoj autonomiji eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Koliko Vas zabrinjava činjenica da se pred evropskim institucijama iznose lako provjerljive neistine i govori li to više o nivou političke odgovornosti ili o dubini uticaja SPC na državnu politiku?</b></p>
<p>Zabrinjava me činjenica da se pred evropskim institucijama iznose tvrdnje koje ne odgovaraju stvarnom institucionalnom i pravnom položaju vjerskih struktura, jer to prije svega narušava kredibilitet države koja se nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora.&nbsp;</p>
<p>Takve situacije ne govore samo o nivou političke odgovornosti pojedinih zvaničnika, nego i o dubini političkog i društvenog uticaja struktura koje imaju interes oblikovati državne politike u smjeru koji nije uvijek usklađen s evropskim standardima transparentnosti i institucionalne autonomije.&nbsp;</p>
<p>U Briselu se takve izjave ne posmatraju izolovano, nego kao dio šire slike političke dosljednosti i pouzdanosti institucija države kandidatkinje. Kada se pred evropskim partnerima iznose netačne ili obmanjujuće informacije, to ne izaziva samo reputacijsku štetu, nego dodatno otvara pitanje stvarne spremnosti političkih elita da vode zemlju kroz završnu fazu pregovora na temelju činjenica, institucionalne odgovornosti i jasnog poštovanja evropskih vrijednosti.</p>
<h2>EU ima alate protiv hibridnih prijetnji, ali ključna odbrana je unutar same države</h2>
<p><b>U svojim istupima upozoravali ste da Crna Gora ne smije postati „Bjelorusija na Balkanu“ niti „bastion velikodržavnih projekata na Jadranu“. U kojoj mjeri EU danas raspolaže adekvatnim mehanizmima da odgovori na hibridne i regionalne prijetnje?</b></p>
<p>EU kroz pregovarački proces ima vrlo konkretne instrumente, od mogućnosti usporavanja ili blokiranja pregovaračkih poglavlja, preko uslovljavanja finansijske pomoći, pa do snažnijeg sigurnosnog i obavještajnog partnerstva, kojima može reagovati kada procijeni da vanjski uticaji ili hibridne aktivnosti ugrožavaju demokratske institucije i evropsku orijentaciju zemlje kandidatkinje.&nbsp;</p>
<p>Mislim da se ti instrumenti do sada nijesu dovoljno koristili, pogotovo u slučaju Srbije. Ipak, najvažnija linija odbrane uvijek ostaje unutar same države. Ako političke institucije jasno brane suverenitet, vladavinu prava i evropski vrijednosni okvir, tada i evropski mehanizmi postaju učinkovitiji.&nbsp;</p>
<p>Suprotno tome, ako dio političkih struktura aktivno učestvuje u projektima koji produbljuju podjele ili otvaraju prostor vanjskim geopolitičkim uticajima, tada ni najjači vanjski instrumenti ne mogu u potpunosti nadomjestiti nedostatak unutrašnje političke otpornosti. Zato EU danas ima alate za reagovanje, ali konačni ishod i dalje u najvećoj mjeri zavisi o političkim odlukama i strateškom smjeru same države kandidatkinje.</p>
<h2>PES i Spajić između proevropskog kapaciteta i opasne politike balansiranja</h2>
<p><b>Kako iz perspektive europarlamentarca ocjenjujete ulogu Pokreta Evropa sad i premijera Milojka Spajića, kao političkog aktera koji ima kapacitet da se jasno distancira od anti-EU struktura ili kao vlast koja svjesno bira ambivalentnost i kompromis sa njima zarad političke stabilnosti?</b></p>
<p>Iz perspektive evropskih institucija, Pokret Evropa sad i premijer Milojko Spajić i dalje se posmatraju kao politički akteri koji imaju kapacitet ubrzati evropski put Crne Gore, ali istovremeno postoji sve veće očekivanje da taj kapacitet bude potvrđen jasnijim političkim pozicioniranjem.&nbsp;</p>
<p>Problem je što je sam PES podijeljen na procrnogorski i prozapadni dio s jedne strane i onaj dio koji je sve suprotno tome s druge strane. Spajić je prepoznat kao proevropski orijentisan premijer koji može osigurati reformski kontinuitet i institucionalnu stabilnost, no istovremeno se sve češće postavlja pitanje može li se dugoročno održavati politika balansiranja između proevropske agende i kompromisa s političkim strukturama koje predstavljaju produženu ruku Beograda, a u nekim slučajevima i Moskve. U završnoj fazi pregovora upravo će ta dilema postati ključna.&nbsp;</p>
<h2>Hrvatska želi Crnu Goru u EU ali kao proevropsku državu, ne kao privjesak Srbije</h2>
<p><b>Kako ocjenjujete aktuelne odnose Crne Gore i Hrvatske u kontekstu evropskih integracija naše zemlje? Može li Hrvatska igrati snažniju ulogu, ne samo kao saveznik na EU putu, već i kao glas koji argumentovano upozorava na odstupanja od vladavine prava, evropskih vrijednosti i regionalne stabilnosti u Crnoj Gori?</b></p>
<p>Aktualni odnosi Crne Gore i Hrvatske opterećeni su složenom istorijom koju dvije države dijele, pri čemu se u Hrvatskoj ratne rane i danas snažno osjećaju, kao posljedica agresije tokom devedesetih godina. Upravo zato posebno je važno jačati politički dijalog i međusobno povjerenje kroz rješavanje otvorenih pitanja, posebno onih koja nadilaze isključivo bilateralnu dimenziju i tiču se temeljnih evropskih vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>To se prije svega odnosi na pitanja nestalih osoba, odštete, povrata imovine i druga neriješena pitanja koja imaju i humanitarnu i civilizacijsku dimenziju. Hrvatska može i treba ostati snažan saveznik evropskog puta Crne Gore, ali istovremeno i partner koji argumentovano upozorava da se napredak prema članstvu mora temeljiti na vjerodostojnom rješavanju otvorenih pitanja, poštovanju vladavine prava i izgradnji stabilnih dobrosusjedskih odnosa, jer je to u interesu i Crne Gore i Evropske unije u cjelini.&nbsp;</p>
<p>Drugim riječima, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nama je evropska Crna Gora u nacionalnom interesu, ali samo suverenistička, proevropska Crna Gora, a ne privjesak Srbije, niti bilo čije „drugo oko u glavi“. Problemi u međusobnim odnosima prvenstveno su uzrokovani namjernim provokacijama djelova vladajuće koalicije, koji to nesumnjivo rade na mig iz Beograda.&nbsp;</p>
<p>Vučićev cilj je, preko svojih poltrona u Crnoj Gori, spriječiti crnogorski ulazak u EU prije srpskog i za to okriviti Hrvatsku kao dežurnu baba rogu za sve velikosrbe. Njihova politika je pročitana te sam uvjeren da neće proći. <br/>
&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sokol: Proevropske snage u Crnoj Gori da se jasno suprotstave prosrpskim nastojanjima za političkom dominacijom, 2028. ambiciozan ali dostižan cilj

<p>Ako je istina da se pripadnici škaljarskog klana voze helikopterom Vojske Crne Gore, to je nezapamćeni skandal - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol nakon što se pojavila informacija i fotografija da je ,,pripadnik škaljarskog klana<b> Marko Nikolić</b> u helikopteru Vojske Crne Gore”.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-upoznati-smo-sa-navodima-o-prisustvu-pripadnika-skaljarskog-klana-ispred-helikoptera-vcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sokol je decidan da za to neko mora odgovarati.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F2021894746042409357%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Neko mora odgovarati ako je istina da se pripadnici škaljarskog klana voze helikopterom VCG

<p>Zabrinuti smo zbog očitog usporavanja dinamike usvajanja zakona potrebnih za zatvaranje poglavlja, što može imati dugoročne posljedice za evropski put države - kazao je hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol.</b></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F2019096505592811898%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;Crna Gora, prema njegovim riječima, ima šansu i pozitivan trend koji očito treba nastaviti, uz veću odgovornost svih institucija i političkih aktera.&nbsp;</p>
<p>- Prozor EU neće biti zauvijek otvoren, a zna se ko ga želi zatvoriti, zbog čega je važno ne propuštati trenutak koji se rijetko ponavlja - istakao je Sokol.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.4102%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-vraticu-skupstini-juce-usvojene-zakone-na-ponovno-odlucivanje-da-ih-poslanici-zaista-i-procitaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Zabrinuti smo zbog neusvajanja zakona, to može imati dugoročne posljedice za evropski put Crne Gore

<p>Poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol</b> čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.</p>
<p>On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova <b>Ervinom Ibrahimovićem</b> i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Evropsku uniju.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

<p>Četnički vojvoda<b> Andrija Mandić</b> koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol.</b></p>
<p>Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.</p>
<p>Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;</p>
<p>- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;</p>
<p>Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.</p>
<p>- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.</p>
<p>Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.</p>
<p>- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.</p>
<p>Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;</p>
<p>- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.</p>
<p>Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;</p>
<p>- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.</p>

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

<p>Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost <b>Boban Batrićević</b> sastao se danas u Briselu, u Evropskom parlamentu, s poslanikom EP <b>Tomislavom Sokolom</b>, gdje su razgovarali o značaju evropskih integracija za Crnu Goru te o opasnostima koje prijete od nedemokratskih i antievropskih aktera.&nbsp;</p>
<p>Kako je navedeno u saopštenju FCJK-a, posebnu pažnju posvetili su značaju jačanja saradnje između evropskih, hrvatskih i crnogorskih obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija u kontekstu integracije naše države u EU. &nbsp;</p>
<p>- Za FCJK ovaj sastanak ima poseban značaj, budući da gospodin Sokol veoma dobro poznaje prilike u Crnoj Gori i već godinama analizira ključne procese na crnogorskoj sceni, uključujući izazove s kojima se suočava crnogorski kulturni i nacionalni identitet i institucije poput FCJK - ističe se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Na kraju je, kako se pojašnjava, zaključeno da crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju, pogotovo u perspektivama koje omogućava članstvo u EU.&nbsp;</p>
<p>Profesor Batrićević boravi u radnoj pośeti Briselu i Evropskom parlamentu po pozivu poslanika EP Davora Iva Stiera, koji je domaćin ovogodišnjeg Evropskog Molitvenog doručka.</p>

Batrićević i Sokol: Crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju

<p>Hegemonistički koncept, takozvani "srpski svet", jasno pokazuje kako opasne politike država izvan EU mogu podsticati etničke podjele, destabilizovati susjedstvo i time uticati na proces odlučivanja, pogotovo u državama kandidatkinjama. To je, nažalost, najvidljivije u Crnoj Gori, gdje prosrpske stranke i Srpska pravoslavna crkva sprovode upravo takvu štetnu velikosrpsku politiku, poručio je<b> </b>poslanik Evropskog parlamenta<b> Tomislav Sokol</b> na sjednici gdje se raspravljalo o tački "Defence of Democracy package".</p>
<p>Radi se o paketu o odbrani demokratije i prijedlozima za nove zahtjeve o transparentnosti lobiranja od strane zemalja koje nisu u EU.</p>
<p>Sokol je na sjednici Evropskog parlamenta poručio da Evropska unija ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji danas dolaze ne samo iz udaljenih sila, nego i iz susjednih zemalja poput Srbije.</p>
<p>- Moj prijedlog jača otpornost na prikriveni strani uticaj, povećava transparentnost lobiranja u ime trećih zemalja i štiti integritet javnog prostora kao temelja demokratskog legitimiteta. Jasno je - treba učiniti evropske institucije otpornim na manipulaciju i osigurati da odluke donose građani i njihovi predstavnici, a ne vanjski akteri - smatra Sokol.</p>
<p>On je poručio da je za sigurnu i stabilnu Evropu moramo jasno poručiti da širenje opasnih projekata poput „srpskog svet“ i pokušaje potkopavanja demokratskog odlučivanja u Evropskoj uniji apsolutno nećemo dopustiti.</p>

Sokol: Opasnost "srpskog sveta" najvidljivija u Crnoj Gori, EU ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji dolaze i iz Srbije

<p>Pokušaj da se kroz intervju Večernjem listu, na neki način prikaže da <b>Aleksa Bečić </b>ima neku podršku službene hrvatske politike, ili da će se hrvatska politika zbog mišljenja Evropske komisije suštinski promijeniti prema Crnoj Gori apsolutno ne stoji. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, rekao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu <b>Tomislav Sokol</b>.</p>
<p>Dodaje da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) i podržava je na tom putu, ali ističe da se neriješena pitanja moraju rješavati.</p>
<p>Sokol je reagovao nakon intervjua potpredsjednika Vlade Alekse Bečića Večernjem listu i podsjetio da je on proglašen personom non grata zbog svoje politike od koje ne odstupa i poručio da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu.&nbsp;</p>
<p>Poruka se, kaže, odnosila, na političku opciju okupljenu oko nekadašnjeg Demokratskog fronta, ali i Demokrate, koje su se od prividne proevropske opcije profilisale, smatra on, kao jedna potpuno prosrpska opcija koja promoviše najgore elemente velikosrpske ideologije u Crnoj Gori.</p>
<p>- Demokrate čine sve kako bi kroz provokacije narušili odnose Crne Gore i Hrvatske, kako bi kroz to Crnu Goru vratili u interesnu sferu i zonu uticaja Beograda, odnosno Srbije. Poruka je prvenstveno namijenjena njima, onima u Beogradu na čelu s Vučićem koji politiku “srpskog sveta” guraju, a isto tako i svima onima koji unutar Crne Gore podržavaju tu politiku, koji nijesu samo političke stranke, nego i važne institucije u društvu, poput Srpske pravoslavne crkve - rekao je Sokol.</p>
<p>Smatra da su Demokrate radili sve da dovedu Crnu Goru u poziciju kakvu je imala ranih devedesetih i da bi ponovo bila ono što se nekad, kako kaže, posprdno zvalo “drugo oko u glavi” i poručuje da to neće proći.</p>
<p>- U Crnoj Gori postoje jake suverenističke, procrnogorske, proevropske snage kojima je tako nešto apsolutno neprihvatljivo. Vjerujem da su oni u većini i vjerujem da će oni biti ti koji će na kraju uspjeti spriječiti i osujetiti velikosrpske planove u Crnoj Gori - poručio je Sokol.</p>
<p>Kaže da se interesovanje hrvatskog Večernjeg lista za intervju sa Bečićem ne može tumačiti kao poruka službenog Zagreba, jer je to privatni medij koji ima svoju uređivačku politiku.</p>
<p>- Činjenica je da je intervju objavljen na jedan apologetski način, faktički su izbjegnuta sva škakljiva pitanja, ili su pitanja o nekim osjetljivim temama postavljena na način koji je omogućio Bečiću da bez kritike ispromoviše svoju verziju događaja, slobodnu verziju onoga što se događalo posljednjih godina. Međutim, ono što je jako važno je da kad pročitate taj intervju vidite da tu nema nikakvog izvinjenja, nikakvog reteriranja, nikakvog odustajanja od bilo kojeg Bečićevog stava i stava Demokrata koji je doveo do toga da je on proglašen nepoželjnom osobom u Hrvstskoj”- naglasio je Sokol.</p>
<h2>Izostanak izvinjenja</h2>
<p>Podsjeća da je Rezolucija o Jasenovcu bila jedan od razloga zbog kojih je Aleksa Bečić proglašen personom non grata u Hrvatskoj i da on i dalje ne odustaje od nje.</p>
<p>- On kaže da je možda bio sporan tajming, ali ni na koji način se ne izvinjava, niti da je to bila greška, ili bilo šta drugo. O odnosima sa Rusijom, ako pogledate, on zapravo govori na način ,,pa evo mi sad iz takvih razloga moramo pratiti zapadnu politiku prema Rusiji, dok je stanje u Ukrajini takvo kakvo jeste, dok traje rat u Ukrajini, ali čim se međunarodne okolnosti malo promjene mi ćemo se vratiti starim našim vezama koje smo imali sa Rusijom i sa ruskom vlašću. To su poruke koje se vide kad malo pažljivije pročitate”- rekao je Sokol.</p>
<p>Ukazuje i na neriješena pitanja koje Crna Gora i Hrvatska imaju, a koja nijesu samo bilateralna, već, kaže i civilizacijska. Među tim otvorenim pitanjima je i sudbina nestalih, odšteta logorašima, osobama koje su stradale u domovinskom ratu zbog velikosrpske agresije, koju je prezentovala na neki način i Crna Gora napadom na Dubrovnik.</p>
<p>Dodaje da bilo kakav intervju, a kamoli onakav kakav je Bečić dao, ne mogu uticati na službenu politiku Zagreba, ali ni to što radi Večernji list, nije na bilo koji način odraz službene hrvatske politike.&nbsp;</p>
<p>- On tu ne govori ništa o rješavanju tih pitanja, ništa ne govori o tome da treba ispraviti greške koje su načinjene, ne govori o tome da su ta pitanja isto tako dio temeljnih načela EU i vladavine prava, koje treba riješiti, nego se poziva na mišljenje Evropske komisije i misli da će sada to mišljenje sve probleme uvući pod tepih. Drugim riječima poruka koja je u pozadini je “mi računamo da će druge evropske zemlje napraviti pritisak na Hrvatsku i da će odustati od svih zahtjeva i jednostavno prepusti Crnu Goru velikosrpskoj politici - e pa to je ono što se sigurno neće dogoditi - izričit je Sokol.</p>
<p>Hrvatska, kaže, želi Crnu Goru u EU, ali neke stvari se moraju promijeniti. Mora se smanjiti velikosrpski uticaj, a problemi koji postoje, dodaje on, moraju se riješiti.</p>
<p>- Provokacije koje dolaze prvenstveno trenutno od Demokrata moraju stati, jer je jasno da je takva politika prema Hrvatskoj apsolutno zlonamjerna i da nema ništa pozitivno u njoj i tek kad se te stvari riješe onda će Hrvatska učiniti sve kako bi se dalje pregovori nastavili na adekvatan način. Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona iz Crne Gore, poput Demokrata, ali problemi suštinski se moraju riješiti - poručio je Sokol.</p>
<h2>Velika šansa, ali problemi i dalje postoje</h2>
<p>Smatra da je novi izvještaj Evropske komisije pozitivan i da ga treba tumačiti i kroz kontekst da je, nakon početka rata u Ukrajini, EU ponovo stavila proširenje visoko na listi svojih prioriteta.</p>
<p>Dodaje i da EU ne želi Jugoistočnu Evropu ostaviti kao neku crnu rupu koja bi potpala pod ruski, turski, kineski ili arapski uticaj, već po svaku cijenu želi, kako kaže, tu crnu rupu zatvoriti i te zemlje afirmisati da što prije postanu članice Evropske unije, gdje Crna Gora, ističe on, ima veliku šansu.</p>
<p>- Crna Gora jeste najdalje odmakla od svih, upoređujući situaciju sa BiH gdje je haos, u Srbiji koja je na ivici građanskog rata, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i dalje ima velikih problema u unutrašnjim odnosima. Naravno da su Crna Gora i Albanija jedine zemlje koje su nekoj fazi da se uopšte može govoriti o pristupanju…- kazao je Sokol.</p>
<p>Problemi, dodaje, i dalje postoje, i ističe pitanje vladavine prava, gdje je puno pitanja koa se moraju riješiti te pitanje slobode medija, koje je osjetljivo.</p>
<p>- Vidjeli smo šta se događalo posljednjih nekoliko nedjelja u Crnoj Gori, pogotovu vezano &nbsp;za medije koji nijesu baš apologetski raspoloženi prema vlastima i s te strane postoji prostor za poboljšanje. Treba učiniti mnogo više kako bi se smanjili strani negativni uticaj, pogotovu Srbije i Rusije - zaključio je Sokol.</p>

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru u EU bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona, poput Demokrata

<p>Sokolić opet pjeva o Crnoj Gori. I to sa 0,07 odsto podrške koliko je dobio na posljednjim izborima u Hrvatskoj od ukupnog broja birača, taman koliko mu treba političkog vazduha da cvrkuće iz svakog Milovog kaveza - poručio je poslanik Demokrata Duško Stjepović u reagovanju na izjavu hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola u kojoj je ustvrdio da lider te partije Aleksa Bečić, koji je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, ni milimetra ne odstupa od dosadašnje politike.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Stjepović je rekao da žali što ga je Bečić istinom razobličio pred hrvatskom javnošću.</p>
<p>- Zamislite evropskog poslanika kojeg je od 3,5 miliona birača glasalo nešto više od 2000 birača. Čovjek ispod statističke greške. Takva jedna figura ne može poremetiti ni odnose u svom kvartu, a kamoli odnose između dvije zemlje. Ma kaoliko se Sokolić trudio. U konačnom znamo da su za Sokolića Milo i Aco Mijajlović heroji, a mi problem. Jasno mu je da mi znamo i zbog čega. Zato i raste nervoza - naveo je on.</p>

Stjepović: Bečić razobličio istinu pred hrvatskom javnošću

<p>Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik <b>Tomislav Sokol</b> reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata <b>Alekse Bečića</b> Večernjem listu.</p>
<p>Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.</p>
<p>- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.</p>
<p>- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je<b> Andra Krstulovića Opare.</b></p>
<p>Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.</p>
<p>- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.</p>

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

<p>U nižim predjelima u Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a na dionicama u višim ima poledice, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).</p>
<p>Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima odrona i savjetovali opreznu vožnju.</p>
<p>Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.</p>
<p>Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.</p>
<p>Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.</p>
<p>Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.</p>
<p>Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje - Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.</p>
<p>Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.</p>
<p>Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.</p>
<p>Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.</p>
<p>U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.</p>
<p>Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.</p>
<p>Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.</p>

Oprezno u višim predjelima zbog poledice

<p>Poslanica ovo može izjaviti jedino u lično, ili možda i u ime članova BS, iako sam siguran da i među njima ima mnogo onih koje ovakav narativ duboko vrijeđa. Ali nikako u ime svih Bošnjaka - poručio je odbornik Evropskog saveza u Skupštini Opštine Bijelo Polje Adnan Striković nakon što je poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić u Sarajevu izjavila da su Bošnjaci u Crnoj Gori prepušteni sebi i bez komunikacije sa matičnom državom.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Striković je u saopštenju ocijenio da je ova stranka „ukrala“ ime naroda i dala ga političkoj partiji.</p>
<p>- "Ukrali" ste ime naroda i dali ga političkoj partiji, ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na "Oj svijetla majska zoro" - naveo je on.</p>
<p>Neka, kaže Striković, ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo.</p>
<p>- Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - zaključio je Striković.</p>

Striković: Strujić-Harbić može da priča jedino u lično i ime članova BS, iako i među njima ima onih koje ovakav narativ vrijeđa

<p>Vojska Crne Gore je prinuđena da otkaže učešće na međunarodnoj vazduhoplovnoj vježbi „INOCHIOS 26“ u Grčkoj, zbog nedonošenja odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost o učešću u međunarodnim vježbama i obukama tokom 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.</p>
<p>Oni su decidni da neodlazak vazduhoplovaca VCG sa helihopterom Bell 412 na tu vježbu znači propuštenu priliku za unaprjeđenje interoperabilnosti sa saveznicima i dodatnu obuku posada za složene zadatke. Ističu i da otkazivanje učešća na međunarodnim vježbama, posebno onim koje organizuju članice NATO-a, direktno utiče na sposobnosti Vojske Crne Gore, borbenu spremnost i nivo obučenosti, te ozbiljno utiče na kredibilitet i ugled Crne Gore unutar NATO saveza i partnerskih inicijativa.</p>
<p>- Dodatno, neodržavanje sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost i sporost u rješavanju kadrovskih pitanja blokira postavljanja, razrješenja i unapređenja oficira i oficirki Vojske Crne Gore, što negativno utiče na moral, profesionalni razvoj i ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava pripadnika Vojske, a može proizvesti i finansijske i pravne posljedice po državu - navode iz Ministarstva odbrane.</p>
<p>Neophodno je, kažu oni, da predsjedavajući Savjetu u što skorijem periodu sazove sjednicu, kako bi se omogućilo donošenje odluka koje su ključne za borbenu spremnost, profesionalni razvoj pripadnika Vojske i međunarodni ugled Crne Gore.</p>

Crnogorska vojska otkazuje učešće na vježbama u Grčkoj: Savjet za odbranu i bezbjednost nije donio odluku o međunarodnim obukama

<p>O.R. (18) iz Bijelog Polja je uhapšen, dok je protiv petnaestogodišnjaka podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su davali novac na kamatu šesnaestogodišnjaku.</p>
<p>Njima se na teret stavlja zelenaštvo.</p>
<p>- Sumnja se da su prijavljeni, u periodu od januara 2026. godine, u kontinuitetu i kao saizvršioci, oštećenom maloljetniku davali novac na zajam, pri čemu su za sebe ugovarali i pribavljali nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući njegovu lakomislenost i nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje - naveli su u policiji.</p>
<p>Protiv O.R. i maloljetnika podnijeta je krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.</p>

Tag: tomislav-sokol