Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević sastao se danas u Briselu, u Evropskom parlamentu, s poslanikom EP Tomislavom Sokolom, gdje su razgovarali o značaju evropskih integracija za Crnu Goru te o opasnostima koje prijete od nedemokratskih i antievropskih aktera.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju FCJK-a, posebnu pažnju posvetili su značaju jačanja saradnje između evropskih, hrvatskih i crnogorskih obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija u kontekstu integracije naše države u EU. &nbsp;
- Za FCJK ovaj sastanak ima poseban značaj, budući da gospodin Sokol veoma dobro poznaje prilike u Crnoj Gori i već godinama analizira ključne procese na crnogorskoj sceni, uključujući izazove s kojima se suočava crnogorski kulturni i nacionalni identitet i institucije poput FCJK - ističe se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;
Na kraju je, kako se pojašnjava, zaključeno da crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju, pogotovo u perspektivama koje omogućava članstvo u EU.&nbsp;
Profesor Batrićević boravi u radnoj pośeti Briselu i Evropskom parlamentu po pozivu poslanika EP Davora Iva Stiera, koji je domaćin ovogodišnjeg Evropskog Molitvenog doručka.

Batrićević i Sokol: Crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju

Hegemonistički koncept, takozvani "srpski svet", jasno pokazuje kako opasne politike država izvan EU mogu podsticati etničke podjele, destabilizovati susjedstvo i time uticati na proces odlučivanja, pogotovo u državama kandidatkinjama. To je, nažalost, najvidljivije u Crnoj Gori, gdje prosrpske stranke i Srpska pravoslavna crkva sprovode upravo takvu štetnu velikosrpsku politiku, poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol na sjednici gdje se raspravljalo o tački "Defence of Democracy package".
Radi se o paketu o odbrani demokratije i prijedlozima za nove zahtjeve o transparentnosti lobiranja od strane zemalja koje nisu u EU.
Sokol je na sjednici Evropskog parlamenta poručio da Evropska unija ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji danas dolaze ne samo iz udaljenih sila, nego i iz susjednih zemalja poput Srbije.
- Moj prijedlog jača otpornost na prikriveni strani uticaj, povećava transparentnost lobiranja u ime trećih zemalja i štiti integritet javnog prostora kao temelja demokratskog legitimiteta. Jasno je - treba učiniti evropske institucije otpornim na manipulaciju i osigurati da odluke donose građani i njihovi predstavnici, a ne vanjski akteri - smatra Sokol.
On je poručio da je za sigurnu i stabilnu Evropu moramo jasno poručiti da širenje opasnih projekata poput „srpskog svet“ i pokušaje potkopavanja demokratskog odlučivanja u Evropskoj uniji apsolutno nećemo dopustiti.

Sokol: Opasnost "srpskog sveta" najvidljivija u Crnoj Gori, EU ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji dolaze i iz Srbije

Pokušaj da se kroz intervju Večernjem listu, na neki način prikaže da Aleksa Bečić ima neku podršku službene hrvatske politike, ili da će se hrvatska politika zbog mišljenja Evropske komisije suštinski promijeniti prema Crnoj Gori apsolutno ne stoji. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, rekao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Dodaje da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) i podržava je na tom putu, ali ističe da se neriješena pitanja moraju rješavati.
Sokol je reagovao nakon intervjua potpredsjednika Vlade Alekse Bečića Večernjem listu i podsjetio da je on proglašen personom non grata zbog svoje politike od koje ne odstupa i poručio da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu.&nbsp;
Poruka se, kaže, odnosila, na političku opciju okupljenu oko nekadašnjeg Demokratskog fronta, ali i Demokrate, koje su se od prividne proevropske opcije profilisale, smatra on, kao jedna potpuno prosrpska opcija koja promoviše najgore elemente velikosrpske ideologije u Crnoj Gori.
- Demokrate čine sve kako bi kroz provokacije narušili odnose Crne Gore i Hrvatske, kako bi kroz to Crnu Goru vratili u interesnu sferu i zonu uticaja Beograda, odnosno Srbije. Poruka je prvenstveno namijenjena njima, onima u Beogradu na čelu s Vučićem koji politiku “srpskog sveta” guraju, a isto tako i svima onima koji unutar Crne Gore podržavaju tu politiku, koji nijesu samo političke stranke, nego i važne institucije u društvu, poput Srpske pravoslavne crkve - rekao je Sokol.
Smatra da su Demokrate radili sve da dovedu Crnu Goru u poziciju kakvu je imala ranih devedesetih i da bi ponovo bila ono što se nekad, kako kaže, posprdno zvalo “drugo oko u glavi” i poručuje da to neće proći.
- U Crnoj Gori postoje jake suverenističke, procrnogorske, proevropske snage kojima je tako nešto apsolutno neprihvatljivo. Vjerujem da su oni u većini i vjerujem da će oni biti ti koji će na kraju uspjeti spriječiti i osujetiti velikosrpske planove u Crnoj Gori - poručio je Sokol.
Kaže da se interesovanje hrvatskog Večernjeg lista za intervju sa Bečićem ne može tumačiti kao poruka službenog Zagreba, jer je to privatni medij koji ima svoju uređivačku politiku.
- Činjenica je da je intervju objavljen na jedan apologetski način, faktički su izbjegnuta sva škakljiva pitanja, ili su pitanja o nekim osjetljivim temama postavljena na način koji je omogućio Bečiću da bez kritike ispromoviše svoju verziju događaja, slobodnu verziju onoga što se događalo posljednjih godina. Međutim, ono što je jako važno je da kad pročitate taj intervju vidite da tu nema nikakvog izvinjenja, nikakvog reteriranja, nikakvog odustajanja od bilo kojeg Bečićevog stava i stava Demokrata koji je doveo do toga da je on proglašen nepoželjnom osobom u Hrvstskoj”- naglasio je Sokol.
<h2>Izostanak izvinjenja</h2>
Podsjeća da je Rezolucija o Jasenovcu bila jedan od razloga zbog kojih je Aleksa Bečić proglašen personom non grata u Hrvatskoj i da on i dalje ne odustaje od nje.
- On kaže da je možda bio sporan tajming, ali ni na koji način se ne izvinjava, niti da je to bila greška, ili bilo šta drugo. O odnosima sa Rusijom, ako pogledate, on zapravo govori na način ,,pa evo mi sad iz takvih razloga moramo pratiti zapadnu politiku prema Rusiji, dok je stanje u Ukrajini takvo kakvo jeste, dok traje rat u Ukrajini, ali čim se međunarodne okolnosti malo promjene mi ćemo se vratiti starim našim vezama koje smo imali sa Rusijom i sa ruskom vlašću. To su poruke koje se vide kad malo pažljivije pročitate”- rekao je Sokol.
Ukazuje i na neriješena pitanja koje Crna Gora i Hrvatska imaju, a koja nijesu samo bilateralna, već, kaže i civilizacijska. Među tim otvorenim pitanjima je i sudbina nestalih, odšteta logorašima, osobama koje su stradale u domovinskom ratu zbog velikosrpske agresije, koju je prezentovala na neki način i Crna Gora napadom na Dubrovnik.
Dodaje da bilo kakav intervju, a kamoli onakav kakav je Bečić dao, ne mogu uticati na službenu politiku Zagreba, ali ni to što radi Večernji list, nije na bilo koji način odraz službene hrvatske politike.&nbsp;
- On tu ne govori ništa o rješavanju tih pitanja, ništa ne govori o tome da treba ispraviti greške koje su načinjene, ne govori o tome da su ta pitanja isto tako dio temeljnih načela EU i vladavine prava, koje treba riješiti, nego se poziva na mišljenje Evropske komisije i misli da će sada to mišljenje sve probleme uvući pod tepih. Drugim riječima poruka koja je u pozadini je “mi računamo da će druge evropske zemlje napraviti pritisak na Hrvatsku i da će odustati od svih zahtjeva i jednostavno prepusti Crnu Goru velikosrpskoj politici - e pa to je ono što se sigurno neće dogoditi - izričit je Sokol.
Hrvatska, kaže, želi Crnu Goru u EU, ali neke stvari se moraju promijeniti. Mora se smanjiti velikosrpski uticaj, a problemi koji postoje, dodaje on, moraju se riješiti.
- Provokacije koje dolaze prvenstveno trenutno od Demokrata moraju stati, jer je jasno da je takva politika prema Hrvatskoj apsolutno zlonamjerna i da nema ništa pozitivno u njoj i tek kad se te stvari riješe onda će Hrvatska učiniti sve kako bi se dalje pregovori nastavili na adekvatan način. Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona iz Crne Gore, poput Demokrata, ali problemi suštinski se moraju riješiti - poručio je Sokol.
<h2>Velika šansa, ali problemi i dalje postoje</h2>
Smatra da je novi izvještaj Evropske komisije pozitivan i da ga treba tumačiti i kroz kontekst da je, nakon početka rata u Ukrajini, EU ponovo stavila proširenje visoko na listi svojih prioriteta.
Dodaje i da EU ne želi Jugoistočnu Evropu ostaviti kao neku crnu rupu koja bi potpala pod ruski, turski, kineski ili arapski uticaj, već po svaku cijenu želi, kako kaže, tu crnu rupu zatvoriti i te zemlje afirmisati da što prije postanu članice Evropske unije, gdje Crna Gora, ističe on, ima veliku šansu.
- Crna Gora jeste najdalje odmakla od svih, upoređujući situaciju sa BiH gdje je haos, u Srbiji koja je na ivici građanskog rata, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i dalje ima velikih problema u unutrašnjim odnosima. Naravno da su Crna Gora i Albanija jedine zemlje koje su nekoj fazi da se uopšte može govoriti o pristupanju…- kazao je Sokol.
Problemi, dodaje, i dalje postoje, i ističe pitanje vladavine prava, gdje je puno pitanja koa se moraju riješiti te pitanje slobode medija, koje je osjetljivo.
- Vidjeli smo šta se događalo posljednjih nekoliko nedjelja u Crnoj Gori, pogotovu vezano &nbsp;za medije koji nijesu baš apologetski raspoloženi prema vlastima i s te strane postoji prostor za poboljšanje. Treba učiniti mnogo više kako bi se smanjili strani negativni uticaj, pogotovu Srbije i Rusije - zaključio je Sokol.

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru u EU bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona, poput Demokrata

Sokolić opet pjeva o Crnoj Gori. I to sa 0,07 odsto podrške koliko je dobio na posljednjim izborima u Hrvatskoj od ukupnog broja birača, taman koliko mu treba političkog vazduha da cvrkuće iz svakog Milovog kaveza - poručio je poslanik Demokrata Duško Stjepović u reagovanju na izjavu hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola u kojoj je ustvrdio da lider te partije Aleksa Bečić, koji je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, ni milimetra ne odstupa od dosadašnje politike.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stjepović je rekao da žali što ga je Bečić istinom razobličio pred hrvatskom javnošću.
- Zamislite evropskog poslanika kojeg je od 3,5 miliona birača glasalo nešto više od 2000 birača. Čovjek ispod statističke greške. Takva jedna figura ne može poremetiti ni odnose u svom kvartu, a kamoli odnose između dvije zemlje. Ma kaoliko se Sokolić trudio. U konačnom znamo da su za Sokolića Milo i Aco Mijajlović heroji, a mi problem. Jasno mu je da mi znamo i zbog čega. Zato i raste nervoza - naveo je on.

Stjepović: Bečić razobličio istinu pred hrvatskom javnošću

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

Beograd je danas glavni izvor nestabilnosti u regionu. To se najjasnije vidi u Crnoj Gori, u kojoj su vidljivi obrasci prisutni u Srbiji, poput privođenja satiričara koji su kritični prema dijelu vlasti, kazao je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
Sokol je u Evropskom parlamentu, u dijelu debate posvećenom rezoluciji o Srbiji, kazao da je doveden u pitanje dugoročni opstanak države Crne Gore, a to je, napominje, veoma opasno za cijelu Jugoistočnu Evropu.
- Dok Srbija ne prođe dubinsku katarzu i ne odrekne se destruktivne velikosrpske politike, ulazak u Evropsku uniju ne dolazi u obzir - poručio je Sokol.
Sokol je istakao da tragedija u Novom Sadu, kada je pala nadstrešnica na Željezničkoj stanici i usmrtila 16 ljudi, nije bila izolovan incident, već podsjetnik na moralnu i političku krizu u kojoj se Srbija danas nalazi.
- Ta kriza nam pokazuje da onakvoj Srbiji kakva je danas nije mjesto u Evropskoj uniji - rekao je Sokol u Evropskom parlamentu.&nbsp;
On je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić autokrata i glavni sprovoditelj velikosrpske ideologije zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
- Ako žele da budu vjerodostojni, srpska opozicija mora se jasno distancirati od takve politike - stava je Sokol.
Iskustvo nedavnih protesta pokazuje, dodaje Sokol, da se duh velikosprske ideologije još osjeća i u redovima onih koji se nazivaju promjenom.
- Dok god je tako, bilo kakva ozbiljna transformacija ove zemlje ostaće samo prazna fraza - poručio je Sokol.
T.K.

Sokol u EP: U pitanju dugoročni opstanak države Crne Gore, vidljivi obrasci iz Srbije poput privođenja satiričara

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol je, gostujući u emisiji "24 sata" na TV E, kazao da je više poslanika u Evropskom parlamentu izrazilo zabrinutost zbog situacije u kojoj su mediji meta jer se kritički odnose prema vlasti.
- Razgovarao sam sa više kolega u Evropskom parlamentu i svi su zabrinuti zbog situacije. Nije dobro da se stvara percepcija da su mediji koji su kritični prema vlasti meta. Svi treba da imamo slobodu i pravo kritikovati vlast, pisati i objavljivati stvari koje možda nekome nisu po volji – to je temelj medijskog pluralizma - kazao je Sokol.
Bez slobodnih medija, kako je rekao, nema evropskog puta za bilo koju državu.
- Sloboda medija znači pluralizam. Treba da postoje i mediji koji su kritični prema vlasti i oni koji su manje kritični. Bilo kakvo targetiranje medija samo zato što pišu kritički o vlasti ili o jednoj vjerskoj organizaciji nije pozitivno - rekao je Sokol.
On je dodao da Crna Gora ima „vrlo pluralnu medijsku scenu“, ali da EU pažljivo prati sve pokušaje pritisaka na medije.
<h2>Određen napredak ka EU</h2>
Sokol je kazao da je Crna Gora napravila određeni napredak i da je trenutno najbliža Evropskoj uniji iz više geopolitičkih razloga.
- Činjenica da je nakon početka rata u Ukrajini proširenje postalo puno važnija tema za EU, jer se ne želi ostaviti "crna rupa" u jugoistočnoj Evropi na koju će uticaj imati druge sile poput Rusije, Turske, arapskih zemalja, Irana i slično. Tu se otvorio jedan prozor, jedna mogućnost da i te zemlje uđu u EU na ipak lakši način nego što je to bilo prije, kada nije bilo podrške i volje u EU za proširenje - kazao je Sokol.
On je ocijenio da je sada atmosfera povoljnija nego što je bila prije 2022. godine, ali da to ne znači da zemlje kandidati ne treba da ispune uslove.
- Svaka zemlja se treba gledati individualno i isključivo temeljeno na njenim zaslugama. Dakle, nema ulaska preko reda. Vjerujem da će izvještajem biti konstatovano da je Crna Gora ostvarila određeni napredak, ali da je još jako puno toga što treba napraviti. Ima puno problema – od pitanja vladavine prava, do bilateralnih odnosa sa Hrvatskom i rješavanja problema vezanih za agresiju na Hrvatsku i Domovinski rat. Tu je i pitanje odnosa sa Srbijom kao glavnim generatorom nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi - rekao je on.
<h2>SPC glavni generator problema</h2>
Sokol smatra da glavni generator političkih procesa u Crnoj Gori nije vlast, već Srpska pravoslavna crkva povezana sa Beogradom, što, kako kaže, predstavlja najveći problem za evropsku budućnost zemlje.
- Mi nismo slijepi, vidimo kakva je situacija, vidimo koliki je uticaj SPC na pojedine stranke vladajuće koalicije i koliko se oni trude da, upravo kroz provokacije prema Hrvatskoj, naprave problem i izazovu percepciju da je Hrvatska ta koja blokira ulazak Crne Gore u EU – što apsolutno nije tako - poručio je on.
Sokol je dodao da Hrvatska vodi izbalansiranu politiku i da joj je u interesu ulazak nezavisne, proevropske i suverenističke Crne Gore u EU, kada ona ispuni sve uslove.
- Naravno, tu se moraju riješiti neka pitanja koja nisu samo bilateralna. Ako govorimo o komemoraciji ratnih žrtava i odšteti porodicama, to je pitanje temeljnih civilizacijskih vrijednosti i vladavine prava, a to je dio pravne stečevine EU koje Crna Gora mora ispuniti - istakao je Sokol.
On je ocijenio da je djelovanje SPC trenutno izuzetno problematično i da ona stvara ozbiljne prepreke za napredak Crne Gore ka EU.
- Političke opcije vezane uz SPC opstruiraju evropski put Crne Gore - naglasio je.
<h2>Uticaj Beograda i SPC na izbore u Crnoj Gori očigledan</h2>
Sokol je podsjetio i na snažan politički uticaj koji, prema njegovim riječima, dolazi iz Srbije.
- Sjetimo se lokalnih izbora u Nikšiću, koji su se u Srbiji predstavljali kao "bitka za Nikšić". Taj strani uticaj apsolutno postoji. Puno je indicija da je SPC igrala veliku ulogu u političkim procesima – od formiranja prve Vlade 2020. godine, pa nadalje. Isto tako i kod zadnjih lokalnih izbora u Nikšiću. To jeste problematično - rekao je Sokol.
On je istakao da su strani i hibridni uticaji povezani s Rusijom izuzetno štetni za evropski put Crne Gore.
- Interes tim prosrpskim krugovima koji su dirigovani iz Beograda jeste da stvore provokacije i sukob između Hrvatske i Crne Gore kako bi se zaustavio evropski put Crne Gore, jer Beograd ne želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije. A Srbija je, realno, vrlo daleko od ispunjavanja evropskih kriterijuma - poručio je Sokol.
<h2>Suverenističke snage treba da budu budućnost Crne Gore</h2>
Sokol je, na kraju, poručio da Crna Gora mora ostati na zapadnom kursu.
- Oni koji gledaju prema Beogradu i Moskvi ne mogu biti dio evropske priče. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru koja je suverenistička, prozapadna i proevropska. Vjerujem da će se u vladajućoj koaliciji naći snage koje će omogućiti da se prepreke otklone. Suverenističke, procrnogorske snage su budućnost Crne Gore – ne samo zbog EU, već i zbog njenog dugoročnog opstanka kao nezavisne države, a ne nečijeg drugog oka u glavi - &nbsp;zaključio je Sokol.

Sokol: Više EU poslanika zabrinuto zbog situacije, mediji ne smiju biti meta zato što kritikuju vlast

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol reagovao je na komentare lidera DNP Milana Kneževića upućene europarlamentarcu Tomasu Vajcu i poručio da bi pravna država morala da pokaže lokalnim šerifima gdje im je mjesto.
- Širi se platna lista DPS-a, očito je na njoj cijeli EP, a i vlada CG. Dotle kolektor ide dalje, a Knežević priprema balvan revoluciju. Nadam se da će biti razuma i pravne države da se pokaže lokalnim šerifima gdje im je mjesto- navodi Sokol.
Knežević je, podsjetimo, objavio post na mreži Iks, nakon što ga je Tomas Vajc, predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), optužio da opstruira projekat izgradnje kolektora u Botunu.
Knežević je uputio oštre riječi na račun Vajca, nazvao ga je "džuboksom DPS-a" i "ekologom na eure".&nbsp;

Sokol: Nadam se da će biti razuma i pravne države da se pokaže lokalnim šerifima gdje im je mjesto

Važno je da sve procedure za izbor sudija Ustavnog suda budu urađene onako kako treba, da nema nikakvih sumnji i da apsolutno svima bude jasno da sud nije ispolitizovan i da ne djeluje jednostrano, nego da djeluje kao ono što bi trebao biti, a to je čuvar Ustava i zakona. To je u razgovoru za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Činjenica je, kaže, da je postignut napredak u vladavini prava, ali još postoje neuralgične tačke koje nijesu riješene. Jedna od njih je, kako kaže, svakako izbor sudija Ustavnog suda Crne Gore.
- To je nešto na šta je predsjednik Milatović više puta upozoravao, ali i opozicija. Način kako je to urađeno do sada, odnosno prestanak mandata bivše sutkinje i ovo što se sada događa definitivno je problematično i to je nešto što se treba riješiti - rekao je Sokol.
<h2>Percepcija pravosuđa se mora promijeniti</h2>
Uloga Ustavnog suda, kao kontrolora i čuvara Ustava je, kako kaže, velika. Taj sud, objašnjava, nema samo pravnu već i političku ulogu.
Poručuje i da se percepcija pravosuđa mora promijeniti, jer ono ne smije biti u službi jedne političke opcije, a na štetu drugih.
- Da bude jasno da pravosuđe nije tu da sudi jednoj političkoj opciji za interes druge političke opcije, nego da zaista bude u pravom smislu nepristrasno - istakao je Sokol.
Prema njegovim riječima, vladavina prava obuhvata temeljne vrijednosti koje zastupa Evropska unija (EU), a tu spadaju i pitanja vezana za žrtve rata, pitanje odštete i obeštećenja za žrtve rata devedesetih.
- To su pitanja koja se svakako koraju riješiti, jer svaka osoba ima pravo na pravnu zaštitu, a za one koji su pretrpjeli štetu pravni sistem mora učiniti sve da se i takva šteta nadoknadi. Tako da ima tu još pitanja koja su itekako relevantna – pitanja temeljnih vrijednosti, pitanja procedura, poštovanja pravila, ali svakako ima još dosta posla kako bi se Crna Gora u punom smislu uskladila sa evropskim standardima i kriterijumima - naglasio je Sokol.
Nije dobro, poručuje on, kada predsjednik jedne grane vlasti - zakonodavne, čija stranka je dio vladajuće koalicije govori kako bi trebalo da radi pravosuđe.
Naglašava da preuzimanje vlasti i kontrola nad izvršnom i zakonodavnom vlašću, ne znači da imate pravo govoriti pravosuđu kako bi oni trebalo da radi svoj posao, a posebno ne slati poruke koje djeluju kao da se vrši pritisak da treba presuđivati, procesuirati i progoniti političke protivnike.
- To sa strane izgleda kao da se šalje poruka sudijama da trebate učiniti više da bi osudili ili procesuirali naše političke protivnike. To je nešto što nikako nije dobro, jer pravosuđe mora biti nepristrasno, ali isto tako i svi politički akteri moraju ostavljati utisak da zaista jeste tako. U tom smislu je važno izbjegavati bilo kakve izjave koje bi nepristrasnost i objektivnost pravosuđa dovele u pitanje - rekao je Sokol.
Smatra da postoji dobar dio glasača koji su glasali Pokret Evropa sad, a kojima je bilo neprihvatljivo iz nekog razloga da glasaju Demokratsku partiju socijalista (DPS). Vjeruje i da ti ljudi nijesu sigurno glasali za to da Crna Gora bude opet „drugo oko u glavi“, privezak Beograda ili Moskve, da se u njoj promoviše četnička ideologija i velikosrpstvo.
- Vjerujem da jako puno ljudi i u PES-u koji sigurno nijesu zadovoljni trenutnim stanjem. Imamo situaciju da je vladajuća koalicija takva kakva jeste, da su u njoj stranke koje apsolutno nijesu evropske, stranke koje ni na koji način ne zagovaraju evropske vrijednosti. Spomenuli smo izjavu Andrije Mandića koja se može shvatiti kao vršenje pritiska na pravosuđe, a sa druge strane imamo Demokrate koji su zadnjih mjeseci činili sve kako bi narušili odnose sa Hrvatskom, gdje se puštaju probni baloni i pripremaju teren da se ukloni ploča u Morinju, što je apsolutno neprihvatljivo, i da se sve vrijeme pokušava potencirati sukob sa Republikom Hrvatskom. Ljudi koji se ponašaju na takav način sigurno nijesu ljudi koji žive evropske vrijednosti i koji bi takve stvari htjeli - istakao je Sokol.
<h2>Izuzetno negativan uticaj SPC</h2>
Srpska pravoslavna crkva (SPC), smatra on, ima izuzetno veliki uticaj na kompletnu crnogorsku politiku, a pogotovo, kako tvrdi, na vladajuću koaliciju.
- Taj uticaj je izuzetno negativan, jer se SPC pokazala već puno puta, sada još i više, kao glavni uzročnik i kao glavni temelj velikosrpske politike i kao upravo ona ključna spona svih glavnih igrača koji su na liniji Beograda. Vidjeli smo, na kraju krajeva, da najviši predstavnici SPC odlaze u Moskvu, da se tamo ponašaju kao da su dio ,,ruskog sveta” i da oni taj ,,ruski svet” isto tako žele proširiti gdje god mogu, pa tako i na Crnu Goru – dodaje Sokol.
Prema njegovim riječima svi ti uticaji koji postoje nijesu nešto što je usklađeno i što može biti na bilo koji način prihvatljivo i dio evropske priče Crne Gore.
- I sa te strane apsolutno ako PES želi povratiti dio tog mandata koji je dobio od ljudi koji su glasali za njih, oni se moraju jasno odrediti prema tome i svakako distancirati od takve politike i takve velikosrpske ideologije. Šta će se dogoditi s PES-om ako se ne distancira od te velikosrpske priče, vidjeli smo na izborima u Nikšiću gdje je PES jako pao u odnosu na svoju poziciju i snagu koja je bila prije, i to je upravo pokazalo šta će se dogoditi ako oni ostanu u koaliciji sa DF-om, sa Demokratama i sa cijelom tom velikosrpskom ekipom - poručio je Sokol.
Odgovarajući na pitanje o pokušajima revitalizacije fašističkih pokreta dijela vladajuće većine, a uz pomoć SPC i odgovornosti premijera, Sokol vjeruje da premijer nije dio te priče, ali da u konstelaciji snaga, gdje Vlada zavisi od velikosrpskih političkih opcija koje su na direktnoj liniji sa SPC, jako teško možete donijeti odluke koje treba donijeti.
- U praksi ovakvo stanje jednostavno nije održivo, ako želite zaista imati jaku suverenističku, normalnu Crnu Goru koja je usklađena sa evropskim vrijednostima i koja ide prema zapadu. Ako vi želite da ona postane dio ,,ruskog i srpskog sveta” to je druga priča, ali ako želite na zapad onda ovakva konstelacija jednostavno vam onemogućava da donesete neke bitne odluke. Ako imate situaciju da je SPC dio tih provokacija i zapravo u pozadini svih tih velikosrpskih aktivnosti koje se događaju i naravno da u toj situaciji gdje su oni direktno nadovezani na neke stranke vladajuće koalicije, da onda vi kao premijer ne možete puno napraviti da biste to spriječili. U konkretnom pitanju spomenika Pavlu Đurišiću, Vlada jeste reagovala, ali je to bilo neko polurješenje, koliko sam vidio taj spomenik je sada u crkvi, to pokazuje ko stoji iza cijele priče - rekao je Sokol.
Važno je naglasiti, kaže, istorijsku ulogu Pavla Đurišića, koji je bio kolaboracionista nacistima, zločinac koji je odgovoran za smrt hiljade ljudi, naročito muslimana, a vi imate u vladajućoj koaliciji Bošnjačku stranku.
- Oni su u koaliciji sa onim političkim snagama poput DF-a, poput Demokrata, kojima, pretpostavljam, taj spomenik nije neprihvatljiv. Tu vidite koliko je ta vladajuća koalicija zapravo nespojiva, koliko su tu stranke koje su po svim segmentima i po svim karakteristikama zapravo ne idu jedni s drugima, onda naravno da je pitanje kako takva koalicija može voditi neku koherentnu evropsku politiku i voditi Crnu Goru prema zapadu - istakao je Sokol.
<h2>Destruktivna politika iz Beograda opstruira evropski put</h2>
Govoreći o dobrosusjedskim odnosima, kaže da se vidjela dobra volja Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića da se ti odnosi poprave i da se stvari riješe.
- Ali shvatam koliki su pritisci od dijela vladajuće koalicije za koje sam već rekao da su jednostavno teško prihvatljivi, odnosno da teško mogu ići skupa sa evropskom pričom i sa dobrosusjedskim odnosima. Vjerujem da je dio bitnih problema u procesu rješavanja i ja sam optimista što se toga tiče. Vjerujem da premijer ima dobru volju da se to riješi, ali očigledno su problemi unutar same vladajuće koalicije, koji stalno stavljaju neke klipove i koji cijelu priču usporavaju - naglasio je Sokol.
Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji. Cilj im je stabilna, proevropska i prozapadna Crna Gora koja nije, kako kaže, niti ruski, niti srpski privezak na Mediteranu.
- Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih niti bilo kakvih drugih pretenzija na Crnu Goru, ali želimo da Crna Gora bude normalna, demokratska država, koja je prvenstveno crnogorska i koja je samostalna, koja vodi sopstvenu politiku i usklađena je sa svim strateškim prioritetima kako Hrvatske, tako i Evropske unije. Mislim da je to ključ dobrosusjedskih odnosa i to je ono što Hrvatska želi - Crnu Goru koja neće biti privezak Beograda, nego će voditi samostalnu, suverenu politiku - poručio je Sokol.
Smatra da destruktivna politika iz Beograda ona koja najviše opstruira evropski put Crne Gore, jer u Beogradu ne žele da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
- Sve ove provokacije koje se događaju, sad najviše od Demokrata, mislim da su upravo dirigovane iz Beograda, kako bi se što više isprovocirala druga strana, EU i Hrvatska i kako bi se taj put opstruirao. Zato se Hrvatska tu nastoji ponašati što više konstruktivno, ne možemo preći preko nekih stvari, ali želimo naći konstruktivno rješenje i način da Crna Gora ipak ode prema EU i da se ta bilateralna pitanja riješe. Ali očigledno je da se čini sve sa strane da se to opstruira i uspori, i mislim da je upravo ta linija Beograd - Demokrate ona koja je trenutno glavni problem, ili jedan od glavnih problema na putu Crne Gore prema EU i zato radimo sa onim konstruktivnim djelovima crnogorske vlasti, kako bi se pronašlo rješenje - zaključio je Sokol.

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru kao demokratsku državu koja vodi sopstvenu politiku u EU

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Najveću nezaposlenost u Evropskoj uniji u novembru imala je Finska sa 10,6 odsto, dok je Španija pala na drugo mjesto sa 10,4 odsto, objavio je danas Eurostat.
Razlika između dvije zemlje nije velika, ali trend ukazuje na izazove u finskoj ekonomiji, prenosi Yle. Švedska se nalazi na trećem mjestu po nezaposlenosti sa 9,1 odsto.
Finska državna podsekretarka za zapošljavanje i privredu Elina Pilkanen navela je da su rast nezaposlenosti u Finskoj djelimično uzrokovale strukturne promjene i težnja ka povećanju produktivnosti kroz smanjenje troškova, što je dovelo do smanjenja broja zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.
Povećanje radne snage i priliv imigranata takođe su uticali na tržište rada. U ostatku Evrope nezaposlenost je znatno niža. Holandija je zabilježila stopu od četiri procenta, dok je Njemačka zadržala nisku stopu od 3,8 odsto.
Iako bruto domaći proizvod raste sporo i u Finskoj i u Njemačkoj, stopa nezaposlenosti je u Njemačkoj daleko niža.
Ministarstvo za zapošljavanje i privredu u Finskoj predviđa da bi stopa nezaposlenosti mogla početi da opada tokom ove godine, uz otvaranje novih radnih mjesta u industrijskim sektorima.
Broj zaposlenih u Finskoj već bilježi godišnji rast od oko 25.000.

Finska ima najveću nezaposlenost u EU, Španija pala na drugo mjesto

Budžet Opštine Tivat za ovu godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura - što predstavlja povećanje od oko 300 hiljada u odnosu na budžet iz prošle godine.&nbsp;
I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine Opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još nije zakazana što je, kako je kazao predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat, prenosi CGNews.
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, kako je podsjetio, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je Komnenović, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
On je kazao da je budžet koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.&nbsp;
Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a.&nbsp;
Komnenović je rekao da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kazao je Komnenović.
On je dodao da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
- Ovu godinu obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova - kazao je Komnenović.
Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu.&nbsp;
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kazao je Komnenović.
Tokom ove godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - poručio je Komnenović.

Budžet Tivta za ovu godinu 34,1 milion eura

Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

Tag: tomislav-sokol