Pitanje proširenja Evropske unije je prioritetno - ali mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao ruski ili nečiji drugi „trojanski konj“ u Evropi - poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
On je to izjavio tokom predstavljajući očekivanja i prioritete novog saziva Evropskog parlamenta sa svojim kolegama.
Jednom od grešaka Evrope je nazvao „apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji“.
- Dopustila je da Srbija širi svoj uticaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao - ne samo dio vladajuće koalicije - nego i dio Vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo - ocijenio je Sokol zatraživši veću podršku Zapada za proevropske snage u Crnoj Gori.
<h2>EU će se definisati preko odnosa prema Ukrajini</h2>
Poslanik Tonino Picula (S&amp;D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme „vjerovatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj istoriji nakon završetka Hladnog rata“.
- EU će se sigurno definisati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Evropsku uniju - kazao je Picula.
Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, Picula smatra da ćemo se „mi naći u izazovnoj vakuum-situaciji“.
- Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajini i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija Zapada. Dakle, za Evropsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik… Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike - kazao je on.
<h2>Borba za položaj</h2>
Evropski poslanik Karlo Resler (EPP) je istakao da Evropa jednostavno mora shvatiti da više niko ništa neće pokloniti.
- Nego da ćemo se i za geopolitički, ali i za privredni i tehnološki položaj izboriti sami - naveo je on.
Kao prioritete svoje političke grupacije je istakao smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i „svakoj novoj obavezi koja se postavlja pred evropske građane“.
Naglasio je pritom da je, u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem budžetu Evropske unije, važno da se „uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog evropskog budžeta“.
- Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u evropsku privredu, Evropa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta - kazao je Resler, ponovno pozvavši na „manje regulacije“ i „manje administrativnog tereta“.
<h2>Pravila igre</h2>
Predstavnica građana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi „još nije rečeno kako će se reagovati prema Evropi, koja je strateški partner“, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj „mi trebamo postaviti pravila igre“.
- Mi ne možemo uticati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo uticati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše privredne komore - istakla je.
Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Tramp, „mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora“.
- Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, na čemu smo se do sada bazirali. Nakon Rusije mi smo išli k Azerbajdžanu, Kataru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno - kazala je Zovko.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je „očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu“, te da će Evropa morati gledati svoje interese.
- Naglasak je na tome da Evropa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Evropi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama - naveo je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: Greška EU je što je dozvolila velikosrpske stranke u Vladi Crne Gore; Picula: Ovo je najdramatičniji trenutak od kraja Hladnog rata

Crna Gora ne smije da odugovlači sa donošenjem potrebnih zakona na putu ka Evropskoj uniji, ali se oni moraju kavlitetno pripremiti. Ako to nije slučaj, to će definitivno usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Dakle, mora se raditi ozbiljno, jer je usvajanje evropskih standarda mukotrpani, dugoračan posao. I nije riječ samo o usvajanju zakona, već kompletna vlast i administracija na svim nivoima, treba da budu osposobljeni da te zakone implementiraju na pravi način, kazao je za 24 sata Televizije E, poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
- Ono na što ćemo obratiti pažnju je da li iza retorike stoje konkretna djela, što je najvažnije. Dakle, nije dovoljno samo se nazvati zvučnim imenom i reći “mi smo Evropa sad i proevropski smo orijentisani”. U praksi treba pokazati da se evropski standardi žele ispuniti i želi postati dio evropske priče” – kaže Sokol.
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Sokol je jedan od četvorice evropskih poslanika koji su od visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Žozepa Borelja tražili konkretnu rekaciju u vezi sa izmjenama Zakona o državljanstvu u Crnoj Gori. Evropski poslanici su, pored ostalog, naveli da bi usvajanje prava na dvojno državljanstvo moglo imati teške i dugoročne posljedice na procese donošenja odluka i identitet zemlje. Dok se odgovor Borelja čeka, Sokol napominje da ukoliko se zaista omogući sticanje dvojnog državljanstva, dugoročno, to znači promjenu kompletnog političkog stanja u Crnoj Gori.
- Biću vrlo otvoren, to doslovno znači da će se iz Beograda upravljati izborima tako što će u Crnoj Gori vlast i većina uvijek odgovarati Beogradu. U Crnoj Gori je malo glasača, a stanovnika nešto više od 600.000. Manipulacijom dvojnim državljanstvom se zaista može promijeniti kompletna politička slika, jer će ljudi koji žive u Srbiji, a porijeklom su iz Crne Gore, ili to tvrde, sticati biračko pravo preko dvojnog državljanstva. I onda ćete imati situaciju da će se vlast Crne Gore birati ne u Crnoj Gori, nego u Srbiji, što je apsolutno nedopustivo. To nije samo pitanje evropskog puta Crne Gore, već dugoročnog opstanka Crne Gore kao nezavisne države. Dakle, Crne Gore kao nezavisne države, prozapadno orijentisane, a ne drugo oko u glavi Srbije” – ističe Sokol.
<h2>Briselske iluzije</h2>
Puno je, smatra evropski parlamentarac, nepoznanica i iluzija u Briselu o ulozi Srbije. Vjeruje da se Evropa mora čvršće postaviti u odnosu na djelovanje Srbije u regionu, za što ima mehanizme.
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je takav lika da bilo kakvo popuštanje shvata kao znak slabosti, što će iskoristiti i djelovati još jače. Kroz svoj rad u novom sazivu Evropskog parlamenta nastaviću da se zalažem i utičem da se Srbija vrati na proevropski put sa kojeg je, od kada je Vučić na vlasti, debelo skrenula” – poručuje Sokol.
<h2>Smokvin list</h2>
Podsjeća da je Crna Gora u Hrvatskoj imala saveznika, koji je maksimalno podržavao i dalje podržava evropski put Crne Gore i ulazak u Evropsku uniju. Međutim, odnose je, kaže, u posljednje vrijeme narušila Rezolucija o Jasenovcu.
- Toga treba da budemo svjesni. Naglašavam da nije riječ o osudi fašizma, to se apsolutno ne osporava i Hrvatska se vrlo jasno izjasnila. Riječ je o igri dirigovanoj iz Beograda u kojoj se, nažalost, vladajuća većina u Crnoj Gori pokazala kao paravan za politiku Srbije, s ciljem da se destabilizuju odnosi u regiji i širi srpski uticaj. Činjenica je da je Srbija iskoristilia Crnu Goru kao smokvin list nakon Rezolucije o Srebrenici, kako bi na neki način to kompezovala i usmjerila pažnju na drugu stranu. Još jednom naglašavam, nije problem pitanje osude fažizma, već činjenica da je Crna Gora, nažalost, pokazala da je njena vlast u velikoj mjeri pion Beograda, što je apsolutno neprihvatljivo” – poručuje Sokol.
Vlast u Crnoj Gori se, vjeruje Sokol, mora jasno izjasniti u kojem smjeru gleda - prema Zapadu, prema Evropi, ili prema Istoku, odnosno Srbiji i Rusiji.
- Ukoliko želi da gleda prema Zapadu, Hrvatska će Crnoj Gori i dalje nastaviti da pomaže. Na kraju krajeva i u hrvatskom je interesu da Crna Gora zaista nastavi svojom evropskim putem, ali to znači usvajati sve evropske i zapadne standarde, a ne biti lutka na konopcu Beograda ili Moskve” – zaključio je Sokol.

Sokol: Dvojno državljanstvo dovodi u pitanje opstanak Crne Gore

-Iza povezivanja bivšeg policijskog službenika Zorana Lazovića sa Sedmom upravom stoji politička pokvarenost ljudi iz crnogorskog političkog vrha. Političari vlasti koriste hapšenje Lazovića da bi pridobili glasače, da bi spriječili pad političkog rejtinga. Ti političari misle da njih na vlasti drži zatvor, odnosno, pritvor Zorana Lazovića. U tome je sva tragedija ovog slučaja! Fascinantno je kako su jednog čovjeka targetirali na način da ugrožavaju njegov i živote njegove porodice, zarad njihove sinekure, koja se ogleda u tome hoće li neko da sjedi u nekoj političkoj fotelji, ili neće – kazao je za 24 sata Televizije E poznati crnogorski advokat Zoran Piperović. Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića smatra da političarima nije stalo da se riješe ubistva ili nepočinstva, pa je samim tim politički poriv, kako kaže, pokvareniji. POLITIČKI CILJEVI&nbsp; - U tom prizemnom, pokvarenom političkom cilju je i formiranje skupštinskog anketnog odbora, koji treba, umjesto tužilaštva i sudova, tobože da utvrdi počinioce ubistava?! U stvari, time političari vlasti ponovo pokušavaju da sakupe političke poene. Dakle, sasvim je jasno da će Zoran Lazović biti u zatvoru onoliko koliko koristi aktuelnoj vlasti, da održi biračko tijelo. Njih na vlasti drži zatvor, odnosno pritvor Zorana Lazovića - u tome je sva tragedija ovoga slučaja! Rekao sam prilikom kontrole optužnice da je Zoran Lazović de facto uhapšen onoga dana kad je bila sjednica Odbora za bezbjednost, kada se razgovaralo o odbacivanju krivične prijave protiv njega i (Milivoja) Katnića od strane Sanje Jovićević. Toga dana njemu je presuđeno. Toga dana mu je predodređeno da bude pritvoren. Toga dana mu je predodređeno da će se sudovi ponašati ovako kako se ponašaju kod određivanja i produžavanja pritvora - rekao je Piperović. Upravo je odluka suda o određivanju i produžavanju pritvora Lazoviću, poručuje Piperović, primjer bedastoće i pravnog nonsensa. - Budite sigurni da će ćutanje Ustavnog suda povodom ustavne žalbe, stav i pravni rezon Apelacionog suda, pravni rezon Vrhovnoga suda nakon produžavanja pritvora, da će sve te odluke jednog dana biti predmet ocjenjivanja, razmatranja. Svi ti ljudi, koji se sad tako ponašaju, misle da će se to zaboraviti. Vjerujte mi – neće! Jer, to je toliki pravni nonsens da može ući u anale pravnog beščašća. Ne znam odakle ljudima skoposti da potpisuju nešto za što i sami znaju da je pravno nemoguće, da je logično nemoguće, da je životno nemoguće – ističe Piperović. Da bi javnosti bilo jasnije kakav je stav aktuelne vlasti i ljudi koji se, kako kaže, bave progonom počinilaca krvičnih djela, Piperović navodi detalj iz prijedloga za određivanje pritvora Lazoviću. - U prijedlogu za određivanje pritvora stoji da “...imajući u vidu ljudski karakter Zorana Lazovića za očekivati je da će da pobjegne…”?! Dakle, da Zoran Lazović ostavi unučad, djecu, familiju?! Upravo taj narativ preuzima vijeće Vrhovnog suda u kojem su bile Ana Vuković i Vesna Vučković, dvije kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda. U rješenju stoji da bi kao čovjek lošeg karaktera, &nbsp;mogao da pobjegne, jer je dopustio da se neka lica ubiju puštajući (Veljka) Belivuka i (Marka) Miljkovića. Dakle, evidentno je da sudije Vrhovnog suda spis pročitali nijesu, jer da su pročitali znali bi da se taj, nažalost tragični događaj u Danilovgradu, desio prije nego što su u Crnu Goru ušli Belivuk i Miljković, u terminu kada optužnica Lazovića tereti da je počinio krivično djelo - zloupotreba službenog položaja – napomnije pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211001244_2addc0762fda913f8e44d6321686d4c7f231bc2d3f2712c8734f0c635224a190.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241211001244_2addc0762fda913f8e44d6321686d4c7f231bc2d3f2712c8734f0c635224a190" data-rendition-name="original" width="1515" height="831" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"> <figcaption>POLITIKA POKUŠAVA DA KONTROLIŠE PRAVOSUĐE: Advokat Zoran Piperović(Photo: TVE)</figcaption> </figure>  Piperović ističe da je situacija jasna i da je riječ o, kako kaže, borbi za glasače. - Smatraju da ako bi Zoran Lazović izašao iz pritvora, a mora da izađe, njihova vlast bila ugrožena. Jer kada god neko pomene borbu protiv organizovanog kriminala, poglavlja 23 i 24, kažu da je - Lazović je u pritvoru. Prosto je fascinantno kako su jednog čovjeka targetirali na način da ugrožavaju njegov i živote njegove porodice, zarad njihove sinekure, koja se ogleda u tome hoće li neko da sjedi u nekoj političkoj fotelji, ili neće. Sve je to tragično! Ovo govorim sa gorčinom, jer sam sličnu, možda još goru golgotu prošao. Znam kako se osjećaju i pojedinac, i porodica, kad se država, kolokvijalno rečeno, navrani, ni zbog čega. Moraš da se boriš a onaj kome se obraćaš kao advokat, dakle, sud i tužilaštvo su pod uticajem politike. Tu ste potpuno nemoćni. Možete biti Ajnštajn, možete biti pravnički Tesla, ne pomaže. Štancuju se odluke, produžava se pritvor. Ja sam siguran da optužnica (protiv Lazovića) neće biti potvrđena – uvjeren je Piperović. Podsjeća da priča o Sedmoj upravi nije od juče. Piperović iznosi podatke da Zoran Lazović je do 2000. godine bio načelnik Centra bezbjednosti SDB-a (Službe državne bezbjednosti), a kada je formirana Sedma uprava, da je sve vrijeme bio je u Bijelom Polju.&nbsp; - On nije nikada bio načelnik Sedme uprave, ili kolokvijalno, nije bio šef Sedme uprave. On je bio član Sedme uprave zadužen za sjever. Fizički je sve vrijeme bio u Bijelom polju I to je važno naglasiti. Zoran Lazović je bio član Sedme uprave, ali nije živio u Podgorici. U Podgoricu dolazi 2006. godine, kao načelnik Sektora za suprotstavljanje organizovanom kriminalu, i specijalni savjetnik direktora ANB-a. Važno je naglasiti da od 2015. do 2019. godine Lazović ne radi u sistemu bezbjednosti, baš u tom periodu kada je bilo puno ubistava po Crnoj Gori, kada je bujao organizovani kriminal. Ipak, svako nepočinstvo od 2015. do 2019. Sadašnja vlast vezuje, bez ikakvog osnova I bez čak indicija- za Zorana Lazovića. Zoran Lazović u periodu od 2015. do 2019. godine ne radi u sektoru bezbjednosti. Počinje da radi 2019. godine. Lazović, maltene, u posljednjih 30 godina, pet godina nije radio u Podgorici, uglavnom je bio vezan za Bijelo Polje – ističe Piperović. Baš u periodu od 2015. do 2019, podsjeća Piperović, u Crnoj Gori buja organizovani kriminal. Govoreći o kampanji funkcionera Demokrata da ne prihvataju prezumpciju nevinosti Lazovića, advokat Piperović kaže da su svi oni itekako svjesni da njihove izjave čitaju i slušaju u Briselu, kao i ambasadori država Kvinte. Ističe da takvom porukom ne priznaju zakon i Ustav Crne Gore, ni osnovna ljudska prava. - Može li to neko da kaže, a da i dalje obnaša vlast? Nigdje ne bi mogao, vjerujte mi, sem ovdje. Posle takve izjave daje se ostavka! Oni to govore, ja mislim, prvo iz lične mržnje prema Zoranu Lazoviću. To je, kao što sam rekao, borba za glasače. Viede I bilježe pad ličnog I partihjskog rejtinga, pa kakav je njihov mentalni sklop misle da, svaki put kad pomenu Zorana Lazovića, da će broj njihovih glasača na skali da skoči. Iz vizure ličnih prava i sloboda pojedinca, takvo razmišljanje I talva praksa su neshvatljivi. I, još gore: to rade ljudi koji su dužni da provode red i zakon i obnašaju politiku na zadovoljstvo svih građana – kaže advokat Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241211001244_b23502659979f78664c2a91bcf2ab4527fc5adbd36416a4733ae01e59cf3440c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241211001244_b23502659979f78664c2a91bcf2ab4527fc5adbd36416a4733ae01e59cf3440c" data-rendition-name="original" width="1727" height="827" loading="lazy" alt="Intervju TVE sa Zoranom Piperovićem"> <figcaption>Intervju TVE sa Zoranom Piperovićem(Photo: TVE)</figcaption> </figure>  POLITIČKI PRITISAK NA SUDIJE&nbsp; Porukom da ne priznaju prezumpciju nevinosti Demokrate, uvjeren je advokat, šalju poruku tužiocima i sudijama. - Znam da će vas ovo iznenaditi, ali ima sudija koji pomisle da važi to što je (Boris) Bogdanović rekao i da očigledno moraju da osude. Gledao sam čovjeka, u trenerci, kako u ponoć ulazi u Viši sud, prolazi pored policajca, ulazi kod sudije (Gorana) Šćepanovića. Mlađi kolega me je pitao ko je taj čovjek i što on tamo radi. Odgovorio sam mu: „Vidi kako prolazi pored policije, bez da ga pitaju gdje će. Ide kod Šćepanovića i pogodi šta mu govori!” To je bilo u noći određivanja pritvora za Zorana Lazovića – opisao je događaj advokat Piperović.&nbsp; Ponovio je da će u slučaju da optužnica protiv Zorana Lazovića bude potvrđena zapaliti svoju diplomu Pravnog fakulteta. To će učiniti, kako kaže, iz vizure profesionalca, koji se pravom bavi već 44 godine.&nbsp; -Ta optužnica ne može da opstane, jer u njoj nema ni jedne pravničke tvrdnje koja počiva na materijalnom dokazu. Rekao sam na potvrđivanju optužnice I ponavljam - ne samo da nema dokaza za osnovanu sumnju, već ne postoji ni jedna polu-indicija – decidan je advokat. &nbsp; Opisuje da u optužnici postoje dva dispozitiva za dvije zloupotrebe službenog položaja. U jednom dispozitivu navedena je posljedica da je Veljko Belivuk sjedio sa Radojem Zvicerom i druga ,,optužba” je da je Belivuk ručao sa Zoranom Lazovićem.&nbsp; -A nije ručao! Međutim, i da je ručao, takvu pravnu posljedicu zakon ne normira – ističe Piperović.&nbsp; Napominje da posljedica kod druge zloupodrebe službenog položaja se svodi na ,,optužbu” da licu koje je navodno bilo okrivljeno, nije pretresen stan te da je Lazović ,,pribavio korist u vidu nepretresanja stana”.&nbsp; -Ako mi neko nađe da to negdje piše u zakonima koje koristimo, ja ću da se izvinim svima, povučem se i kažem da sam bio ličan, bio sam grešan. Ali, potpuno je izvjesno da sve to što govorim je istina I zasnovano na pravnim postulatima. Uostalom, postoji stav Apelacionog suda koji je verifikovan u predmetu, po mojoj žalbi, u slučaju okrivljene specijalne tužiteljice Lidije Mitrović. Tu decidno stoji: ne postoji posljedica krivičnog djela o zloupotrebi službenog položaja nevođenja krivičnog postupka, odnosno, pribavljanje koristi nevođenjem krivičnog postupka. Vođenje krivičnog postupka je neizvjesna pretpostavka, ne zna se kako će se završiti. Da li ćete u tom stanu naći atomsku bombu, drogu ili drugo? Možda hoćete, možda nećete! Ali, posljedica mora da bude realna. Posljedica mora da bude životno realizovana, da bi bila pretočena u inkriminaciju” - poručio je Piperović. On smatra da bi postupak protiv Lazovića trebalo da bude obustavljen. - Svoju Diplomu neću pocijepati, jer optužnica neće biti potvrđena. Postupak treba da bude obustavljen. Ako optužnica bude vraćena, a pretpostavljam da će je vratiti na dorado - nikad neće moći da je vrate. Može da se desi i da Viši sud da nalog što bi tužilac trebalo da uradi da bi ta optužnica imala zadovoljavajući nivo osnovane sumnje. Ali, ne postoji ništa novo u predmetu. Ne postoje, što bi rekli stari, te mađije, išta što bi moglo da se doda da bi optužnica, na sljedećem ročištu za njeno potvrđivanje, istrpjela osnovni krivično pravni osvrt - zaključio je Piperović u razgovoru za ,,24 sata” na ETV.

PIPEROVIĆ: U pozadini kampanje o Zoranu Lazoviću kao čelniku Sedme uprave krije se politička pokvarenost ljudi iz vlasti

Izraelska vojska (IDF) danas je saopštila da je u protekla dva dana izvela više od 350 napada na Siriju, u cilju, kako su naveli iz IDF, uništavanja naprednog oružja zbog zabrinutosti za bezbjednost Izraela.
IDF je naveo da su izraelsko vazduhoplovstvo i izraelska mornarica izvele više od 350 napada tokom operacije, interno nazvane ''Bašanska strijela", kako bi da oružje padne u ruke neprijateljskih militantnih grupa, uključujući Hezbolah.
Kako se navodi, IDF procjenjuje da je u napadima uništeno između 70 i 80 odsto strateškog naoružanja režima predsjednika Bašara al Asada, prenosi Tajms of Izrael.
U vazdušnim udarima pogođeni su sirijski sistemi protivvazdušne odbrane, vazdušne baze, skladišta oružja i lokacije za proizvodnju oružja u Damasku, Homsu, Tartusu, Latakiji i Palmiri, tvrdi IDF.
Ranije danas, IDF je negirao navode da su izraelske snage prodrle na sirijsku teritoriju izvan tampon zone sa Golanskom visoravni koju drži pod okupacijom.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da Vašington želi privatno da razgovara o tome sa izraelskim zvaničnicima, kako bi se bolje razumjeli izraelski ciljevi, prije nego što javno iznese mišljenje o napadima na Siriju.
Sirijske opozicione snage su u nedjelju zauzele Damask i izrazile spremnost da sarađuju sa međunarodnom zajednicom na stabilizaciji situacije u zemlji, a predsjednik Bašar al Asad je sa porodicom otišao u Rusiju.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je saopštilo da je Bašar al Asad podnio ostavku na mjesto predsjednika Sirije, napustio zemlju i izdao uputstva da se vlast mirno prenese poslije pregovora.

Više od 350 napada Izraela na Siriju u samo dva dana

Fudbaleri Real Madrida pobijedili su na gostujućem terenu u Bergamu Atalantu 3:2, u šestom kolu Lige šampiona.
Prednost Realu donio je Kilijan Mbape golom u 10. minutu, a izjednačenje Atalanti Šarl de Ketelare pogotkom iz penala u drugom minutu nadoknade prvog poluvremena.
Vođstvo Realu vratio je Vinisijus Žunior golom u 56. minutu, a prednost je uvećao Džud Belinghem pogotkom tri minuta kasnije.
Konačan rezultat postavio je napadač Atalante Ademola Lukman pogotkom u 65. minutu, na asistenciju reprezentativca Srbije Lazara Samardžića, koji je u igru ušao umjesto Marija Pašalića sedam minuta ranije.
Real zauzima 18. mjesto na tabeli sa devet bodova, dok je Atalanta deveta sa 11 bodova.
Real će u narednom kolu u Madridu dočekati Salcburg, dok će Atalanta dočekati Šturm Grac.
Bajern Minhen je na gostujućem terenu u Gelzenkirhenu pobijedio Šahtjor iz Donjecka 5:1.
Prednost Šahtjoru donio je Kevin golom u petom minutu, a izjednačenje Bajernu Konrad Lajmer pogotkom šest minuta kasnije.
Vođstvo Bajernu doneo je Tomas Miler golom u 45. minutu, a prednost je uvećao Majkl Olise pogotkom iz penala u 70. minutu.
Četvrti gol za Bajern postigao je Džamal Musijala u 87. minutu, a konačan rezultat postavio je Olise pogotkom u trećem minutu nadoknade drugog poluvremena.
Bajern je osmi na tabeli sa 12 bodova, dok Šahtjor zauzima 27. mjesto sa četiri boda.
Bajern će u narednom kolu igrati u Roterdamu protiv Fejenorda, dok će Šahtjor igrati kao domaćin u Gelzenkirhenu protiv Bresta.
Aston Vila je na gostujućem terenu pobijedila Lajpcig 3:2.
Prednost Aston Vili donio je Džon Makgin golom u trećem minutu, a izjednačenje Lajpcigu Lukas Openda pogotkom u 27. minutu.
Vođstvo Aston Vili vratio je Džon Duran golom u 52. minutu, a izjednačenje Lajpcigu Kristof Baumgartner pogotkom u 62. minutu.
Pobjedonosan gol za Aston Vilu postigao je Ros Barkli u 85. minutu.
Gol koji je postigao napadač Aston Vile Džon Duran u 58. minutu poništen je zbog ofsajda.
Aston Vila je treća na tabeli sa 13 bodova, dok Lajpcig zauzima 34. mjesto bez osvojenog boda.
Aston Vila će u narendom kolu igrati na gostujućem terenu protiv Monaka, dok će Lajpcig dočekati Sporting.
Brest je na svom terenu u Genganu pobijedio PSV 1:0.
Pobjedonosan gol za Brest postigao je Žulijen le Kardinal u 43. minutu.
Brest je peti na tabeli sa 13 bodova, dok PSV zauzima 21. mjesto sa osam bodova.
Brest će u narednom kolu igrati u Gelzenkirhenu protiv Šahtjora, dok će PSV igrati na gostujućem terenu u Beogradu protiv Crvene zvezde.
Fudbaleri Pari Sen Žermena pobijedili su večeras na gostujućem terenu Salcburg 3:0, u meču šestog kola Lige šampiona.
Strijelci za PSŽ bili su Gonsalo Ramos u 30, Nuno Mendes u 72. i Dezire Due u 85. minutu.
PSŽ je na 24. mjestu sa sedam bodova, a Salcburg je 32. sa tri poena.
U narednom kolu, PSŽ će u Parizu dočekati Mančester siti, dok će Salcburg gostovati Real Madridu.
Fudbaleri Bajer Leverkuzena pobijedili su na svom terenu milanski Inter 2:1.
Strijelac pobjedonosnog gola bio je Nordi Mukiele u 90. minutu.
Obije ekipe su osvojile po 13 bodova i nalaze se među ekipama od drugog do petog mjesta.
U sljedećem kolu, Bajer će u Madridu gostovati Atletiku, dok će Inter u Pragu gostovati Sparti.
Fudbaleri Klub Briža pobijedili su kao domaćini lisabonski Sporting 2:1.
Poveo je Sporting golom Genija Katama u trećem minutu, a Briž je do izjednačenja stigao autogolom Eduarda Kvarežme u 24. minutu.
Pobjedu Brižu donio je Kasper Nilsen golom u 84. minutu.
Obije ekipe su osvojile po 10 bodova i nalaze se među timovima od 10. do 14. mjesta.
U narednom kolu, Briž će dočekati Juventus, dok će Sporting u goste Lajpcigu.
Ranije danas fudbaleri Liverpula pobijedili su na gostujućem terenu Đironu 1:0, u meču šestog kola Lige šampiona.
Strijelac pobjedonosnog gola bio je Mohamed Salah iz penala u 63. minutu.
Liverpul je prvi na tabeli sa 18 bodova, a Đirona je na 30. mjestu sa tri poena.
U narednom kolu, Liverpul će dočekati Lil, dok će Đirona gostovati Milanu.
U istom terminu, Dinamo i Seltik su u Zagrebu odigrali neriješeno 0:0.
Dinamo je 21. sa osam bodova, a Seltik je na 17. mjestu sa bodom više.
U sljedećem kolu, Dinamo će u Londonu igrati protiv Arsenala, dok će Seltik u Glazgovu dočekati Jang Bojs.

Real Madrid bolji od Atalante, Bajern Minhen poslije preokreta pobijedio Šahtjor

Mladi moraju krenuti u borbu za svijet bez nuklearnog oružja, višestruko moćnijeg nego u prošlosti, rekla je grupa Nihon Hidankyo, dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
Nihon Hidankyo, pokret preživjelih u nuklearnom bombardovanju japanskih gradova Hirošime i Nagasakija 1945. godine, vodi kampanju za svijet bez nuklearnog oružja koristeći se svjedočenjima preživjelih.
Njihova prosječna dob sada je 85 godina, rekao je Terumi Tanaka, kopredsjedavajući grupe, prilikom preuzimanja nagrade na ceremoniji održanoj u Gradskoj vijećnici u Oslu.
- Svako od vas može postati ili žrtva ili počinilac, u bilo kojem trenutku. Za deset godina možda će biti samo nekolicina nas koji će moći iz prve ruke svjedočiti kao preživjeli. Od sada pa nadalje, nadam se da će nove generacije pronaći načine da nastave naše napore i još više razviju pokret - rekao je Tanaka (92) publici.
Prijetnje upotrebom nuklearnog oružja spominjale su se u ratovima u Ukrajini i Gazi, dodao je Tanaka, upozoravajući da je 4.000 nuklearnih bojevih glava spremno za trenutno lansiranje širom svijeta.
Procjenjuje se da je 210.000 ljudi umrlo od bombi bačenih 1945. na Hirošimu i Nagasaki. Današnje nuklearno oružje daleko je moćnije od onoga koje se koristilo u to vrijeme.

Japanci koji su dobili Nobela za mir: Mladi se moraju boriti protiv nuklearnog oružja

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;