Poruke da su Srbi u regiji ugroženi izuzetno su opasne i negativno djeluju na političku atmosferu, a Srbija je glavni faktor nestabilnosti. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju na Televiziji E kazao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.&nbsp;
- Sjetimo se kako su počeli ratovi iz devedesetih godina, a upravo su počeli sa tom pričom da su Srbi ugroženi, da im neko želi uzeti prava, da postoji neka vatikansko ustaška, ne znam sve kakva, urota protiv njih, i da se zato oni trebaju naoružati, mobilizirati i slično - kazao je on.
To što je izjavio Milan Knežević predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), smatra Sokol, je na pragu stvaranja neke paranoje i urote svih protiv srpstva, što, kako ocjenjuje, može eskalirati radikalnim potezima.
Knežević je prije nekoliko dana govoreći za Newsmax Balkans kazao da Crna Gora treba da potpiše vojno tehnički sporazum sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom. On to vidi kao “odgovor” na sporazum o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova. Ocjenio je i da je taj sporazum direktno usmjeren protiv Srbije, a i protiv Crne Gore.
- Mi se sad pravimo da ne vidimo da se prave vojni savezi protiv pravoslavaca na Balkanu, kao što su i ove obojene revolucije koje su krenule od Gruzije, Slovačke, Mađarske, Gruzije, Srbije, a evo i Republike Srpske - kazao je lider DNP-a.
Evropski poslanik Tomislav Sokol kaže da ako se pogleda sadržaj onoga što je Knežević rekao jasno je da on gleda Mađarsku, Slovačku, kao svoje saveznike, dvije zemlje Evropske unije koje odudaraju, generalno od vanjsko političkog usmjerenja ostatka država članica. Te zemlje su, kaže u velikoj mjeri unutar evropskih institucija izolovane.&nbsp;
- On takođe govori o obojenim revolucijama, ako ste primijetili, spominje Gruziju, što je klasičan ruski narativ, kao da je pisano u Moskvi, to itekako pokazuje da proevopska orijentacija koju svi u vladajućoj koaliciji dozivaju, i kojom se deklarišu da je jedna stvar, jedna stvar su riječi, a ono što zbilja misle i kako djeluju je nešto sasvim drugo. Ne treba puno da to izađe na površinu, upravo kroz ovu njegovu izjavu to je izašlo na površinu - naglasio je Sokol.
Hrvatska je, podsjeća on, napravila sporazum sa susjednim državama koji nije usmjeren ni protiv koga i ne radi se o vojnom savezu, već isključivo o saradnji koja se tiče vojnih pitanja.
- Činjenica je, očigledno, da stranke koje su na tragu beogradske politike u Crnoj Gori, vide Hrvatsku kao svog neprijatelja, i to je nešto što nas, nažalost, jako zabrinjava. Što se tiče same Hrvatske, ja sam više puta rekao da Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, Hrvatska je pomogla Crnoj Gori i u logističkom, pravnom, tehničkom smislu u procesu pregovora. Premijer Spajić je više puta pohvalio pomoć Hrvatske vezano za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju- naveo je Sokol.&nbsp;
Hrvatska, kako kaže, želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru koja zadovoljava sve evropske uslove, sve evropske standarde vrijednosti i načela, Crnu Goru koja je proevropski i prozapadno orijentisana, koja nije ni ruski, ni srpski proces, nego jedna normalna, stabilna samostalna država, koja živi evropske vrijednosti i gleda prema zapadu.&nbsp;
– Takva Crna Gora će uvijek imati Hrvatsku podršku za ulazak u Evropsku uniju, ali naravno da se neki problemi &nbsp;i otvorena pitanja moraju riješiti. Konkretno pitanje nestalih, to pitanje nadilazi bilateralne odnose. Pitanje nestalih je civilizacijsko pitanje, pitanje vladavine prava i temeljnih načela i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Tu će Hrvatska kroz dijalog sa Crnom Gorom, vjerujem, naći rješenje koje će biti obostrani interes - poručio je Sokol.
<h2>Hrvati na prostoru Crne Gore žive preko 1.000 godina i uvijek su bili lojalni građani&nbsp;</h2>
Osvrćući se na izjavu sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića, kaže da ga nije iznenadila, jer gdje god je SPC tu je i srpska hegemonistička politika. Te dvije stvari, je kaže, nemoguće odvojiti.
- Sjetimo se samo litija 2020.godine koje su pokrenule niz političkih promjena koje su dogodile u posljednjih nekoliko godina, i to je nešto što me ne čudi previše, a što nikako nije pozitivno. Hrvati su autohtona manjina koja živi na području Crne Gore preko 1.000 godina, uvijek su bili konstruktivni članovi društva, nikad nijesu uradili apsolutno nikome nikakve probleme, naprotiv, uvijek su bili lojalni građani Crne Gore, oni će to sigurno i dalje biti - rekoa je evropski poslanik.&nbsp;
Bilo kakav govor koji ide u smjeru nekakvog napada ili govora mržnje prema Hrvatima u Boki, je, kako kaže, definitivno nešto na šta treba pripaziti.&nbsp;
- Ja sam u Evropskom parlamentu više puta govorio o potrebi da se zaštite manjine u Crnoj Gori, to opet nije bilateralno pitanje, već pitanje &nbsp;temeljnih vrijednosti i načela na kojima počiva Evropska unija- naglasio je Sokol.&nbsp;
<h2>Srbija faktor nestabilnosti</h2>
Godišnji izvještaj o sprovođenju zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike o kojem se govorilo na plenarnoj sjednici u Strazburu prepoznaje ulogu Srbije u destabilizaciji istočne Evrope. Ta država, navodi Sokol, glavni je faktor nestabilnosti u regionui to je nešto što predstavlja veliki problem.
- Svijest o tome koliku prijetnju predstavlja Srbija za stabilnost praktično cijelog kontinenta, i ta svijest do sada nije baš bila previše razvijena u evropskim institucijama. Naravno, to je posljedica višegodišnjeg lobiranja takozvane srpske diplomatije, i kroz neke druge kanale i jednostavno puno toga je potrebno napraviti da bi se ta percepcija promijenila i da bi se u evropskim institucijama shvatilo koliki je problem Srbija - rekao je on.
U Evropskoj uniji različite zemlje imaju različite interese, objašnjava Sokol, pa je teško zauzeti jedinstven stav prema Srbiji.
- Ono što Evropski parlament može napraviti jeste da na Evropsku komisiju izvrši određeni politički pritisak, da bi se ta percepcija i stav prema Srbiji promijenili. Evropska komisija i države članice Vijeća imaju mehanizme da naprave pritisak na Srbiju, od pitanja viza, pitanja ekonomskih, državnih, robne razmjene i slično. Zaista postoje mehanizmi da se Srbiji pristupi na jedan puno oštriji način nego što je to bilo do sada - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, jasno je da ta zemlja pokušava sjediti na više stolica istovremeno. Kombinovati istovremeno i sa Rusima, i sa Kinezima, sa Evropom, Sjedinjenim Američkim Državama i s Turskom, i to je, kako kaže, nešto što je apsolutno dugoročno neprihvatljivo, jer se time prostor jugoistočne Evrope dodatno destabilizuje.&nbsp;
- Srbija koristi međunarodne veze kako bi širila uticaj na okolne zemlje. Crna Gora je jedan primjer, tu je Bosna i Hercegovina, tu je pitanje Kosova, i to je ono što danas predstavlja veliki problem. Ono što su se Srbi, očigledno, nadali, pogotovu Vučić, da će sa promjenom američke administracije duvati neki novi vjetrovi, da će Trampova vlada biti puno benevalentnija &nbsp;prema Srbiji, nego što je to bila Bajdenova, ali se za sada to ništa konkretno ne vidimo - poručio je Sokol.
<h2>Vučić i Dodik su nastali kao projekti zapada</h2>
Ne treba otpisivati ni srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ni predsjednika bosanskohercegovačog entiteta &nbsp;Republika Srpska Milorada Dodika, jer su obojica nastali kao, kaže Sokol, kao projekti zapada.
- Nemaju sve države EU isti stav po tom pitanju, u zavisnosti od njihovih ličnih ekonomskim, geopolitičkim, vojnim i drugim interesima, i činjenica je da su oni već više puta pokazali da su itekako otporni. Danas imamo situaciju da niti Dodik može odcijepiti Republiku Srpsku, niti ga državni organi mogu uhapsiti, tako da je to neka pat pozicija u kojem smjeru će stvari ići to će se vidjeti, ali definitivno BiH sada ne funkcioniše kao normalna država, ona je nekakav protektorat, ona nema monopol sile na polovini svoje teritorije, za dugoročnu budućnost i stabilnost BiH nije dobro - ocijenio je on.&nbsp;
Nike siguran ni da će višemjeseči protesti koji se održavaju u Srbiji u organizaciji studenata u blokadi dovesti do pada Vučića, kojem, kaže ne vidi alternativu.
- A iskreno nijesam siguran da je srpsko društvo prošlo tu katarzu da bi neka nova vlast koja bi eventualno zamijenila Vučića bila nešto puno bolja. Ne mislim da je u Srbiji problem samo Vučić, on je to što jeste, srpski nacionalista koji vodi državu na vrlo autoritaran način, apsolutno gura tu velikosrpsku hegemonističku politiku, ali ja ne vidim neke alternative koje bi bile puno bolje od njega - zaključio je Sokol.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: Sjetimo se da su ratovi devedesetih počeli sa pričom o ugroženosti

Ekipa oko Spajića služi kao smokvin list u odnosu na Zapad, da se prikažu umivenima kad dolaze evropski dužnosnici. Sa druge strane, kolo vode Mandić, Knežević, Bečić i ostala ekipa koja je očito na tragu srpske hegemonističke politike. To je ono što je suštinski problem, i teško mogu povjerovati da se sa takvim ljudima može krenuti zaista u evropske integracije i ulazak u Evropsku uniju - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
Poruka potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića da Hrvatska nije blokirala, već pauzirala zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku politiku Crne Gore, je verbalna akrobacija, kaže Sokol. Cilje je, kako navodi, da se prikaže da problem nije tako veliki, već da će se riješiti brzo i jednostavno.
- Riječ je o jednom pogrešnom prikazivanju realnosti, jer problemi jesu duboki. Problemi se ne mogu svesti samo na brod Jadran i na pojedina bilateralna pitanja. Problemi su mnogo dublji. Riječ je o dugoročnoj, suštinskoj orijentaciji Crne Gore, gleda li prema Zapadu, prema Evropi, prema zapadnim vrijednostima, ili prema Rusiji, Srbiji, hoće li biti drugo oko u glavi velikosrpske politike, ili neće. Crna Gora je u suštinskoj dilemi. U vlasti su, paradoksalno, oni koji su velikosrpski orijentisani, poput četničkog vojvode Andrije Mandića, zatim Milana Kneževića… to su osobe koje je Hrvatska proglasila personama non grata, a nije to učinila bezveze, već je imala jake razloge. Sa druge strane je ekipa iz PES-a, koja se uporno pravi velikim europejcima, koja želi da pokaže da ima podršku Evrope, Zapada, Sjedinjenih Država i slično. Pokušavaju da sjede na dvije stolice. Jednostavno, suštinska dilema se mora riješiti. Ne može se istovremeno govoriti da ste za Evropu, evropske integracije, a da ste daljinski upravljač Aleksandra Vučića. To ne ide skupa - kaže Sokol.
Smatra da Hrvatska pokazuje dobru i da joj nije cilj da blokira Crnu Goru. Na takav potez se Hrvatska neće odlučiti osim ako nema, ističe Sokol, jake razloge.
- Hrvatska ne radi protiv Crne Gore. Hrvatskoj je u interesu evropska integracija Crne Gore i pružiće maksimalnu podršku, koliko god to bude moguće. Međutim, ponašanje crnogorske vlasti je bilo sve samo ne u dobroj vjeri, sjetimo se samo Rezolucije o Jasenovcu. Naravno, u takvom kontekstu Hrvatska je poslala poruku. Hrvatska je otvorena za razgovore, mi želimo probleme rješavati, ali ti problemi idu mnogo, mnogo dublje. Važno je jasno napraviti distinkciju između onoga što se govori i onoga što se radi – ističe hrvatski evropski parlamentarac.
Sokol podsjeća da je bilo dosta obećanja crnogorskih vlasti, no nije siguran što će od svega biti realizovano s obzirom na to da su u Vladi Mandić, Knežević i Bečić, kao i dio PES-a koji razmišlja slično kao oni.
- Ovdje je riječ o pokušaju zavlačenja, dobijanja na vremenu, u nadi da će se onda međunarodne okolnosti jednostavno posložiti i da će neke stvari proći. Siguran sam da neće biti tako. Hrvatska je otvorena za pregovore, razgovore, pitanja želimo rješavati. Ali, u situaciji kada imamo velikosrpske elemente u crnogorskoj vlasti, naravno da sam skeptičan prema tome što će se od toga zaista uraditi i riješiti - poručio je Sokol.
Uvjeren je da se u vladajućoj koaliciji ništa ne može napraviti bez zelenog svjetla Andrije Mandića. To je, tvrdi Sokol, najveći problem.
- Ekipa oko Spajića služi kao smokvin list u odnosu na Zapad, da se prikažu umivenima kad dolaze evropski dužnosnici. Sa druge strane, kolo vode Mandić, Knežević, Bečić i ostala ekipa koja je očito na tragu srpske hegemonističke politike. To je ono što je dubinski problem i teško mogu vjerovati da se sa takvim ljudima može krenuti zaista u evropske integracije i ulazak u Evropsku uniju - naglasio je Sokol.
Smatra i da mnoge članice Evropske unije žele po svaku cijenu da uvedu Crnu Goru u evropsku porodicu zbog političkih razloga, Mediterana, povezanosti, jadransko jonskog koridora.
- Mnogi smatraju da je potrebna nekakva success story, priča o uspješnosti procesa proširenja, jer znamo da proces proširenja već godinama stoji, da nekakvog realnog napretka nema. Mnogi misle da bi se ulaskom Crne Gore mogao pokazati bar nekakav rezultat. Ima različitih motiva, ali mislim da je sve više onih koji shvataju o čemu je riječ, koji su suštinski problemi i da dok se ne riješi identitetsko pitanje Crne Gore, usmjerenja na jednu ili drugu stranu, da ne možemo govoriti o ulasku Crne Gore u evropske integracije. Da bi ušli u Evropsku uniju morate zadovoljavati određene standarde, a oni idu puno dublje od samog mehaničkog zatvaranja pregovora, formalnog donošenja zakona koji mogu ostati mrtvo slovo na papiru - zaključio je Sokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrflNvonJK9U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Sokol: Ne idu zajedno evropske integracije i daljinski upravljač Aleksandra Vučića

Hrvatski poslanik Evrospkog parlamenta Tomislav Sokol saopštio je da su iz kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića tražili sastanak sa njim, a da je Ivanović to kasnije nemušto demantovao.
- Vjerovatno mu je zabranio (predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije) Andrija Mandić - dodao je Sokol.
On je ovo poručio odgovarajući na navode Ivanovića da su se uvjerili u njegovu eminentnost, te da njegove riječi <a href="https://etv.me/politika/sokol-sa-proruskim-i-prosrpskim-elementima-i-figom-u-dzepu-ne-moze-biti-napretka-na-evropskom-putu">da sa proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu ne može biti napretka na evropskom putu</a>, shvataju krajnje ozbiljno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1887461142852747686%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- O mojoj eminentnosti u EP dovoljno govori to da su iz ureda gospodina Ivanović tražili sastanak tijekom njegovog posjeta Brusselu (za što postoji pisani trag). Poslije je on to nemušto demantirao (vjerojatno mu zabranio Mandić) - naveo je hrvatski poslanik EP.
Sokol će večeras biti gost emisije 24 sata na Televiziji E.

500x500

Sokol: Ivanoviću vjerovatno Mandić zabranio sastanak sa mnom

Stepen demokratizacije društva koje teži članstvu u EU, poput crnogorskog, zavisi od reakcija vlasti u odnosu na proteste, ocijenio je u objavi na društvenoj mreži X hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (EP) Tomislav Sokol.
Sokol je istakao da svaka grupa građana ima pravo da javno iskaže stav. 
- Sloboda izražavanja temelj je demokratije i vladavine prava u razvijenim društvima EU - poručio je Sokol.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1877357270633189541%3Fs%3D54&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Stepen demokratizacije društva koje teži ka EU zavisi od reakcija vlasti na proteste

Velikosrbi iz Crne Gore ne znaju ko je u Hrvatskoj na vlasti, a ko u opoziciji", ali da znaju da relativizuju ratne zločine - poručio je u objavi na društvenoj mreži X hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (EP) Tomislav Sokol.
On je uz to objavio skrinšotove tekstova o tome da ploču u Morinju može biti uklonjena, te da Vojska više neće sprječavati inspekciju da sprovodi zakon, ali i izjavu poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da Hrvatska misli da može da blokira naš put u EU.
- Nećemo tako - dodao je Sokol.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1873687993183298024%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1873687993183298024%7Ctwgr%5E7395bf46f4bc41b1797db5fc96deb6a876c04aa7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Velikosrbi iz Crne Gore ne znaju ko je u Hrvatskoj na vlasti, ali znaju da relativizuju ratne zločine

Pitanje proširenja Evropske unije je prioritetno - ali mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao ruski ili nečiji drugi „trojanski konj“ u Evropi - poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
On je to izjavio tokom predstavljajući očekivanja i prioritete novog saziva Evropskog parlamenta sa svojim kolegama.
Jednom od grešaka Evrope je nazvao „apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji“.
- Dopustila je da Srbija širi svoj uticaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao - ne samo dio vladajuće koalicije - nego i dio Vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo - ocijenio je Sokol zatraživši veću podršku Zapada za proevropske snage u Crnoj Gori.
<h2>EU će se definisati preko odnosa prema Ukrajini</h2>
Poslanik Tonino Picula (S&amp;D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme „vjerovatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj istoriji nakon završetka Hladnog rata“.
- EU će se sigurno definisati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Evropsku uniju - kazao je Picula.
Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, Picula smatra da ćemo se „mi naći u izazovnoj vakuum-situaciji“.
- Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajini i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija Zapada. Dakle, za Evropsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik… Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike - kazao je on.
<h2>Borba za položaj</h2>
Evropski poslanik Karlo Resler (EPP) je istakao da Evropa jednostavno mora shvatiti da više niko ništa neće pokloniti.
- Nego da ćemo se i za geopolitički, ali i za privredni i tehnološki položaj izboriti sami - naveo je on.
Kao prioritete svoje političke grupacije je istakao smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i „svakoj novoj obavezi koja se postavlja pred evropske građane“.
Naglasio je pritom da je, u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem budžetu Evropske unije, važno da se „uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog evropskog budžeta“.
- Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u evropsku privredu, Evropa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta - kazao je Resler, ponovno pozvavši na „manje regulacije“ i „manje administrativnog tereta“.
<h2>Pravila igre</h2>
Predstavnica građana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi „još nije rečeno kako će se reagovati prema Evropi, koja je strateški partner“, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj „mi trebamo postaviti pravila igre“.
- Mi ne možemo uticati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo uticati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše privredne komore - istakla je.
Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Tramp, „mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora“.
- Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, na čemu smo se do sada bazirali. Nakon Rusije mi smo išli k Azerbajdžanu, Kataru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno - kazala je Zovko.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je „očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu“, te da će Evropa morati gledati svoje interese.
- Naglasak je na tome da Evropa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Evropi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama - naveo je on.

Sokol: Greška EU je što je dozvolila velikosrpske stranke u Vladi Crne Gore; Picula: Ovo je najdramatičniji trenutak od kraja Hladnog rata

Crna Gora ne smije da odugovlači sa donošenjem potrebnih zakona na putu ka Evropskoj uniji, ali se oni moraju kavlitetno pripremiti. Ako to nije slučaj, to će definitivno usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Dakle, mora se raditi ozbiljno, jer je usvajanje evropskih standarda mukotrpani, dugoračan posao. I nije riječ samo o usvajanju zakona, već kompletna vlast i administracija na svim nivoima, treba da budu osposobljeni da te zakone implementiraju na pravi način, kazao je za 24 sata Televizije E, poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
- Ono na što ćemo obratiti pažnju je da li iza retorike stoje konkretna djela, što je najvažnije. Dakle, nije dovoljno samo se nazvati zvučnim imenom i reći “mi smo Evropa sad i proevropski smo orijentisani”. U praksi treba pokazati da se evropski standardi žele ispuniti i želi postati dio evropske priče” – kaže Sokol.
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Sokol je jedan od četvorice evropskih poslanika koji su od visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Žozepa Borelja tražili konkretnu rekaciju u vezi sa izmjenama Zakona o državljanstvu u Crnoj Gori. Evropski poslanici su, pored ostalog, naveli da bi usvajanje prava na dvojno državljanstvo moglo imati teške i dugoročne posljedice na procese donošenja odluka i identitet zemlje. Dok se odgovor Borelja čeka, Sokol napominje da ukoliko se zaista omogući sticanje dvojnog državljanstva, dugoročno, to znači promjenu kompletnog političkog stanja u Crnoj Gori.
- Biću vrlo otvoren, to doslovno znači da će se iz Beograda upravljati izborima tako što će u Crnoj Gori vlast i većina uvijek odgovarati Beogradu. U Crnoj Gori je malo glasača, a stanovnika nešto više od 600.000. Manipulacijom dvojnim državljanstvom se zaista može promijeniti kompletna politička slika, jer će ljudi koji žive u Srbiji, a porijeklom su iz Crne Gore, ili to tvrde, sticati biračko pravo preko dvojnog državljanstva. I onda ćete imati situaciju da će se vlast Crne Gore birati ne u Crnoj Gori, nego u Srbiji, što je apsolutno nedopustivo. To nije samo pitanje evropskog puta Crne Gore, već dugoročnog opstanka Crne Gore kao nezavisne države. Dakle, Crne Gore kao nezavisne države, prozapadno orijentisane, a ne drugo oko u glavi Srbije” – ističe Sokol.
<h2>Briselske iluzije</h2>
Puno je, smatra evropski parlamentarac, nepoznanica i iluzija u Briselu o ulozi Srbije. Vjeruje da se Evropa mora čvršće postaviti u odnosu na djelovanje Srbije u regionu, za što ima mehanizme.
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je takav lika da bilo kakvo popuštanje shvata kao znak slabosti, što će iskoristiti i djelovati još jače. Kroz svoj rad u novom sazivu Evropskog parlamenta nastaviću da se zalažem i utičem da se Srbija vrati na proevropski put sa kojeg je, od kada je Vučić na vlasti, debelo skrenula” – poručuje Sokol.
<h2>Smokvin list</h2>
Podsjeća da je Crna Gora u Hrvatskoj imala saveznika, koji je maksimalno podržavao i dalje podržava evropski put Crne Gore i ulazak u Evropsku uniju. Međutim, odnose je, kaže, u posljednje vrijeme narušila Rezolucija o Jasenovcu.
- Toga treba da budemo svjesni. Naglašavam da nije riječ o osudi fašizma, to se apsolutno ne osporava i Hrvatska se vrlo jasno izjasnila. Riječ je o igri dirigovanoj iz Beograda u kojoj se, nažalost, vladajuća većina u Crnoj Gori pokazala kao paravan za politiku Srbije, s ciljem da se destabilizuju odnosi u regiji i širi srpski uticaj. Činjenica je da je Srbija iskoristilia Crnu Goru kao smokvin list nakon Rezolucije o Srebrenici, kako bi na neki način to kompezovala i usmjerila pažnju na drugu stranu. Još jednom naglašavam, nije problem pitanje osude fažizma, već činjenica da je Crna Gora, nažalost, pokazala da je njena vlast u velikoj mjeri pion Beograda, što je apsolutno neprihvatljivo” – poručuje Sokol.
Vlast u Crnoj Gori se, vjeruje Sokol, mora jasno izjasniti u kojem smjeru gleda - prema Zapadu, prema Evropi, ili prema Istoku, odnosno Srbiji i Rusiji.
- Ukoliko želi da gleda prema Zapadu, Hrvatska će Crnoj Gori i dalje nastaviti da pomaže. Na kraju krajeva i u hrvatskom je interesu da Crna Gora zaista nastavi svojom evropskim putem, ali to znači usvajati sve evropske i zapadne standarde, a ne biti lutka na konopcu Beograda ili Moskve” – zaključio je Sokol.

Sokol: Dvojno državljanstvo dovodi u pitanje opstanak Crne Gore

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je izjavio da Vlada ipak nije usvojila sve zaključke SO Ulcinj dodajući da oni ne prihvataju projekat na Velikoj plaži.&nbsp;
- Po našim informacijama četvrti zahtjev je izmijenjen, a ti zaključci su sa sjednice koja je održana 21. marta. Mi smo imali poslije toga drugu sjednicu 28. marta na kojoj smo se jasno izjasnili da ne prihvatamo projekat - kazao je Nimanbegu za Antenu M.&nbsp;
U Ulcinju će sjutra u podne, umjesto svečane sjednice lokalnog parlamenta, biti održan protest na Maloj plaži, na koji poziva prvi čovjek grada i predstavnici svih političkih partija u toj opštini.&nbsp;
Komentarišući sjutrašnji protest u Ulcinju na jučerašnjem presu premijer Milojko Spajić kazao je kako je Vlada prihvatila zaključke SO Ulcinj, te da ne razumije šta bi neko dodatno mogao da traži od izvršne vlasti.
Nimanbegu je kazao da je sve zaključke koje su donijeli na SO Ulcinj proslijedio Ambasadi Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><iframe width="500" height="583" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgenci.nimanbegu%2Fposts%2Fpfbid02imVRecZbNPBPA8Lg9MFgLcqaYTj4Hu5XTsSkACbUmRMsfoBuYgVJ3yXHdeZ9MPPNl&amp;show_text=true&amp;width=500" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; border: none; overflow: hidden;"></iframe></div>
Konsultacije kod premijera Milojka Spajića u vezi sa Sporazumom o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima počele su danas.
Prvi sastanak premijer je imao sa poslaničkim klubom Evrope sad, nakon toga sa Bošnjačkom strankom.
Iz obje partije nakon sastanka je poručeno da im je sporazum prihvatljiv.&nbsp;
Narednih dana premijer bi trebalo da održi konsultacije i sa ostalim poslaničkim klubovima.

Nimanbegu: Vlada ipak nije usvojila sve zaključke SO Ulcinj, mi ne prihvatamo projekat na Velikoj plaži

Nadam se da je Milojko Spajić naučio da Veliku plažu ne može dati pod zakup u periodu od 99 godina, jer je po našim zakonima maksimalan period 90 godina - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On je, u izjavi za Antenu M, ukazao da je njihov stav da je ovaj projekat u svakom smislu sumnjiv i netransparentan.
- Za sada imamo vrlo malo informacija o ovom projektu. Shodno planovima koje smo imali priliku da vidimo, očigledno je da premijer ima namjeru da zabetonira Veliku plažu - rekao je Zirojević.&nbsp;
On ističe da ovaj projekat i dolazak investitora Mohameda Alabara nema podršku Socijaldemokrata.&nbsp;
- Čak su iz Vlade i priznali da neće ispoštovati baš sve zakone države Crne Gore u ovom slučaju. Ukoliko dođe do realizacije sporozuma, naš stav je u tom smislu u potpunosti nepromijenjen &nbsp;- jedna ovakva suluda ideja nema našu podršku - istakao je Zirojević.
Konsultacije kod premijera Milojka Spajića u vezi sa Sporazumom o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima počele su danas.
Prvi sastanak premijer je imao sa poslaničkim klubom Evrope sad, nakon toga sa Bošnjačkom partijom.
Iz obje partije nakon sastanka je poručeno da im je sporazum prihvatljiv.&nbsp;
Narednih dana premijer bi trebalo da održi konsultacije i sa ostalim poslaničkim klubovima.

Zirojević: Spajić namjerava da zabetonira Veliku plažu, nećemo podržati tu suludu ideju

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) upozorili su na sve očigledniji trend zloupotrebe državne imovine ovog puta u Pljevljima, gdje , kako navode ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, namjerava da prebaci državnu imovinu na Opštinu Pljevlja, kako bi ona dalje ustupila zemljište privatnom vlasniku najavljenog univerziteta.
- Prema informacijama Agencije za kontrolu kvaliteta u visokom obrazovanju, osnivači tog univerziteta nijesu dostavili ni osnovnu dokumentaciju, što baca dodatnu sumnju na čitav proces i otvara pitanje zašto se selektivno i diskreciono podržava samo jedan privatnik - objašnjavaju iz CGO.
Ističu da pozdravljaju &nbsp;što se ministarka prosvjete tome jasno usprotivila, ali da se ovim slučajem moraju pozabaviti ASK i Tužilaštvo, jer se, dodaju, radi o potencijalnom ugrožavanju javnog interesa i osnovama za koruptivne radnje.
Podsjetili su i na slučaj u Tivtu.
- Gdje je ministar odbrane odlučio da ustupi 4.000 m² Opštini Tivat, od čega će dio biti predat SPC-u za izgradnju vjerskog objekta – bez prethodne javne analize potreba građana i građanki. Ovakve prakse podsjećaju na ranije štetne odluke, a što sve kontinuirano slabi povjerenje u institucije . poručili su iz CGO.

CGO: Ministar Radunović namjerava da prebaci državnu imovinu na Opštinu Pljevlja kako bi je ustupili privatnom vlasniku

Međunarodna organizacija "Reporteri bez granica" (RSF) je danas saopštila da su politički zvaničnici EU "inertni pred sistematskom represijom nad novinarstvom u Srbiji" koje je pod prijetnjom političkih i sudskih pritisaka, te "EU više ne može da skreće pogled", prenosi N1.
- Vlasti Srbije se ljuljaju pod pritiskom narodnog protesta i stežu obruč oko nezavisnih i kritičkih medija- piše u saopštenju RSF.
RSF je pozvala Evropski parlament da osigura da Evropska komisija preuzme odgovornost zbog tih teških napada na slobodu medija, „čije poštovanje je preduslov za pristupanje Srbije Evropskoj uniji“.
- Vlasti stalno dovode u pitanje bezbijednost i nezavisnost medija u Srbiji koji su blizu gušenja. Zemlje članice i institucije Evropske unije ne mogu da ostanu bez stava pred tim sistematskim kršenjem prava na informisanje- smatra RSF i traži „oštro protivljenje evropskih institucija“.
RSF smatra da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem iznijela „mlaku“ opasku o potrebi preduzimanja „mjera“ za slobodu medija, a komesarka za proširenje Marta Kos se „zadovoljila da samo pomene nezavisne medije bez ukazivanja na teško ugrožavanje tih medija u Srbiji“.
Protesti pokrenuti poslije smrtonosnog pada nadstrešnice na ulazu tek renovirane Željezničke stanice u Novom Sadu proširili su se na kritiku sistema i korupcije, okupljajući stotine hiljada demonstranata, podsjeća AFP.
U članku Reporteri bez granica navode 14 napada na novinare u Srbiji od početka tih protesta 1. novembra.
RSF ukazuje da su od početka demonstrancija studenti optuživani u tabloidima da su „strani agenti“ koje plaća i opozicija da „pripreme državni udar“. Oni su, kaže RSF, i mete kampanja dezinformacija.
Medijskim prostorom u Srbiji u velikoj mjeri dominiraju mediji bliski režimu, među kojima brojni tabloidi i televizije, kaže RSF i dodaje da se televizije koje se smatraju kritičnim prema vlasti ne mogu vidjeti na kanalima javnog operatera Telekom Srbija.
Po klasifikaciji RSF o slobodi medija za 2024. godinu, Srbija je bila na 98. mjestu među 180 zemalja i teritorija.

Reporteri bez granica traže od EU da reaguje na represiju prema novinarima u Srbiji

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: tomislav-sokol