Sokol: U Briselu znaju ko je ko u Crnoj Gori, slijede zahtjevi koji će to učiniti još jasnijim

Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol kaže da u Briselu postaje jasnije ko je ko u Crnoj Gori, a da je tome naročito doprinijela epizoda sa dolaskom "batinaša" iz Beograda tokom samita u Tivtu.
To, međutim, ne znači da će EU preduzimati bilo kakve radikalne poteze povodom strukture aktuelne vlasti u Podgorici, nego da će se stvari rješavati kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju.
- Mislim da se stvari gledaju tako da su sada svi svjesni ko je ko u Crnoj Gori, ali da se smatra da je u ovakvoj situaciji najbolja opcija da Crna Gora uđe u EU što prije, a onda će se u hodu ili kasnije rješavati problemi sa pojedinim faktorima, pojedinim akterima koji su i dalje u koaliciji - navodi Sokol za Antenu M.
Upitan da li je to na fonu nedavne izjave Marjana Šareca, koji je kazao kako ne može zamisliti da se u Vladi CG nakon izbora naredne godine nađu i politički subjekti koji ne priznaju nezavisnost naše države, Sokol odgovara potvrdno, uz opasku kako je Šarec bio šokiran činjenicom da postoje zvaničnici i stranke koje nijesu čestitale Dan nezavisnosti i ne ističu državne simbole.
- Mislim da je to jako teško zamisliti, naravno. Ali, ne može to neko direktno reći sa službene pozicije iz Evropske komisije - dodaje.
Sokol naglašava da bi uskoro "srpskim proksijima u Crnoj Gori" moglo postati jako teško da ispune neke zahtjeve Brisela i da će to doprinijeti još jasnijem političkom prepoznavanju ko je ko u Crnoj Gori.
- Ono što će sigurno morati da se mijenja prije pristupanja su dva zakona iz bezbjednosnog sektora. Vidio sam da je u Crnoj Gori namjerno plasirana laž da je EK tražila baš takve izmjene zakona. Mada je to Komisija više puta izričito demantovala! To je primjer kako se manipuliše! A naravno da je svima jasno kako jedna politička stranka, ona koja kontroliše sektor bezbjednosti, želi da stavi kompletno kadriranje pod svoju kontrolu. I to je svima jasno - naveo je Sokol.
Komentarišući izjavu bivšeg šefa srpske diplomatije Vuka Jeremića da će Crna Gora prije osvojiti Mundijal nego ući u EU 2028, Sokol konstatuje da je takav stav prema Crnoj Gori u Srbiji mnogo širi od snaga koje personalizuje Aleksandar Vučić i njegov režim. Ponavlja svoje više puta i u EP saopšteno upozorenje da Beogradu nije u interesu da Crna Gora uđe u EU prije Srbije i da joj zbog toga, preko svojih proksija u Podgorici, podmeće klipove.
Sokol ukazuje i na pokušaje da se Hrvatska okrivi za usporavanje evropskog puta Crne Gore.
- Hrvatska jasno komunicira koja su otvorena pitanja prema Crnoj Gori. To je sada ponovio i premijer Plenković, ali to nije ništa novo. To su stvari koje su komunicirane i prije i koje crnogorska vlast dobro zna. I na nekim od tih pitanja se odavno radi. Ali, očekujemo da se to na čemu se radi i realizuje - dodaje on.
Sokol naglašava šta bi bio pogrešan pristup Podgorice u pregovorima sa Zagrebom.
- Mislim da dio vladajuće koalicije računa: mi ćemo Hrvatsku zavlačiti, nećemo riješiti ništa, onda ćemo zaključiti pregovore i tada će ostale države EU napraviti pritisak na Zagreb da, bez ispunjenja bilo čega, na kraju da zeleno svjetlo. To, na šta neki računaju, tako neće ići - izričit je Sokol.
Zahtjeve Hrvatske smatra "realnim i suvislim" i ni na koji način uperenim protiv Crne Gore.
Tomislav Sokol ocjenjuje da stavovi predsjednika Jakova Milatovića o granici na Prevlaci nijesu konstruktivni, teško mu je da procijeni razloge zbog kojih je tako nastupio, ali je uvjeren da od njih neće biti ništa.
Gost DRV govorio je i o slici o Crnoj Gori kao visoko kriminalizovanoj državi, koja je u Briselu dugo stvarana. Napominje da su to problemi koji tište mnoge zemlje pa, i dalje, i Crnu Goru. Pominje fenomen "Medenog" i, uz ogradu da ne može znati je li tačno ono što on iznosi, dodaje da "ako je pola toga tačno, onda je to strašno".
- To je sve jako čudno. Ali, kad se sve to stavi u određeni kontekst, puno je pitanja: kakva je odista situacija u Crnoj Gori, koliko je i dalje uticaj srpskih službi i njihovih kriminalnih i kojekakvih krugova... To su stvari koje i te kako izazivaju zabrinutost. I koje se, takođe, prate. Zato kažem, kad govorimo o pitanjima kriminala, rekao bih da smo jako daleko od toga da Crna Gora bude nekakva nova Švajcarska ili nešto slično - navodi Sokol.
Govorio je i o odnosu prema kritičkim glasilima koji je daleko od evropskih standarda u poštovanju slobode medija.
- Činjenica je da se pokušava procrnogorske medije kriminalizovati i povezati sa kojekakvim krugovima. To je nešto što je vrlo problematično. Iz onoga što sam ja vidio, te stvari djeluju vrlo nategnute, problematične i upitne. A da biste medije tretirali na takav način, morate imati jake dokaze. Ako nemate dokaze, ako su sve to tumačenja nekih poruka, onda tu treba biti jako oprezan i suzdržavati se od postupanja samo na temelju toga - kaže Sokol.
Dodaje da se u Briselu o tome sve više govori i da je svijest o tom problemu "sve veća i veća"! U tom je kontekstu naročito prepoznata uloga Demokrata i, zbog njihove zloupotrebe sigurnosnog sektora, "to sve skupa jako loše izgleda".
Hrvatski europarlamentarac je saglasan da nije neophodno da u Briselu do te mjere žmure na kršenje evropskih vrijednosti u Crnoj Gori, makar to bilo iz najplemenitijih pobuda.