<article>Poslanik Evrope sad Gordan Stojović naglasio je kako je saglasan sa stavom princa Nikole Petrovića kako je uklanjanje termina 'aneksija' iz zakona neprihvatljivo i opasno.Stojović smastra kako je posrijedi pokušaj revizije istorije Crne Gore.- Aneksija Crne Gore iz 1918. godine je istorijska činjenica, potvrđena brojnim domaćim i međunarodnim izvorima. Ne može se brisati političkom voljom ili administrativnim izmjenama - kaže on.Pokušaji da se ta odrednica ukloni, dodaje Stojović, direktan su udar na istinu, državno dostojanstvo i borbu crnogorskog naroda za slobodu i nezavisnost.- Istina o aneksiji mora biti zapisana, jer narod koji pristaje na zaborav sopstvene istorije - pristaje i na gubitak svog identiteta - zaključio je on.</article>

Poslanik Evrope sad Gordan Stojović naglasio je kako je saglasan sa stavom princa Nikole Petrovića kako je uklanjanje termina 'aneksija' iz zakona neprihvatljivo i opasno.
Stojović smastra kako je posrijedi pokušaj revizije istorije Crne Gore.
- Aneksija Crne Gore iz 1918. godine je istorijska činjenica, potvrđena brojnim domaćim i međunarodnim izvorima. Ne može se brisati političkom voljom ili administrativnim izmjenama - kaže on.
Pokušaji da se ta odrednica ukloni, dodaje Stojović, direktan su udar na istinu, državno dostojanstvo i borbu crnogorskog naroda za slobodu i nezavisnost.
- Istina o aneksiji mora biti zapisana, jer narod koji pristaje na zaborav sopstvene istorije - pristaje i na gubitak svog identiteta - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Gordan Stojović

Aneksija 1918.

Politika

Stojović: Aneksija Crne Gore iz 1918. je istorijska činjenica

Iz Uprave policije je saopšteno da tokom njihovog današnjeg postupanja u Botunu nijesu privođeni maloljetnici.
- Tokom današnjeg postupanja službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, među licima koja su dovedena, kao i među licima od kojih su prikupljena obavještenja, nije bilo maloljetnih lica, suprotno navodima koji su se pojavili u pojedinim medijima - naveli su u policiji.
Oni su prethodno saopštili da su u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica dovedene 54 osobe koje su se danas okupile u Botunu protiveći se postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, i u službene prostorije doveli 54 lica, koja su danas onemogućila službenicima Komunalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije - kazali su u policiji.
Oni su, nakon prikupljanja obavještenja na okolnosti događaja pušteni bez zadržavanja.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prikupili obavještenja od svih ranije dovedenih lica, koja su danas onemogućila službenicima Komunalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije. Sva lica su puštena bez zadržavanja - saopšteno je iz Uprave policije.
Dodali su da je poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević svojevoljno napustio policijsko vozilo za grupni prevoz lica u koje je prethodno, na isti način, samoinicijativno ušao.

UP: Maloljetnici u Botunu nijesu privođeni

Istoričar Adnan Prekić reagovao je na mreži X povodom medijskog istupa princa Nikole Petrovića Njegoša koji je saopštio da je uklanjanje termina "aneksija" iz Zakon o statusu nasljednika Dinastije neprihvatljivo i da bi to predstavljalo pokušaj revizije istorije Crne Gore.
- Tužno, ali poučno! Ovako završava svaki pokušaj stvaranja "bolje Crne Gore" uz podršku baštinika ideja Podgoričke skupštine i Marka Dakovića - naglasio je on.
Smatra da je princ Nikola je izgubio legitimitet.
- Povlačenje i imenovanje princa Borisa za nasljednika je jedini ispravan potez - zaključio je Prekić na X-u.

Prekić: Princ Nikola izgubio legitimitet, imenovanje princa Borisa za nasljednika jedini ispravan potez

Turska i Španija potpisale su ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura prema kojem će špansko ratno vazduhoplovstvo od 2028. godine nabaviti 30 lakih školskih mlaznih aviona od kompanije Turkish Aerospace Industries, saopštila je danas turska uprava za odbrambenu industriju.
Turska kompanija i Airbus potpisali su sporazum o saradnji u julu, u okviru pregovora o ovoj nabavci. Konačni ugovor predstavlja prvu prodaju školskog aviona HURJET u inostranstvo.
Turkish Aerospace Industries će izvoziti avione HURJET u periodu od 2028. do 2036. godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da će sporazum otvoriti prostor za dublju saradnju u oblasti odbrambene industrije između NATO saveznica Turske i Španije.
- Ovaj sporazum je izvozni paket visoke dodate vrijednosti i višedimenzionalnog karaktera u oblasti odbrambene industrije - izjavio je predsjednik uprave, Haluk Gorgun.
On je kazao da ugovor obuhvata izvoz aviona HURJET, integrisani sistem obuke, infrastrukturu za održavanje i dugoročnu operativnu podršku.
Posljednjih godina Turska je značajno unaprijedila svoju odbrambenu industriju i smanjila zavisnost od stranih dobavljača. Trenutno radi na proizvodnji svog prvog domaćeg borbenog aviona KAAN, kao i na sistemu protivvazdušne odbrane nazvanom „Čelična kupola“.

Turska i Španija potpisale ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura za 30 školskih aviona

Vlada Crne Gore je 29. decembra 2025. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila niz važnih odluka iz oblasti zdravstva, urbanizma, infrastrukture, finansija, poljoprivrede i bezbjednosti.
U okviru najznačajnijih odluka, Vlada je utvrdila Predlog zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čime se nastavlja reforma zdravstvenog sistema. Usvojen je i Predlog granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kao i predlog odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima u zdravstvu.
Takođe, Vlada je podržala raspisivanje posebnog postupka zapošljavanja 514 policijskih službenika, utvrdila više zakona iz oblasti poreske i finansijske regulative, te donijela više urbanističkih odluka za Podgoricu, uključujući Lokalnu studiju lokacije “Central business district” i Detaljni urbanistički plan “Drač – Vatrogasni dom”.
Među infrastrukturnim odlukama posebno se izdvaja utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute, kao i odluka o saglasnosti za izvođenje pripremnih radova na projektu „Izgradnja bulevara Velje brdo“.
U nastavku je pregled svih odluka:
<h3>Zakoni i propisi iz oblasti zdravstva, socijalne i ekonomske politike</h3>
Vlada je odlučila o:
<ol>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invaliditetom, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija*, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, s izvještajem sa javne rasprave</li>
 <li>&nbsp;Predlogu odluke o dodatku na osnovnu zaradu u zdravstvu</li>
 <li>&nbsp;Predlogu granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost</li>
 <li>&nbsp;Programu prevencije i kontrole malignih bolesti 2026–2028, sa akcionim planom</li>
</ol>
<h3>Urbanizam, prostorno planiranje i državna imovina</h3>
Odluke se odnose na: 
 6. Izmjenu Uredbe o povjeravanju poslova MORT-u, JP Morsko dobro i JP Nacionalni parkovi 
 7. Donošenje Lokalne studije lokacije „Central business district“, Podgorica 
 8. Donošenje DUP-a „Drač – Vatrogasni dom“, Podgorica 
 9. Izmjena odluke o imenovanju Savjeta za reviziju planskih dokumenata
<h3>Infrastruktura, imovina i eksproprijacija</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju u KO Dobra Voda, KO Pečurice, KO Leskovac i KO Krute Vladimirske radi rekonstrukcije puta Bar–Kamenički most–Krute</li>
 <li>&nbsp;Davanje saglasnosti Opštini Pljevlja za otuđenje nepokretnosti</li>
 <li>&nbsp;Saglasnost za izvođenje pripremnih radova za „Izgradnju bulevara Velje brdo“</li>
</ol>
<h3>Finansije, poljoprivreda, tržište i digitalni razvoj</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Informacija o statusu upravljanja nacionalnim internet domenom „.me“</li>
 <li>&nbsp;Avansna isplata 442.575,75 eura za decembarsku podršku mjeri 1.1.2 – tržišna proizvodnja mlijeka</li>
 <li>&nbsp;Preusmjeravanje sredstava sa Kabineta predsjednika Vlade na Ministarstvo vanjskih poslova</li>
</ol>
<h3>Bezbjednost i kadrovska pitanja</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Saglasnost za pokretanje posebnog postupka zapošljavanja za 514 policijskih službenika 
 38.1. Predlog za postavljenje direktora Uprave policije 
 38.2. Prestank dužnosti v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode 
 38.3. Određivanje v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode</li>
</ol>
<h3>Međunarodne aktivnosti i protokol</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Platforma za učešće premijera Milojka Spajića na Novogodišnjem koncertu Bečke filharmonije</li>
 <li>&nbsp;Platforma za posjetu ministra Vladimira Jokovića Njemačkoj i učešće na GFFA 2026</li>
</ol>
<h3>Ostale odluke</h3>
<ol>
 <li>&nbsp;Kopredsjedavajući Zajedničkim upravnim odborom Fonda za ubrzani razvoj</li>
 <li>&nbsp;Ponovno raspisivanje konkursa za idejno rješenje vizuelnog identiteta povodom 20 godina nezavisnosti</li>
 <li>&nbsp;Izvještaj o radu međuresorske radne grupe za 2025.</li>
 <li>&nbsp;Povlačenje amandmana Vlade na Predlog zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4882/2)</li>
 <li>&nbsp;Izmjena Zaključka Vlade (11-011/25-4728/3) 
 27–35. Mišljenja na više predloga zakona i amandmana iz oblasti socijalnog stanovanja, poreske politike, zaštite prirode, zdravstva i kontrole supstanci</li>
</ol>

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Stojović: Aneksija Crne Gore iz 1918. je istorijska činjenica

Tagovi

UP: Maloljetnici u Botunu nijesu privođeni

Prekić: Princ Nikola izgubio legitimitet, imenovanje princa Borisa za nasljednika jedini ispravan potez

Turska i Španija potpisale ugovor vrijedan 2,6 milijardi eura za 30 školskih aviona

Vlada usvojila ključne zakone iz zdravstva i urbanizma, odobrila eksproprijaciju za put Bar–Kamenički most–Krute i zapošljavanje 514 policijskih službenika

PRATITE TVe UŽIVO