Poslanik Evrope sad Gordan Stojović naglasio je kako je saglasan sa stavom princa Nikole Petrovića kako je uklanjanje termina 'aneksija' iz zakona neprihvatljivo i opasno.
Stojović smastra kako je posrijedi pokušaj revizije istorije Crne Gore.
- Aneksija Crne Gore iz 1918. godine je istorijska činjenica, potvrđena brojnim domaćim i međunarodnim izvorima. Ne može se brisati političkom voljom ili administrativnim izmjenama - kaže on.
Pokušaji da se ta odrednica ukloni, dodaje Stojović, direktan su udar na istinu, državno dostojanstvo i borbu crnogorskog naroda za slobodu i nezavisnost.
- Istina o aneksiji mora biti zapisana, jer narod koji pristaje na zaborav sopstvene istorije - pristaje i na gubitak svog identiteta - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stojović: Aneksija Crne Gore iz 1918. je istorijska činjenica

Nova srpska demokratija (NSD) je stranka koja baštini takozvane vrijednosti kolaboracije iz Drugog svjetskog rata, onih koji su sarađivali sa fašistima - ocijenio je predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.Balša Božović.
On je, u izjavi za Antenu M, naglasio da je svako pomirenje &nbsp;njihovom narativu spin da se pomire žrtva i dželat.
- Mislim da je to samo još jedna provokacija. I ona je smišljena iz iste kuhinje iz koje i PES predlaže brisanje riječi nasilne, SNP sa njihovim prijedlogom o ujedinjenju i s druge strane Vučurović iz NSD-a, koji govori da treba sve to da se izbriše i da se to ne pominje, a sve u duhu pomerenja. Ne. Desila se jedna nasilna aneksija, anšlus, gdje je jedna vojska okupirala drugu državu - naveo je Božović.
Mogu, kaže, oni da je nazivaju bratskom - ali nijedna bratska to ne bi uradila.
- Ukinula je državu Crnu Goru, protivpravno smjenila njenu dinastiju i njen ustavni poredak. Napravila jednu lažnu skupštinu, koju se danas ne bi libio ni Mandić i to društvo ponovo da naprave, i od Crne Gore napravili Srbiju - istakao je Božović.
Božović smatra da je ovo samo još jedna provokacija koja se dešava da bi se društvo u Crnoj Gori podijelilo.
- Dakle, svako pomirenje je zapravo podjela i, s druge strane, mislim da je to u duhu onoga što se u Beogradu odavno obećava na raznim mjestima oko kabineta predsjednika Srbije. Dakle, da Crna Gora ne može da izađe iz srpskog zagrljaja, odnosno velikosrpskog zagrljaja i to je nešto što se svakodnevno dešava. To rade i Mandić, i Vučurović, i Knežević, i Joković i mnogi drugi. Mislim da će tih pritisaka da bude u narednom periodu još više, baš kao što je Krivokopić najavio kapelu itd. Dakle, sijaće se te stvari koje će praviti tenzije u crnogorskom društvu da bi se Crna Gora sklonila iz evropskog zagrljaja i vratila u što jači velikosrpski zagrljaj - smatra Božović.
Od crnogorskog društva zavisi, zaključuje Božović, da li će se oduprijeti zagrljaju u kom ne želi da bude ili ne.

500x500

Božović: Mandić se ne bi libio ni danas da organizuje lažnu skupštinu iz 1918, biće još pritisaka da se Crna Gora skloni iz evropskog zagrljaja

Ovaj pokušaj nije samo negiranje činjenica, već i duboko vrijeđanje državnog dostojanstva i antifašističke tradicije Crne Gore - poručio je &nbsp;generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić osvrnuvši se na amandman poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) kojim se pokušava zamijeniti istorijska istina o nasilnoj aneksiji Crne Gore 1918. godine eufemizmom o navodnom „ujedinjenju“.
On cijeni da ovaj amandman, podnijet na Predlog zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, predstavlja opasan pokušaj da se istorijski falsifikati ozvaniče kroz zakon i da se poništi stoljetna borba Crne Gore za slobodu i državnost.
- Takav pokušaj nije samo negiranje činjenica, već i duboko vrijeđanje državnog dostojanstva i antifašističke tradicije Crne Gore. Podsjećamo da su odluke tzv. Podgoričke skupštine donesene pod okupacijom i bez volje legitimnih predstavnika crnogorskog naroda, što je potvrđeno u brojnim domaćim i međunarodnim dokumentima - naveo je on.
Crna Gora je 1918. godine, kako je konstatovao, ukinuta nasiljem, prijetnjama i represijom, a hiljade njenih građana su platile životom otpor tom činu.
- Takva istorijska istina ne može se prekrajati političkim amandmanima, niti relativizovati u ime tobožnjeg „zajedništva“ - ukazao je Bukilić.
Savez patriota Crne Gore smatra, podvlači on, da je svaka inicijativa koja vodi ka brisanju termina ,,nasilna aneksija" - udar na istorijsko pamćenje, identitet i suverenitet naše države.
- Crna Gora se u 21. vijeku mora temeljiti na istini, poštovanju svoje državnosti i na principima antifašizma i slobode, a ne na pokušajima da se opravdaju nepravde iz prošlosti - poručuje Bukilić.
Savez patriota poziva sve poslanike Skupštine Crne Gore, bez obzira na političke razlike, da ne podrže ovaj amandman i pokažu odgovornost prema državi, njenim temeljima i istorijskoj istini.
- Naša obaveza je da čuvamo istinu o Crnoj Gori, jer bez istine nema ni dostojanstva, ni budućnosti - zaključio je Bukilić.

Bukilić: SNP pokušava oprati istoriju - Crna Gora neće zaboraviti 1918

Mladi ljudi iz SNP-a govore o ujedinjenju 1918. godine, pokazuju da nijesu baš učili istoriju, žive u državi koju očigledno ne vole, ali im ne smeta da u toj državi budu poslanici, ministri i ambasadori, da putuju, imaju enormne zarade , koriste službene automobile- rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, profesorica Biotehničkog fakulteta i poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović.
Ne iznenađuju, kaže Despotović, inicijative koje dolaze iz vladajuće većine, pa tako ni amandman da se iz Zakona o dinastiji Petrović izbriše riječ aneksija i zamijeni formulacijom ujedinjenje Crne Gore i Srbije, jer, podsjeća ona, inicijator SNP koji je oduvijek protiv nezavisnosti Države Crne Gore.&nbsp;
- Period do 2020.godine je bio period kada su se oni borili ne protiv korupcije, kriminala, borbe za bolji život građana i ne znam kakve su to još bile njihove parole, nego se očigledno iza toga krila ova namjera da se Crna Gora obesmisli, da prestane da postoji ito je ono što je njihova želja, a pokazuju i amandmanima. Nažalost, ti mladi koji su iznikli iz SNP-a, koji je 2006.godine bio protiv nezavisnosti, nastavljaju tu politiku i oni govore o ujedinjenju 1918.godine, a meni je žao što nijesu bolje učili lekcije iz istorije, još bi mnogo toga trebali pročitati. Prosto mi je nevjerovatno, mislim da ni na svijetu to nigdje ne postoji, da ne volite državu u kojoj živite, u državi za koju nijeste glasali, ali vam ne smeta da u toj državi budete ministri, poslanici, ambasadori, da putujete, primate izvanredne plate, koristite službena auta i vama to ne odgovara i vi hoćete da kažete da ta država je 1918.godine ujedinjena onako iz ljubavi, voljom naroda - rekla je Despotović.
Profesorica Despotović se pita kako je moguće da neko ko baštini takva uvjerenja može uopšte primati prinadležnosti Crne Gore, jer je više nego očigledno da ne vole što postoji Crna Gora.&nbsp;
Dodaje i da će opozicija svakako zauzeti stav i imati adekvatan odgovor na inicijativu SNP-a, ali je i jednako važno da se takvom inicijativom pozabave i institucije.
- Nažalost ne postoji institucija koja će da reaguje, oni ne smiju da reaguju, zato što je pop Backović jasno rekao da institucije moraju raditi onako kako oni kažu, jer su ih oni doveli na vlast. Je li to čovjek jasno rekao, je li neko reagovao od strane vladajuće većine da kaže da to nije tačno, ja nijesam čula, možda vi jeste, ja nijesam. Očigledno je da imamo crkvu kao značajan partijski organ koji je i kadrirao i vodio procese posljednjih pola decenije, a ako se sjećate i prva vlada formirana je u manastiru Ostrog - zaključila je Despotović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E&nbsp;

Despotović: Mladi ljudi iz SNP-a primaju prinadležnosti države, iako bi voljeli da ta država ne postoji i ne vole je

Poslanici SNP-a, Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, podnijeli su amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“, saopšteno je iz te partije.
Kako je navedeno iz SNP-a, ovim amandmanom žele da se precizno i istorijski tačno iskaže suština događaja iz 1918. godine – da nije riječ o aneksiji, već o ujedinjenju koje je proizašlo iz volje naroda i težnje za zajedništvom.
- Ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo je složen, ali duboko opravdan istorijski proces, utemeljen na viševjekovnoj borbi za slobodu i jedinstvo južnoslovenskih naroda. To je bio trenutak u kojem su se ostvarile višegeneracijske aspiracije naroda Crne Gore da dijeli zajedničku državnost sa Srbijom, sa kojom nas vežu zajednički korijeni, vjera, jezik i tradicija- kažu oni.
Tvrde i da brojni istorijski dokumenti i sporazumi o vojnoj i političkoj saradnji između Crne Gore i Srbije svjedoče da je ideja ujedinjenja bila prirodan ishod istorijskog puta dvaju bratskih naroda.
- Stoga, smatramo da je neophodno da zakonski tekstovi budu oslobođeni ideološki obojenih formulacija. Naš cilj je da istina o 1918. godini bude predstavljena dostojanstveno, u duhu istorijske istine i narodnog jedinstva. Ujedinjenje Crne Gore i Srbije nije bilo čin prisile, već izraz slobodarske volje naroda koji je tada, kao i kroz vjekove, težio zajedničkoj budućnosti u miru, bratstvu i slobodi- zaključili su u saopštenju.

Poslanici SNP-a podnijeli amandman: Traže da umjesto „nasilne aneksije države“ stoji formulacija „ujedinjenje Crne Gore i Srbije“

Komisija za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac nije zasijedala od 2020. godine - izjavila je minstarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini Crne Gore tvrdeći da to tijelo nije radilo svoj posao.
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić ranije.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcdnk-naprasno-iskljuceno-iz-komisije-za-dodjelu-statusa-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-proces-neregularan-i-jer-nijesu-radili-u-punom-sastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje - tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.
- Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine - trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status - navela je Vujović.
Komisija se, kaže, sastajala tri puta.
- Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja - tvrdi Vujović.
Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.
Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 - digitalno društvo i mediji.
<h2>„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“</h2>
U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.
- Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju - da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti - navela je Vujović.
Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.
<h2>Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.</h2>
Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? - upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.
Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.
- A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite - dodao je Nikolić.
<h2>Neodgovorni odnos i devastacija baštine</h2>
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.
- U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu – istakao je Huter.
Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.
- Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi – ocijenio je Huter.
On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.
- Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika - upitao je on ministarku Vujović.
<h2>Vujović: Promptno smo reagovali</h2>
Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.
- Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu - istakla je ona.
Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.
Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.
- Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku - tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka? - upitao je on.
Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.
- Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu - dodala je Vujović.

Vujović: Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku na trećoj sjednici nije iskazao sumnju u regularnost ili problematizovao glasanje

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Mensuda Kelešture zvanog "Keli" i Hazima Jašarevića zvanog "Šimek" zbog zločina nad civilima hrvatske nacionalnosti u Vitezu 1993. godine.
Tužilaštvo ih tereti da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u svojstvu komandira ARBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.
Kelešturu kao komandira 325. brdske brigade ARBiH i Jašarevića kao komandira Brigadne artiljerijske grupe iste brigade Tužilaštvo tereti za granatiranje civila u Vitezu tokom juna 1993. godine.
U artiljerijskom napadu na dječije igralište poginulo je osmoro djece, a ranjeno petoro.
- Optuženi su da su učestvovali u artiljerijskom napadu na civilne objekte nastanjene stanovništvom hrvatske nacionalnosti, uslijed čega je nakon dejstvovanja minobacača 120 mm, od eksplozije granate na dječjem igralištu, smrtno stradalo osmoro djece hrvatske nacionalnosti, od kojih je petoro ubijeno odmah te još troje ubrzo preminulo od posljedica ranjavanja, a ranjeno petoro djece koja su se nalazila na igralištu - navodi se u saopštenju.
Najmlađa žrtva je imala 12, a najstarija 18 godina. Stradanje djece u Vitezu do sada nije bilo dio nijedne optužnice, niti presude pred domaćim pravosuđem ili Haškim tribunalom.
Optuženi se terete za krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 173. Krivičnog zakona BiH.

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za ubistvo osmoro djece u Vitezu 1993.

Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
IZ VDT-a reaguju na prezentovane <a href="https://etv.me/drustvo/cemi-gotovo-60-odsto-gradana-nema-povjerenje-u-pravosude">rezultate</a> istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore Centra za monitoring i istraživanje - CeMI.&nbsp;
- Podsjećamo da prema Istraživanju o percepciji Državnog tužilaštva, sprovedenog uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, u oktobru ove godine, Vrhovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo i dalje ostaju institucije kojima građani najviše vjeruju - navode u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, povjerenje u rad Specijalnog državnog tužilaštva ima čak 61,8 odsto ispitanika i Vrhovnom državnom tužilaštvu u istom periodu vjeruje 60,5 odsto ispitanika što potvrđuje kontinuitet povjerenja građana u rad Državnog tužilaštva.
- Prema istom istraživanju, 54,3 odsto ispitanika smatra da se u 2025.godini Državno tužilaštvo uspješno bori sa korupcijom i organizovan kriminalom,dok je u 2021.godini taj stav dijelilo svega 31,8 odsto ispitanika. Takođe,Regionalno istraživanje pravosuđa Svjetske banke za 2025. godinu potvrđuje poziciju Državnog tužilaštva Crne Gore kao jedne od najstabilnijih i najprifesionalnijih institucija u pravosudnom sistemu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povjerenje građana u pravosudni sistem ostaje stabilno i relativno visoko, uz blag pad sa 59 odsto na 55 odsto u odnosu na 2020. godinu - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se zaključuje, rezultati Državnog tužilaštva Crne Gore u borbi pritv kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, su prepoznati u crnogorskom društvu u ovoj godin baš kao što su prepoznati i izvan Crne Gore od strane Evropske komisije i drugih meðunarodnih subjekata, a kako je to javno istaknuto u više navrata i u odgovarajućim izvještajima.

VDT reagovalo na nalaze CeMI-ja: Više od 60 odsto građana ima povjerenje u Državno tužilaštvo

Sjedinjene Američke Države su u utorak ukinule sankcije Aleksandri Buriko, bivšoj finansijskoj direktorici državnog ruskog Sberbanka, prema objavi na sajtu Ministarstva finansija SAD.
Buriko je bila među grupom visokih rukovodilaca i članova odbora koji su podnijeli ostavke u Sberbanku, koji je bio pod sankcijama Zapada, ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Ministarstvo finansija je u maju 2022. godine uvelo sankcije Buriko kao dio akcije usmjerene protiv „pojedinaca i entiteta ključnih za sposobnost Rusije da vodi rat protiv Ukrajine“, uključujući, kako je tada navedeno, osam sadašnjih i bivših visokih rukovodilaca Sberbanka.
Sberbank, najveća ruska banka, pogođen je sankcijama SAD u aprilu 2022. godine, nakon što je Rusija u februaru te godine započela punu invaziju na Ukrajinu.
Buriko je u decembru 2024. godine podnijela tužbu Ministarstvu finansija u federalnom sudu u Vašingtonu, tvrdeći da je prekinula veze sa Sberbankom nekoliko dana nakon što je banka sankcionisana i da je njeno dalje uključivanje na listu sankcionisanih bilo nezakonito. Tužba je i dalje u toku.
Buriko i američka vlada su ove godine više puta u sudskim dokumentima navodili da su u pregovorima da riješe ovaj slučaj.
Ministarstvo finansija nije imalo trenutni komentar na ukidanje sankcija Buriko u utorak.

SAD ukinule sankcije bivšoj izvršnoj direktorki Sberbanka Aleksandri Buriko

Vlada se uvijek vodi državnim interesima, a ne politikanstvom, poručio je premijer Milojko Spajić dodajući da je početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u najboljem interesu cijele Crne Gore.
Spajić je, komentarišući najave lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića o izlasku iz Vlade nakon današnje akcije policije u Botunu, kazao da se Vlada ne vodi dnevno političkim temama.
- Uvijek smo se vodili državnim interesima, a ne politikanstvom i dnevno političkim temama. Jasno je da je najbitnije zdravlje građana, životna sredina koja mora da se očuva - kazao je Spajić novinarima u Skupštini nakon premijerskog sata.
On je rekao da su imali razgovore sa građanima Botuna, i to na više nivoa.
- Čuli smo njihovu zabrinutost i na to smo odgovorili ponudama, prvo Vlade, potom i gradonačelnika koji je tu ponudu pojačao sa pitanjima od lokalno-životnog interesa. Mislim da je ovo u najboljem interesu građana Botuna, Zete, Podgorice i čitave Crne Gore - kazao je Spajić.&nbsp;
On je pozvao na spuštanje tenzija.
- Molio bih da svi spustimo tenzije i da prvo očistimo crveni mulj, kako smo obećali, koji je napravio veliku štetu građanima. Ova Vlada je odlučila da zajedno sa Svjetskom bankom stane na kraj takvom ponašanju i garantujemo građanima Botuna da ćemo očistiti crveni mulj do kraja - poručio je Spajić.&nbsp;
Upitan koji je najbolji način za rješavanje najavljene blokade u Zeti sjutra, kazao da je razgovor rješenje.

Spajić nakon premijerskog sata: Vodimo se državnim interesima, a ne politikanstvom

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva prijavljeno je da je u selu Markovići, opština Budva, pronađeno beživotno tijelo lica koje je identifikovano kao S.M. iz Budve, saopšteno je iz Uprave policije,
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica- navodi se u saoptšenju,
U toku su uviđajne mjere i radnje a po prikupljanju više informacija javnost će biti obaviještena.

Budva: U selu Markovići pronađeno tijelo muškarca

Uprava policije upozorava na mejlove lažnog sadržaja, u čijem je potpisu “v.d. pomoćnika direktora Uprave policije Lazar Šćepanović”.&nbsp;
Kako se ističe u saopštenju, riječ o zvaničnoj mejl adresi Uprave policije, pa samim tim ni o dopisu direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
- Dakle, riječ je o sličnoj mejl poruci koja je i ranije upućivana većem broju građana, a mejlovi slične sadržine su u prethodnom periodu upućivani i građanima država u regionu u čijem bi se sadržaju nalazili navodi o navodnom pokretanju sudskog postupka, a koji su lažno upućeni u ime visokih policijskih funkcionera - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, izvršenom analizom predmetnog mejla od strane službenika Sektora za borbu protiv kriminala, utvrđeno je da je riječ o spam email poruci, u kojoj nije identifikovan maliciozni sadržaj u smislu postojanja phishing URL linka, malware i slično.
- Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, preduzimaju mjere i radnje na identifikaciji lica koja upućuju sporne mejlove, te apeluju na građane i primaoce mejla opisane sadržine da na iste ne odgovaraju i ne otvaraju prilog koji potencijalno može biti malicioznog sadržaja, te preporučujemo da se nakon prijema navedeni mejl obriše i zabrani prijem sa iste adrese - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Policija upozorava na lažne mejlove potpisane imenom direktora UP Lazara Šćepanovića

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je usvojio zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Postupak je pokrenut po tužbi Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu. Tom odlukom nagrada je dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je osporio odluku tvrdeći da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, čime je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.
Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljenu, navodeći da odluka o dodjeli nagrade nije upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca.
Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke, tvrdeći da je došlo do povrede materijalnog prava i pravila upravnog postupka.
Vrhovni sud je u obrazloženju presude naveo da se zaključak Upravnog suda ne može smatrati pravilnim. Sud je podsjetio da je dodjela Trinaestojulske nagrade zasnovana na javnom pozivu, što predstavlja konkursni postupak – poseban vid javnog obećanja nagrade. U takvom postupku, učesnici imaju pravo da traže poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i zakonom.
Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da pojedinačna ranija odluka ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje Vrhovnog suda da preispituje i mijenja pravne stavove u cilju osiguranja jedinstvene i pravilne primjene prava.
Vrhovni sud je, imajući sve navedeno u vidu, ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak. Saopštenje je izdato iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Tag: aneksija-1918