Uljarević: Otvorene liste bi bile demokratski iskorak, nijesam sigurna da će partije pristati da sijeku granu na kojoj sjede

Mnogo je izvjesnije da se ide korak po korak,  pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Prijedlog raspisivanja referenduma o uvođenju otvorenih lista bi donio benefite, smatra Uljarević, za građane veliki demokratski potencijal, ali se postavlja pitanje, dodaje on, da li bi to rješenje bilo primjenjivo.

Kaže i da će o pitanju izbornih lista upravo odlučivati političke partije, pa nije sigurna da će odjednom pristati da, kako kaže, sijeku granu na kojoj sjede.

- Meni se čini da je mnogo izvjesnije da mi idemo korak po korak, pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu- rekla je Uljarević.

Smatra da je olako pokrenuto pitanje referenduma od strane predsjednika Crne Gore, jer bi njegovo  organizovanje zahtijevalo dugu, inkluzivnu i, kako ističe, stručnu raspravu.

- Trebalo bi da se pripremi javno mnijenje da se odredi oko određenog pitanja, da ne bismo prosto došli u situaciju u kojoj bi to moglo da rezultira nečim kao što je referendum u Botunu, sa čijim rezultatom se teško mogu iznijeti vlasti na nacionalnom nivou, a pitanje je koliko je ono u javnom interesu- istakla je Uljarević.

Na pitanje kako bez suštinskih reformi i sa slabim institucijama zadržati kurs ka EU, Uljarević podsjeća da je zajedničko istraživanje CGO i Instituta Damar pokazalo da bi 64 posto građana željelo da je Crna Gora članica EU, ali isto tako se, kako kaže, iskristalisala petina građana koja je odlučno protiv i povećan je broj neodlučnih, te da građani percipiraju da su institucije slabe, a politička volja za integracijama nije, ističe ona, neupitna.

- Iako je ta poruka velika i snažna ona je u padu kroz naša istraživanja oko 13 - 14 posto za posljednje dvije godine, to pokazuju i relevantna istraživanja  koja je predstavila delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, nasuprot onome što je Evropska komisija predstavila i ja mislim da je to već jedno ozbiljno pitanje kojim bi trebale odgovorne vlasti da se pozabave i da vide kako komuniciraju taj proces. Da li je to u smislu slabosti i potkapacitiranosti institucija, to smo vidjeli kroz naredno pitanje kojim smo pitali građane da li vjeruju da su instititucije sposobne da završe ono što je posao pred nama u 2026. godini, odnosno da zatvore sva preostala pregovaračka poglavlja, vidi se veliki skepticizam u odnosu na to, pa čak i neka vrsta nade da će EU da nam ponovo progleda kroz prste kako bi to moglo da se na neki način okonča. Da bi taj put bio kredibilan institucije moraju konačno da se okrenu ka onome što su reformski procesi, oni su jasno zacrtani u Reformskoj agendi, za to postoje sredstva, Evropska unija je spremna da uloži, ali mi nažalost nemamo  neupitnu političku volju, nemamo one političare koji su spremni da ponešto i žrtvuju na tom putu, kako bi mi svoje društvo uredili, upristojili i kako bi ispunili taj minimum standarda- naglasila je Uljarević.

Poručuje i da evropske integracije nijesu spoljno politicko pitanje, već pitanje vrijednosti i standarda, kvaliteta pravosudnog sistema, ali i pitanje, dodaje ona, kako institucije djeluju u odnosu na građane, da li su selektivne ili ne. 

 Komentarišući odluku Vlade da zabrani nostrifikaciju diploma sa Megatrenda, ona pojašnjava da se takva odluka odnosi na pokušaje nostrifikacije od trenutka stupanja te odluke na snagu, što je, kako kaže, dobro, ali ne i onih koje su već nostrifikovane.

Dodaje da je neophodno provjeriti i one koji donose različite odluke, te smatra da bi bila dobra poruka da se objavi šta su i kojem roku završili poslanici.

- Dugo se priča o tom univerzitetu kao spornom, kao nekom ko zapravo proizvodi diplome u fiktivnom smislu, ne one iza kojih stoji znanje, već samo zvanje, ali ono što se meni čini mnogo važnijim bi bilo da se napravi jedna temeljna provjera obrazovnih isprava naših najviših zvaničnika, posebno članova i članica Vlade kao i poslanika i poslanica Skupštine Crne Gore- ocijenila je Uljarević.

Nevladine organizacije su pozdravile odluku Savjeta JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” da ta književna nagrada bude oduzeta ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, dok je kažnjen i jedan medij zbog objavljivanja dokumentarnog filma koji relativizuje genocid u Srebrenici, a u tužilaštvo je krenulo sa istražnim  radnjama u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.

Uljarević podsjeća da je u godini koju je obilježio politički indukovan revizionizam je važno što je okončana time što je ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada koju, podsjeća ona, nije dobio zbog kvaliteta književnog djela.

- Dobro je da se Bijelo Polje kao grad od toga distancira, dobro je da se ,,Ratkovićeve večeri poezije od toga distanciraju i da se na taj način spere ljaga i sa Ratkovića koji je nesporno veliki crnogorski pjesnik i da se ta manifestacija otvori za sve one koji su je imajući u vidu tu spornu nagradu i zaobilazili. To je jedna od najboljih stvari koja nam se desila u ovoj godini, a ja se nadam da će ona imati i dalje efekte i da šalje poruku ako smo dovoljno uporni i ako postoje oni koji to razumiju, da možemo ostvariti određene uspjehe- poručila je Uljarević.

Naglašava da za tu odluku nijesu glasale partije vlasti, odnosno Demokrate, DF, niti PES, što je, smatra ona, problem koji će politički indukovan revizionizam preliti i u 2026.godinu.

- Odlična je odluka Agencije za audiovizuelne medijske usluge koja se odnosi na kažnjavanje jedne televizijske stanice i da ona može biti instruktivna i za druge. Konačno ne bih polagala prevelike nade kada je riječ o tužilaštvu, jer tužilaštvo se do sada pokazalo kao jedna snažna brana i odbrana svim tim procesima koji na različite načine podržavaju anti civilizacijske vrijednosti i odbrana vlastia 2020. godine- naglasila je Uljarević.

Osvrćući se na progon medija, urednika i novinara od strane tužilaštva, Uljarević podsjeća da to nije prvi put, ali je uvijek javnost zbunjena jer je nejasno zbog čega se nalaze u tim tužilačkim spisima. 

Podsjeća da je i u slučaju protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića jedan broj urednika i novinara targetiran, što djeluje kao tužilaštvo preuzima ulogu, kako kaže, samoregulatora u novinarskoj profesiji.

- Može da vam se dopada ili ne dopada kako određeni mediji izvještavaju, možete da procjenjujete da li je to profesionalno ili neprofesionalno, ali to nije posao tužilaštva, tužilaštvo treba da određuje biće krivičnog djela i ukoliko to postoji onda je u redu da se i takva lica procesuiraju. Mi do sada nijesmo dobili uvjerljivu argumentaciju da je to tako i onda to zapravo šalje jedan efekat zastrašivanja prema medijima i prema novinarima i urednicima koji bi trebalo valjda da ograniči kritiku prema tužilaštvu i prema drugim institucijama, što nije dobro, to nije karakteristika demokratskog društva i ja vjerujem da će ti slučajevi biti zabilježeni i u međunarodnim izvještajima koji se odnose na slobodu medija- zaključila je Uljarević.