„Veting“: Bezbjednost pod ključem, pravosuđe na nišanu

Da akcija pod kodnim imenom „Značka“ čiji je cilj čišćenje službe od politički nepodobnih policajaca - koju su osmislili ključni ljudi bezbjednosnog sektora - ne ide željenom dinamikom jasno je iz izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Trojica čelnika bezbjednosnog sektora već neko vrijeme gromoglasno rabe termin ,,veting“, sve da bi u javnosti opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom.

-Jasno je svakome ko zna išta o pravu da ne možemo govoriti o vetingu, jer nemamo nijedan propis ili zakon koji bi regulisao kako bi se taj proces odvijao u bezbjednosnom sektoru, odnosno u Upravi policije. Ono čemu svjedočimo nije veting, već politički obračun sa neistomišljenicima, a to nije dobro - kazao je ranije za Televiziju E advokat Veselin Radulović.

Dodaje da nije vidio namjeru funkcionera Demokratske Crne Gore, koji rukovode bezbjednosnim sektorom, ili bilo kakvu najavu da će predložiti u proceduru neki zakon koji bi regulisao postupak vetinga u Upravi policije ili bezbjednosnom sektoru.

BEZ ZAKONSKIH STANDARDA, PO PARTIJSKOJ VOLJI

Pod plaštom „vetinga“ Bečić, Šaranović, Šćepanović i njihov dirigent iz pozadine – ideolog Demokrata Boris Bogdanović - obračunavaju se sa dugogodišnjim službenicima pokretanjem neosnovanih disciplnskih postupaka i upkos tome što Vladina komisija za žalbe poništava suspenzije jer su nezakonite istrajavaju u naumu i donose nova rješenja.

Veting po standardima EU i praksi pojednih država koje su ga sprovodile podrazumijeva sistemski pristup i detaljne provjere javnih funkcionera, rukovodilaca i nosilaca tužilačkih i pravosudnih funkcija kao i nosilaca javnih ovlašćenja što je slučaj sa policijom, vojskom, carinom i inspekcijskim organima.

Na osnovu posebnog zakona se sprovodi veting u kojem se definiše postupak provjera sa precizno naznačenim procedurama zasnovanim na nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. To podrazumijava izbor stručne i nezavisne komisije sa kompetentnim članovima koji će sprovesti veting.

Veting mora biti neselektivan u oblasti u kojoj se sprovodi. Prvo veting moraju proći članovi komisije, a u instituciji u kojoj se sprovodi moraju da ga prođu svi zaposleni - u ovom slučaju kada je policija u pitanju – svi funkcioneri i nosioci policijskih ovlašćenja, počev od direktora do posljednjeg policajca. Veting se sprovodi transparentno i uz poštovanje svih osnovnih ljudskih sloboda i prava. A osnov da se uopšte krene u jedan takav proces je svakako donošenje zakona o vetingu.

NEUGODNA PITANJA 

Da li se akcija ,,Značka“ može nazvati vetingom ili se na osnovu dosadašnjih „rezultata“ može reći da se radi o - klasičnom političkom postupku zloupotrebe policije s ciljem progona neistomišljenika.

Da li je veting kad ministar unutrašnjih poslova formira komisiju za bezbjednosne provjere, formira disciplinsku komisiju i postavlja disciplinskog tužioca na koje nakon izbora ima direktan uticaj? Ili je, možda, veting kad se provjere sprovode na osnovu jednog - člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima koji sadrži elemente diskriminacije – oduzima pravo na odbranu? Kako se može govoriti o zakonitim disciplinskim postupcima, kada se, recimo, zna da je načelnik za antikorupciju Peđa Tanjević pravosnažno osuđivan za koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja... 

Mnogo pitanja na koje čelnici bezbjednosnog sektora ne žele ponuditi makar jedan validan odgovor. 

Ostalo je da se policiji vjeruje na riječ. I da se ne razmatra, ili analizira, zbog čega nije bilo akcije u slučaju Predraga Šukovića. Šef Specijalnog policijskog odjeljena (SPO) nije ispitivan, pozivan na odgovornost ni kada su se otkrili detalji iz afere ,,Plava sveska“ ili kada su Televizija E i Portal ETV objavili podatke o sumnjivim transakcijama u vezi sa kupo-prodajom stanova u Budvi - kada je za svega dva sata ostvarena ekstra-zarada od 80.000 eura...

Nije ispitano kako je i kada veliki broj aktuelnih rukovodilaca u policiji ima kupljenje diplome; da li načelnik policijskog regionalnog centra ,,Sjever“ Haris Đurđević ima moralno pravo da selektivno predlaže bezbjednosne provjere i disciplinske postupke, ako sam ima neprijavljenu imovinu...

Očigledno je da bi malo ko iz vrha bezbjednosnog sektora, baš kao i veliki broj aktivnih starješina bezbjednosnih struktur, mogao da ,,preživi“ sistem vetinga. 

To je još jedan dokaz da je ova priča tek jedan od navodnih razloga da se od policije prije svega stvori partijska vojska poslušnika dvojca Bečić – Bogdanović preko čijih će pripadnika njihova sada već kvazi partija pokušati da zadrži uticaj koji se odavno istopio u biračkom tijelu.

A kad dođe vrijeme da se odgovori moraju dati i položiti računi, jer progonjeni policajci već pišu tužbe, njih će na kraju, kao i obično, platiti građani Crne Gore. Transformiše li se polako Danilo Šaranović u Vesnu Bratić? Znaće se uskoro.

I MANDIĆ BI DA „PROVJETRAVA“

Da apsurdima sa „vetingom“ nema kraja, crnogorska javnost je svjedočila prije samo desetak dana kada se „jahanju“ na ovom terminu pridružio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je „smislio“ da provede veting u pravosuđu do kraja godine.  

- Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine -  poručio je Mandić koji je sve upakovao u dostizanje „visokih standarda koje su dostigle države Evropske unije (EU)“.

Da tragedija bude veća, Mandić je to rekao na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem koji je na ovu bedastoću četničkog vojvode ostao potpuno nijem.

- Tokom razgovora Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine - rekao je Mandić Božoviću, a ovaj stoički oćutao.

Neće biti da Mandić i Božović ne znaju da „provjetravanje“ u pravosuđu, pa i u drugim sektorima poput bezbjednosnog, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, zbog čega je važan međunarodni nadzor procesa, da veting ne smije izazvati blokadu institucija, te da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja" od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu izmijenjenih uslova za starosnu penziju prije nekoliko godina.

Veting jeste radikalan, ali veoma složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.

Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. No, prema stavovima stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.

Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.

Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije, tužioci i ostali koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje sistema od potencijalno korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.

U Albaniji su naprimjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nisu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.

ISKUSTVO ALBANIJE

Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala. 

Glavni izazovi sa kojima se Albanija nosila su bili dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.

Albanija je još tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema. Do danas, dakle ni devet godina poslije, proces još uvijek nije završen. 

U decembru prošle godine završena je incijalna, prva faza vetinga u toj zemlji, tokom koje je urađena procjena 805 nosilaca pravosudnih funkcija. Veting proces u Albaniji, odnosno druga faza provjera, očekuje se da bude završen 2026. godine.

Ako bi iskustvo Albanije primijenili na crnogorsku zbilju, s obzirom da je susjedima bilo potrebno šest godina da okončaju pravosnažno 405 postupaka, to bi moglo značiti da bi i Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih je oko 370.

Dakle, šest godina – nikako šest mjeseci kako bi to želio Mandić.

Osim toga, uvijek je važan i politički kontekst, posebno imajući u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (Milivoje Katnić), mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu.

Prvi korak ka sprovođenju vetinga svakako bi bile neophodne izmjene Ustava i zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce, što uvijek predstavlja i realan rizik od politizacije jer te odluke treba da sprovode Vlada i Skupština. 

Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom, sa angažovanjem eksperata iz međunarodnih organizacija u pripremama izmjena Ustava i zakona. Te nacrte bi bilo neophodno poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, koji bi potom pratiti cijeli proces vetinga ili čak bili neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca, kako je rađeno i u Albaniji.