Veting je najvažniji proces u crnogorskom društvu - proces provjere integriteta, čišćenja sistema od korupcije, kriminala nedozvoljenih uticaja, kompromitovanih kadrova je najvažniji za budućnost ovog društva, jer od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake i otporne institucije koje će garantovati sigurnu budućnost Crne Gore - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. On je, u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića (Demokratska Crna Gora) u okviru Druge posebne sjednice, kazao da je veting zakon. - Veting je obaveza. Ovo što se sprovodi u sektoru bezbjednosti, a i tu je bilo mnogo manipulacija, to piše u zakonu države Crne Gore koji nije usvojio ovaj saziv parlamenta ili ova Vlada, već neka od ranijih, ali očito je trebalo da dođu određeni pojedinci, da se uspostavi sistem i omogući ljudima samo da primjenjuju zakonske mehanizme - istakao je Bečić. Komisija za bezbjednosne provjere, kako dodaje, funkcioniše kao profesionalno tijelo, a inicijative za provjere može da podnese isključivo neposredni starješina, odnosno prvi nadređeni. - Komisija se obraća Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koja ima rok od 90 dana da ostavi pisani izvještaj. Uprava policije ima svoje kontrole. To se upari. Suspenziju ponovo pokreće nesporedni rukovodilac, koji se obraća direktoru Uprave policije, a koji se obraća ministru, koji jedino može uraditi ono što je napisano u zakonu - naveo je Bečić. Ne može se proces vetinga, kako ističe, zaustaviti u sektoru bezbjednosti. - Potreban nam je veting u svim institucijama, a posebno u pravosuđu, jer mi zbog nedovoljnih reformi u okviru pravosuđa i neefikasnih sudskih procesa imamo, s jedne strane, vrlo često i usložnjavanje bezbjednosne situacije jer se puštaju na slobodu oni koji ponovo postaju ili potencijalne žrtve ili izvršioci teških krivičnih djeli ili, s druge strane, pravosnažne presude koje su ključ - rekao je Bečić. Analiza bezbjednosnog sektora, kako dodaje, mora polaziti od tri ključne tačke - zatečenog stanja, izazova u prethodne dvije godine i rezultata reformi koje su ostvarene za manje od 24 mjeseca. Građani, kako je ocijenio, veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, ističući da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”. - Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije - kazao je Bečić i najavio On je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je na potvrđene optužnice i presude protiv bivših visokih funkcionera bezbjednosnih službi. - Rezultati su jasni, a razvoj sektora nastavićemo jednako odlučno. Sistem se obnavlja, jača i nikada više neće biti u službi kriminala - istakao je Bečić. Građani, kako dodaje, svjedoče nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala.&nbsp; - U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno imate udare na narko i duvansku mafiju - istakao je Bečić. Pravda, prema njegovim riječima, nije stigla još do svih, ali nema onih koji su iznad države. Bogdanović je poručio onima sa druge strane zakona da kada država, u formalno-pravnom smislu krene, "kukala vam majka". Momčilo Leković (Demokratska Crna Gpra) pitao je Bečića o povećanim broju saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima, te koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom toga. Bečić je, pored ostalog, kazao kako je u prvih devet mjeseci ove godine po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja uhapšeno 5.600 osoba, odnosno 1.700 više u odnosu na prošlu godinu. Komentarišući nedavna dešavanja kaže da se manipulisalo time što su uhapšeni državljani Turske za koje se ispostavilo da nijesu učestvovali u nedavnom sukobu na Zabjelu.&nbsp; Bečić je istakao kako je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi. - Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu hapse se osobe za koje se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni. Jasno je šta je nadležnost policije, a šta tužioca. I opet su se desile manipulacije - naglasio je Bečić. Ocjenjuju da što god se dešava u Crnoj Gori pokušava se zalijepiti etiketa sektoru bezbjednosti samo zbog rezultata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee" data-rendition-name="original" width="1052" height="588" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Albina Ćemana (Demokratska Crna Gora) kazao da Vlada vodi računa o sjeveru države, te najavio, pored ostalog, zatvaranje nelegalnih deponija. Govoreći o Opštini Rožaje naveo je da je potrebno vrijeme da se kapitalni projekti, za koja su odvojena sredstva, realizuju. - Lokacija Mostina je određena kao privremeno rješenje za odlaganje otpada. Stav je da ta deponija mora biti trajno zatvorena i pitanje odlaganje otpada riješeno - rekao je Ćulafić.&nbsp; Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) pitao je ministra vezano slučaj izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Krsta Radovića, za kojeg je ranije po mišljenju inspekcije utvrđeno da ne ispunjava uslove za tu poziciju, odnosno da li je dobio mišljenje Ministarstva rada u odnosu na žalbu koju je podnio, te u kojoj fazi je predlaganje novog Odbora direktora ovog preduzeća. Ćulafić je odgovorio da nisu upoznati s odlukom ministarstva povodom žalbe Radovića na rješenje inspektora rada, ali to je posljedica njegovog trajnog opredjeljenja da se ne miješa i komentariše rad svojih kolega. Potom je naveo rezultate koje je Radović ostvario u prethodnoj godini, te istakao da preduzeće posluje održivo. Ćulafić je podsjetio da je prijedlog za razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora podnijet 29. maja, odnosno da je resor kojim rukovodi obavio svoj posao.&nbsp; - Većinskom odlukom Vlade taj prijedlog je povučen sa dnevnog reda. Ministarstvo će ponovo uputiti zahtjev o razrješenje i imenovanju nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima ovlašćenim za predlaganje kandidata - rekao je Ćulafić. Mugoša pita što će da se desi ako se utvrdi da je Radović nezakonito na čelu Regionalnog vodovoda i postavlja li se pitanje što će biti s odlukama koje je donosio ako je bio nezakonito na toj funkciji. - Ko će da ponese odgovornost u tom slučaju. U februaru inspektor utvrđuje da je nezakonito, a mi u novembru pričamo da ne znamo je li drugostepeni organ donio odluku. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić u decembru prošle godine podnosi ostavku. Po zakonu za 60 dana mora da se bira novi odbor. U aprilu, šest mjeseci nakon njegove ostavke, predlažete novi odbor koji Vlada ne prihvata. Pet mjeseci nakon toga mi još nemam novi Odbor direktora - istakao je Mugoša. Smatra da je suština politička trgovina, a da se priča o vladavini prava, meritokratiji, sistemu odgovornosti, te da je ovaj slučaj primjer da sve to u našem sistemu ne postoji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7sajycfK6Vg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bečić: Veting najvažniji proces u crnogorskom društvu; Bogdanović: Kada država krene - kukala vam majka

Odbacivanje krivične prijave protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog prevoza privatnog motocikla službenim vozilom iz Slovenije, od strane ODT Podgorica jasno pokazuje ono o čemu se mjesecima govori, da nam je u pravosuđu hitno potreban veting, a što na najbolji način potvrđuje obrazloženje o odbacivanju ove krivične prijave, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković. 
 
Leković smatra da je posebno problematična tvrdnja da Lazarević „nije koristio službene pogodnosti“.&nbsp;
- Kako je moguće da se ovako nešto napiše, kada svjedočenja jasno govore da je upravo on izdao naređenje da se njegov motocikl preveze službenim vozilom i ljudstvom? Ako to nije korišćenje službenih resursa i pogodnosti, onda postaje nejasno šta tužilaštvo uopšte smatra zloupotrebom. Izgleda da ćemo, ovakvom logikom, doći do apsurda da je svaka zloupotreba zapravo &nbsp;„privatna usluga“. Može li se tom logikom onda reći i da je prevoz kokaina školskim brodom Jadran takođe "privatna usluga" - naveo je Leković u saopštenju za javnost. 
 
 
On tvrdi da motocikl bivšeg generala Lazarevića nije imao potrebnu dokumentaciju za izvoz, te se, kaže, radi o švercu koji bi po naručioca bio uspješan da nije bilo hrvatskih carinika. 
 
- Još je apsurdnije objašnjenje tužioca da je „izostala posljedica u vidu pribavljanja koristi, nanošenja štete ili povrede prava drugog“. Pa kud ćete veću posljedicu od bruke koja je pukla pred očima cijele Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta? Zar urušavanje povjerenja u institucije i predstavljanje države kao privatne prćije nekolicine moćnika starog sistema nije ozbiljna šteta? Nije li to neprocjenjiva šteta za ugled i kredibilitet zemlje - pita Leković. 
 
U obrazloženju piše, dodaje Leković, da ODT odbacuje prijavu jer Lazarević „za ovu privatnu svrhu nije koristio pogodnosti koje mu pripadaju kao načelniku Generalštaba, već je "zamolio vozača“.&nbsp;
- Zar se ozbiljno očekuje da građani povjeruju da vozač vojne jedinice može odbiti „zamolnicu“ svog pretpostavljenog generala? Uz dužno poštovanje, to više liči na loš skeč nego na pravno obrazloženje. Ako je to nivo tumačenja zakona u državnom tužilaštvu, onda je jasno zašto je proces vetinga neophodan i tamo. Suština je jednostavna: Lazarević nije privatno zamolio prijatelja da mu pomogne, već je iskoristio funkciju i autoritet za privatne potrebe. Sve drugo je uvreda zdravog razuma i pokušaj da se podmetne farsa umjesto pravde. A kad pravosuđe otvoreno učestvuje u toj farsi, ono više nije čuvar zakona, već njegov saučesnik u kršenju - naveo je Leković. 
 
Smatra da je zbog ovakvih slučajeva Crnoj Gori hitno potreban veting, ne samo u sudovima, već i u tužilaštvu.&nbsp;
- Jer sve dok se ovakvi „argumenti“ pišu u zvaničnim rješenjima, građani će znati da pravda u ovoj zemlji postoji samo na papiru, a ne u praksi - zaključio je Leković.

1250x600

1084x550

Leković: Odbacivanje prijave protiv Lazarevića dokaz da je pravosuđu hitno potreban veting

Privatizacija Telekoma, koja je predstavljala klasičnu otimačinu državnih resursa, najbolje pokazuje zašto crnogorsko pravosuđe mora proći kroz veting i zašto bez jasne političke volje taj proces neće biti moguć, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).&nbsp;
- Odugovlačenje postupaka, zaštita političkih moćnika i konačno zastarijevanje predmeta samo potvrđuju da se pravda u Crnoj Gori i dalje svjesno izbjegava - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
Iz MANS-a su rekli da odnos institucija i servilnost vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema aferama koje imaju potencijal da dožive epilog jasno pokazuju zašto je sprovođenje vetinga neophodno.&nbsp;
“Telekom slučaj, uz dokumentovanu korupciju, odavno je mogao biti rasvijetljen, ali je namjerno razvlačen dok nije izgubio svaki pravni smisao”, smatraju u MANS-u.
Iz MANS-a su podsjetili da ta NVO nije otkrila aferu Telekom tek 2019. godine, kada je podnijeta krivična prijava, već da je ona bila poznata javnosti još od 2011. godine, kada je Mađar Telekom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) platio milionsku kaznu zbog podmićivanja zvaničnika u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.&nbsp;
- Uprkos dostupnim dokazima, domaći tužioci, među njima i Đurđina Nina Ivanović i Dražen Burić, mjesecima su odlagali put u SAD kako bi preuzeli ključnu dokumentaciju američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto odlučne akcije, tužioci su, kako se dodaje, raspravljali ko će preuzeti obavezu odlaska, uz obrazloženja koja su u javnosti tumačena i kao izbjegavanje odgovornosti zbog nepoznavanja engleskog jezika ili straha od onoga što bi tamo mogli da pronađu.
- Kada je dokumentacija konačno stigla, predmet je prešao u ruke tužilaca Saše Čađenovića i Milivoja Katnića, za koje se sumnja da su preuzeli zadatak da odugovlače postupak i na taj način spriječe da se odgovornost ikada utvrdi - smatraju u MANS-u.
Telekom afera, kako su ocijenili, najbolje pokazuje zašto se u pravosuđu mora sprovesti veting – pročišćavanje kompromitovanog kadra na svim nivoima.&nbsp;
- Bez političke volje da se ovaj proces sprovede, slučajevi poput Telekoma će nastaviti da dokazuju da se pravda u Crnoj Gori svjesno izbjegava zarad zaštite pojedinaca na vrhu političke moći - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Upravo zato, pitanje vetinga je, kako se zaključuje, danas pitanje političke odgovornosti vlasti i njihove iskrene spremnosti da raskinu sa praksom nekažnjivosti.

MANS: Telekom afera još jednom pokazuje da je veting jedino rješenje

Nedovoljno promišljeni potezi, posebno za pravosudni sistem Crne Gore, mogu ostaviti nesagledive negativne posljedice i u skladu sa tim, upozorili su iz Organizacije STEGA čija je Redakcija za pravni i politički seistem objavila kraću analizu sa ciljem da objasni šta je to „potpuni veting“, koje su njegove posljedice i šta su alternative.&nbsp;
&nbsp;- Hedžing, bitkoin, veting ... neke od velikih „tema“ koje posljednjih godina „forsiraju“, predstavnici vlasti, koje se završavaju na „dnevno-političkom marketingu“ od kojeg crnogorsko društvo ne samo da ne napreduje, već nastaju ozbiljne krize u pravnoj, ekonomskoj i drugim oblastima- poručili su iz STEGA-a.
Podsjećaju da potpuni veting sudija obuhvata vanredne procjene postojećih pravosudnih kadrova koje imaju za cilj da uklone sa dužnosti pojedince koji nemaju integritet, imaju neprikladne veze, ili zbog nekih drugih pitanja ugrožavaju pravičnost i kredibilitet pravnog sistema.&nbsp;
&nbsp;- Potpuni veting predstavlja izuzetak od načela stalnosti sudske funkcije, ključnog jemstva za očuvanje nezavisnosti pravosuđa u skladu sa praksom Suda u Strazburu. Ovaj postupak podrazumijeva ocjenjivanje sudija i tužilaca na osnovu njihove imovine, prošlosti (uključujući vezu sa osuđivanim i bezbjednosno interesantnim licima) i profesionalne stručnosti. Osim toga, potpuni veting je izuzetak od načela nemiješanja izvršne vlasti u poslove pravosuđa. Zbog svoje intenzivne prirode i mogućnosti da dovede do razrešenja sudija, potpuni veting zahtijeva usvajanje posebnog zakona, kao i izmjene Ustava Crne Gore- napominju iz STEGA-e.
Posljedice potencijalnog potpunog vetinga u pravosudnom sistemu Crne Gore bi bile kratkoročno i dugoročno negativne za zaštitu prava i sloboda građana.
&nbsp;- Prvo, u posljednjim godinama je zainteresovanost za savjetničke, sudijske i tužilačke funkcije u pravosuđu manja prvenstveno zbog velikog pritiska javnosti (političari, mediji, interesne grupe) i nedovoljno dobrih uslova za rad, što je opet odgovornost izvršne vlasti i zakonodavne vlasti. Neopravdano crtanje meta je postao uobičajeni metod borbe političara sa sudijama čije odluke nijesu u skladu sa njihovim interesima- navode iz ove organizacije.
Shodno navedenom, kako dodaju, najbolji studenti koji su tek diplomirali ne nastavljaju svoj pravnički put kroz angažman u pravosuđu, nego biraju druge poslove. I ne samo to, na nekoliko konkursa za poslove u pravosuđu nije bio dovoljan broj prijavljenih, a izvještaji Sudskog i Tužilačkog savjeta pokazuju da u ovom trenutku fali desetine sudija i tužioca zato što je u prethodnih nekoliko godina veliki broj njih otišao u penziju. Znajući sve to, izvršna vlast odlučuje da napravi još jedan pritisak na pravosuđe, čime će dodatno doprinijeti manjem interesovanju za sudski i tužilački posao.&nbsp;
Ističu da je pohvalno što sadašnji ministar pravde ne učestvuje u radu Sudskog savjeta jer ne želi da utiče na nezavisnost sudstva u skladu sa preporukama GRECO-a u vezi sa članstvom u Sudskom savjetu. Ipak, kontradiktorno je što ministar sjedi u Vladi koja istovremeno predlaže najteži oblik miješanja u nezavisnost sudstva.
&nbsp;- Drugo, veting će nesporno uticati na dinamiku rješavanja predmeta zato što će biti potrebno vrijeme za reorganizaciju, a to će značiti da će efikasnost u nekim od najbitnijih slučajeva biti još manja nego što je trenutna (koja je već više puta kritikovana u izvještajima Evropske unije i tijela Savjeta Evrope). Manja efikasnost dovešće do povrede prava na pristup pravdi i ugrožavanje pravne stabilnosti. &nbsp;Određeni broj političara navodi argument niskog nivoa efikasnosti pojedinih sudova, ali potpuni veting, u skladu sa mišljenjem Instituta CEELI, može biti opravdan samo ako je sud nefunkcionalan. U našem pravosudnom sistemu jedini sud koji je “povremeno” nefunkcionalan jeste Ustavni sud. Kao što je poznato, razlog za nefunkcionalnost ovog suda nije u njegovim sudijama, već u parlamentu koji ne uspijeva da potrebnom većinom izabere sudije- napominju.
&nbsp;Kao treći razlog iz STEGA-e navode da se donošenjem Zakona o potpunom vetingu stvara opasna praksa za sve buduće vlasti (jer, logika parlamentarnog života je da se vlasti smjenjuju - pravilo povratne karte) koje mogu da sličnom argumentacijom ponovno pokrenu proces vetinga i da “očiste” redove sudstva na način što će izabrati poželjne sudije i tužioce.&nbsp;
- U ovom trenutku, Specijalno odjeljenje Višeg suda ima 14 sudija, a Specijalno državno tužilaštvo 20 tužilaca i ni za koga od njih ne postoji osnov sumnje ili optužba od strane političara da su postupali neprofesionalno, ili da imaju veze sa članovima kriminalnih organizacija. Uz to, sudije Specijalnog odjeljenja su bile opterećeni velikim brojem predmeta jer je do prije samo godinu dana broj sudija u ovom odjeljenju bio šest. Zaključak iz navedenih podataka je da u pravosudnim tijelima koja imaju odgovornost da odlučuju u najsloženijim predmetima postupaju sudije i tužioci odgovarajućih stručnih i ljudskih kvaliteta, a predstavnici vlasti su u velikom broju slučajeva i javno hvalili njihov rad. Isti zaključak bi se mogao izvesti i za ubjedljivu većinu sudija i tužioca (osim nekoliko osumnjičenih i optuženih) u našem sistemu. Ukupno posmatrano, to znači da, ako dođe do ovakvog vetinga, sve buduće vlasti imaće argument da opravdavaju slične postupke- ističu iz STEGA-e.
&nbsp;
Kao četvrti razlog ukazuju na to da “potpuni veting” pruža priliku za zloupotrebe na način da se nezavisne sudije uklanjaju, a nedovoljne kvalitetne sudije promovišu iz političkih razloga.
- &nbsp;Da je tako potvrđuju presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa vetingom u Albaniji. Tako je u predmetu Sevdari protiv Albanije (40662/19) utvrđeno da je otpuštanje tužiteljke Sevdari nesrazmerno, jer je bilo motivisano time što ona nije dokazala da je njen muž plaćao porez tokom dvije decenije rada. Sud je utvrdio da nije bilo dokaza o lošoj namjeri tužiteljke Sevdari jer ona nije bila u mogućnosti da dokaže da je porez plaćan sve vrijeme u toku pomenutog perioda od 20 godina. S druge strane, u presudi Besnik Cani protiv Albanije (Ap. 37474/20) se potvrđuje da imenovanje jednog od kandidata za sudiju najvišeg suda nije bilo u skladu sa zahtjevnim kriterijumima jer je on prethodno bio razriješen funkcije zbog postupanja suprotno zakonu i ispoljene nestručnosti- navode.
Takođe, Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2010. godinu identifikovao je brojne nedostatke u postupku vetinga u Srbiji. To je uključivalo zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti procedura, neobjektivnosti, ograničenog vremenskog okvira za ponovno imenovanje, kao i neprikladne upotrebe podataka tajnih službi. Sve ovo dokazuje rizik da proces potpunog vetinga u Crnoj Gori bude ispunjen zloupotrebama.
&nbsp;
- Peto, države koje su već sprovele veting u posljednjih 20-ak godina su Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Moldavija. Ovim činom, poslali bismo poruku da smo mi sada na nivou njihovog razvoja prije vetinga, što sigurno nije dobra poruka u procesu pregovora za poglavlja 23 i 24. Shvatajući da naš pravosudni sistem ima nedostatke, cijenimo da ovakva poruka o trenutnom stanju ne bi bila tačna, uzimajući u obzir da su ocjene za naš pravosudni sistem i dalje uglavnom iznad pomenutih država u godišnjim izvještajima Evropske unije- kazali su iz STEGA-e.
U skladu sa stavovima Venecijanske komisije, Udruženja evropskih sudija, kao i praksom Evropskog suda za ljudska prava, veting treba da bude “posljednja mjera” koja će se upotrijebiti u cilju zaštite integriteta jer prioritet treba dati postojećem pravnom okviru i institucionalnim reformama.&nbsp;
&nbsp;U skladu sa navedenim STEGA preporučuje preduzimanje alternativnih mjera. &nbsp;
- Prvo, poboljšanje sistema disciplinske odgovornosti. Poznato je da u crnogorskom pravosudnom sistemu nije veliki broj disciplinskih postupaka na šta upozoravaju i godišnji izvještaji o napretku EU- istču.
Naime, treba mijenjati djelove koji se tiču potencijalnih predlagača za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, vrste i sadržaja postojećih disciplinskih prekršaja, a neophodno je i uvesti nove disciplinske sankcije.&nbsp;
- Drugo, prethodni veting bi mogao biti korisno sredstvo u borbi za očuvanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Ovo znači da treba pojačati kontrole pri izboru i napredovanju sudija i tužilaca u budućnosti, kroz temeljnije provjere od strane “pravosudnih vlada” (Sudski i Tužilački savjet) i da se na taj način kontroliše izbor novih i napredovanje postojećih sudija i tužilaca. Uzimajući u obzir broj sudija kojima je prestala funkcija u prethodnih nekoliko godina, tj. broj novoizabranih sudija, možemo reći da bi ovo bilo izuzetno korisno sredstvo da je primijenjeno na početku perioda kada je došlo do odlaska u penziju velikog broj sudija- navode iz STEGA-e.
Ipak, kako sitiču, ono i sada može doprinijeti povećanju nivoa integriteta među sudijama i tužiocima.&nbsp;
&nbsp;
- Treće, promjena sastava Tužilačkog i Sudskog savjeta. Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu dovele su do kritika relevantnih međunarodnih organizacija zato što većinu u Tužilačkom savjetu čine članovi koji nijesu tužioci. Osim toga, članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu je kritikovano mnogo puta od strane Evropske unije i Savjeta Evrope, ali ustavna odredba o njegovom članstvu još nije izmijenjena. Kao što je pomenuto, ministar pravde trenutno ne učestvuje u radu Savjeta, ali to nije dovoljno- kazali su.
&nbsp;Po njima, potrebno je izmijeniti ustavni okvir da ne bismo zavisili od razumijevanja nezavisnosti sudstva od strane ministra.&nbsp;
- Dakle, Vlada Crne Gore želi da, nasuprot međunarodnim standardima i bez temeljne analize, u hitnom postupku sprovede postupak potpunog vetinga iako sve preporuke ukazuju na to da proces podrazumijeva veliki rizik od zloupotrebe, posebno od eksternih faktora (izvršna i zakonodavna vlast). Navedeno pokazuje da predstavnici vlasti ne razumiju da postupku vetinga treba pristupiti kao posljednjoj mjeri, koja se koristi samo kada su iscrpljeni svi ostali mehanizmi utvrđivanja odgovornosti (alternativne mjere). Takođe se mora obezbijediti i široka politička i javna podrška, što se nije desilo, jer većina pravosudnih tijela, strukovnih udruženja i nevladinih organizacija nijesu podržali potpuni veting- navode iz STEGA-e.
Saopštenje sa sjednice Vijeća za bezbjednost pokazatelj je da Vlada želi da prikaže sudije kao isključive krivce za narušenu bezbjednost u državi.&nbsp;
Pritom se, kako kažu, &nbsp;zaboravlja da na probleme u bezbjednosnom sistemu utiče mnogo činilaca i da ih može riješiti samo koordinanirana akcija državnih organa.&nbsp;
- Ovim saopštenjem i nepreduzimanjem pomenutih alternativnih mjera, Vlada je pokazala pravu namjeru koja stoji iza sprovođenja vetinga, a to je uklanjanje „nepodobnih“ sudija i stvaranje partijskog pravosuđa. Sve navedeno dokazuje da potpuni veting može biti još jedna od „zabluda koje ćemo plaćati položajem daleke periferije Evrope“- zaključuju iz STEGA-e.

STEGA: Vetingu treba pristupiti kao posljednjoj mjeri, uz široki politički i javni konsenzus

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević saopštila je da su Demokrate jutros nastavile napad na nju i to kroz njenu porodicu - pošto je na portalu Press.co objavljen diskreditujući tekst protiv njenog muža.
- Javno dostupni podaci da je moj suprug suvlasnik jedne firme i da je naslijedio pomoćni objekat na selu lažno su predstavljene kao kriminalne radnje - pojasnila je ona na Fejsbuku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ftea.gorjanc.prelevic%2Fposts%2F10238059723733636%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cilj je, kako je ocijenila, jasan.
- A to je da se svi diskreditujemo i da se uplašim za djecu! Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju - dodala je Gorjanc Prelević.
Kako je istakla, ovo u Crnoj Gori nije doživjela "ni za vrijeme DPS-a".
Ona je, inače, izložena napadima Demokrata zbog stava da ta partija, prijetnjama i diskvalifikacijama pokušava da spriječe procesuiranje masovnih otkaza i suspenzija u policiji i vojsci. Demokrate su je, pored ostalog, optužile da je sa advokatom Veselinom Radulovićem formirala grupu koja treba da se suprotstavi vetingu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-se-obrusile-i-na-gorjanc-prelevic-optuzuju-je-da-je-sa-radulovicem-formirala-grupu-koja-treba-da-se-suprodstavi-vetingu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorjanc-Prelević: Demokrate napadaju i moju porodicu, od koga da tražim procjenu bezbjednosti?

Pulen premijera Milojka Spajića iz Novske liste drži govor na četničkom skupu u Herceg Novom, kog "umjereni građani" iz redova Demokrata obezbeđuju kroz svoje resore! Što jes' jes' skup nazivaju javnom priredbom (sa navijačima iz susjedne zemlje i fašističkim transparentima) - ukazao je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-cetnicko-orgijanje-na-kanli-kuli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U isto vrijeme, kako je ironično dodao, "umjereni građani" čekaju da pola Crne Gore splamti da bi poslali zahtjev za pomoć NATO.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcrna-gora-se-gusi-u-dimu-ali-ne-trazi-pomoc-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Naravno, dodaje Odžić, 'kontra teg' prave sa helikopterom iz Srbije, kako bi ostali "umjereni" i neutralni.
- Bez obzira na njih, hvala Srbiji na pomoći, na dobro da vam se vrati! PS. Mickey će napraviti veting u Vladi Crne Gore, ili će brzo postati žrtva vetinga - poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1954969144731848718%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Spajić će napraviti veting u Vladi Crne Gore ili će brzo postati njegova žrtva

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

U Upravi policije Crne Gore suspendovana su još tri policijska službenika, dok su u Ministarstvu odbrane donijeta rješenja o prestanku službe za dva vojna lica, zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji.
To je, prema riječima potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića, učinjeno u cilju institucionalnog čišćenja od svih nedozvoljenih uticaja i izgradnje profesionalne i odgovorne policije i Vojske Crne Gore.
Bečić je saopštio i da je Etički odbor utvrdio i povredu pravila i standarda Kodeksa policijske etike kod 67 policijskih službenika.
Ističe da je riječ o jasnim, dokumentovanim nalazima koji zahtijevaju momentalnu reakciju unutar sistema.
- Zbog toga očekujem da se svi odgovorni u sistemu, bez izuzetka, izjasne, da li će pokrenuti disciplinske postupke ili ne, kao i razloge za svoje odluke - naveo je Bečić.
On je poručio da je vrijeme institucionalnog ćutanja prošlo.
- Posebno upozoravam sve one koji obavještenja o povredama Kodeksa eventualno budu držali u fiokama da su saučesnici u opstrukciji pravde -naglasio je Bečić.
On je upozorio one koji, kako je naveo, ignorišu nalaze Etičkog odbora i staju na stranu sistema koji pokušavaju da pobijede.
- Ko god pokušava da spriječi veting i reformske procese, pokušava da zadrži sistem vrijednosti gdje se moć sticala kroz strah, lojalnost klanu, a ne zakonu. I to neće moći - naglasio je Bečić.
Prema njegovim riječima,  Crna Gora je odlučila da se mijenja, a institucije su dužne da promjene ne blokiraju, već da ih predvode.
- Pozivam sve časne i profesionalne ljude u policiji da ne ćute, da govore i da postupaju. Jer samo oni koji sada ćute, mogu se sjutra naći na drugoj strani zakona - rekao je Bečić.
On je poručio da pravda više ne pita za mišljenje. 
 
- Traži odgovornost. I mi ćemo je isporučiti - zaključio je Bečić.

Bečić: Suspendovana još tri policajca

Da akcija pod kodnim imenom „Značka“ čiji je cilj čišćenje službe od politički nepodobnih policajaca - koju su osmislili ključni ljudi bezbjednosnog sektora - ne ide željenom dinamikom jasno je iz izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Trojica čelnika bezbjednosnog sektora već neko vrijeme gromoglasno rabe termin ,,veting“, sve da bi u javnosti opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom.
-Jasno je svakome ko zna išta o pravu da ne možemo govoriti o vetingu, jer nemamo nijedan propis ili zakon koji bi regulisao kako bi se taj proces odvijao u bezbjednosnom sektoru, odnosno u Upravi policije. Ono čemu svjedočimo nije veting, već politički obračun sa neistomišljenicima, a to nije dobro - kazao je ranije za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Dodaje da nije vidio namjeru funkcionera Demokratske Crne Gore, koji rukovode bezbjednosnim sektorom, ili bilo kakvu najavu da će predložiti u proceduru neki zakon koji bi regulisao postupak vetinga u Upravi policije ili bezbjednosnom sektoru.
<h2>BEZ ZAKONSKIH STANDARDA, PO PARTIJSKOJ VOLJI</h2>
Pod plaštom „vetinga“ Bečić, Šaranović, Šćepanović i njihov dirigent iz pozadine – ideolog Demokrata Boris Bogdanović - obračunavaju se sa dugogodišnjim službenicima pokretanjem neosnovanih disciplnskih postupaka i upkos tome što Vladina komisija za žalbe poništava suspenzije jer su nezakonite istrajavaju u naumu i donose nova rješenja.
Veting po standardima EU i praksi pojednih država koje su ga sprovodile podrazumijeva sistemski pristup i detaljne provjere javnih funkcionera, rukovodilaca i nosilaca tužilačkih i pravosudnih funkcija kao i nosilaca javnih ovlašćenja što je slučaj sa policijom, vojskom, carinom i inspekcijskim organima.
Na osnovu posebnog zakona se sprovodi veting u kojem se definiše postupak provjera sa precizno naznačenim procedurama zasnovanim na nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. To podrazumijava izbor stručne i nezavisne komisije sa kompetentnim članovima koji će sprovesti veting.
Veting mora biti neselektivan u oblasti u kojoj se sprovodi. Prvo veting moraju proći članovi komisije, a u instituciji u kojoj se sprovodi moraju da ga prođu svi zaposleni - u ovom slučaju kada je policija u pitanju – svi funkcioneri i nosioci policijskih ovlašćenja, počev od direktora do posljednjeg policajca. Veting se sprovodi transparentno i uz poštovanje svih osnovnih ljudskih sloboda i prava. A osnov da se uopšte krene u jedan takav proces je svakako donošenje zakona o vetingu.
<h2>NEUGODNA PITANJA&nbsp;</h2>
Da li se akcija ,,Značka“ može nazvati vetingom ili se na osnovu dosadašnjih „rezultata“ može reći da se radi o - klasičnom političkom postupku zloupotrebe policije s ciljem progona neistomišljenika.
Da li je veting kad ministar unutrašnjih poslova formira komisiju za bezbjednosne provjere, formira disciplinsku komisiju i postavlja disciplinskog tužioca na koje nakon izbora ima direktan uticaj? Ili je, možda, veting kad se provjere sprovode na osnovu jednog - člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima koji sadrži elemente diskriminacije – oduzima pravo na odbranu? Kako se može govoriti o zakonitim disciplinskim postupcima, kada se, recimo, zna da je načelnik za antikorupciju Peđa Tanjević pravosnažno osuđivan za koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja...&nbsp;
Mnogo pitanja na koje čelnici bezbjednosnog sektora ne žele ponuditi makar jedan validan odgovor.&nbsp;
Ostalo je da se policiji vjeruje na riječ. I da se ne razmatra, ili analizira, zbog čega nije bilo akcije u slučaju Predraga Šukovića. Šef Specijalnog policijskog odjeljena (SPO) nije ispitivan, pozivan na odgovornost ni kada su se otkrili detalji iz afere ,,Plava sveska“ ili kada su Televizija E i Portal ETV objavili podatke o sumnjivim transakcijama u vezi sa kupo-prodajom stanova u Budvi - kada je za svega dva sata ostvarena ekstra-zarada od 80.000 eura...
Nije ispitano kako je i kada veliki broj aktuelnih rukovodilaca u policiji ima kupljenje diplome; da li načelnik policijskog regionalnog centra ,,Sjever“ Haris Đurđević ima moralno pravo da selektivno predlaže bezbjednosne provjere i disciplinske postupke, ako sam ima neprijavljenu imovinu...
Očigledno je da bi malo ko iz vrha bezbjednosnog sektora, baš kao i veliki broj aktivnih starješina bezbjednosnih struktur, mogao da ,,preživi“ sistem vetinga.&nbsp;
To je još jedan dokaz da je ova priča tek jedan od navodnih razloga da se od policije prije svega stvori partijska vojska poslušnika dvojca Bečić – Bogdanović preko čijih će pripadnika njihova sada već kvazi partija pokušati da zadrži uticaj koji se odavno istopio u biračkom tijelu.
A kad dođe vrijeme da se odgovori moraju dati i položiti računi, jer progonjeni policajci već pišu tužbe, njih će na kraju, kao i obično, platiti građani Crne Gore. Transformiše li se polako Danilo Šaranović u Vesnu Bratić? Znaće se uskoro.
<h2>I MANDIĆ BI DA „PROVJETRAVA“</h2>
Da apsurdima sa „vetingom“ nema kraja, crnogorska javnost je svjedočila prije samo desetak dana kada se „jahanju“ na ovom terminu pridružio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je „smislio“ da provede veting u pravosuđu do kraja godine. &nbsp;
- Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine - &nbsp;poručio je Mandić koji je sve upakovao u dostizanje „visokih standarda koje su dostigle države Evropske unije (EU)“.
Da tragedija bude veća, Mandić je to rekao na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem koji je na ovu bedastoću četničkog vojvode ostao potpuno nijem.
- Tokom razgovora Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine - rekao je Mandić Božoviću, a ovaj stoički oćutao.
Neće biti da Mandić i Božović ne znaju da „provjetravanje“ u pravosuđu, pa i u drugim sektorima poput bezbjednosnog, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, zbog čega je važan međunarodni nadzor procesa, da veting ne smije izazvati blokadu institucija, te da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja" od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu izmijenjenih uslova za starosnu penziju prije nekoliko godina.
Veting jeste radikalan, ali veoma složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. No, prema stavovima stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.
Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.
Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije, tužioci i ostali koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje sistema od potencijalno korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.
U Albaniji su naprimjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nisu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.
<h2>ISKUSTVO ALBANIJE</h2>
Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala.&nbsp;
Glavni izazovi sa kojima se Albanija nosila su bili dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.
Albanija je još tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema. Do danas, dakle ni devet godina poslije, proces još uvijek nije završen.&nbsp;
U decembru prošle godine završena je incijalna, prva faza vetinga u toj zemlji, tokom koje je urađena procjena 805 nosilaca pravosudnih funkcija. Veting proces u Albaniji, odnosno druga faza provjera, očekuje se da bude završen 2026. godine.
Ako bi iskustvo Albanije primijenili na crnogorsku zbilju, s obzirom da je susjedima bilo potrebno šest godina da okončaju pravosnažno 405 postupaka, to bi moglo značiti da bi i Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih je oko 370.
Dakle, šest godina – nikako šest mjeseci kako bi to želio Mandić.
Osim toga, uvijek je važan i politički kontekst, posebno imajući u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (Milivoje Katnić), mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu.
Prvi korak ka sprovođenju vetinga svakako bi bile neophodne izmjene Ustava i zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce, što uvijek predstavlja i realan rizik od politizacije jer te odluke treba da sprovode Vlada i Skupština.&nbsp;
Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom, sa angažovanjem eksperata iz međunarodnih organizacija u pripremama izmjena Ustava i zakona. Te nacrte bi bilo neophodno poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, koji bi potom pratiti cijeli proces vetinga ili čak bili neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca, kako je rađeno i u Albaniji.&nbsp;

Marija Žižić

Duško Mihailović

„Veting“: Bezbjednost pod ključem, pravosuđe na nišanu

Nama ne vjeruju, ali su sada dobili potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Zaklinju se na evropske vrijednosti i evo prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović, do isteka mandata, vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum predstavnika opozicije i premijera - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini, Danijel Živković.
Nacrt mišljenja Venecijanske komisije potvrdio je, kaže Živković, ono što je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.
- To ne potvrđuje samo mišljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru došlo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju naše mišljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi. E, pošto nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Pošto se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.
Međutim, vjeruje da je teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.
- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kršenja Ustava, ni od kršenja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, naša je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kršenju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mišljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, došli do toga da ih naučimo poznaniju prava – poručuje Živković.
<h2>Anketni odbor</h2>
Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skupštinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.
- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima suštinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovrše određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi pošao u policiju ili nadležno tužilaštvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužilaštvo i predoče nova saznanja i činjenice – kaže Živković.
<h2>Srpska kuća</h2>
Komentarišući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvršne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.
- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na zaštitu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Više puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća… “Srpska kuća” je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvršnih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput Slavena Radunovića, Budimira Aleksića, koji imaju akcije u “Srpskoj kući”. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.
Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tadašnje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.
- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smješteni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u “Srpskoj kući” upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvršnoj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.
<h2>Veting koji ne postoji</h2>
Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga što se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu – da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.
- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji. U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svršen čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati odštetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.

Živković: Venecijanska komisija potvrdila ono što je opozicija govorila od samog početka

Miroslav Perković najbolji je vaterpolista Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Vaterpolo plivačkog saveza.&nbsp;
Perković, nekada najtelentovaniji, danas je jedan od najboljih centara na svijetu.&nbsp;
Sa samo 24 godine je dvostruki olimpijac, tri puta učesnik Svjetskog prvenstva, a ubrzo će upisati i treći nastup na šampionatima Evrope.&nbsp;
Na klupskoj sceni, sa Novim Beogradom ove godine igrao je finale Lige šampiona, kao i finale prvenstva Srbije, a osvojio je trofej u Kupu.
Najbolji mladi vaterpolista godine je Strahinja Gojković.
U martu je napunio 18 godina, a četiri mjeseca kasnije upisao je prve nastupe na velikom takmičenju u seniorskoj selekciji na Svjetskom prvenstvu u Singapuru.
Nakon samo nekoliko dana odmora priključio se generaciji igrača do 18 godina i vodio je do evropske titule.&nbsp;
Proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.
Priznanje za najboljeg trenera, koje nosi ime trofejnog stručnjaka i prvog crnogorskog selektora Petra Porobića, dobio je Nebojša Milić, koji je predvodio U18 reprezentaciju do evropskog zlata.
Njegovi izabranici pokazali su totalnu dominaciju u Oradei i sa svih šest pobjeda domogli se titule prvaka Evrope.
Najbolja plivačica je Jana Borović, koja će 2025. &nbsp;pamtiti po nastupu na Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Skoplju.
Na tom takmičenju, koje okuplja najtalentovanije evropske sportiste, postavila je novi crnogorski rekord na 100 metara leđnim stilom - i postala crnogorska rekorderka u toj disciplini u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji.
Najbolji plivač i u 2025. godini je Miloš Milenković, osvajač dvije zlatne medalje na Igrama malih zemalja Evrope - prve za crnogorsko plivanje na tom takmičenju.&nbsp;
Oborio je i rekorde Igara na 50 i 100 metara delfin.
Bio je na nivou i na Svjetskom prvenstvu u Singapuru, a godinu završio sa dva nacionalna rekorda na šampionatu Evrope u malim bazenima, u svojim disciplinama - 50 i 100 metara delfin.
Na prigodnoj svečanosti pod nazivom Veče vaterpola i plivanja u bečićkom hotelu Splendid, sumirani su rezultati u 2025. i uspjesi koji su je obilježili.
Nagrađeni su članovi bronzane U 16 selekcije sa EP u Istanbulu i vaterpolisti koji su u Oradei osvojili titulu prvaka Evrope do 18 godina.
Prisutni su imali priliku da se podsjete na njihov put do medalje.&nbsp;
Prikazan je i kratak film retrospektive seniorske &nbsp;reprezentacije, koja je na Svjetskom prvenstvu u Singapuru zauzela šesto mjesto.
To je ujedno i najbolji rezultat crnogorskog vaterpola na svjetskim šampionatima u posljednjih osam godina, odnosno od 2017. godine u Budimpešti.&nbsp;
Predsjednik Nikola Milić je, u pozdravnom govoru, kazao da je 2025. bila godina u kojoj je ostvareno mnogo - &nbsp;bilo je medalja, rekorda, sjajnih utakmica, dramatičnih završnica i trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
On je istakao da je 2025. bila godina velikih planova za budućnost.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijative i krenuli u realizaciju projekata koji će omogućiti da uslovi u kojima stvaramo u potpunosti reflektuju značaj vaterpola i plivanja- rekao je Milić.&nbsp;
Milić je podsjetio na uspjehe crnogorskog vaterpola i plivačkog sporta, posebno ističući bronzanu medalju U16 reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Istanbulu i titule prvaka selekcije do 18 godina u Orade.
Prema njegovim riječima, doček generacije koja je postala ponos cijele države, u Kotoru, bio je veličanstven.&nbsp;
- Radost, ponos i emocija nosili su grad. Vidjeli smo djecu kako zastavama pozdravljaju svoje prijatelje, naše reprezentativce. Roditelje sa suzama u očima, ponosni i sa tremom koju samo roditelj za svoje dijete može da osjeti. Navijače koji su do ranih jutarnjih sati pjevali i radovali se. Tih dana naši reprezentativci do 18 godina bili su radost ove nacije, vjera u dobro i kvalitetno i dokaz da se trud isplati, da pravda postoji, a da rad daje rezultate- rekao je Milić.&nbsp;
On je naglasio da bi i u narednom periodu imali povoda za slavlje i dalje napredovanje, Savez zajedno sa institucijama moramo nastaviti da obezbijeđuje adekvatne uslove za rad svih selekcija – od najmlađih &nbsp;kategorija, do seniorskih timova.&nbsp;
- Podjednako važno je i pitanje infrastrukture, jer bez adekvatnih bazena, trening centara i uslova za rad, ni rezultati ni razvoj sporta ne mogu biti održivi. I u ovom segmentu su napravljeni značajni koraci. Završen je tender za zatvaranje olimpijskog bazena u Podgorici, čime se zvanično stvaraju preduslovi za pokretanje pitanja kandidature za Evropsko prvenstvo 2028. godine- rekao je Milić.
On je saopšteio da je i u Baru tender završen i da je u toku izbor najboljeg ponuđača.&nbsp;
- Iz Opštine Tivat stižu najave o planiranju izgradnje zatvorenog bazena. Pozitivan pomak stiže i iz Herceg Novog: rekonstrukcija bazena u Igalu uvrštena je u budžet Opštine, što predstavlja prvi konkretan korak ka njegovom konačnom uređenju i stavljanju u punu funkciju. Herceg Novi, kao grad koji je dao najveći broj olimpijaca, nesumnjivo zaslužuje da što prije dobije svoj zatvoreni olimpijski bazen. Tu je i tender za bazen u Pljevljima, jer nam je svaki kutak naše zemlje podjednako važan- rekao je Milić.
On je ponovio da i nakon godinu dana ostaje čvrsto pri stavu da vaterpolo zaslužuje status nacionalnog sporta.&nbsp;
- Raduje me što institucije sve jasnije prepoznaju tu inicijativu i na određeni način pružaju podršku njenom razvoju. Nastavićemo da budemo potpuno posvećeni ovoj ideji, sve do njene realizacije, jer vaterpolo je dio identiteta Crne Gore, reprezentacija koja je izgradila tradiciju vrhunskih rezultata i sportskog ponosa-- zaključio je Milić.

Perković najbolji vaterpolista Crne Gore

Meni je žao što je protest u Botunu instrumentalizovan i od strane političkih struktura koje očigledno preko ovog pitanja žele na neki način da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Miodrag Laković u emisiji "Načisto" na televiziji "Vijesti".&nbsp;
Prema njegovim riječima, priča o Botunu je krenula od ekološkog pitanja i ekološke teme, a onda je vremenom prerasla u političko pitanje.
On je istakao da je strah Botunjana koji se plaše Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razumljiv zato što imaju loše iskustvo s Kombinatom aluminijuma (KAP) i bazenom crvenog mulja.&nbsp;
- Ovdje imamo učešće predstavnika Vlade ili ministara u Vladi, poslanika na tom javnom skupu gdje se prijeti da će se životima braniti njihovo pravo da se ne izgradi kolektor. Ja mislim da je to instrumentalizacija ovih ljudi koji su izašli zbog tog straha od postrojenja - istakao je Laković.&nbsp;
<h2>Obaveza i nadležnost institucija je da sprovode zakone&nbsp;</h2>
Laković je, govoreći o Botunu, kazao i da institucije treba da sprovode zakone.
- To je njihova nadležnost i njihova obaveza. To nekad nije lako, ali se moramo ponašati državno odgovorno - naveo je Laković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, institucije moraju u sprovođenju zakona da imaju maksimalnu komunikaciju sa lokalnom zajednicom u sprovođenju zakona.
- I tome smo svjedočili juče kada je gradonačelnik Podgorice decidno objasnio stavku po stavku o postrojenju...sve ono što bi trebalo jednog iskreno zabrinutog građanina Zete da brine ili interesuje - podvukao je Laković.&nbsp;
Ovaj projekat, ističe, ima benefite i za Botun, i za Zetu, i za Podgoricu i za Crnu Goru kad je u pitanju integracioni proces.&nbsp;
- Onaj ko bude djelovao protiv toga direktno djeluje protiv crnogorskih nacionalnih interesa - zaključio je Laković.&nbsp;
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Podršku im svakodnevno pruža i poslanik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.&nbsp;

Laković: Političari instumentalizuju protest u Botunu kako bi destabilizovali političke prilike u Crnoj Gori

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima pred vijećem Višeg suda u Podgorici, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih petnaest članova. Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura. &nbsp;Radonjić smatra da bi sud takvom presudom poslao poruku crnogoskom društvu i Evropskoj uniji da se bavljenje kriminalnom ne isplati, na što je Vesna Medenica dobacila “To, to”. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Darko Lalović, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Vasilije Petrović, Radomir Raičević, Marko Vučinić, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić,Goran Jovanović, Petar Milutinović, braća Marko i Bojan Popović, Vojin Perunović i Ivana Kovačević. Tužioci Vukotić i Radonjić skoro sedam sati iznosili su zavšne riječi i prema njihovoj ocjeni tokom postupka dokazano je da je Miloš Medenica formirao kriminalnu organizaciju radi sticanja nezakonite moći. Grupa se tereteti za stavaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakonitii uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211211236_7723593dd43a5acac6c3b682bffddad91e82c37eeaa3cf7d747c8ff2a915a8f9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211211236_7723593dd43a5acac6c3b682bffddad91e82c37eeaa3cf7d747c8ff2a915a8f9" data-rendition-name="original" width="295" height="211" loading="lazy" alt="Miloš Medenica"> </figure>  Vukotić je ukazao da je kriminalna organizacija imala uticaj na sudsku valst i to se zaključuje na osnovu komunikacija Miloša Medenice ali i ostalih dokaza – tajno snimljenih razgovara i pretresom telefona i kuće Vesne Medenice. - Miloš Medenica svoje namjere nije mogao da ostvari bez majke a zbog funkcije koju je obavljala – kazao je tužilac Vukotić. On je objasnio da se iz njenog telefona moglo vidjeti da se interesovala za predmete i to za slučajeve koji su „bili u sferi kriminalne grupe kojoj je pripadala“. Osim poruka i pisanih dokaza, tužilac Vukotić je podsjetio i na iskaz, bivšeg sudije u Herceg Novom, koji je saopštio da je na njen poziv i zahtjev donio presudu u korist Carina. Uskoro opširnije...

Tužilaštvo traži za Medenice 40 godina zatvora i da plate po 100.000

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: veting