Osnovna svrha donošenja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima je da se u skraćenoj proceduri primaju službenici u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji i otpuštaju i sve ingerencije za prijem i otpuštanje službenika imaće vrh MUP-a. Mislim da to nije dobra poruka - ocijenio je bivši zamjenik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
Tihi "veting" sektora bezbjednosti, zapošljavanje na osnovu stranačke opredijljenosti, čistka nepodobnih bez disciplinskog postupka. To su samo neke od novina koje će donijete izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, smatraju sagovornici TV E.&nbsp;
Izmjenama je predviđeno da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju obrazuje ministar, dobija veoma široko ovlašćenje da odlučuje o prijemu, obrazovanju i napredovanju u Upravi policije. Ali i o prestanku radnog odnosa policijskim službenicima, bez jasno definisanih i provjerljivih kriterijuma, samo na osnovu Komisije za bezbjednosne provjere, koju formira lično ministr unutrašnjih poslova.&nbsp;
Na taj način, policijski službenici se svrstavaju u službenike drugog reda, upozorava Janjušević, kao i predstavnici nevladinog sektora.
- Kada na bazi nekih operativnih informacija Komisija donese odluku da postoje bezbjednosne smetnje za nekog policijskog službenika, da ne može da radi u Upravi policije, dobija momentalni otkaz, bez prava da pročita optužnicu, bez prava da se brani i bez prava da napiše žalbu. Takav postupak, mislim, nema ni u Džamahiriji - ističe Janjušević.
Iz Akcije za ljudska prava ocijenili su da se na ovaj način grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrerno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija.&nbsp;
- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting”, koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu Predlog zakona dozvoljava - navode iz ove nevladine orgANIZACIJE.
Iz tog razloga povlačenje izmjena zakona iz skupštinske procedure traže i u Nezavisnom sindikatu policije.
- Predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava. Pet izabranih ljudi i onaj koji ih je izabrao u svojim rukama imali bi moć da odlučuju o sudbinama policajaca u svakom trenutku. Svaki pokušaj čak i drugačijeg mišljenja mogao bi dovesti do gubitka posla. Gdje su tu demokratija, sloboda, ljudska prava - pitaju iz Nezavisnog sindikata policije.
Zakon o unutrašnjim poslovima je već mijenjan početkom ove godine, takođe na način koji ne zadovoljava kriterijume demokratski razvijenih zemalja.&nbsp;
Demokrate su potom predložile izmjene zakona, koje su povučene iz skupštinske procedure krajem jula, nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija.&nbsp;
Kako prIJedlog Demokrata nije prošao, sada izmjene zakona predlaže Vlada. One su uvrštene u dnevni red Skupštine i uskoro bi mogle da se nađe pred poslanicima.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9ZFtBmhqs74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Janjušević: Ingerencije za prijem i otpuštanje službenika imaće vrh MUP-a, mislim da to nije dobra poruka

Veting je najvažniji proces u crnogorskom društvu - proces provjere integriteta, čišćenja sistema od korupcije, kriminala nedozvoljenih uticaja, kompromitovanih kadrova je najvažniji za budućnost ovog društva, jer od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake i otporne institucije koje će garantovati sigurnu budućnost Crne Gore - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. On je, u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića (Demokratska Crna Gora) u okviru Druge posebne sjednice, kazao da je veting zakon. - Veting je obaveza. Ovo što se sprovodi u sektoru bezbjednosti, a i tu je bilo mnogo manipulacija, to piše u zakonu države Crne Gore koji nije usvojio ovaj saziv parlamenta ili ova Vlada, već neka od ranijih, ali očito je trebalo da dođu određeni pojedinci, da se uspostavi sistem i omogući ljudima samo da primjenjuju zakonske mehanizme - istakao je Bečić. Komisija za bezbjednosne provjere, kako dodaje, funkcioniše kao profesionalno tijelo, a inicijative za provjere može da podnese isključivo neposredni starješina, odnosno prvi nadređeni. - Komisija se obraća Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koja ima rok od 90 dana da ostavi pisani izvještaj. Uprava policije ima svoje kontrole. To se upari. Suspenziju ponovo pokreće nesporedni rukovodilac, koji se obraća direktoru Uprave policije, a koji se obraća ministru, koji jedino može uraditi ono što je napisano u zakonu - naveo je Bečić. Ne može se proces vetinga, kako ističe, zaustaviti u sektoru bezbjednosti. - Potreban nam je veting u svim institucijama, a posebno u pravosuđu, jer mi zbog nedovoljnih reformi u okviru pravosuđa i neefikasnih sudskih procesa imamo, s jedne strane, vrlo često i usložnjavanje bezbjednosne situacije jer se puštaju na slobodu oni koji ponovo postaju ili potencijalne žrtve ili izvršioci teških krivičnih djeli ili, s druge strane, pravosnažne presude koje su ključ - rekao je Bečić. Analiza bezbjednosnog sektora, kako dodaje, mora polaziti od tri ključne tačke - zatečenog stanja, izazova u prethodne dvije godine i rezultata reformi koje su ostvarene za manje od 24 mjeseca. Građani, kako je ocijenio, veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, ističući da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”. - Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije - kazao je Bečić i najavio On je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je na potvrđene optužnice i presude protiv bivših visokih funkcionera bezbjednosnih službi. - Rezultati su jasni, a razvoj sektora nastavićemo jednako odlučno. Sistem se obnavlja, jača i nikada više neće biti u službi kriminala - istakao je Bečić. Građani, kako dodaje, svjedoče nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala.&nbsp; - U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno imate udare na narko i duvansku mafiju - istakao je Bečić. Pravda, prema njegovim riječima, nije stigla još do svih, ali nema onih koji su iznad države. Bogdanović je poručio onima sa druge strane zakona da kada država, u formalno-pravnom smislu krene, "kukala vam majka". Momčilo Leković (Demokratska Crna Gpra) pitao je Bečića o povećanim broju saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima, te koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom toga. Bečić je, pored ostalog, kazao kako je u prvih devet mjeseci ove godine po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja uhapšeno 5.600 osoba, odnosno 1.700 više u odnosu na prošlu godinu. Komentarišući nedavna dešavanja kaže da se manipulisalo time što su uhapšeni državljani Turske za koje se ispostavilo da nijesu učestvovali u nedavnom sukobu na Zabjelu.&nbsp; Bečić je istakao kako je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi. - Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu hapse se osobe za koje se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni. Jasno je šta je nadležnost policije, a šta tužioca. I opet su se desile manipulacije - naglasio je Bečić. Ocjenjuju da što god se dešava u Crnoj Gori pokušava se zalijepiti etiketa sektoru bezbjednosti samo zbog rezultata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee" data-rendition-name="original" width="1052" height="588" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Albina Ćemana (Demokratska Crna Gora) kazao da Vlada vodi računa o sjeveru države, te najavio, pored ostalog, zatvaranje nelegalnih deponija. Govoreći o Opštini Rožaje naveo je da je potrebno vrijeme da se kapitalni projekti, za koja su odvojena sredstva, realizuju. - Lokacija Mostina je određena kao privremeno rješenje za odlaganje otpada. Stav je da ta deponija mora biti trajno zatvorena i pitanje odlaganje otpada riješeno - rekao je Ćulafić.&nbsp; Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) pitao je ministra vezano slučaj izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Krsta Radovića, za kojeg je ranije po mišljenju inspekcije utvrđeno da ne ispunjava uslove za tu poziciju, odnosno da li je dobio mišljenje Ministarstva rada u odnosu na žalbu koju je podnio, te u kojoj fazi je predlaganje novog Odbora direktora ovog preduzeća. Ćulafić je odgovorio da nisu upoznati s odlukom ministarstva povodom žalbe Radovića na rješenje inspektora rada, ali to je posljedica njegovog trajnog opredjeljenja da se ne miješa i komentariše rad svojih kolega. Potom je naveo rezultate koje je Radović ostvario u prethodnoj godini, te istakao da preduzeće posluje održivo. Ćulafić je podsjetio da je prijedlog za razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora podnijet 29. maja, odnosno da je resor kojim rukovodi obavio svoj posao.&nbsp; - Većinskom odlukom Vlade taj prijedlog je povučen sa dnevnog reda. Ministarstvo će ponovo uputiti zahtjev o razrješenje i imenovanju nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima ovlašćenim za predlaganje kandidata - rekao je Ćulafić. Mugoša pita što će da se desi ako se utvrdi da je Radović nezakonito na čelu Regionalnog vodovoda i postavlja li se pitanje što će biti s odlukama koje je donosio ako je bio nezakonito na toj funkciji. - Ko će da ponese odgovornost u tom slučaju. U februaru inspektor utvrđuje da je nezakonito, a mi u novembru pričamo da ne znamo je li drugostepeni organ donio odluku. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić u decembru prošle godine podnosi ostavku. Po zakonu za 60 dana mora da se bira novi odbor. U aprilu, šest mjeseci nakon njegove ostavke, predlažete novi odbor koji Vlada ne prihvata. Pet mjeseci nakon toga mi još nemam novi Odbor direktora - istakao je Mugoša. Smatra da je suština politička trgovina, a da se priča o vladavini prava, meritokratiji, sistemu odgovornosti, te da je ovaj slučaj primjer da sve to u našem sistemu ne postoji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7sajycfK6Vg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Bečić: Veting najvažniji proces u crnogorskom društvu; Bogdanović: Kada država krene - kukala vam majka

Odbacivanje krivične prijave protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog prevoza privatnog motocikla službenim vozilom iz Slovenije, od strane ODT Podgorica jasno pokazuje ono o čemu se mjesecima govori, da nam je u pravosuđu hitno potreban veting, a što na najbolji način potvrđuje obrazloženje o odbacivanju ove krivične prijave, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković. 
 
Leković smatra da je posebno problematična tvrdnja da Lazarević „nije koristio službene pogodnosti“.&nbsp;
- Kako je moguće da se ovako nešto napiše, kada svjedočenja jasno govore da je upravo on izdao naređenje da se njegov motocikl preveze službenim vozilom i ljudstvom? Ako to nije korišćenje službenih resursa i pogodnosti, onda postaje nejasno šta tužilaštvo uopšte smatra zloupotrebom. Izgleda da ćemo, ovakvom logikom, doći do apsurda da je svaka zloupotreba zapravo &nbsp;„privatna usluga“. Može li se tom logikom onda reći i da je prevoz kokaina školskim brodom Jadran takođe "privatna usluga" - naveo je Leković u saopštenju za javnost. 
 
 
On tvrdi da motocikl bivšeg generala Lazarevića nije imao potrebnu dokumentaciju za izvoz, te se, kaže, radi o švercu koji bi po naručioca bio uspješan da nije bilo hrvatskih carinika. 
 
- Još je apsurdnije objašnjenje tužioca da je „izostala posljedica u vidu pribavljanja koristi, nanošenja štete ili povrede prava drugog“. Pa kud ćete veću posljedicu od bruke koja je pukla pred očima cijele Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta? Zar urušavanje povjerenja u institucije i predstavljanje države kao privatne prćije nekolicine moćnika starog sistema nije ozbiljna šteta? Nije li to neprocjenjiva šteta za ugled i kredibilitet zemlje - pita Leković. 
 
U obrazloženju piše, dodaje Leković, da ODT odbacuje prijavu jer Lazarević „za ovu privatnu svrhu nije koristio pogodnosti koje mu pripadaju kao načelniku Generalštaba, već je "zamolio vozača“.&nbsp;
- Zar se ozbiljno očekuje da građani povjeruju da vozač vojne jedinice može odbiti „zamolnicu“ svog pretpostavljenog generala? Uz dužno poštovanje, to više liči na loš skeč nego na pravno obrazloženje. Ako je to nivo tumačenja zakona u državnom tužilaštvu, onda je jasno zašto je proces vetinga neophodan i tamo. Suština je jednostavna: Lazarević nije privatno zamolio prijatelja da mu pomogne, već je iskoristio funkciju i autoritet za privatne potrebe. Sve drugo je uvreda zdravog razuma i pokušaj da se podmetne farsa umjesto pravde. A kad pravosuđe otvoreno učestvuje u toj farsi, ono više nije čuvar zakona, već njegov saučesnik u kršenju - naveo je Leković. 
 
Smatra da je zbog ovakvih slučajeva Crnoj Gori hitno potreban veting, ne samo u sudovima, već i u tužilaštvu.&nbsp;
- Jer sve dok se ovakvi „argumenti“ pišu u zvaničnim rješenjima, građani će znati da pravda u ovoj zemlji postoji samo na papiru, a ne u praksi - zaključio je Leković.

1250x600

Leković: Odbacivanje prijave protiv Lazarevića dokaz da je pravosuđu hitno potreban veting

Privatizacija Telekoma, koja je predstavljala klasičnu otimačinu državnih resursa, najbolje pokazuje zašto crnogorsko pravosuđe mora proći kroz veting i zašto bez jasne političke volje taj proces neće biti moguć, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).&nbsp;
- Odugovlačenje postupaka, zaštita političkih moćnika i konačno zastarijevanje predmeta samo potvrđuju da se pravda u Crnoj Gori i dalje svjesno izbjegava - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
Iz MANS-a su rekli da odnos institucija i servilnost vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema aferama koje imaju potencijal da dožive epilog jasno pokazuju zašto je sprovođenje vetinga neophodno.&nbsp;
“Telekom slučaj, uz dokumentovanu korupciju, odavno je mogao biti rasvijetljen, ali je namjerno razvlačen dok nije izgubio svaki pravni smisao”, smatraju u MANS-u.
Iz MANS-a su podsjetili da ta NVO nije otkrila aferu Telekom tek 2019. godine, kada je podnijeta krivična prijava, već da je ona bila poznata javnosti još od 2011. godine, kada je Mađar Telekom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) platio milionsku kaznu zbog podmićivanja zvaničnika u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.&nbsp;
- Uprkos dostupnim dokazima, domaći tužioci, među njima i Đurđina Nina Ivanović i Dražen Burić, mjesecima su odlagali put u SAD kako bi preuzeli ključnu dokumentaciju američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Umjesto odlučne akcije, tužioci su, kako se dodaje, raspravljali ko će preuzeti obavezu odlaska, uz obrazloženja koja su u javnosti tumačena i kao izbjegavanje odgovornosti zbog nepoznavanja engleskog jezika ili straha od onoga što bi tamo mogli da pronađu.
- Kada je dokumentacija konačno stigla, predmet je prešao u ruke tužilaca Saše Čađenovića i Milivoja Katnića, za koje se sumnja da su preuzeli zadatak da odugovlače postupak i na taj način spriječe da se odgovornost ikada utvrdi - smatraju u MANS-u.
Telekom afera, kako su ocijenili, najbolje pokazuje zašto se u pravosuđu mora sprovesti veting – pročišćavanje kompromitovanog kadra na svim nivoima.&nbsp;
- Bez političke volje da se ovaj proces sprovede, slučajevi poput Telekoma će nastaviti da dokazuju da se pravda u Crnoj Gori svjesno izbjegava zarad zaštite pojedinaca na vrhu političke moći - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Upravo zato, pitanje vetinga je, kako se zaključuje, danas pitanje političke odgovornosti vlasti i njihove iskrene spremnosti da raskinu sa praksom nekažnjivosti.

MANS: Telekom afera još jednom pokazuje da je veting jedino rješenje

Nedovoljno promišljeni potezi, posebno za pravosudni sistem Crne Gore, mogu ostaviti nesagledive negativne posljedice i u skladu sa tim, upozorili su iz Organizacije STEGA čija je Redakcija za pravni i politički seistem objavila kraću analizu sa ciljem da objasni šta je to „potpuni veting“, koje su njegove posljedice i šta su alternative.&nbsp;
&nbsp;- Hedžing, bitkoin, veting ... neke od velikih „tema“ koje posljednjih godina „forsiraju“, predstavnici vlasti, koje se završavaju na „dnevno-političkom marketingu“ od kojeg crnogorsko društvo ne samo da ne napreduje, već nastaju ozbiljne krize u pravnoj, ekonomskoj i drugim oblastima- poručili su iz STEGA-a.
Podsjećaju da potpuni veting sudija obuhvata vanredne procjene postojećih pravosudnih kadrova koje imaju za cilj da uklone sa dužnosti pojedince koji nemaju integritet, imaju neprikladne veze, ili zbog nekih drugih pitanja ugrožavaju pravičnost i kredibilitet pravnog sistema.&nbsp;
&nbsp;- Potpuni veting predstavlja izuzetak od načela stalnosti sudske funkcije, ključnog jemstva za očuvanje nezavisnosti pravosuđa u skladu sa praksom Suda u Strazburu. Ovaj postupak podrazumijeva ocjenjivanje sudija i tužilaca na osnovu njihove imovine, prošlosti (uključujući vezu sa osuđivanim i bezbjednosno interesantnim licima) i profesionalne stručnosti. Osim toga, potpuni veting je izuzetak od načela nemiješanja izvršne vlasti u poslove pravosuđa. Zbog svoje intenzivne prirode i mogućnosti da dovede do razrešenja sudija, potpuni veting zahtijeva usvajanje posebnog zakona, kao i izmjene Ustava Crne Gore- napominju iz STEGA-e.
Posljedice potencijalnog potpunog vetinga u pravosudnom sistemu Crne Gore bi bile kratkoročno i dugoročno negativne za zaštitu prava i sloboda građana.
&nbsp;- Prvo, u posljednjim godinama je zainteresovanost za savjetničke, sudijske i tužilačke funkcije u pravosuđu manja prvenstveno zbog velikog pritiska javnosti (političari, mediji, interesne grupe) i nedovoljno dobrih uslova za rad, što je opet odgovornost izvršne vlasti i zakonodavne vlasti. Neopravdano crtanje meta je postao uobičajeni metod borbe političara sa sudijama čije odluke nijesu u skladu sa njihovim interesima- navode iz ove organizacije.
Shodno navedenom, kako dodaju, najbolji studenti koji su tek diplomirali ne nastavljaju svoj pravnički put kroz angažman u pravosuđu, nego biraju druge poslove. I ne samo to, na nekoliko konkursa za poslove u pravosuđu nije bio dovoljan broj prijavljenih, a izvještaji Sudskog i Tužilačkog savjeta pokazuju da u ovom trenutku fali desetine sudija i tužioca zato što je u prethodnih nekoliko godina veliki broj njih otišao u penziju. Znajući sve to, izvršna vlast odlučuje da napravi još jedan pritisak na pravosuđe, čime će dodatno doprinijeti manjem interesovanju za sudski i tužilački posao.&nbsp;
Ističu da je pohvalno što sadašnji ministar pravde ne učestvuje u radu Sudskog savjeta jer ne želi da utiče na nezavisnost sudstva u skladu sa preporukama GRECO-a u vezi sa članstvom u Sudskom savjetu. Ipak, kontradiktorno je što ministar sjedi u Vladi koja istovremeno predlaže najteži oblik miješanja u nezavisnost sudstva.
&nbsp;- Drugo, veting će nesporno uticati na dinamiku rješavanja predmeta zato što će biti potrebno vrijeme za reorganizaciju, a to će značiti da će efikasnost u nekim od najbitnijih slučajeva biti još manja nego što je trenutna (koja je već više puta kritikovana u izvještajima Evropske unije i tijela Savjeta Evrope). Manja efikasnost dovešće do povrede prava na pristup pravdi i ugrožavanje pravne stabilnosti. &nbsp;Određeni broj političara navodi argument niskog nivoa efikasnosti pojedinih sudova, ali potpuni veting, u skladu sa mišljenjem Instituta CEELI, može biti opravdan samo ako je sud nefunkcionalan. U našem pravosudnom sistemu jedini sud koji je “povremeno” nefunkcionalan jeste Ustavni sud. Kao što je poznato, razlog za nefunkcionalnost ovog suda nije u njegovim sudijama, već u parlamentu koji ne uspijeva da potrebnom većinom izabere sudije- napominju.
&nbsp;Kao treći razlog iz STEGA-e navode da se donošenjem Zakona o potpunom vetingu stvara opasna praksa za sve buduće vlasti (jer, logika parlamentarnog života je da se vlasti smjenjuju - pravilo povratne karte) koje mogu da sličnom argumentacijom ponovno pokrenu proces vetinga i da “očiste” redove sudstva na način što će izabrati poželjne sudije i tužioce.&nbsp;
- U ovom trenutku, Specijalno odjeljenje Višeg suda ima 14 sudija, a Specijalno državno tužilaštvo 20 tužilaca i ni za koga od njih ne postoji osnov sumnje ili optužba od strane političara da su postupali neprofesionalno, ili da imaju veze sa članovima kriminalnih organizacija. Uz to, sudije Specijalnog odjeljenja su bile opterećeni velikim brojem predmeta jer je do prije samo godinu dana broj sudija u ovom odjeljenju bio šest. Zaključak iz navedenih podataka je da u pravosudnim tijelima koja imaju odgovornost da odlučuju u najsloženijim predmetima postupaju sudije i tužioci odgovarajućih stručnih i ljudskih kvaliteta, a predstavnici vlasti su u velikom broju slučajeva i javno hvalili njihov rad. Isti zaključak bi se mogao izvesti i za ubjedljivu većinu sudija i tužioca (osim nekoliko osumnjičenih i optuženih) u našem sistemu. Ukupno posmatrano, to znači da, ako dođe do ovakvog vetinga, sve buduće vlasti imaće argument da opravdavaju slične postupke- ističu iz STEGA-e.
&nbsp;
Kao četvrti razlog ukazuju na to da “potpuni veting” pruža priliku za zloupotrebe na način da se nezavisne sudije uklanjaju, a nedovoljne kvalitetne sudije promovišu iz političkih razloga.
- &nbsp;Da je tako potvrđuju presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa vetingom u Albaniji. Tako je u predmetu Sevdari protiv Albanije (40662/19) utvrđeno da je otpuštanje tužiteljke Sevdari nesrazmerno, jer je bilo motivisano time što ona nije dokazala da je njen muž plaćao porez tokom dvije decenije rada. Sud je utvrdio da nije bilo dokaza o lošoj namjeri tužiteljke Sevdari jer ona nije bila u mogućnosti da dokaže da je porez plaćan sve vrijeme u toku pomenutog perioda od 20 godina. S druge strane, u presudi Besnik Cani protiv Albanije (Ap. 37474/20) se potvrđuje da imenovanje jednog od kandidata za sudiju najvišeg suda nije bilo u skladu sa zahtjevnim kriterijumima jer je on prethodno bio razriješen funkcije zbog postupanja suprotno zakonu i ispoljene nestručnosti- navode.
Takođe, Izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije za 2010. godinu identifikovao je brojne nedostatke u postupku vetinga u Srbiji. To je uključivalo zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti procedura, neobjektivnosti, ograničenog vremenskog okvira za ponovno imenovanje, kao i neprikladne upotrebe podataka tajnih službi. Sve ovo dokazuje rizik da proces potpunog vetinga u Crnoj Gori bude ispunjen zloupotrebama.
&nbsp;
- Peto, države koje su već sprovele veting u posljednjih 20-ak godina su Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Moldavija. Ovim činom, poslali bismo poruku da smo mi sada na nivou njihovog razvoja prije vetinga, što sigurno nije dobra poruka u procesu pregovora za poglavlja 23 i 24. Shvatajući da naš pravosudni sistem ima nedostatke, cijenimo da ovakva poruka o trenutnom stanju ne bi bila tačna, uzimajući u obzir da su ocjene za naš pravosudni sistem i dalje uglavnom iznad pomenutih država u godišnjim izvještajima Evropske unije- kazali su iz STEGA-e.
U skladu sa stavovima Venecijanske komisije, Udruženja evropskih sudija, kao i praksom Evropskog suda za ljudska prava, veting treba da bude “posljednja mjera” koja će se upotrijebiti u cilju zaštite integriteta jer prioritet treba dati postojećem pravnom okviru i institucionalnim reformama.&nbsp;
&nbsp;U skladu sa navedenim STEGA preporučuje preduzimanje alternativnih mjera. &nbsp;
- Prvo, poboljšanje sistema disciplinske odgovornosti. Poznato je da u crnogorskom pravosudnom sistemu nije veliki broj disciplinskih postupaka na šta upozoravaju i godišnji izvještaji o napretku EU- istču.
Naime, treba mijenjati djelove koji se tiču potencijalnih predlagača za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, vrste i sadržaja postojećih disciplinskih prekršaja, a neophodno je i uvesti nove disciplinske sankcije.&nbsp;
- Drugo, prethodni veting bi mogao biti korisno sredstvo u borbi za očuvanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Ovo znači da treba pojačati kontrole pri izboru i napredovanju sudija i tužilaca u budućnosti, kroz temeljnije provjere od strane “pravosudnih vlada” (Sudski i Tužilački savjet) i da se na taj način kontroliše izbor novih i napredovanje postojećih sudija i tužilaca. Uzimajući u obzir broj sudija kojima je prestala funkcija u prethodnih nekoliko godina, tj. broj novoizabranih sudija, možemo reći da bi ovo bilo izuzetno korisno sredstvo da je primijenjeno na početku perioda kada je došlo do odlaska u penziju velikog broj sudija- navode iz STEGA-e.
Ipak, kako sitiču, ono i sada može doprinijeti povećanju nivoa integriteta među sudijama i tužiocima.&nbsp;
&nbsp;
- Treće, promjena sastava Tužilačkog i Sudskog savjeta. Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu dovele su do kritika relevantnih međunarodnih organizacija zato što većinu u Tužilačkom savjetu čine članovi koji nijesu tužioci. Osim toga, članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu je kritikovano mnogo puta od strane Evropske unije i Savjeta Evrope, ali ustavna odredba o njegovom članstvu još nije izmijenjena. Kao što je pomenuto, ministar pravde trenutno ne učestvuje u radu Savjeta, ali to nije dovoljno- kazali su.
&nbsp;Po njima, potrebno je izmijeniti ustavni okvir da ne bismo zavisili od razumijevanja nezavisnosti sudstva od strane ministra.&nbsp;
- Dakle, Vlada Crne Gore želi da, nasuprot međunarodnim standardima i bez temeljne analize, u hitnom postupku sprovede postupak potpunog vetinga iako sve preporuke ukazuju na to da proces podrazumijeva veliki rizik od zloupotrebe, posebno od eksternih faktora (izvršna i zakonodavna vlast). Navedeno pokazuje da predstavnici vlasti ne razumiju da postupku vetinga treba pristupiti kao posljednjoj mjeri, koja se koristi samo kada su iscrpljeni svi ostali mehanizmi utvrđivanja odgovornosti (alternativne mjere). Takođe se mora obezbijediti i široka politička i javna podrška, što se nije desilo, jer većina pravosudnih tijela, strukovnih udruženja i nevladinih organizacija nijesu podržali potpuni veting- navode iz STEGA-e.
Saopštenje sa sjednice Vijeća za bezbjednost pokazatelj je da Vlada želi da prikaže sudije kao isključive krivce za narušenu bezbjednost u državi.&nbsp;
Pritom se, kako kažu, &nbsp;zaboravlja da na probleme u bezbjednosnom sistemu utiče mnogo činilaca i da ih može riješiti samo koordinanirana akcija državnih organa.&nbsp;
- Ovim saopštenjem i nepreduzimanjem pomenutih alternativnih mjera, Vlada je pokazala pravu namjeru koja stoji iza sprovođenja vetinga, a to je uklanjanje „nepodobnih“ sudija i stvaranje partijskog pravosuđa. Sve navedeno dokazuje da potpuni veting može biti još jedna od „zabluda koje ćemo plaćati položajem daleke periferije Evrope“- zaključuju iz STEGA-e.

STEGA: Vetingu treba pristupiti kao posljednjoj mjeri, uz široki politički i javni konsenzus

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević saopštila je da su Demokrate jutros nastavile napad na nju i to kroz njenu porodicu - pošto je na portalu Press.co objavljen diskreditujući tekst protiv njenog muža.
- Javno dostupni podaci da je moj suprug suvlasnik jedne firme i da je naslijedio pomoćni objekat na selu lažno su predstavljene kao kriminalne radnje - pojasnila je ona na Fejsbuku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ftea.gorjanc.prelevic%2Fposts%2F10238059723733636%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cilj je, kako je ocijenila, jasan.
- A to je da se svi diskreditujemo i da se uplašim za djecu! Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju - dodala je Gorjanc Prelević.
Kako je istakla, ovo u Crnoj Gori nije doživjela "ni za vrijeme DPS-a".
Ona je, inače, izložena napadima Demokrata zbog stava da ta partija, prijetnjama i diskvalifikacijama pokušava da spriječe procesuiranje masovnih otkaza i suspenzija u policiji i vojsci. Demokrate su je, pored ostalog, optužile da je sa advokatom Veselinom Radulovićem formirala grupu koja treba da se suprotstavi vetingu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-se-obrusile-i-na-gorjanc-prelevic-optuzuju-je-da-je-sa-radulovicem-formirala-grupu-koja-treba-da-se-suprodstavi-vetingu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorjanc-Prelević: Demokrate napadaju i moju porodicu, od koga da tražim procjenu bezbjednosti?

Pulen premijera Milojka Spajića iz Novske liste drži govor na četničkom skupu u Herceg Novom, kog "umjereni građani" iz redova Demokrata obezbeđuju kroz svoje resore! Što jes' jes' skup nazivaju javnom priredbom (sa navijačima iz susjedne zemlje i fašističkim transparentima) - ukazao je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-cetnicko-orgijanje-na-kanli-kuli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U isto vrijeme, kako je ironično dodao, "umjereni građani" čekaju da pola Crne Gore splamti da bi poslali zahtjev za pomoć NATO.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcrna-gora-se-gusi-u-dimu-ali-ne-trazi-pomoc-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Naravno, dodaje Odžić, 'kontra teg' prave sa helikopterom iz Srbije, kako bi ostali "umjereni" i neutralni.
- Bez obzira na njih, hvala Srbiji na pomoći, na dobro da vam se vrati! PS. Mickey će napraviti veting u Vladi Crne Gore, ili će brzo postati žrtva vetinga - poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F1954969144731848718%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odžić: Spajić će napraviti veting u Vladi Crne Gore ili će brzo postati njegova žrtva

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

U Upravi policije Crne Gore suspendovana su još tri policijska službenika, dok su u Ministarstvu odbrane donijeta rješenja o prestanku službe za dva vojna lica, zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji.
To je, prema riječima potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića, učinjeno u cilju institucionalnog čišćenja od svih nedozvoljenih uticaja i izgradnje profesionalne i odgovorne policije i Vojske Crne Gore.
Bečić je saopštio i da je Etički odbor utvrdio i povredu pravila i standarda Kodeksa policijske etike kod 67 policijskih službenika.
Ističe da je riječ o jasnim, dokumentovanim nalazima koji zahtijevaju momentalnu reakciju unutar sistema.
- Zbog toga očekujem da se svi odgovorni u sistemu, bez izuzetka, izjasne, da li će pokrenuti disciplinske postupke ili ne, kao i razloge za svoje odluke - naveo je Bečić.
On je poručio da je vrijeme institucionalnog ćutanja prošlo.
- Posebno upozoravam sve one koji obavještenja o povredama Kodeksa eventualno budu držali u fiokama da su saučesnici u opstrukciji pravde -naglasio je Bečić.
On je upozorio one koji, kako je naveo, ignorišu nalaze Etičkog odbora i staju na stranu sistema koji pokušavaju da pobijede.
- Ko god pokušava da spriječi veting i reformske procese, pokušava da zadrži sistem vrijednosti gdje se moć sticala kroz strah, lojalnost klanu, a ne zakonu. I to neće moći - naglasio je Bečić.
Prema njegovim riječima,  Crna Gora je odlučila da se mijenja, a institucije su dužne da promjene ne blokiraju, već da ih predvode.
- Pozivam sve časne i profesionalne ljude u policiji da ne ćute, da govore i da postupaju. Jer samo oni koji sada ćute, mogu se sjutra naći na drugoj strani zakona - rekao je Bečić.
On je poručio da pravda više ne pita za mišljenje. 
 
- Traži odgovornost. I mi ćemo je isporučiti - zaključio je Bečić.

Bečić: Suspendovana još tri policajca

Da akcija pod kodnim imenom „Značka“ čiji je cilj čišćenje službe od politički nepodobnih policajaca - koju su osmislili ključni ljudi bezbjednosnog sektora - ne ide željenom dinamikom jasno je iz izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Trojica čelnika bezbjednosnog sektora već neko vrijeme gromoglasno rabe termin ,,veting“, sve da bi u javnosti opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom.
-Jasno je svakome ko zna išta o pravu da ne možemo govoriti o vetingu, jer nemamo nijedan propis ili zakon koji bi regulisao kako bi se taj proces odvijao u bezbjednosnom sektoru, odnosno u Upravi policije. Ono čemu svjedočimo nije veting, već politički obračun sa neistomišljenicima, a to nije dobro - kazao je ranije za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Dodaje da nije vidio namjeru funkcionera Demokratske Crne Gore, koji rukovode bezbjednosnim sektorom, ili bilo kakvu najavu da će predložiti u proceduru neki zakon koji bi regulisao postupak vetinga u Upravi policije ili bezbjednosnom sektoru.
<h2>BEZ ZAKONSKIH STANDARDA, PO PARTIJSKOJ VOLJI</h2>
Pod plaštom „vetinga“ Bečić, Šaranović, Šćepanović i njihov dirigent iz pozadine – ideolog Demokrata Boris Bogdanović - obračunavaju se sa dugogodišnjim službenicima pokretanjem neosnovanih disciplnskih postupaka i upkos tome što Vladina komisija za žalbe poništava suspenzije jer su nezakonite istrajavaju u naumu i donose nova rješenja.
Veting po standardima EU i praksi pojednih država koje su ga sprovodile podrazumijeva sistemski pristup i detaljne provjere javnih funkcionera, rukovodilaca i nosilaca tužilačkih i pravosudnih funkcija kao i nosilaca javnih ovlašćenja što je slučaj sa policijom, vojskom, carinom i inspekcijskim organima.
Na osnovu posebnog zakona se sprovodi veting u kojem se definiše postupak provjera sa precizno naznačenim procedurama zasnovanim na nacionalnom i međunarodnom zakonodavstvu. To podrazumijava izbor stručne i nezavisne komisije sa kompetentnim članovima koji će sprovesti veting.
Veting mora biti neselektivan u oblasti u kojoj se sprovodi. Prvo veting moraju proći članovi komisije, a u instituciji u kojoj se sprovodi moraju da ga prođu svi zaposleni - u ovom slučaju kada je policija u pitanju – svi funkcioneri i nosioci policijskih ovlašćenja, počev od direktora do posljednjeg policajca. Veting se sprovodi transparentno i uz poštovanje svih osnovnih ljudskih sloboda i prava. A osnov da se uopšte krene u jedan takav proces je svakako donošenje zakona o vetingu.
<h2>NEUGODNA PITANJA&nbsp;</h2>
Da li se akcija ,,Značka“ može nazvati vetingom ili se na osnovu dosadašnjih „rezultata“ može reći da se radi o - klasičnom političkom postupku zloupotrebe policije s ciljem progona neistomišljenika.
Da li je veting kad ministar unutrašnjih poslova formira komisiju za bezbjednosne provjere, formira disciplinsku komisiju i postavlja disciplinskog tužioca na koje nakon izbora ima direktan uticaj? Ili je, možda, veting kad se provjere sprovode na osnovu jednog - člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima koji sadrži elemente diskriminacije – oduzima pravo na odbranu? Kako se može govoriti o zakonitim disciplinskim postupcima, kada se, recimo, zna da je načelnik za antikorupciju Peđa Tanjević pravosnažno osuđivan za koruptivno krivično djelo zloupotreba službenog položaja...&nbsp;
Mnogo pitanja na koje čelnici bezbjednosnog sektora ne žele ponuditi makar jedan validan odgovor.&nbsp;
Ostalo je da se policiji vjeruje na riječ. I da se ne razmatra, ili analizira, zbog čega nije bilo akcije u slučaju Predraga Šukovića. Šef Specijalnog policijskog odjeljena (SPO) nije ispitivan, pozivan na odgovornost ni kada su se otkrili detalji iz afere ,,Plava sveska“ ili kada su Televizija E i Portal ETV objavili podatke o sumnjivim transakcijama u vezi sa kupo-prodajom stanova u Budvi - kada je za svega dva sata ostvarena ekstra-zarada od 80.000 eura...
Nije ispitano kako je i kada veliki broj aktuelnih rukovodilaca u policiji ima kupljenje diplome; da li načelnik policijskog regionalnog centra ,,Sjever“ Haris Đurđević ima moralno pravo da selektivno predlaže bezbjednosne provjere i disciplinske postupke, ako sam ima neprijavljenu imovinu...
Očigledno je da bi malo ko iz vrha bezbjednosnog sektora, baš kao i veliki broj aktivnih starješina bezbjednosnih struktur, mogao da ,,preživi“ sistem vetinga.&nbsp;
To je još jedan dokaz da je ova priča tek jedan od navodnih razloga da se od policije prije svega stvori partijska vojska poslušnika dvojca Bečić – Bogdanović preko čijih će pripadnika njihova sada već kvazi partija pokušati da zadrži uticaj koji se odavno istopio u biračkom tijelu.
A kad dođe vrijeme da se odgovori moraju dati i položiti računi, jer progonjeni policajci već pišu tužbe, njih će na kraju, kao i obično, platiti građani Crne Gore. Transformiše li se polako Danilo Šaranović u Vesnu Bratić? Znaće se uskoro.
<h2>I MANDIĆ BI DA „PROVJETRAVA“</h2>
Da apsurdima sa „vetingom“ nema kraja, crnogorska javnost je svjedočila prije samo desetak dana kada se „jahanju“ na ovom terminu pridružio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je „smislio“ da provede veting u pravosuđu do kraja godine. &nbsp;
- Veting sudija i tužilaca treba da bude sproveden do kraja godine - &nbsp;poručio je Mandić koji je sve upakovao u dostizanje „visokih standarda koje su dostigle države Evropske unije (EU)“.
Da tragedija bude veća, Mandić je to rekao na sastanku sa ministrom pravde Bojanom Božovićem koji je na ovu bedastoću četničkog vojvode ostao potpuno nijem.
- Tokom razgovora Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine - rekao je Mandić Božoviću, a ovaj stoički oćutao.
Neće biti da Mandić i Božović ne znaju da „provjetravanje“ u pravosuđu, pa i u drugim sektorima poput bezbjednosnog, nosi sa sobom realne rizike od politizacije, zbog čega je važan međunarodni nadzor procesa, da veting ne smije izazvati blokadu institucija, te da se crnogorsko pravosuđe još uvijek „oporavlja" od tzv. smjene generacija koja je uslijedila nakon što je velikom broju sudija konstatovan prestanak funkcije na osnovu izmijenjenih uslova za starosnu penziju prije nekoliko godina.
Veting jeste radikalan, ali veoma složen i sveobuhvatan model rezova u pravosuđu koji podrazumijeva re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Ponovno opsežno ocjenjivanje značilo bi da se svi dosadašnji faktori osiguranja integriteta kroz izbor, ocjenjivanje, napredovanje sudija i tužilaca, provjere imovinskih kartona ili treninge smatraju nedovoljnim. No, prema stavovima stručnjaka, veting arhitektura mora istovremeno biti čvrsta i elastična.
Tijela, odnosno organi, koja obavljaju re-evaluaciju svih nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjere kompetencija, imovine, veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom moraju biti stručna, politički nezavisna i sposobna da vode složene postupke.
Što se tiče propisa, oni treba da osiguraju da sudije, tužioci i ostali koje ne žele proći kroz proces re-evaluacije mogu odstupiti sa svojih funkcija. To predstavlja elastičnost vetinga, jer je krajnji cilj ovakvih politika oslobađanje sistema od potencijalno korumpiranih pojedinaca po svaku cijenu.
U Albaniji su naprimjer na desetine sudija i tužilaca sami odstupili sa funkcija jer nisu htjeli proći kroz proces re-evaluacije.
<h2>ISKUSTVO ALBANIJE</h2>
Upravo se Albanija, od kada je počela priča o ovom modelu rezova u pravosuđu, u domaćoj javnosti često pominjala kao dobar primjer. Međutim, malo je bilo riječi o problemima i izazovima sa kojima se ta zemlja suočavala.&nbsp;
Glavni izazovi sa kojima se Albanija nosila su bili dugotrajanost procesa i mogućnost blokade institucija.
Albanija je još tokom 2016. godine započela proces vanredne ponovne procjene svih svojih sudija i tužilaca kao dio reforme pravosudnog sistema. Do danas, dakle ni devet godina poslije, proces još uvijek nije završen.&nbsp;
U decembru prošle godine završena je incijalna, prva faza vetinga u toj zemlji, tokom koje je urađena procjena 805 nosilaca pravosudnih funkcija. Veting proces u Albaniji, odnosno druga faza provjera, očekuje se da bude završen 2026. godine.
Ako bi iskustvo Albanije primijenili na crnogorsku zbilju, s obzirom da je susjedima bilo potrebno šest godina da okončaju pravosnažno 405 postupaka, to bi moglo značiti da bi i Crnoj Gori bilo potrebno oko šest godina da provjeri sve svoje sudije i tužioce, kojih je oko 370.
Dakle, šest godina – nikako šest mjeseci kako bi to želio Mandić.
Osim toga, uvijek je važan i politički kontekst, posebno imajući u vidu da su se u prethodnom periodu, bez ikakvih analiza, zbog jednog čovjeka (Milivoje Katnić), mijenjali sistemski zakoni poput Zakona o radu.
Prvi korak ka sprovođenju vetinga svakako bi bile neophodne izmjene Ustava i zakona koje će se direktno primjenjivati na sve sudije i tužioce, što uvijek predstavlja i realan rizik od politizacije jer te odluke treba da sprovode Vlada i Skupština.&nbsp;
Zbog svega toga je posebno važno da cijeli proces bude pod međunarodnim nadzorom, sa angažovanjem eksperata iz međunarodnih organizacija u pripremama izmjena Ustava i zakona. Te nacrte bi bilo neophodno poslati Venecijanskoj i Evropskoj komisiji, koji bi potom pratiti cijeli proces vetinga ili čak bili neposredno uključeni u sastav tijela koja će sprovoditi provjeru sudija i tužilaca, kako je rađeno i u Albaniji.&nbsp;

Marija Žižić

Duško Mihailović

„Veting“: Bezbjednost pod ključem, pravosuđe na nišanu

Ministarstvo ekonomskog razvoja intenzivno radi na softverskom rješenju za Registar zanatlija, koji će biti operativan nakon 1. marta, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
- To znači da 13. februar, koji je u javnosti naveden za prijavu u neki registar, nije obavezujući za zanatlije, dok navodi oko iznosa novčanih kazni nijesu tačni - kazali su iz Ministarstva i podsjetili da je za vođenje Registra nadležna Zanatska komora.
Oni su poručili da nema razloga za zabrinutost, te da su prava i obaveze zanatlija jasno definisana važećim propisima, dok institucije sistema stoje iza njihove dosljedne i zakonite primjene.&nbsp;
- Sve eventualne nejasnoće se rješavaju kroz zvanične kanale i u komunikaciji sa nadležnim organima, a ne putem medijskih istupa koji nijesu utemeljeni na činjenicama - rekli su iz Ministarstva.
Oni su saopštili da su kao resor nadležan za tumačenje i nadzor sprovođenja Zakona o zanatstvu bili dužni da reaguju povodom neistina koje su se pojavile u javnosti i izazvale uznemirenje i konfuziju među zanatlijama.
Iz Ministarstva su poručili da je Zakon o zanatstvu važeći, obavezujući i da se mora poštovati u cijelosti.&nbsp;
- Njegovo tumačenje obavlja isključivo nadzorni organ u okviru zakonom propisanih procedura. Posebno naglašavamo da je neodgovorno i neprihvatljivo da pojedinci ili udruženja iznose netačne i neprovjerene informacije, naročito kada se time direktno dovodi u pitanje pravna sigurnost zanatlija i stvara osjećaj pravnog haosa - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su podsjetili da je izmjenama Zakona o zanatstvu propisano da je ta oblast uređena radi zaštite i unapređenja zanatskih djelatnosti i profesionalnih standarda, kao i uspostavljanja pravnog okvira koji jasno određuje uslove za obavljanje zanatskih poslova i zaštitu prava onih koji zakonito posluju.&nbsp;
Oni su naveli da je izmjenama i dopunama Zakona, koje su usvojene u julu, predviđeno uvođenje Registra zanatlija u elektronskom obliku.
- Precizirano je da složenim zanatom može da se bavi isključivo zanatlija koji, osim što ispunjava opšte tehničke uslove, ima stečenu nacionalnu stručnu i kvalifikaciju nivoa obrazovanja ili položen majstorski ispit iz područja rada za zanimanje na koje se odnosi taj složeni zanat. Dakle, polaganje majstorskog ispita propisano je kao alternativni uslov za obavljanje složenih zanata - rekli su iz Ministarstva.
Oni su poručili da će taj resor, kao i do sada, štititi zakonitost, institucionalni poredak i interese zanatlija, i neće dozvoliti da se javni prostor koristi za širenje neistina koje mogu proizvesti nesagledive posljedice po tu privrednu djelatnost.

Registar zanatlija operativan nakon 1. marta

Istorijska godina za Crnu Goru i Evropsku uniju (EU) - poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića u Davosu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, koja je tokom razgovora najavila zvaničnu posjetu Crnoj Gori već u februaru.
Iskazano je obostrano zadovoljstvo tempom reformi Crne Gore i realizacijom mjera i projekata iz Plana rasta, te najavljen nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja naredne sedmice.
Riječ je o poglavlju 32 - Finansijski nadzor, koje je u nadležnosti Ministarstva finansija, a premijer Spajić i komesarka Kos saglasili su se da je u ovoj godini važna puna posvećenost i Crne Gore i Evropske unije kako bi se pregovarački proces završio kako je planirano, odnosno do kraja 2026. godine.
Predsjednik Vlade saopštio je da crnogorski pregovarački timovi predano rade na svakom od preostalog 21 poglavlja za zatvaranje, te da će na toj liniji uslijediti i vanredna zasjedanja parlameta.
Poseban fokus, kako je istaknuto tokom sastanka, je na poglavljima 23 i 24, gdje se, između ostalog, kontinuirano radi na okončanju procesa imenovanja u pravosuđu.
Kako je naglasio premijer Spajić, Crna Gora ove godine, dok obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, ima niz međunarodnih aktivnosti - predsjedava Berlinskim procesom, Fondom za Zapadni Balkan i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a 5. juna biće i domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan.
Premijer Spajić i komesarka Kos posebno su ukazali na važnost isticanja jasnog političkog signala EU prema regionu, kako bi proces proširenja ostao kredibilan i mjerljiv.
U tom smislu, kako je zaključeno, Crna Gora može računati na kontinuiran i intenzivan dijalog i podršku EU i njenih država članica u sprovođenju reformi i ubrzanju procesa zatvaranja poglavlja, te da će zajedničkim naporima Crna Gora biti uspješan primjer evropske integracije na Zapadnom Balkanu.

Spajić i Kos: Istorijska godina za Crnu Goru i EU

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Tag: veting