<article>Na desetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojene su nove mjere u oblasti vizne i migracione politike, sa ciljem povećanja kontrole stranaca i jačanja bezbjednosne i fiskalne discipline u Crnoj Gori.Prema zaključcima sa sjednice, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom Evropske unije, a u Crnu Goru ulaze bez vize, biće skraćen dozvoljeni boravak sa 90 na 30 dana. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da predloži izmjene Uredbe o viznom režimu, čime će Crna Gora dodatno uskladiti politiku sa standardima EU.Takođe, kroz izmjene Zakona o strancima, preciznije će se definisati osnove za privremeni boravak – on će se moći ostvariti samo kroz ulaganje u nepokretnost u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok će boravak po osnovu osnivanja firme biti zamijenjen uslovom zaposlenja na puno radno vrijeme u registrovanom preduzeću.Vijeće je konstatovalo da su zabilježeni brojni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane stranih državljana, te odlučilo da Poreska uprava dostavlja Upravi policije podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u stranom vlasništvu, kako bi se pokrenuli postupci za ukidanje boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.Tokom sjednice istaknuto je da je, nakon nedavnih razgovora premijera i ministara sa zvaničnicima Republike Turske, dogovorena jača međudržavna saradnja i razmjena podataka između nadležnih organa dvije zemlje, uz garancije na najvišem nivou.U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Ministarstva vanjskih poslova, Tužilaštva i v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore.Iz Vlade je saopšteno da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima i zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji, te da su nove mjere dio reformi usklađenih sa pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u cilju unapređenja bezbjednosne, migracione i fiskalne politike.</article>

Na desetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojene su nove mjere u oblasti vizne i migracione politike, sa ciljem povećanja kontrole stranaca i jačanja bezbjednosne i fiskalne discipline u Crnoj Gori.
Prema zaključcima sa sjednice, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom Evropske unije, a u Crnu Goru ulaze bez vize, biće skraćen dozvoljeni boravak sa 90 na 30 dana. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da predloži izmjene Uredbe o viznom režimu, čime će Crna Gora dodatno uskladiti politiku sa standardima EU.
Takođe, kroz izmjene Zakona o strancima, preciznije će se definisati osnove za privremeni boravak – on će se moći ostvariti samo kroz ulaganje u nepokretnost u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok će boravak po osnovu osnivanja firme biti zamijenjen uslovom zaposlenja na puno radno vrijeme u registrovanom preduzeću.
Vijeće je konstatovalo da su zabilježeni brojni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane stranih državljana, te odlučilo da Poreska uprava dostavlja Upravi policije podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u stranom vlasništvu, kako bi se pokrenuli postupci za ukidanje boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Tokom sjednice istaknuto je da je, nakon nedavnih razgovora premijera i ministara sa zvaničnicima Republike Turske, dogovorena jača međudržavna saradnja i razmjena podataka između nadležnih organa dvije zemlje, uz garancije na najvišem nivou.
U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Ministarstva vanjskih poslova, Tužilaštva i v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore.
Iz Vlade je saopšteno da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima i zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji, te da su nove mjere dio reformi usklađenih sa pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u cilju unapređenja bezbjednosne, migracione i fiskalne politike.

Portal ETV

Foto: Vlada CG/ Đorđe Cmiljanić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada Crne Gore

Sjednica Vlade

Politika

Vlada pooštrava uslove boravka stranaca: Boravak bez vize skraćen na 30 dana, ukida se osnov boravka za vlasnike neaktivnih firmi

Ministri životne sredine Evropske unije (EU) postigli su dogovor kojim se ublažava predloženi cilj za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2040. godine i usvojili novi klimatski plan do 2035. godine.
Nakon maratonskih pregovora tokom cijelog jučerašnjeg dana i jutros, ministri su jednoglasno odobrili dugo očekivani klimatski plan Unije, čime je EU izbjegla međunarodnu sramotu da se pojavi praznih ruku na samitu COP30 ovog mjeseca.
Plan, koji je obavezan prema Pariskom sporazumu, postavlja novi cilj da se emisije u EU smanje između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2035. Taj plan nije pravno obavezujući, ali određuje pravac klimatske politike EU u narednih pet godina. Raspon ciljeva sličan je neformalnoj izjavi koju je EU predstavila na klimatskom samitu u Njujorku u septembru.
Ministri su takođe usvojili pravno obavezujući cilj za smanjenje emisija u EU za 85 odsto do 2040. godine. Dogovor predviđa da se dodatnih 5 odsto smanjenja postigne kroz kupovinu međunarodnih karbonskih kredita, odnosno “outsourcing” smanjenja emisija u inostranstvu.
Osim toga, vladama će biti dozvoljeno da koriste karbonske kredite za dodatnih pet procentnih poena svojih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.
Ministri su podržali i široku klauzulu o reviziji, koja omogućava EU da u budućnosti prilagodi cilj za 2040. godinu ukoliko se pokaže da klimatska politika negativno utiče na ekonomiju Unije. Dogovor takođe predviđa jednogodišnje odlaganje primjene novog evropskog tržišta ugljenika za grijanje i emisije iz automobila, koje bi trebalo da počne 2027. godine.
Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska nijesu podržale dogovor o cilju za 2040. godinu, dok su Bugarska i Belgija bile uzdržane. Ostale zemlje EU27 podržale su sporazum.
Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da usaglase sopstvenu poziciju o klimatskom cilju za 2040. i da pregovaraju sa Savjetom EU prije nego što cilj postane zakon.

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Crna Gora je spremna za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović koji je učestvovao na Samitu o proširenju Evropske unije (EU), održanom u Briselu u organizaciji medijske mreže Euronjuz.
U okviru intervjua posvećenog budućnosti evropske integracije, potpredsjednik Ivanović naglasio je da je politika proširenja najuspješnija politika Evropske unije, jer omogućava da EU postane snažniji geopolitički akter. Istakao je da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, želi da bude aktivni partner u tom procesu i doprinese njegovom uspjehu.
Ivanović je podsjetio da je strateški cilj Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji, uz zadržavanje jednakog statusa i prava glasa sa svim državama članicama. Naglasio je da je Crna Gora već godinama u potpunosti usklađena sa politikama EU i doprinosila je svakoj odluci Unije, te da takav stepen usklađenosti mora biti prepoznat i nagrađen punopravnim članstvom.
Odgovarajući na pitanje o idejama o uvođenju “probnog roka“ za nove članice, Ivanović je naglasio da je Crna Gora već više od 13 godina u svojevrsnom probnom periodu. Istakao je da taj period traje sve dok se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja, te da bi članstvo bez punog prava glasa bilo teško prihvatljivo.
On je ukazao da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potvrdio kredibilitet politike proširenja i pokazao da Unija ostaje dosljedna pristupu prihvatanja novih članica zasnovanog na zaslugama.
Osvrnuvši se na najnoviji Izvještaj Evropske komisije o napretku, Ivanović je ocijenio da dokument potvrđuje kontinuitet i rezultate reformskog rada Vlade Crne Gore. Istakao je da izvještaj predstavlja dokaz dosljednog sprovođenja reformi i uvod u održavanje Međuvladine konferencije krajem godine, kao i jasan plan za dalji reformski put u narednih 12 mjeseci.
Samit je, pored potpredsjednika Ivanovića, okupio i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu, Evropsku komesarku za proširenje Martu Kos, predsjednicu Moldavije Maju Sandu, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijere Albanije Edija Ramu, i premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog.

Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je njen resor adekvatno i promtno reagovao u slučaju nelegalnog postavljanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
- Za nas je taj postupak doveden do kraja, za razliku od drugih institucija. Za nas je to spomen-obilježje dekomponovano. Postament je urušen, ploče nema. spomenik se ne nalazi u kulturnom dobru - rekla je Vujović, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandre Vuković Kuč.
Vujović je rekla da je na drugim institucijama sada da pronađu spomen obilježje.
Vuković Kuč je rekla da ne može biti ministar onaj ko nema hrabrosti, znanja i odgovornosti da se suprotstavi kerofašizmu u Crnoj Gori i kaže da Pavlu Đurišiću nije mjesto ni u jednom objektu jer je to ratni zločinac.
- Ministar ne može biti onaj ko ne smije da ne dozvoli da se gradi spomenik mitropolitu Amfilohiju, bez obzira na pijetet. Spomenik Amfilohiju postavlja se spomenik nakon pet godina, a Ljubu Čupiću se gradio decenijama nakon njegove smrti - konstatovala je Vuković-Kuč.
Poručila je ministarki da pokazuje da je crkva ona koja vladajuću većinu drži na okupu.
- Pokazujete da nemate ni hrabrosti, ni političkog kredibiliteta koji bi Vas učinio ličnošću koja će se pamtiti zbog svoje odlučnosti da se suprotstavi zlu, jer je zlo devasticija nečega što je sakralna baština, što je potvrda naše državnosti i mentaliteta. To su crnogorske crkve i manastiri, džamije, katolički objekti - istakla je Vuković Kuč.
Ovo, kako je rekla, nema veze sa hrišćanstvom, već velikodržavnom politikom kojoj služi vladajuća većina i kojoj ne smiju da se suprotstave.

Vujović: Spomenik Pavlu Đurišiću dekomponovan, za nas je taj postupak završen; Vuković Kuč: Ministar ne može biti onaj ko nema hrabrosti i znanja da se suprotstavi kerofašizmu

Evropska komisija (EK) je, u Izvještaju o Crnoj Gori, ponovo naglasila nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima kao značajne probleme u tom sektoru, saopštili u iz Sindikata medija (SMCG).&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz SMCG, u Izvještaju se navodi da je medijska industrija, pored bankarskog sektora, jedna od najznačajnijih grana koje još nemaju granski kolektivni ugovor, odnosno tu vrstu dodatne zaštite za zaposlene.
&nbsp;Iz SMCG su ukazali na navode iz Izvještaja u kojima se konstatuje da sektorski kolektivni ugovor još nije potpisan i da to otežava radnicima u medijskoj industriji ostvarivanje radnih prava pod jednakim uslovima kao i radnicima u drugim sektorima.
&nbsp;U Izvještaju je, kako su kazali iz SMCG, navedeno i da su plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka.
&nbsp;- Izvještaj bilježi i zabrinjavajući primjer koji su predstavnici sindikata u Radio-televiziji Crne Gore iznijeli u javnost: u njemu se pominju slučajevi pritisaka uprave, diskriminacije sindikalno aktivnih radnika i odlaganja kolektivnog pregovaranja - navodi se u saopštenju SMCG.
&nbsp;Prema njihovim riječima, posebno je ohrabrujuće to što je Izvještaj EK prepoznao napore nacionalnog Sindikata u medijima i profesionalnih organizacija u oblasti unapređenja socio-ekonomskih uslova, profesionalnih standarda i bezbjednosti medijskih radnika.
&nbsp;- Iako je EK medijskim reformama dala ocjenu da je Crna Gora „umjereno spremna u oblasti slobode izražavanja, uz određeni napredak u sprovođenju reformi”, u izvještaju su istaknuti ozbiljni izazovi - naglasili su iz SMCG.
Oni su pojasnili da se kao centralna briga s pravom naglašava izostanak izbora preostala dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koji od decembra prošle godine ne odlučuje u punom sastavu.
- Podsjećamo da Skupština Crne Gore, ni nakon tri objavljena poziva za izbor preostalih članova Savjeta, nije sprovela izbor, kao i da je u toku četvrti poziv - naglasili u iz SMCG.
Oni su ukazali na navode iz Izvještaja prema kojima to ometa punu primjenu zakonodavnog okvira i može imati implikacije na Poglavlje 10.
Iz SMCG su kazali da je poruka EK u Izvještaju jasna, a to je da Crna Gora mora hitno imenovati preostale članove Savjeta AMU.
Pored toga, kako su dodali, EK naglašava da, ukoliko bude potrebe za izmjenama zakonskih rješenja u tom dijelu, one moraju biti sprovedene uz konsultacije sa svim relevantnim akterima i ne smiju „narušiti dosadašnji napredak, posebno kada je riječ o očuvanju političke nezavisnosti javnog servisa RTCG i AMU, uključujući zaštitu njihove uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja“.
- U Izvještaju se podsjeća da je i dalje u toku sudski postupak kojim se osporava zakonitost imenovanja generalnog direktora RTCG, što nastavlja da otvara pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskih procedura - naveli su iz SMCG.
Kako su dodali, pominje se i postupak protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja tokom izbora generalnog direktora, koji je nedavno okončan osuđujućom presudom u prvostepenom postupku.
- Iako se u Izvještaju pohvaljuje ažurnost institucija u rješavanju novih slučajeva napada, i ove godine ponavlja se da se bilježe slučajevi oštrih verbalnih napada na medije i predstavnike civilnog društva od strane javnih funkcionera i političkih partija, uključujući i visoke zvaničnike iz sektora bezbjednosti i odbrane - istakli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da već duže vrijeme ukazuju na nedostatak razumijevanja nosilaca političke moći o ulozi medija u jednom demokratskom društvu.
- U Izvještaju se preporučuje da se nacionalno zakonodavstvo usaglasi sa Evropskim zakonom o slobodi medija (European Media Freedom Act), kao i sa Aktom o digitalnim uslugama (Digital Services Act), Aktom o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Zakonom o vještačkoj inteligenciji (Artificial Intelligence Act) - &nbsp;rekli su iz SMCG.
Oni su podsjetili da je Ministarstvo kulture i medija nedavno formiralo Radnu grupu za implementaciju Evropskog zakona o slobodi medija i Akta o digitalnim uslugama u crnogorsko zakonodavstvo, čiji je SMCG član.

Sindikat medija: Izvještaj EK naglašava nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Vlada pooštrava uslove boravka stranaca: Boravak bez vize skraćen na 30 dana, ukida se osnov boravka za vlasnike neaktivnih firmi

Tagovi

EU postigla klimatski kompromis uoči odlaska na COP30: Novi ciljevi do 2035. i 2040.

Ivanović: Crna Gora spremna za punopravno članstvo u EU

Vujović: Spomenik Pavlu Đurišiću dekomponovan, za nas je taj postupak završen; Vuković Kuč: Ministar ne može biti onaj ko nema hrabrosti i znanja da se suprotstavi kerofašizmu

Sindikat medija: Izvještaj EK naglašava nedostatak socijalnog dijaloga i loše uslove rada u medijima

PRATITE TVe UŽIVO