Vučinić: Tramp kreće sa maksimalističkim zahtjevima, pa kad vidi da ne ide – spušta loptu

Tramp je svoje aktivnosti u Davosu započeo sastankom sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, što je samo po sebi poruka, a nakon niza razgovora koji su se desili, čula se i izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca, u kojoj je poručio da nije uputno ishitreno donositi odluke i ocjene da će se partnerstvo između SAD-a i Evrope prekinuti, a koje je u najvećoj mjeri manifestovano kroz NATO – rekao je centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E bivši ministar odbrane i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić.

Transatlantski odnos i partnerstvo između SAD-a i Evrope, smatra Vučinić, nijesu prvi put dovedeni u pitanje. Slične situacije dešavale su se i tokom prethodnih američkih administracija, ali se, kako ocjenjuje, nada da neće doći do ozbiljnijeg narušavanja tih odnosa.

Vjeruje da će se NATO pakt održati, jer je, kako poručuje, to u interesu svih, a naročito SAD-a, kao najvećeg proizvođača oružja i najjače sile unutar samog saveza.

– I prethodne američke administracije ukazivale su da Evropa mora znatno više da izdvaja za odbranu nego što to sada čini. Davos je samo potvrdio i pokazao sve ono što danas imamo u svijetu – globalna previranja, nesuglasice i suprotstavljene poglede. Kulminacija svega toga je situacija sa Grenlandom. Tramp, koji dolazi iz svijeta biznisa, nekretninskog biznisa, moguće da i Grenland, kao arktičko ostrvo na krajnjem sjeveru, posmatra kao neku vrstu nekretnine, ali nekretnine sa posebnom vrijednošću, prije svega za njegovu zemlju, za vodeću svjetsku silu SAD. Razlozi su, prije svega, klimatske promjene koje omogućavaju veću kontrolu pomorskih puteva koji sada tuda prolaze, kao i prirodna bogatstva i sirovine koje Grenland posjeduje, uz izuzetno važnu geostratešku poziciju – rekao je Vučinić.

Smatra da populistička politika dominira svjetskom političkom scenom, što ne doprinosi stabilnosti međunarodnih odnosa, te podsjeća da je Amerika formirala tzv. Odbor za mir, pokušavajući da Ujedinjene nacije stavi po strani.

Evropske zemlje su se, dodaje on, opredijelile da ne prihvate učešće u tom Odboru za mir, izuzev Albanije, Mađarske i Kosova.

– Tramp je krenuo sa maksimalističkim zahtjevima, ali kada vidi da to ne prolazi – spušta loptu. Nakon sporazuma o carinama, koji je bio pompezno najavljen, sada, kada vidi da ne ide i da ne prolazi, vraća se unazad i odustaje od početnih ideja, pokušavajući da nastavi dijalog. Vidjećemo na šta će izaći čitava inicijativa, koliko će Odbor za mir dati rezultata, koliko će članica biti uključeno i kakvi će biti stvarni efekti – istakao je Vučinić.

Kaže da su sve češće izjave evropskih lidera koji poručuju da ne bi smjela ni kap mastila, kako navodi, da se nađe na mirovnom sporazumu o prekidu agresije Rusije na Ukrajinu.

Nije pretjerani optimista da će do dogovora o prekidu rata doći u Abu Dabiju, gdje bi se za istim stolom našle tri strane, iako, kako kaže, rat predugo traje i ruska ekonomija neće moći još dugo da izdrži.

– Puno je neizvjesnosti i pokušaja da se uspostavi makar privremeni mir, ali kad god bi se nešto dogovaralo, već nakon nekoliko dana situacija bi na terenu izgledala potpuno drugačije. Rat i dalje bukti nesmanjenom žestinom – naglasio je Vučinić.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić bio je pozvan na samit Koalicije voljnih za Ukrajinu, koji je održan 6. januara, ali mu nije prisustvovao. Vučinić smatra da je Crna Gora trebalo da bude na tom samitu, kao država članica NATO-a i, kako kaže, glavni aspirant za članstvo u Evropskoj uniji.

– To je bila prilika da se sve ono što smo kasnije čuli iz saopštenja vladinih resora o doprinosima Crne Gore stabilizaciji situacije na frontu, kaže direktno tamo. Odgovorno, državnički ozbiljno i uputno je pojaviti se, saopštiti stavove i razgovarati. Saveznici bi razumjeli mogućnosti male Crne Gore, jedne od najmanjih članica Alijanse i, vjerovatno, buduće članice Evropske unije – poručio je Vučinić.

To što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio Donalda Trampa za Nobelovu nagradu može biti jedan od razloga neodlaska premijera na samit Koalicije voljnih, smatra Vučinić, kako bi se, kako kaže, izbalansirale unutrašnje političke prilike.

Podsjetio je da je predsjednik Skupštine nosio istu titulu koju je imao i Pavle Đurišić, te da je ta nominacija rezultat proksija koje je Kremlj angažovao tokom američkih izbora 2020. godine, zbog čega predstavlja, kako kaže, recidiv tadašnjih dešavanja.

– Znamo kako dio vlasti gleda na dešavanja na međunarodnoj sceni i kakav odnos ima prema tome. Lično smatram da je jedan od razloga bio i taj da se ne izazove dodatna nervoza unutar koalicionih struktura na nacionalnom nivou u Crnoj Gori – zaključio je Vučinić.