Dobrosusjedski odnosi jedna su od najvažnijih preporuka za članstvo u Evropsku uniju, pa forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja, već potezi proizašli iz ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kazao bivši ministar odbrane i nekadašnji ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.&nbsp;
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su da je upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.&nbsp;
Uložen je veliki napor da se odnosi Hrvatske i Crne Gore, nakon ratnih devedesetih saniraju i dovedu do najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Odnos dvije zemlje se danas, kaže Vučinić, opet usložnjava.
- Teško možemo govoriti da je ovdje u pitanju samo neznanje, čudi da Vlada Crne Gore, kojoj su dnevno puna usta evropskih integracija, forsira provokativne teme prema susjedu sa kojim nas ujedno dijeli i najbliža granica koju imamo sa Evropskom unijom. Ako čujemo neke najuticajnije dijelove vlasti u Crnoj Gori, koji dominantno utiču na spoljnu politiku Crne Gore i odnose sa susjedima, dok mašu zastavicom Evropske unije oni čine stvari koje se duboko kose sa tradicionalnim evropskim vrijednostima, poput sada aktuelnih nastojanja da se izvrši revizija istorije - rekao je Vučinić.
&nbsp;Dodaje da se protestna nota iz Hrvatske mogla i očekivati ako se značke nađu u javnosti, pa je trebalo izbjeći njihovo objavljivanje.&nbsp;
- U ovom trenutku mnogo važnijih stvari je pred nama, koje su nam neophodne i koje treba sa susjedima kroz dobrosusjedsku saradnju da riješimo i istovremeno dobijemo podršku za naš evropski cilj i izbjegnemo sve teme koje nas potencijalno mogu dijeliti i koje nas međusobno udaljavaju. Mislim da je ovo što je urađeno sa značkom školskog broda Jadran u ovom trenutku bilo potpuno nepotrebno, posebno ako imamo u vidu perspektivu našeg članstva u EU - istakao je Vučinić.&nbsp;
Kaže i da je jedna od najboljih preporuka za članstvo u EU dobrosusjedska saradnja, a potezi vladajuće većine nijesu dobra preporuka za to.
- Nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i da ćemo konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u Evropskoj uniji, da ne bude samo da nam je članstvo u paravani iza koje se kriju druge radnje - naglasio je Vučinić.
Postoji, upozorava on, realna opasnost, da pitanje sukcesije vojne imovine sa hrvatske strane ostane i dalje otvoreno, a imajući u vidu činjenicu da se najveći dio pomorske vojne imovine nekadašnje SFRJ nalazio na teritoriji Republike Hrvatske u trenutku kad je ona postala samostalna.
- Tek kasnije, kad su nastupili ratni sukobi, značajan dio tih plovila je povučen iz Hrvatske i prema Crnoj Gori, najviše. Zato se može smatrati da je shodno Sporazumu o sukcesiji sve što se u trenutku proglašenja nezavisnosti države sukcesora, to je tada bila Savezna Republika Jugoslavija, a kasnije kao sukcesor SR Jugoslavije to je bila i Crna Gora i po tom osnovu se i brod Jadran našao u Crnoj Gori, sve što se zateklo na teritoriji jedne članice smatralo se njenom imovinom. To ipak, ako pogledamo stvari na ovakav način nosi sa sobom dosta rizika i dosta opasnosti i mnogo je razloga zbog kojih ovakve stvari ne treba lomiti preko koljena, ne treba raditi na prečac i treba učiniti sve da dođemo do dogovora sa našim susjedom i da imajući sve to u vidu u konačnom pokušamo izaći iz tih otvorenih pitanja, koje još imamo, &nbsp;sa najmanje štete po same sebe, jer plašim se da ćemo na kraju sami imati najviše štete od svega ovoga što danas radimo - poručio je Vučinić.
Ako se uzme u obzir ideološka orijentacija stranaka na vlasti,dodaje on, jasno je da ona dominantno utiče na kreiranje spoljne politike Crne Gore.
- Sve nekadašnje antisuverenističke snage su danas na vlasti u Crnoj Gori, uz to znamo kako one vide događaje iz ratnih devedesetih, ratnog raspada bivše Jugoslavije, tako da narušavanje odnosa sa susjedom je nešto što samo po sebi nije dopustivo i što nikako ne čini preporuku za članstvo u EU, i to je i na neki način sistematsko skretanje ne samo sa evropskog kolosijeka, već i sa euroatlantskog kolosijeka, koji jedini u ovom trenutku održava crnogorski suverenitet i koji je jedini još koliko - toliko, nadam se dovoljan, garant naše državnosti - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjgOZxSXbOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja već ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija

Odsustvo gotovo svih evropskih čelnika sa Parade pobjede održane 9. maja u Moskvi povodom godišnjice kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu, najbolji je pokazatelj do koje mjere su narušeni odnosi na kontinentu.
Još od napada ruske vojske na Gruziju 2008, zatim aneksije Krima 2014. i konačno, agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropske članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO) bile su pod pritiskom da povećaju vojna izdvajanja.
Uprkos obećanjima najviših državnih zvaničnika, Crna Gora u 2024. godini nije uspjela da na odbranu utroši dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Podsjetimo, NATO je nedavno objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<h2>U Crnoj Gori na sceni balkanska populističko-propagandna politika</h2>
Nekadašnji ministar odbrane, Boro Vučinić u razgovoru za Portal Analitika kaže da ga ovaj podatak ne iznenađuje.
„U Crnoj Gori je danas na sceni balkanska populističko-propagandna politika u nevjerovatno neozbiljnoj izvedbi i sa ogromnom količinom olakog davanja obećanja koja svakodnevno zapljuskuju naše građane“, istakao je Vučinić.
Istovremeno, dodaje on, to je praćeno demonstracijom visoke nekompetentnosti i neznanja.
„Nedavno je nekadašnji čelni čovjek Alijanse, Anders Fog Rasmusen, inače za čijeg mandata je Crna Gora ambiciozno započela proces reformi sistema odbrane u skladu sa standardima kolektivnog sistema bezbjednosti, kazao da je potrošnja od dva posto BDP-a na odbranu bila razumna ambicija za NATO 2014. godine, kada su Sjedinjene Američke Države (SAD) još igrale ulogu, iako nevoljno, globalnog policajca, ali da su ti dani sada za nama. Da bi držala korak s ruskim vojnim razvojem, Evropa mora barem udvostručiti svoje ulaganje u odbranu i otišao sa predlogom mnogo dalje, kazavši da bi Evropa trebala ciljati čak četiri posto do 2028. godine“, naveo je Vučinić.
Realno je, ukazuje sagovornik Analitike, da će ambicije koje iskazuju Njemci i Poljaci u pogledu visine izdvajanja za odbranu, vjerovatno postati standard za ostale evropske članice Alijanse.
&nbsp;
„Prema nekim analitičkim predviđanjima Evropska unija bi trebala blisko da sarađuje sa svojim tradicionalnim partnerima, prije svih sa Velikom Britanijom, alii da traži još jačeveze s Australijom, Kanadom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom….Cilj ne bi bio zamijeniti američko savezništvo novim, već Evropu sa eurocentričnim NATO-om i drugim globalnim partnerima učiniti jakom i otpornom, bez obzira na stepen podrške SAD“, naglasio je Vučinić.&nbsp;
Stava je da s isuviše dugo Evropa oslanjala na jeftinu američku bezbjednost i tehnologiju, jeftinu rusku energiju i jeftine kineske proizvode.&nbsp;
„Više to neće biti moguċe. Evropa se mora pripremiti za novi globalni poredak u kojem SAD nije više pouzdana kao do sada, već ima potpuno druge ciljeve i, kao što vidimo, neskrivena ekspanzionistička stremljenja. Jačanje odbrambenih sposobnosti EU više nije stvar izbora, već neminovnost. Stoga nove okolnosti zahtijevaju i nove strategije u kojima Evropa ima priliku da postane globalni vođa, ukoliko bude imala snage za to“, ocjenjuje Vučinić.
<h2>Olaka obećanja mogu do kraja urušiti poljuljani kredibilitet Crne Gore</h2>
Sagovornik Analitike kaže i da je Donald Tramp povratkom u Bijelu kuću furiozno započeo novi mandat.&nbsp;
„Sjećamo se da je nedavno poručio da, ako zemlje članice NATO-a ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje članice Alijanse još ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Kazao je da je liderima zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tokom nedavnih razgovora jasno predočio da ih neće braniti ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu“, naveo je Vučinić.&nbsp;
To je, kaže on, prvenstveno poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosadašnju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.
„Teško je tome prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke članice EU poput Španije (čiji premijer Sančez je nedavno obećao da će visinu izdvajanja od dva procenta BDP ispuniti u najkraćem roku), Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. Tu su i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto, koja se takođe sada obavezala na hitno povećanje visine ulaganja u odbranu) i Portugal (1,55 posto). Trenutno je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 posto), zatim Estonija (3,43 posto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, su ispred SAD, koje su u prošloj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 posto svog bruto društvenog proizvoda“, istakao je Vučinić.
Imajući sve to u vidu, kako dodaje, Crna Gora treba da ima jasnu viziju i da uskladi nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane i da ne otvara dileme oko svog učešća u združenim misijama Alijanse.
„To prije svega podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosadašnjeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi. Očekivano članstvo u EU za našu zemlju značiće i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU. Vidjeli smo da Unijaplanira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne četiri godine 800 milijardi eura“, istakao je Vučinić.
Naš sagovornik je naglasio kako Crna Gora ne bi smjela da ima dilemu gdje je njeno mjesto.&nbsp;
„Morala bi uskladiti obećanja sa njihovim ispunjavanjem, jer ukoliko ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju, Crna Gora će zahvaljujući neodgovornim i olako datim obećanjima njenih čelnika do kraja urušiti svoj i onako poljuljani kredibilitet i biće skroz marginalizovana. To će nesporno otvoriti i druge velike probleme, uključujući i najvažnije pitanje očuvanja njene državnosti“, upozorio je Vučinić.
<h2>Loš primjer kadrovsko popunjavanje bezbjednosnih organa partijskim članstvom&nbsp;</h2>
Govoreći o materijalnom statusu pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane, sagovornik Portala Analitika napominje kako je privlačenje mladih osoba za rad u vojsci i pored crnogorske vojničke tradicije bilo uvijek izazovno pitanje.&nbsp;
„Od samog početka, odnosno od obnove nezavisnosti kada je ponovo formirana Crnogorska vojska brižljivo se radilo na podizanju kapaciteta ljudskih resursa i stvaranju sposobnog vojnog kadra, njegovom školovanju i usavršavanju na prestižnim svjetskim vojnim akademijama. Cilj je bio da se u okviru ne velike, ali interoperabilne i sposobne vojske pruži puni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti i odgovori potrebama sistema odbrane i nacionalne sigurnosti u zemlji“, kaže Vučinić.&nbsp;
Podsjeća i da je u ranijem periodu riješen značajan broj stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske Crne Gore.&nbsp;
„U okviru raspoloživih budžetskih mogućnosti obezbjeđivani su dohoci vojnim licima, na najvišem mogućem, iako istina ne na željenom nivou. Sve je to rađeno sa jasnom vizijom da crnogorski vojnik ima vojničko i nacionalno dostojanstvo, koje će ga učiniti jednako ponosnim kao i njegove kolege koje dolaze iz mnogo razvijenijih zemalja i da ravnopravno sa njima učestvuju u zajedničkim aktivnostima Alijanse“, naveo je Vučinić.&nbsp;
Ukazuje i kako crnogorski vojnik mora biti poštovan i uvažavan, možda više nego ikada do sada u državno obnovljenoj Crnoj Gori.&nbsp;
„Upravo zato što su regionalne i globalne bezbjednosne prilike postale bremenite izazovima i prijetnjama, kao nikada do sada u posljednjih par decenija. Sve su to razlozi zbog kojih dostojanstvo i ugled vojnog poziva nadležni državni organi imaju obavezu da izdignu na najviši nivo. To podrazumijeva i bolje plate i bolje uslove rada i brže rješavanje najvažnijih egzistencijalnih pitanja“, naglašava Vučinić.&nbsp;
Pretpostavke za to, kaže on, mora da stvori Vlada, a realizaciju takvih političkih odluka da sprovedu nadležni resori finansija i odbrane. Podsjeća i da su iz Ministarstva odbrane kazali da će nedavno povećanje zarada popraviti konkurentnost i atraktivnost rada u vojsci.&nbsp;
„Međutim, nije dovoljno da se samo kroz povećanje plata motivišu mladi za rad u vojsci. Neophodno je da se javno ukaže na značaj vojnog poziva za državu u ovim nesigurnim vremenima i da će služenje državi i narodu kroz rad u vojsci biti od strane države izuzetno poštovano, što će doprinijeti ugledu vojnika u društvu, a time i povećati interes kod mladih ljudi da se posvete vojnom pozivu“, poručuje Vučinić.&nbsp;
Nažalost, kako dodaje, sa druge strane, još izraženije u nekim drugim resorima, imamo sve češće loše primjere kadrovskog popunjavanja bezbjednosnih organa partijski lojalnim članstvom i pritisaka da se sposobnim pripadnicima tih organa nameću politički favoriti, kako bi se partijski priklonili aktuelnim vladajućim strukturama.&nbsp;
„Stvaranje resornih busija i partijskih oružanih snaga je pogubno za nacionalnu bezbjednost i sistem odbrane svake države. Plašim se da je Crna Gora u tom pogledu na putu da postane eklatantan primjer“, upozorava Vučinić.
<h2>Stvara se osjećaj nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na konflikt između ministra odbrane Dragana Krapovića i generala Zorana Lazarevića.&nbsp;
„O sukobu na relaciji čelnih ljudi u Ministarstvu odbrane sam i ranije javno govorio. Kazao sam, a i sada ponavljam, da nažalost dnevno svjedočimo sistemskoj produkciji problema u raznim oblastima od vitalnog državng značaja“, ističe Vučinić.&nbsp;
Kaže kako je nakon nepotrebnog izazivanja reakcije susjeda oko školskog broda Jadran, zatim javne polemike u vezi problematične nabavke patrolnih brodova za potrebe mornarice VCG, na red došla i smjena aktuelnog načelnika Generalštaba.
„U tom kontekstu sam kazao i to da kao argumentacija za čin smjene nimalo ubjedljivo ne djeluje priča o reformama i podmlađivanju u VCG. Posebno je loše kada se u funkciji dnevne politike nađu ovakve bezrazložne smjene na najodgovornijim pozicijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, a naročito ako su to bili predizborni obračuni i izborna poruka zaposlenim u tom sistemu kako da se opredijele“, naglašava Vučinić.&nbsp;
Navodi i kako se na taj način stvara osjećaj nelagode, nesigurnosti i nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti.
„To se, takođe, posebno negativno reperkutuje na moral pripadnika vojske i ukupnu stabilnost VCG. Stoga je i postupak predsjednika Crne Gore u tom trenutku, kojim je zaustavio tu namjeru, bio odgovoran i na mjestu“, smatra Vučinić.&nbsp;
Podvlači kako je mukotrpno građen i stvaran sistem odbrane da bi se smjelo olako dozvoliti njegovo obezglavljivanje.&nbsp;
„Dobro je da se ta priča, koliko toliko, sklonila sa medijske scene, jer to nije nikome donijelo korist, ni državi na nacionalnom niti njenom međunarodnom ugledu u kolektivnom sistemu odbrane“, ocjenjuje Vučinić.
<h2>U javnom diskursu prisutna neiskrena euroatlantska retorika</h2>
Komentarisao je i potencijalno učešće crnogorskih vojnika u dvije misije koje imaju za cilj obuku ukrajinskih snaga, za koje je postignut dogovor svih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali čekanje na potvrdu odluka u Skupštini traje već mjesecima.&nbsp;
„Tako je, Savjet za odbranu i bezbjednost je još prošle godine dostavio Skupštini predlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misijama vojne pomoći za podršku Ukrajini, koja se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU je tada zatražila i time se obavezala na upućivanje svojih pripadnika“, podsjeća Vučinić.
Međutim, kako dodaje, Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije stavila u skupštinsku proceduru taj akt.&nbsp;
„Kao što znamo, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Podsjetimo, protiv usvajanja Rezolucije je tada glasao sadašnji predsjednik Andrija Mandić i svih 17 poslanika proruskosrpskog Demokratskog fronta. Ako imamo u vidu da se stranke nekadašnjeg DF-a protive sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO, onda je sasvim jasno što je razlog blokade usvajanja pomenute odluke o upućivanju crnogorskih predstavnika u mirovne misije koje se tiču obuke ukrajinskih vojnika“, ističe Vučinić.
Napominje da su ove partije u julu prošle godine ušle u Vladu Milojka Spajića, gdje su, kako dodaje, dobile značajan broj važnih resora i gdje je njihov glas dominantan.&nbsp;
„Dakle, u Crnoj Gori danas je na sceni ambivalentna politika u kojoj je u javnom diskursu prisutna deklarativno neiskrena evropska i euroatlantska retorika kod dijela političkih subjekata vlasti koji imaju presudnu riječ, sa jedne strane i još snažnije njihovo zalaganje da istovremeno konkretnim opstruktivnim činjenjima, kao što je ovaj, zaustave taj put Crne Gore. Ono što posebno zabrinjava jeste poprilična doza abioznosti koja je zahvatila crnogorsko suverenističko biće, koje dosta ravnodušno gleda na svakodnevne erozivne procese koji se u režiji aktuelne vlasti dešavaju u našoj zemlji“, zaključuje Vučinić.

Vučinić: Crna Gora ne bi smjela imati dilemu gdje joj je mjesto, stvaranje partijskih oružanih snaga pogubno za nacionalnu bezbjednost

Neodržavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost pokazalo je neodgovoran odnos Vlade koja se u liku premijera nedolaskom na sjednicu Savjeta krajnje neozbiljno odnijela prema najvažnijim državnim pitanjima kao što je podrška mehanizma EU za Ukrajinu, poručio je za Antenu M, ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.
Ovo je, prema njegovim riječima, kontinuitet neodgovornosti koja se manifestuje sa najvišeg nivoa u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Vučinić kaže da se, poslije niza nerazumnih poteza koji su napravljeni u toj oblasti, sada kao kruna odgovornosti pred domaćom i međunarodnom javnosti demonstrira potpuna nefunkcionalnost sistema nacionalne bezbjednosti na najvišem nivou.
Vučinić naglašava da to šalje jasan signal našim evropskim partnerima i NATO saveznicima da postoji ogromna diskrepanca između onoga što se govori i onoga što se radi.
- Vlada kao organ koji vodi državnu i spojnu politiku i u tom pogledu je i najodgovornija i stoga je neodrživo objašnjenje premijera Spajića da neće doći na sjednicu Savjeta za odbrane i bezbijednost zato što nije pozvan resorni ministar odbrane. Valjda su pitanja koja su bila na dnevnom redu Savjeta za odbrane i bezbjednost prvo razmotrena u samoj Vladi. Tako da premijer, koji je pored predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića član Savjeta, može potpuno kredibilno da se izjašnjava o njima i bez prisutstva resonog ministra koji inače i nije član ovog tijela i u njegovom radu učestuje na poziv predsjednika Savjeta. Tako da premijer potpuno substituiše neprisustvo ministra. Konačno, to je njegova obaveza kao člana Savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore - rekao je Vučinić.
Vučinić je podsjetio i da Crna Gora nema šefa misije pri NATO. Kaže da je to jedna veoma loša stvar i da se uz remećenje dobrosusjedskih odnosa u regionu i neodgovoran odnos prema partnerima iz EU crnogorska vlast pokazuje nepouzdanom i nekredibilnom.
- Što smo mogli da vidimo i kroz seriju loših primjera - od odnosa Vlade prema poplavama koje su nedavno zadesile Crnu Goru, nepotrebno štetnog obezglavnjivanja vojnog vrha, bezuspješnog traganja za odbjeglim zločincem, pa i od ovog sada rekao bih skandala sa neodržavanjem sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. Možemo samo zamisliti kako bi se donijela neka važna odluka, da je kojim slučajem ozbiljno ugrožena nacionalna bezbjednost u zemlji i koliko bi sami građani mogli biti sigurni da će im institucije sistema obezbijediti sigurnost - dodao je on.
Na pitanje kako se na naš status u NATO može to odraziti, Vučinić kaže da ovakva situacija neće biti nimalo dobro pozdravljena od saveznika u NATO i partnera iz EU.
- Postoji makar deklaratorna posvećenost Crne Gore članstvu u EU i sigurno da to nije dobra stvar, nije dobra stvar za imidž naše zemlje i to će svakako dodatno pogoršati sliku o iskrenosti naših namjera da budemo članice EU konačno. I sva ta naša elitna retorika koja se može čuti ovdje iz struktura vlasti da Crna Gora podržava stavove EU kada je u pitanju odnos prema agresiji Rusije na Ukrajinu, ovim se činom dovodi u pitanje i baca se ozbiljna sumnja u iskrenost takvih stavova - poručio je Vučinić.
Podsjetimo, sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost nije održana juče, jer se nije pojavio premijer Milojko Spajić. Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je šokiran ponašanjem Spajića, navodeći da se ovim još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.

Vučinić: Neodržavanje sjednice SOB skandal, sistem nacionalne bezbjednosti je potpuno nefunkcionalan na najvišem nivou

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

1084x550

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković, otkrio javnosti političku doktrinu vlasti, a to je da su građani i NVO, zapravo, „eksterni naručioci“.
- Prevedeno: kad tražite reakciju na spomenik Hitlerovom savezniku Pavlu Đurišiću - to je narudžba. Kad se šire simboli fašizma i ekstremizma - to je interna rutina. Kad institucije ćute - to je „odbrana Poslovnika - poručuju iz CGO.
Prema njihovim riječima, od fašizma se ne brani birokratskim izgovorima nego odlukama, ali za to treba imati kuraži, a ne samo funkciju.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) opominju da će ekstremisti imati prolaz sve dok institucije spuštaju roletne i njihovi čelnici poručuju da je traženje odgovornosti zabranjeno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1957388935627247893&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO Lakoviću: Za odbranu od fašizma treba imati kuraži, a ne samo funkciju

Ne znam kako, ali Sretena Perovića sam u životu srio samo jednom. Bilo je to u biblioteci Radosav Ljumović na tribini posvećenoj životu i djelu njegovog višedecenijskog prijatelja, istoričara Radoja Pajovića. Sreten Perović je tu veče briljirao i zaista je bila čast biti u njegovom društvu.
Iako ga, dakle, nijesam lično poznavao, njegovo djelo dakako jesam. Kao potpredśednik Crnogorskoga PEN centra više sam puta predstavljao tu organizaciju na svjetskim kongresima. Tamo bi me predstavnici renomiranih književnih udruženja na svijetu, poput starijih kolega iz Francuske ili Italije pitali za Sretena, kako je, što radi i da li još objavljuje. Pamtile su ga i neke mlađe kolege iz Međunarodnog PEN-a. Predstavnik Tršćanskoga PEN centra (koji su obrazovali Slovenci) mi je jednom pričao o Sretenovim naporima da uoči crnogorskog referenduma 2006. godine među svjetskim piscima populariše ideju obnove nezavisnosti.
Ponajbolji slovenački profesor književnosti i poznati pisac Boris A. Novak, koji je učinio ogroman posao da Crnogorski PEN centar postane dio porodice Međunarodnog PEN-a na kongresu u Beču 1991. više puta mi je pozitivno govorio o Sretenu Peroviću i njihovim druženjima, naročito u pogledu antiratne kampanje crnogorskih pisaca tokom 90-ih godina. Kolege iz Makedonije posebno su znale za njegovo djelo, što i ne čudi s obzirom da je Perović u u toj državi bio i član Akademije nauka i umjetnosti i počasni građanin Skoplja i vrlo priznat stvaralac i prevodilac.
I zaista, Sreten je bio jedna od najvažnijih pojava na crnogorskoj književnoj sceni više od pola vijeka. Njegov izdavački, publicistički, prosvjetni, književno-teorijski, književno-istoriografski i književni rad ostavio je dubokoga traga u našoj kulturi. Institucije i organizacije u kojima je radio i koje je gradio, poput Leksikografskoga zavoda, PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, bile su i ostale stubovi crnogorskoga identiteta i glavna brana asimilatornim i velikodržavnim politikama na Balkanu. Za njegov odlazak se zaista može reći da je nenadoknadiv gubitak za crnogorsku kulturu, a naročito zbog činjenice što je pošao posljednji predstavnik utemeljivača savremene montenegristike.
Na nama je da nastavimo Sretenov put i afirmišemo njegovo djelo, hrabro i dostojanstveno, kako je on sam radio. Siguran sam da će ljudi s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost to raditi s posebnom pažnjom.
Slava mu!
P. S. Današnja Crna Gora, nažalost, daleko je od ideala kojemu je Sreten posvetio cijeli život pa je i vijest o smrti jednoga od najznačajnijih crnogorskih stvaralaca ostala prećutana u udarnome dnevniku Javnoga servisa. No sramota je samo njihova, a uspomena na Sretena biće trajni orijentir neke bolje Crne Gore, za koju se on, ruku pod ruku s najdarovitijim i najboljim duhovima svoje generacije, beskompromisno borio.

Sreten

Park šuma Gorica, brdo Ljubović, arheološki lokatiteti Duklja i Medun ponovo su otvoreni za posjetioce, saopšteno je iz Glavnog grada.
Ovi lokaliteti bili su zatvoreni prethodnih dana uslijed povećanog rizika od požara.
Nakon višednevne borbe sa vatrom na više frontova, te kiše koja je juče pala situacija po pitanju požara u Podgorici je pod kontrolom.
Kako je saopšteno, trenutno je aktivan požar na Bioču, ali je manjen intenziteta. Ekipe su na terenu i prate situaciju.

Gorica, Ljubović, Duklja i Medun otvoreni za posjetioce

Prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Majda Adžović, ministarka javnih radova i Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat, sa saradnicima, posjetili su objekat nove osnovne škole i vrtića u Radanovićima, Tivat. Radovi su u završnoj fazi, a objekat će biti na raspolaganju učenicima i nastavnicima u toku prvog polugodišta.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, vrijednost radova je 4.716.740,28 eura, a kvadratura objekta 3.131.85m2 (BGP).
Kako se navodi, osnovna škola i vrtić se nalaze u jednom objektu, na jednoj urbanističkoj parceli i čine jedinstvenu cjelinu.&nbsp;
- Objekat je projektovan i izgrađen u skladu sa najsavremenijim standardima i raspolaže prostorom i sadržajima koji su u potputnosti usklađeni sa potrebama učenika i nastavnika. Dio prostora je namijenjen za područno odjeljenje muzičke skole koje se sastoji od 6 učionica za induvidualnu nastavu i 2 učionice za grupnu nastavu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, kako se ističe, intenzivno se radi i na obezbjeđivanju adekvatne sportske infrastrukture u okviru objekta kako bi i u ovom segmentu objekat zadovoljio najsavremenije standarde.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija istakla je da je izuzetno važno ulagati u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u svim krajevima Crne Gore, dok je ministarka javnih radova naglasila da je Vlada Crne Gore i kroz aktivnosti Ministarstva javnih radova obrazovanje prepoznala kao jedan od ključnih prioriteta svog djelovanja.
- Predsjednik Opštine Tivat je naglasio da mu je drago što su Vlada Crne Gore i resorna ministarstva prepoznali potrebe grada i što smo zajednički krenuli u jedan veliki investicioni krug koji za cilj ima bolje uslove školovanja za našu djecu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MPNI: Nova škola i vrtić u Radanovićima - radovi u završnoj fazi

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: boro-vucinic