Tramp je svoje aktivnosti u Davosu započeo sastankom sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, što je samo po sebi poruka, a nakon niza razgovora koji su se desili, čula se i izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca, u kojoj je poručio da nije uputno ishitreno donositi odluke i ocjene da će se partnerstvo između SAD-a i Evrope prekinuti, a koje je u najvećoj mjeri manifestovano kroz NATO – rekao je centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E bivši ministar odbrane i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić.
Transatlantski odnos i partnerstvo između SAD-a i Evrope, smatra Vučinić, nijesu prvi put dovedeni u pitanje. Slične situacije dešavale su se i tokom prethodnih američkih administracija, ali se, kako ocjenjuje, nada da neće doći do ozbiljnijeg narušavanja tih odnosa.
Vjeruje da će se NATO pakt održati, jer je, kako poručuje, to u interesu svih, a naročito SAD-a, kao najvećeg proizvođača oružja i najjače sile unutar samog saveza.
– I prethodne američke administracije ukazivale su da Evropa mora znatno više da izdvaja za odbranu nego što to sada čini. Davos je samo potvrdio i pokazao sve ono što danas imamo u svijetu – globalna previranja, nesuglasice i suprotstavljene poglede. Kulminacija svega toga je situacija sa Grenlandom. Tramp, koji dolazi iz svijeta biznisa, nekretninskog biznisa, moguće da i Grenland, kao arktičko ostrvo na krajnjem sjeveru, posmatra kao neku vrstu nekretnine, ali nekretnine sa posebnom vrijednošću, prije svega za njegovu zemlju, za vodeću svjetsku silu SAD. Razlozi su, prije svega, klimatske promjene koje omogućavaju veću kontrolu pomorskih puteva koji sada tuda prolaze, kao i prirodna bogatstva i sirovine koje Grenland posjeduje, uz izuzetno važnu geostratešku poziciju – rekao je Vučinić.
Smatra da populistička politika dominira svjetskom političkom scenom, što ne doprinosi stabilnosti međunarodnih odnosa, te podsjeća da je Amerika formirala tzv. Odbor za mir, pokušavajući da Ujedinjene nacije stavi po strani.
Evropske zemlje su se, dodaje on, opredijelile da ne prihvate učešće u tom Odboru za mir, izuzev Albanije, Mađarske i Kosova.
– Tramp je krenuo sa maksimalističkim zahtjevima, ali kada vidi da to ne prolazi – spušta loptu. Nakon sporazuma o carinama, koji je bio pompezno najavljen, sada, kada vidi da ne ide i da ne prolazi, vraća se unazad i odustaje od početnih ideja, pokušavajući da nastavi dijalog. Vidjećemo na šta će izaći čitava inicijativa, koliko će Odbor za mir dati rezultata, koliko će članica biti uključeno i kakvi će biti stvarni efekti – istakao je Vučinić.
Kaže da su sve češće izjave evropskih lidera koji poručuju da ne bi smjela ni kap mastila, kako navodi, da se nađe na mirovnom sporazumu o prekidu agresije Rusije na Ukrajinu.
Nije pretjerani optimista da će do dogovora o prekidu rata doći u Abu Dabiju, gdje bi se za istim stolom našle tri strane, iako, kako kaže, rat predugo traje i ruska ekonomija neće moći još dugo da izdrži.
– Puno je neizvjesnosti i pokušaja da se uspostavi makar privremeni mir, ali kad god bi se nešto dogovaralo, već nakon nekoliko dana situacija bi na terenu izgledala potpuno drugačije. Rat i dalje bukti nesmanjenom žestinom – naglasio je Vučinić.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić bio je pozvan na samit Koalicije voljnih za Ukrajinu, koji je održan 6. januara, ali mu nije prisustvovao. Vučinić smatra da je Crna Gora trebalo da bude na tom samitu, kao država članica NATO-a i, kako kaže, glavni aspirant za članstvo u Evropskoj uniji.
– To je bila prilika da se sve ono što smo kasnije čuli iz saopštenja vladinih resora o doprinosima Crne Gore stabilizaciji situacije na frontu, kaže direktno tamo. Odgovorno, državnički ozbiljno i uputno je pojaviti se, saopštiti stavove i razgovarati. Saveznici bi razumjeli mogućnosti male Crne Gore, jedne od najmanjih članica Alijanse i, vjerovatno, buduće članice Evropske unije – poručio je Vučinić.
To što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio Donalda Trampa za Nobelovu nagradu može biti jedan od razloga neodlaska premijera na samit Koalicije voljnih, smatra Vučinić, kako bi se, kako kaže, izbalansirale unutrašnje političke prilike.
Podsjetio je da je predsjednik Skupštine nosio istu titulu koju je imao i Pavle Đurišić, te da je ta nominacija rezultat proksija koje je Kremlj angažovao tokom američkih izbora 2020. godine, zbog čega predstavlja, kako kaže, recidiv tadašnjih dešavanja.
– Znamo kako dio vlasti gleda na dešavanja na međunarodnoj sceni i kakav odnos ima prema tome. Lično smatram da je jedan od razloga bio i taj da se ne izazove dodatna nervoza unutar koalicionih struktura na nacionalnom nivou u Crnoj Gori – zaključio je Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Tramp kreće sa maksimalističkim zahtjevima, pa kad vidi da ne ide – spušta loptu

Sastanak Koalicije vojnih u Parizu imao je prije svega svrhu i cilj da pokaže jedinstvo Evrope i SAD-a sa Ukrajinom. Crnoj Gori je tu apsolutno bilo mjesto, <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucinic-crnoj-gori-je-bilo-mjesto-na-samitu-koalicije-voljnih-unutar-vladajuce-koalicije-u-crnoj-gori-ne-postoji-jedinstven-odnos-prema-ukrajini">kazao je za Antenu M ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.</a>
Vučinić napominje da je Crna Gora do sada aktivno učestovala u radu ove inicijative i podsjeća da je premijer Milojko Spajić na najvišem nivou govorio da smo se obavezali da Crna Gora uzme učešće u vojnoj misiji za Ukrajinu.
Sagovornik Antene M naglašava da je bilo bitno da se taj stav čuje i na Samitu koalicije voljnih.
- Mislim da bi bilo mnogo odgovornije prema koalicionim partnerima da je Crna Gora imala svog predstavnika na samitu u Parizu i u prisustvu više od 30 zemalja koalicije ili članica Koalicije voljnih i iznese svoj stav. To bi svakako bio dodatni signal posvećenosti naše zemlje zajedničkoj evropskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici i našoj namjeri da budemo dio Evropske unije. Ovako je ostaje sumnja i kalkulantski osjećaj odnosa prema preuzetim obavezama, koje je premijer ranije saopštio i na koje se obavezao - smatra Vučinić.
Nekadašnji ministar odbrane ističe da je jasno da unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori ne postoji jedinstven odnos prema Ukrajini i podsjeća na sličnu situaciju kada je otkazana posjeta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog našoj zemlji zbog ranije preuzetih obaveza predsjednika Vlade Spajića.&nbsp;
- Očigledno je da se sada na jedan problematičan način iskazuje odnos iskrene spremnosti i podrške da se da doprinos. Ne očekuje se od Crne Gore kao jedne od najmanjih zemalja članica NATO-a i, nadamo se i buduća članica Evropske unije da ima neku važnu i ključnu ulogu, ali svakako i simbolično prisustvo i učešće u toj koaliciji bi puno značilo i pokazalo spremnost da se i one političke strukture, koje u Crnoj Gori makar deklerativno daju podršku tome, sada i suštinski pokažu da su isto spremne i da učine. Ovako se samo nastavilo i dalje se produbljava ta dilema oko toga koliko Crna Gora zaista iskreno daje podršku svim tim naporima da se uspostavi mir u Ukrajini kroz Koaliciju voljnih - poručuje Vučinić.
Na pitanje kako to može da utiče na naš EU put, Vučinić odgovara da je očigledno da su se crnogorski i saveznici NATO-a, kao i budući iz Evropske unije i partneri iz koalicije, pomalo i navikli na to da imamo ad-hoc odnos prema ovim pitanjima.
- Nadam se da nas to neće koštati našeg EU puta, ali isto tako ne bih se iznenadio ako to bude imalo negativan odraz na našu buduću dinamiku pridruživanja EU - zaključio je Vučinić.

Vučinić: Kroz Koaliciju voljnih produbila se dilema koliko Crna Gora iskreno daje podršku da se uspostavi mir u Ukrajini

Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vucinic-u-nadgornjavanju-milatovica-i-krapovica-najvise-stete-trpi-vojska">kazao je za Pobjedu</a> nekadašnji ministar odbrane i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić, a povodom novog sukoba unutar šireg sastava Savjeta za bezbjednost i odbranu, konkretno predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.
Najviše kolektivno tijelo koje komanduje snagama u državi u srijedu je ponovo završilo svoj rad vrlo brzo nakon početka. Iako je sastanak inicirao šef države Milatović kako bi se, navodno, bavili redovnim temama poput unapređenja u vojsci te slanja vojnika u NATO misije, stvarni povod bio je drugačiji. Naime, komandant Mornarice Vojske Crne Gore komodor Darko Vuković pismom se žalio predsjedniku države da mu nije dozvoljen ulazak u Ministarstvo odbrane na glavni ulaz, te da ga ministar odbrane ponižava na sastancima, da bi zatim bio udaljen sa dužnosti uz asistenciju vojne policije.
Tim povodom oglasio se načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je naveo da je postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv Vukovića pokrenut „zbog grubog kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i obaveze izvršavanja naređenja“, te da je udaljenje iz službe bilo „u skladu sa Ustavom i zakonima“. Milatović je odluku o udaljenju, pak, ocijenio nezakonitom i „nastavkom odmazde i bahatog odnosa ministra Krapovića prema VCG i njenim oficirima“. Takođe je optužio ministra vojnog da pokušava da potčini VCG političkim interesima, ističući da Vojska mora ostati iznad politike. No, Krapović nije reagovao na optužbe, već je reakcija stigla od Vuksanovića koji ih je odbacio, te naglasio da je „VCG depolitizovana institucija i da su sve odluke donošene u skladu sa zakonom“.
Mediji su naveli da je Savjet za odbranu i bezbjednost u proširenom sastavu trebalo da raspravlja i o zakonitosti pojedinih ranijih odluka Krapovića, poput imenovanja pukovnika Milana Bigovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane.
<h2>SUKOB</h2>
Sve to samo je nastavak sukoba unutar Savjeta koji već godinu i po traju među članovima ovog tijela, a čija je pozadina prilično politički „obojena“. Naime, Vuković je imenovan za komandanta Mornarice VCG u junu prošle godine kao kadar blizak Milatoviću, dok je Vuksanović, koga je podržavao Krapović, postavljen na čelo Generalštaba. Te pozicije su bile rezultat dugog pokušaja dolaska do kompromisa zbog ranijih mimoilaženja predsjednika i ministra oko smjene tadašnjeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Zvanično, Krapović je smjene pravdao podmlađivanjem kadra, dok se Milatović tome javno protivio. Njihovom sukobu dodatno su doprinosili premijer Milojko Spajić (PES) i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) koji su mahom podržavali ministra odbrane, pa čak i opstruirali sjednice Savjeta u njegovu korist.
Da je sukob Milatovića i Krapovića stigao na novi, može se reći i lični nivo, pokazuje i jučerašnje obavještenje predsjednika Milatovića o zakazivanju nastavka sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za sljedeći utorak, naglašavajući da će prisustvovati „samo članovi Savjeta“. Pozivajući se na član 131 Ustava, precizirao je da najviše tijelo odbrane čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da „predsjednik Crne Gore ujedno i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost“.
- Takođe, u skladu sa članom 130 Ustava Crne Gore, Savjet donosi odluke o komandovanju VCG, dok je u skladu sa članom 38 Zakona o Vojsci Crne Gore ministar odbrane dužan da obezbjeđuje izvršavanje ovih odluka – stoji u najavi naredne sjednice Savjeta.
<h2>Komentar</h2>
Nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB Boro Vučinić za Pobjedu je kazao da bi bilo dobro da prekinuta sjednica „dobije neki mnogo bolji epilog od ovog prethodnog“. Takođe, ukazuje da je za nama samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost „koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru“.
- Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost. Ovo je još teže razumjeti u kontekstu veoma delikatnih globalnih bezbjednosnih prilika, posebno u našoj regiji koja je - može se slobodno reći - najranjiviji dio prostora evropskog kontinenta. Ovakve stvari sada najmanje trebaju Crnoj Gori, kao članici NATO i zemlji koja je, zahvaljujući složenim geopolitičkim i bezbjednosnim prilikama - naročito u ovom dijelu Evrope - gotovo izvjesno skori član Evropske unije – istakao je on.
Vučinić je podsjetio da je proteklih godina bilo dosta loših primjera i praksi u sistemu bezbjednosti i odbrane.
- Mnogo bi bilo bolje da se konačno stavila tačka na konstantne turbulencije u VCG, nego što sada imamo novu predstavu za javnost, manifestovanu kroz obračun koji smo nedavno vidjeli na najvišem nivou između predsjednika države i ministra odbrane. Nažalost, ovo se dominantno prelama preko institucije koja treba da bude temelj odbrane države i mjesto da se na ovako visokom nivou pokaže primjer harmoničnog, ustavnog i zakonskog funkcionisanja – dodao je on.
U aktuelnoj situaciji smatra da je ponovo riječ o „klasičnom natezanju oko komandne pozicije u VCG između presjednika i ministra“. Uz to, konstantno je prisutno nastojanje da se „vojska kao nepolitička institucija počini i smjesti u partijski okvir“.
- U tom nadgornjavanju predsjednika države i ministra odbrane, prirodno je da najviše štete trpi sama VCG, a zatim i sami građani, koji su zatečeni onim što se svako malo događa u sistemu odbrane i bezbjednosti čija je svrha da ih zaštiti u slučaju potencijalne spoljne ugroženosti. Logično, i cijela država trpi štetu. Umjesto da se pokaže zrelost i odgovornost za stanje u ovoj važnoj oblasti, nastavlja se nadgornjavanje oko toga čija je zadnja u lancu komandovanja VCG – naveo je Vučinić.
Ovakvom stanju, kako je dodao, dodatno doprinosi „krhka partijsko-politička platforma samog presjednika države“, koja održava njegovu političku moć. Takva pozicija Milatovića očigledno otvara prostor drugom subjektu vladajuće većine - Demokratama, „da ne mare mnogo za ustavne ingerencije presjednika države“.
- Sadašnja situacija je dosta mučna i zbog smjene komodora Vukovića koji je, sjetimo se, prije pola godine bio kandidovan za načelnika Generalštaba VCG od strane presjednika Milatovića. To je sada očigledno bio samo povod za novi sukob na najvišem nivou. Sličnu situaciju smo imali i sa prethodnim načelnikom Generalštaba, generalom Lazarevićem koji je tokom obavljanja dužnosti imao probleme upravo zbog nastojanja presjednika da ga zaštiti. Bitna je, takođe, situacija sa Školskim brodom „Jadran“ i odnosima sa susjednom Hrvatskom, a koji su sada očekivano ponovo dobili na aktuelnosti u procesu pridruživanja EU – potcrtao je sagovornik Pobjede.
No, to nije sve, jer prema riječima Vučinića, ima još dosta drugih loših primjera...
Proizvod ovakvih odnosa jeste remećenje unutrašnje stabilnosti kroz sukobe vezane za VCG, a to se dalje može odraziti i na ona pregovaračka poglavlja vezana za bezbjednost – uključujući i Poglavlje 31.
- Ovako neodgovoran i neozbiljan, svađalački način bavljenja državnom politikom kojoj, nažalost, i domaća i strana javnost u kontinuitetu svjedoči, stiže u trenutku kada nam na evropskom putu to najmanje treba. Sve ovo što se radi ne doprinosi onome što je naš evropski put i što bi trebalo da bude naš odgovor na ponuđenu evropsku poziciju skorog članstva. To je dosta neodgovoran pristup u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, posebno ovog koje se tiče uloge sistema bezbjednosti i odbrane i stabilnosti same države – pojasnio je Vučinić.
Ipak, izražava nadu da „naši evropski partneri razumiju naše unutrašnje prilike“, te da će shvatiti da ove neozbiljnosti ipak neće stvoriti toliko otpora i izazvati blokadu na evropskom putu.
- Ali, ako nastavimo da se ovako ponašamo, ne treba očekivati previše razumijevanja od onih saveznika koje ćemo sjutra imati u EU, sa kojima treba da dijelimo evropske vrijednosti i treba da budemo na zajedničkoj platformi politike EU – zaključio je Vučinić za Pobjedu.
Prema dosadašnjoj praksi, sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu na kojoj će biti samo trojica predsjednika predstavlja mač sa dvije oštrice za Milatovića. Jer, čak i ako se svi pojave na sastanku, pitanje je da li će Spajić i Mandić podržati stavove predsjednika države – tim prije što su do sada najčešće odlučivali u korist njegovog „protivnika“, Krapovića.
<h2>Nesuglasice rješavati institucionalno, ne preko medija</h2>
Penzionisani admiral Dragan Samardžić kratko je komentarisao previranja u Savjetu za bezbjednost i odbranu riječima da „unutrašnji sukobi u bezbjednosnom sektoru uvijek slabe institucije“.
- Nesuglasice se moraju rješavati institucionalno, a ne preko medija, jer cijenu takvih sporova rijetko plaćaju oni koji ih iniciraju. U sukobima u kojima učestvuju političari i profesionalci iz sistema bezbjednosti, po pravilu deblji kraj izvuku upravo profesionalci. Krajnje je vrijeme da se bezbjednosne institucije zaštite od političkih obračuna i da se sačuva dostojanstvo uniforme – istakao je Samardžić.

Vučinić: Neobjašnjiva neodgovornost sa najodgovornijih funkcija, u nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše trpi Vojska

Dobrosusjedski odnosi jedna su od najvažnijih preporuka za članstvo u Evropsku uniju, pa forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja, već potezi proizašli iz ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kazao bivši ministar odbrane i nekadašnji ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.&nbsp;
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su da je upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.&nbsp;
Uložen je veliki napor da se odnosi Hrvatske i Crne Gore, nakon ratnih devedesetih saniraju i dovedu do najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Odnos dvije zemlje se danas, kaže Vučinić, opet usložnjava.
- Teško možemo govoriti da je ovdje u pitanju samo neznanje, čudi da Vlada Crne Gore, kojoj su dnevno puna usta evropskih integracija, forsira provokativne teme prema susjedu sa kojim nas ujedno dijeli i najbliža granica koju imamo sa Evropskom unijom. Ako čujemo neke najuticajnije dijelove vlasti u Crnoj Gori, koji dominantno utiču na spoljnu politiku Crne Gore i odnose sa susjedima, dok mašu zastavicom Evropske unije oni čine stvari koje se duboko kose sa tradicionalnim evropskim vrijednostima, poput sada aktuelnih nastojanja da se izvrši revizija istorije - rekao je Vučinić.
&nbsp;Dodaje da se protestna nota iz Hrvatske mogla i očekivati ako se značke nađu u javnosti, pa je trebalo izbjeći njihovo objavljivanje.&nbsp;
- U ovom trenutku mnogo važnijih stvari je pred nama, koje su nam neophodne i koje treba sa susjedima kroz dobrosusjedsku saradnju da riješimo i istovremeno dobijemo podršku za naš evropski cilj i izbjegnemo sve teme koje nas potencijalno mogu dijeliti i koje nas međusobno udaljavaju. Mislim da je ovo što je urađeno sa značkom školskog broda Jadran u ovom trenutku bilo potpuno nepotrebno, posebno ako imamo u vidu perspektivu našeg članstva u EU - istakao je Vučinić.&nbsp;
Kaže i da je jedna od najboljih preporuka za članstvo u EU dobrosusjedska saradnja, a potezi vladajuće većine nijesu dobra preporuka za to.
- Nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i da ćemo konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u Evropskoj uniji, da ne bude samo da nam je članstvo u paravani iza koje se kriju druge radnje - naglasio je Vučinić.
Postoji, upozorava on, realna opasnost, da pitanje sukcesije vojne imovine sa hrvatske strane ostane i dalje otvoreno, a imajući u vidu činjenicu da se najveći dio pomorske vojne imovine nekadašnje SFRJ nalazio na teritoriji Republike Hrvatske u trenutku kad je ona postala samostalna.
- Tek kasnije, kad su nastupili ratni sukobi, značajan dio tih plovila je povučen iz Hrvatske i prema Crnoj Gori, najviše. Zato se može smatrati da je shodno Sporazumu o sukcesiji sve što se u trenutku proglašenja nezavisnosti države sukcesora, to je tada bila Savezna Republika Jugoslavija, a kasnije kao sukcesor SR Jugoslavije to je bila i Crna Gora i po tom osnovu se i brod Jadran našao u Crnoj Gori, sve što se zateklo na teritoriji jedne članice smatralo se njenom imovinom. To ipak, ako pogledamo stvari na ovakav način nosi sa sobom dosta rizika i dosta opasnosti i mnogo je razloga zbog kojih ovakve stvari ne treba lomiti preko koljena, ne treba raditi na prečac i treba učiniti sve da dođemo do dogovora sa našim susjedom i da imajući sve to u vidu u konačnom pokušamo izaći iz tih otvorenih pitanja, koje još imamo, &nbsp;sa najmanje štete po same sebe, jer plašim se da ćemo na kraju sami imati najviše štete od svega ovoga što danas radimo - poručio je Vučinić.
Ako se uzme u obzir ideološka orijentacija stranaka na vlasti,dodaje on, jasno je da ona dominantno utiče na kreiranje spoljne politike Crne Gore.
- Sve nekadašnje antisuverenističke snage su danas na vlasti u Crnoj Gori, uz to znamo kako one vide događaje iz ratnih devedesetih, ratnog raspada bivše Jugoslavije, tako da narušavanje odnosa sa susjedom je nešto što samo po sebi nije dopustivo i što nikako ne čini preporuku za članstvo u EU, i to je i na neki način sistematsko skretanje ne samo sa evropskog kolosijeka, već i sa euroatlantskog kolosijeka, koji jedini u ovom trenutku održava crnogorski suverenitet i koji je jedini još koliko - toliko, nadam se dovoljan, garant naše državnosti - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjgOZxSXbOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja već ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija

Odsustvo gotovo svih evropskih čelnika sa Parade pobjede održane 9. maja u Moskvi povodom godišnjice kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu, najbolji je pokazatelj do koje mjere su narušeni odnosi na kontinentu.
Još od napada ruske vojske na Gruziju 2008, zatim aneksije Krima 2014. i konačno, agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropske članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO) bile su pod pritiskom da povećaju vojna izdvajanja.
Uprkos obećanjima najviših državnih zvaničnika, Crna Gora u 2024. godini nije uspjela da na odbranu utroši dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Podsjetimo, NATO je nedavno objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<h2>U Crnoj Gori na sceni balkanska populističko-propagandna politika</h2>
Nekadašnji ministar odbrane, Boro Vučinić u razgovoru za Portal Analitika kaže da ga ovaj podatak ne iznenađuje.
„U Crnoj Gori je danas na sceni balkanska populističko-propagandna politika u nevjerovatno neozbiljnoj izvedbi i sa ogromnom količinom olakog davanja obećanja koja svakodnevno zapljuskuju naše građane“, istakao je Vučinić.
Istovremeno, dodaje on, to je praćeno demonstracijom visoke nekompetentnosti i neznanja.
„Nedavno je nekadašnji čelni čovjek Alijanse, Anders Fog Rasmusen, inače za čijeg mandata je Crna Gora ambiciozno započela proces reformi sistema odbrane u skladu sa standardima kolektivnog sistema bezbjednosti, kazao da je potrošnja od dva posto BDP-a na odbranu bila razumna ambicija za NATO 2014. godine, kada su Sjedinjene Američke Države (SAD) još igrale ulogu, iako nevoljno, globalnog policajca, ali da su ti dani sada za nama. Da bi držala korak s ruskim vojnim razvojem, Evropa mora barem udvostručiti svoje ulaganje u odbranu i otišao sa predlogom mnogo dalje, kazavši da bi Evropa trebala ciljati čak četiri posto do 2028. godine“, naveo je Vučinić.
Realno je, ukazuje sagovornik Analitike, da će ambicije koje iskazuju Njemci i Poljaci u pogledu visine izdvajanja za odbranu, vjerovatno postati standard za ostale evropske članice Alijanse.
&nbsp;
„Prema nekim analitičkim predviđanjima Evropska unija bi trebala blisko da sarađuje sa svojim tradicionalnim partnerima, prije svih sa Velikom Britanijom, alii da traži još jačeveze s Australijom, Kanadom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom….Cilj ne bi bio zamijeniti američko savezništvo novim, već Evropu sa eurocentričnim NATO-om i drugim globalnim partnerima učiniti jakom i otpornom, bez obzira na stepen podrške SAD“, naglasio je Vučinić.&nbsp;
Stava je da s isuviše dugo Evropa oslanjala na jeftinu američku bezbjednost i tehnologiju, jeftinu rusku energiju i jeftine kineske proizvode.&nbsp;
„Više to neće biti moguċe. Evropa se mora pripremiti za novi globalni poredak u kojem SAD nije više pouzdana kao do sada, već ima potpuno druge ciljeve i, kao što vidimo, neskrivena ekspanzionistička stremljenja. Jačanje odbrambenih sposobnosti EU više nije stvar izbora, već neminovnost. Stoga nove okolnosti zahtijevaju i nove strategije u kojima Evropa ima priliku da postane globalni vođa, ukoliko bude imala snage za to“, ocjenjuje Vučinić.
<h2>Olaka obećanja mogu do kraja urušiti poljuljani kredibilitet Crne Gore</h2>
Sagovornik Analitike kaže i da je Donald Tramp povratkom u Bijelu kuću furiozno započeo novi mandat.&nbsp;
„Sjećamo se da je nedavno poručio da, ako zemlje članice NATO-a ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje članice Alijanse još ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Kazao je da je liderima zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tokom nedavnih razgovora jasno predočio da ih neće braniti ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu“, naveo je Vučinić.&nbsp;
To je, kaže on, prvenstveno poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosadašnju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.
„Teško je tome prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke članice EU poput Španije (čiji premijer Sančez je nedavno obećao da će visinu izdvajanja od dva procenta BDP ispuniti u najkraćem roku), Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. Tu su i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto, koja se takođe sada obavezala na hitno povećanje visine ulaganja u odbranu) i Portugal (1,55 posto). Trenutno je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 posto), zatim Estonija (3,43 posto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, su ispred SAD, koje su u prošloj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 posto svog bruto društvenog proizvoda“, istakao je Vučinić.
Imajući sve to u vidu, kako dodaje, Crna Gora treba da ima jasnu viziju i da uskladi nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane i da ne otvara dileme oko svog učešća u združenim misijama Alijanse.
„To prije svega podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosadašnjeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi. Očekivano članstvo u EU za našu zemlju značiće i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU. Vidjeli smo da Unijaplanira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne četiri godine 800 milijardi eura“, istakao je Vučinić.
Naš sagovornik je naglasio kako Crna Gora ne bi smjela da ima dilemu gdje je njeno mjesto.&nbsp;
„Morala bi uskladiti obećanja sa njihovim ispunjavanjem, jer ukoliko ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju, Crna Gora će zahvaljujući neodgovornim i olako datim obećanjima njenih čelnika do kraja urušiti svoj i onako poljuljani kredibilitet i biće skroz marginalizovana. To će nesporno otvoriti i druge velike probleme, uključujući i najvažnije pitanje očuvanja njene državnosti“, upozorio je Vučinić.
<h2>Loš primjer kadrovsko popunjavanje bezbjednosnih organa partijskim članstvom&nbsp;</h2>
Govoreći o materijalnom statusu pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane, sagovornik Portala Analitika napominje kako je privlačenje mladih osoba za rad u vojsci i pored crnogorske vojničke tradicije bilo uvijek izazovno pitanje.&nbsp;
„Od samog početka, odnosno od obnove nezavisnosti kada je ponovo formirana Crnogorska vojska brižljivo se radilo na podizanju kapaciteta ljudskih resursa i stvaranju sposobnog vojnog kadra, njegovom školovanju i usavršavanju na prestižnim svjetskim vojnim akademijama. Cilj je bio da se u okviru ne velike, ali interoperabilne i sposobne vojske pruži puni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti i odgovori potrebama sistema odbrane i nacionalne sigurnosti u zemlji“, kaže Vučinić.&nbsp;
Podsjeća i da je u ranijem periodu riješen značajan broj stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske Crne Gore.&nbsp;
„U okviru raspoloživih budžetskih mogućnosti obezbjeđivani su dohoci vojnim licima, na najvišem mogućem, iako istina ne na željenom nivou. Sve je to rađeno sa jasnom vizijom da crnogorski vojnik ima vojničko i nacionalno dostojanstvo, koje će ga učiniti jednako ponosnim kao i njegove kolege koje dolaze iz mnogo razvijenijih zemalja i da ravnopravno sa njima učestvuju u zajedničkim aktivnostima Alijanse“, naveo je Vučinić.&nbsp;
Ukazuje i kako crnogorski vojnik mora biti poštovan i uvažavan, možda više nego ikada do sada u državno obnovljenoj Crnoj Gori.&nbsp;
„Upravo zato što su regionalne i globalne bezbjednosne prilike postale bremenite izazovima i prijetnjama, kao nikada do sada u posljednjih par decenija. Sve su to razlozi zbog kojih dostojanstvo i ugled vojnog poziva nadležni državni organi imaju obavezu da izdignu na najviši nivo. To podrazumijeva i bolje plate i bolje uslove rada i brže rješavanje najvažnijih egzistencijalnih pitanja“, naglašava Vučinić.&nbsp;
Pretpostavke za to, kaže on, mora da stvori Vlada, a realizaciju takvih političkih odluka da sprovedu nadležni resori finansija i odbrane. Podsjeća i da su iz Ministarstva odbrane kazali da će nedavno povećanje zarada popraviti konkurentnost i atraktivnost rada u vojsci.&nbsp;
„Međutim, nije dovoljno da se samo kroz povećanje plata motivišu mladi za rad u vojsci. Neophodno je da se javno ukaže na značaj vojnog poziva za državu u ovim nesigurnim vremenima i da će služenje državi i narodu kroz rad u vojsci biti od strane države izuzetno poštovano, što će doprinijeti ugledu vojnika u društvu, a time i povećati interes kod mladih ljudi da se posvete vojnom pozivu“, poručuje Vučinić.&nbsp;
Nažalost, kako dodaje, sa druge strane, još izraženije u nekim drugim resorima, imamo sve češće loše primjere kadrovskog popunjavanja bezbjednosnih organa partijski lojalnim članstvom i pritisaka da se sposobnim pripadnicima tih organa nameću politički favoriti, kako bi se partijski priklonili aktuelnim vladajućim strukturama.&nbsp;
„Stvaranje resornih busija i partijskih oružanih snaga je pogubno za nacionalnu bezbjednost i sistem odbrane svake države. Plašim se da je Crna Gora u tom pogledu na putu da postane eklatantan primjer“, upozorava Vučinić.
<h2>Stvara se osjećaj nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na konflikt između ministra odbrane Dragana Krapovića i generala Zorana Lazarevića.&nbsp;
„O sukobu na relaciji čelnih ljudi u Ministarstvu odbrane sam i ranije javno govorio. Kazao sam, a i sada ponavljam, da nažalost dnevno svjedočimo sistemskoj produkciji problema u raznim oblastima od vitalnog državng značaja“, ističe Vučinić.&nbsp;
Kaže kako je nakon nepotrebnog izazivanja reakcije susjeda oko školskog broda Jadran, zatim javne polemike u vezi problematične nabavke patrolnih brodova za potrebe mornarice VCG, na red došla i smjena aktuelnog načelnika Generalštaba.
„U tom kontekstu sam kazao i to da kao argumentacija za čin smjene nimalo ubjedljivo ne djeluje priča o reformama i podmlađivanju u VCG. Posebno je loše kada se u funkciji dnevne politike nađu ovakve bezrazložne smjene na najodgovornijim pozicijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, a naročito ako su to bili predizborni obračuni i izborna poruka zaposlenim u tom sistemu kako da se opredijele“, naglašava Vučinić.&nbsp;
Navodi i kako se na taj način stvara osjećaj nelagode, nesigurnosti i nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti.
„To se, takođe, posebno negativno reperkutuje na moral pripadnika vojske i ukupnu stabilnost VCG. Stoga je i postupak predsjednika Crne Gore u tom trenutku, kojim je zaustavio tu namjeru, bio odgovoran i na mjestu“, smatra Vučinić.&nbsp;
Podvlači kako je mukotrpno građen i stvaran sistem odbrane da bi se smjelo olako dozvoliti njegovo obezglavljivanje.&nbsp;
„Dobro je da se ta priča, koliko toliko, sklonila sa medijske scene, jer to nije nikome donijelo korist, ni državi na nacionalnom niti njenom međunarodnom ugledu u kolektivnom sistemu odbrane“, ocjenjuje Vučinić.
<h2>U javnom diskursu prisutna neiskrena euroatlantska retorika</h2>
Komentarisao je i potencijalno učešće crnogorskih vojnika u dvije misije koje imaju za cilj obuku ukrajinskih snaga, za koje je postignut dogovor svih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali čekanje na potvrdu odluka u Skupštini traje već mjesecima.&nbsp;
„Tako je, Savjet za odbranu i bezbjednost je još prošle godine dostavio Skupštini predlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misijama vojne pomoći za podršku Ukrajini, koja se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU je tada zatražila i time se obavezala na upućivanje svojih pripadnika“, podsjeća Vučinić.
Međutim, kako dodaje, Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije stavila u skupštinsku proceduru taj akt.&nbsp;
„Kao što znamo, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Podsjetimo, protiv usvajanja Rezolucije je tada glasao sadašnji predsjednik Andrija Mandić i svih 17 poslanika proruskosrpskog Demokratskog fronta. Ako imamo u vidu da se stranke nekadašnjeg DF-a protive sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO, onda je sasvim jasno što je razlog blokade usvajanja pomenute odluke o upućivanju crnogorskih predstavnika u mirovne misije koje se tiču obuke ukrajinskih vojnika“, ističe Vučinić.
Napominje da su ove partije u julu prošle godine ušle u Vladu Milojka Spajića, gdje su, kako dodaje, dobile značajan broj važnih resora i gdje je njihov glas dominantan.&nbsp;
„Dakle, u Crnoj Gori danas je na sceni ambivalentna politika u kojoj je u javnom diskursu prisutna deklarativno neiskrena evropska i euroatlantska retorika kod dijela političkih subjekata vlasti koji imaju presudnu riječ, sa jedne strane i još snažnije njihovo zalaganje da istovremeno konkretnim opstruktivnim činjenjima, kao što je ovaj, zaustave taj put Crne Gore. Ono što posebno zabrinjava jeste poprilična doza abioznosti koja je zahvatila crnogorsko suverenističko biće, koje dosta ravnodušno gleda na svakodnevne erozivne procese koji se u režiji aktuelne vlasti dešavaju u našoj zemlji“, zaključuje Vučinić.

Vučinić: Crna Gora ne bi smjela imati dilemu gdje joj je mjesto, stvaranje partijskih oružanih snaga pogubno za nacionalnu bezbjednost

Neodržavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost pokazalo je neodgovoran odnos Vlade koja se u liku premijera nedolaskom na sjednicu Savjeta krajnje neozbiljno odnijela prema najvažnijim državnim pitanjima kao što je podrška mehanizma EU za Ukrajinu, poručio je za Antenu M, ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.
Ovo je, prema njegovim riječima, kontinuitet neodgovornosti koja se manifestuje sa najvišeg nivoa u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Vučinić kaže da se, poslije niza nerazumnih poteza koji su napravljeni u toj oblasti, sada kao kruna odgovornosti pred domaćom i međunarodnom javnosti demonstrira potpuna nefunkcionalnost sistema nacionalne bezbjednosti na najvišem nivou.
Vučinić naglašava da to šalje jasan signal našim evropskim partnerima i NATO saveznicima da postoji ogromna diskrepanca između onoga što se govori i onoga što se radi.
- Vlada kao organ koji vodi državnu i spojnu politiku i u tom pogledu je i najodgovornija i stoga je neodrživo objašnjenje premijera Spajića da neće doći na sjednicu Savjeta za odbrane i bezbijednost zato što nije pozvan resorni ministar odbrane. Valjda su pitanja koja su bila na dnevnom redu Savjeta za odbrane i bezbjednost prvo razmotrena u samoj Vladi. Tako da premijer, koji je pored predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića član Savjeta, može potpuno kredibilno da se izjašnjava o njima i bez prisutstva resonog ministra koji inače i nije član ovog tijela i u njegovom radu učestuje na poziv predsjednika Savjeta. Tako da premijer potpuno substituiše neprisustvo ministra. Konačno, to je njegova obaveza kao člana Savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore - rekao je Vučinić.
Vučinić je podsjetio i da Crna Gora nema šefa misije pri NATO. Kaže da je to jedna veoma loša stvar i da se uz remećenje dobrosusjedskih odnosa u regionu i neodgovoran odnos prema partnerima iz EU crnogorska vlast pokazuje nepouzdanom i nekredibilnom.
- Što smo mogli da vidimo i kroz seriju loših primjera - od odnosa Vlade prema poplavama koje su nedavno zadesile Crnu Goru, nepotrebno štetnog obezglavnjivanja vojnog vrha, bezuspješnog traganja za odbjeglim zločincem, pa i od ovog sada rekao bih skandala sa neodržavanjem sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. Možemo samo zamisliti kako bi se donijela neka važna odluka, da je kojim slučajem ozbiljno ugrožena nacionalna bezbjednost u zemlji i koliko bi sami građani mogli biti sigurni da će im institucije sistema obezbijediti sigurnost - dodao je on.
Na pitanje kako se na naš status u NATO može to odraziti, Vučinić kaže da ovakva situacija neće biti nimalo dobro pozdravljena od saveznika u NATO i partnera iz EU.
- Postoji makar deklaratorna posvećenost Crne Gore članstvu u EU i sigurno da to nije dobra stvar, nije dobra stvar za imidž naše zemlje i to će svakako dodatno pogoršati sliku o iskrenosti naših namjera da budemo članice EU konačno. I sva ta naša elitna retorika koja se može čuti ovdje iz struktura vlasti da Crna Gora podržava stavove EU kada je u pitanju odnos prema agresiji Rusije na Ukrajinu, ovim se činom dovodi u pitanje i baca se ozbiljna sumnja u iskrenost takvih stavova - poručio je Vučinić.
Podsjetimo, sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost nije održana juče, jer se nije pojavio premijer Milojko Spajić. Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je šokiran ponašanjem Spajića, navodeći da se ovim još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.

Vučinić: Neodržavanje sjednice SOB skandal, sistem nacionalne bezbjednosti je potpuno nefunkcionalan na najvišem nivou

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

1084x550

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u obraćanju o stanju nacije pred Kongresom da SAD „ulaze u zlatno doba“, poručivši da se zemlja „vratila – bolja, jača i bogatija“.
Govor dolazi uoči izbora za Predstavnički dom i dio Senata, dok republikanci tijesnom većinom kontrolišu oba doma Kongresa. Ipak, Tramp se suočava s nizom izazova – od odluke Vrhovnog suda SAD da poništi dio njegovih trgovinskih mjera, do usporavanja ekonomije i rasta inflacije.
Dodatne tenzije izazvale su podjele u Kongresu oko imigracione politike, kao i dvije smrtonosne pucnjave u Mineapolisu u koje su bili uključeni agenti savezne službe za imigraciju.
U spoljnopolitičkom dijelu govora Tramp je optužio Iran da razvija rakete koje mogu ugroziti Evropu i SAD, ali je naglasio da i dalje daje prednost diplomatskom rješenju u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Obraćanje je obilježila i polemika nakon što je demokrata Al Grin napustio salu držeći natpis kojim je reagovao na sporni video objavljen na Trampovom nalogu, u kojem su Barak i Mišel Obama prikazani na uvredljiv način. Video je ubrzo uklonjen.

Tramp: SAD ulaze u „zlatno doba“, uprkos političkim krizama

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, uhapšen je G.K. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje na štetu maloljetne osobe.
Iz nikšićkog ODT-a saopšteno je da se osumnjičenom stavlja na teret da je seksualno uznemiravao dijete, te da se protiv njega preduzimaju dalje zakonom propisane radnje.

Nikšić: Uhapšen osumnjičeni za seksualno uznemiravanje djeteta

Nakon sinoćnjeg potresa kod Elbasana, u Albaniji su tokom noći registrovana još dva zemljotresa.
Tu informaciju prenose tamošnji mediji, navodeći kako su oba potresa bila jačine 2,6 stepeni Rihterove skale.
Jedan se dogodio u 20:07 časova, a drugi u 20:32.
Žarište oba zemljotresa takođe je bilo kod Elbasana, tako da je po svoj prilici riječ o smirivanju tla, nakon jačeg potresa, čija je snaga u epicentru iznosila 4,1 stepen.

U Albaniji registrovana još dva zemljotresa

Drugi dan XII Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano“, koji se održava 26. februara, donosi predavanje-koncert o ciklusu „Sport i zabava“ Erika Satija, poetsko-muzički recital Marine Popadić i završni koncert pijanistkinje Nataše Penezić, uz svjetsku premijeru djela Jasmine Matrušić.
Program počinje u 12 sati u velikoj sali KIC-a, gdje će biti predstavljen ciklus kratkih komada „Sport i zabava“ francuskog kompozitora i pijaniste Erika Satija, u formi predavanje-koncert. U programu učestvuju beogradska pijanistkinja i profesorica Nataša Penezić, kao i učenici klavira Srednje umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“.
U 19 sati publiku očekuje poetsko-muzički recital „Zvuk neke druge istine“, koji priprema pijanistkinja i pjesnikinja Marina Popadić. U okviru programa izvodiće sopstvenu poeziju, koja je inspirisala savremene italijanske kompozitore Karla Manjana, Karla Reboru, Franka Trabucoa, Karla Galantea, Umberta Bombardelija i druge autore da komponuju nova klavirska djela.
Završni koncert festivala, pod nazivom „Books &amp; Music – književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka“, biće održan u 20 sati, a izvešće ga Nataša Penezić. Na programu su djela Frederika Rževskog, jednog od najznačajnijih američkih pijanista-kompozitora savremenog doba, uključujući kompozicije „Stuporman“ i „Brak“, iz ciklusa „Put, roman za klavir“, inspirisanog Tolstojevom „Krojcerovom sonatom“.
Program obuhvata i svjetsku premijeru djela savremene kompozitorke Jasmine Matrušić „Poslednja kvaga“ (izbor pjesama), kao i kompoziciju „Flora br. 3“ Ernea Kiralja, jednog od najistaknutijih jugoslovenskih avangardnih kompozitora. Oba koncerta biće premijerno izvedena u Crnoj Gori.
Festival „Forte piano“, koji se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić“ i Crnogorskom kinotekom, tokom više od decenije afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, promovišući novu muziku i otvarajući prostor za susret afirmisanih umjetnika i mladih pijanista.

Tag: boro-vucinic