Zaštitni mehanizmi ne znače nepovjerenje EU, političke podjele u Crnoj Gori razlog za dodatne garancije Brisela
Izjava evropske komesarke Marte Kos u Frajburgu, da će pristupni ugovor Crne Gore sadržati posebne zaštitne mehanizme, otvorila je pitanje odnosa Evropske unije prema budućem proširenju, ali i političkoj stabilnosti država kandidata. Politički analitičar Davor Đenero ocjenjuje za Standard da takvi mehanizmi nijesu novina, niti su usmjereni isključivo na Crnu Goru, već predstavljaju rezultat dugoročnih iskustava unutar same Unije.
- Mehanizmi ograničenja prava članstva u EU nijesu nešto novo, niti su sada osmišljeni zbog nepovjerenja prema sadašnjoj ili eventualnoj budućoj crnogorskoj administraciji. Oni datiraju još iz vremena sukoba Velike Britanije, predvođene Margaret Tačer, i ostatka Evropske zajednice - objašnjava Đenero.
POSTOJEĆI MEHANIZMI BILI TEŠKO OSTVARIVI U PRAKSI
On podsjeća da takozvani amsterdamski mehanizmi već omogućavaju suspendovanje prava glasa državi članici koja sistemski dovodi u pitanje temeljne vrijednosti Unije i vladavinu prava. Međutim, problem njihove primjene leži u činjenici da zahtijevaju punu saglasnost svih ostalih članica.
- U praksi se pokazalo da je to teško ostvarivo. Savremeni politički akteri koji dovode u pitanje evropske principe nijesu više izolovani slučajevi. Vidjeli smo da je administracija Viktora Orbana imala podršku, najprije Poljske, a zatim i Slovačke, što je onemogućilo aktiviranje tog mehanizma - navodi Đenero.
Prema njegovim riječima, upravo takva iskustva dovela su do određenog razočaranja unutar evropskih institucija kada je riječ o regresiji demokratskih standarda u pojedinim državama koje su u EU ušle nakon 2004. godine.
- Sada je očigledno sazrelo vrijeme da se oblikuje efikasniji mehanizam koji bi mogao reagovati u slučaju takve regresije. Najlakše ga je uvesti prilikom prijema nove članice, kroz sam pristupni ugovor - ističe on.
EVROPSKI DONOSIOCI ODLUKA PREPOZNAJU UNUTRAŠNJE POLITIČKE PODJELE U CG
Govoreći o Crnoj Gori, Đenero naglašava da evropski donosioci odluka jasno prepoznaju unutrašnje političke podjele.
- Jasno je da je crnogorsko društvo podijeljeno – većina jeste proevropska, ali postoje i snažne antievropske, proruske i velikosrpske političke snage, od kojih su neke dio aktuelne vlasti - kaže Đenero.
On upozorava i na političku neizvjesnost u narednom periodu, posebno u kontekstu izbora.
JAČANJE ANTIEVROPSKIH SNAGA DONIJELO BI PROBLEME U RATIFIKACIJI PRISTUPNOG UGOVORA
- Čak i ako pregovori budu završeni u narednim mjesecima, parlamentarni izbori mogu donijeti značajnu promjenu političkog kursa. U slučaju jačanja antievropskih snaga, moglo bi doći do ozbiljnih problema u ratifikaciji pristupnog ugovora - navodi on.
Ipak, Đenero naglašava da uvođenje zaštitnih mehanizama ne treba tumačiti kao znak nepovjerenja, već naprotiv.
- To ne znači da EU ne želi Crnu Goru kao članicu. Upravo suprotno – ugradnja takvih mehanizama pokazuje da Unija Crnu Goru vidi kao narednu članicu i želi da osigura stabilnost i očuvanje svojih vrijednosti nakon pristupanja - zaključuje Đenero.