The Croatian Government has formed a commission for the return of the training ship „Jadran“ and the succession of military property which is, as stated, one of the preconditions for closing Chapter 31, which Croatia blocked for our country in December last year.
Croatian political analyst Davor Đenero told Antena M that the commission established by the Croatian Government for the return of the training ship „Jadran“ is composed in an extremely serious and professional manner.
- It includes Croatia’s leading international law expert, currently the State Secretary for Europe at the Ministry of Foreign Affairs, as well as the Ministry’s chief legal adviser, Ms Metelko Zgombić. There is also, for example, a very experienced civil servant from the Ministry of Defence, who has been dealing with the succession of military property for years and is an exceptionally serious expert in that field - Đenero said.
The Antena M interlocutor stressed that this is not a political body, but a highly professional expert commission.
It is evident, he noted, that Croatia is not satisfied with what has been achieved in bilateral talks, which, Đenero underlined, were conducted in good faith on the Montenegrin side, on behalf of the Ministry of Foreign Affairs, by the Minister’s adviser Ranko Krivokapić.
- Despite the fact that there was evident progress in those talks, it is clear that without the implementation of the principles of the rule of law and respect for the principles of succession when it comes to military property - namely the training ship „Jadran“ - Croatia does not intend to relent in withdrawing its reservation related to the chapter on the Common Foreign and Security Policy - Đenero pointed out.
Speaking about the five chapters that were closed, Đenero emphasized that we must be aware that what happened in Brussels in recent days sends a rather unpleasant signal to Montenegro.
- Just as it is evident that Defence Minister Krapović, unlike the Minister of Foreign Affairs is systematically obstructing negotiations related to the military aspect of Montenegro’s integration into the EU, it is also clear that the Minister of Agriculture -who, coincidentally, comes from the „For the Future of Montenegro“ coalition, that is the Democratic Front, more precisely from the Socialist People’s Party - is harming the closing of the chapters on agriculture and fisheries, which are extremely important and sensitive from the perspective of the EU budget - the Croatian analyst stated.
Given that this chapter closing is temporary anyway, Đenero pointed out that it was possible to achieve the withdrawal of the French reservation for the time being and create the impression that all five chapters had been closed, although, as he explained, this is not actually the case, since shortcomings in Montenegro’s legal system related to agriculture and fisheries still need to be addressed.
- This needs to be done as soon as possible, during the course of next year - Đenero stressed.
It is evident, he warned, that with such an administration and such internal obstructions, Montenegro will find it very difficult next year to close even 20 negotiating chapters.
- The problem with Croatia is not a bilateral problem. It is a problem related to respect for the rule of law. Montenegro must change its current rather relaxed attitude toward accession negotiations, and if it wants to conclude the accession negotiations next year, it must approach them much more seriously, with far more competent people than it has had so far, and exclude from these negotiations all those who can be known in advance to be inclined to obstruct the accession process - Đenero concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Without respect for the rule of law and succession of military property, Croatia will not lift the blockade of Chapter 31

Hrvatska Vlada formirala je komisiju za povrat školskog broda Jadran i sukcesiju vojne imovine, što je, kako su istakli, jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 31, koje je Hrvatska našoj zemlji blokirala u decembru prošle godine.
Hrvatski politički analitičar Davor Đenero za Antenu M ističe da je komisija koju je osnovala hrvatska Vlada za povrat školskog broda Jadran izrazito ozbiljno sastavljena.
„U njoj je najbolja hrvatska međunarodna pravnica, trenutno državna sekretarka zadužena za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova, ali i glavna pravna savjetnica Ministarstva vanjskih poslova, gospođa Metelko Zgombić. Tu je na primjer i jedan vrlo iskusan državni službenik iz Ministarstva odbrane, koji se godinama bavi sukcesijom vojne imovine i izrazito je ozbiljan ekspert u tom području“, kaže Đenero.
Sagovornik Antene M naglašava da se ne radi o nekakvom političkom, nego vrlo ozbiljno sastavljenom stručnom tijelu.
Očito je, kako navodi, da Hrvatska nije zadovoljna onim što je postignuto u bilateralnim razgovorima, koje je, podvlači Đenero, u dobroj vjeri sa crnogorske strane, u ime Ministarstva vanjskih poslova vodio savjetnik ministra Ranko Krivokapić.
„Uprkos tome što je u tim razgovorima očito bilo napretka, evidentno je da bez sprovođenja načela vladavine prava i poštovanja načela sukcesije kada je u pitanju vojna imovina, dakle školski brod Jadran, Hrvatska ne misli popustiti pri povlačenju svoje rezerve vezane za poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici“, ukazuje Đenero.
Govoreći o pet zatvorenih poglavlja, Đenero naglašava da trebamo biti svjesni da je ono što se dešavalo u Briselu prethodnih dana prilično neugodan signal za Crnu Goru.
„Kao što je evidentno da ministar odbrane Krapović, za razliku od ministra vanjskih poslova sistemski opstruira pregovore vezane za vojni aspekt integracije Crne Gore u EU, isto tako je očito da ministar poljoprivrede koji, gle čuda, dolazi iz koalicije Za budućnost Crne Gore, dakle DF-a, preciznije iz Socijalističke narodne partije šteti zatvaranju poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, koja su sa pozicije proračuna EU izrazito važna i osjetljiva“, izričit je hrvatski analitičar.
Budući da je ovo zatvaranje poglavlja ionako privremeno, Đenero ukazuje da je bilo moguće postići to da se francuska rezerva trenutno povuče i da izgleda kao da je zatvoreno svih pet poglavlja, iako, kako pojašnjava, zapravo nije tako, jer treba otkloniti nedostatke u crnogorskom pravnom sistemu, vezane za poljoprivredu i ribarstvo.
„To treba uraditi što prije, u toku naredne godine“, ističe Đenero.
Očito je, upozorava sagovornik Antene M da će Crna Gora sa ovakvom administracijom, sa ovakvim opstrukcijama iznutra, vrlo teško iduće godine moći zatvoriti čak 20 pregovaračkih poglavlja.
„Problem sa Hrvatskom nije bilateralni problem. To je problem vezan za poštovanje načela vladavine prava. Crna Gora mora promijeniti svoj današnji prilično lagodan odnos prema pristupnim pregovorima i ako želi iduće godine zaključiti pristupne pregovore, mora im se posvetiti puno ozbiljnije, sa puno ozbiljnijim ljudima nego do sada, i isključiti iz tih pregovora sve one za koje je moguće unaprijed znati da su skloni opstrukciji pristupnog procesa“, zaključuje Đenero.

Đenero: Bez poštovanja vladavine prava i sukcesije vojne imovine Hrvatska neće povući blokadu poglavlja 31

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Sa sadašnjom Vladom Crna Gora tehnički ne može ući u EU, a iduća crnogorska Vlada će ili završiti pregovore i ratifikovati Ugovor o pristupanju ili će odustati od svojih evropskih ambicija i ostati da se vrti u „srpskom svetu'', ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, politički analitičar iz Hrvatske, Davor Đenero.&nbsp;
Mišljenja je da se predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, nada ovom zadnjem.&nbsp;
- Mandić to sasvim jasno pokazuje najavama o promjeni Ustava, ali ne onoj potrebnoj za pristupanje Uniji, nego onoj kojom bi se otvorila sporna pitanja, poput statusa srpskog jezika kao službenoga u Crnoj Gori. Zamka uplitanja u ovakve „svjetonazorske” probleme podmeće se Crnoj Gori samo zato da bi se eliminisala kao vodeća u regionalnom pristupnom procesu- smatra Đenero.
<h2>Zemljama kandidatima stalno se ponavlja da ne može biti prečica do članstva u EU</h2>
Prema njegovim riječima, ključna rečenica koja govori o povoljnoj poziciji Crne Gore u procesu pristupanja je ona komesarke za proširenje Marte Kos na forumu o proširenju, da Crnu Goru EU može primiti u članstvo i bez sprovođenja složenih unutrašnjih reformi, jer je država mala, kao trećina Beča, a forsiranje najboljega (ili najmanje slabog) kandidata je signal ostalima da je proces pristupanja otvoren.&nbsp;
- Nikad do sada tako dugo, od 2013. godine, zajednička politika proširenja, koja se smatra važnom za ostvarivanje evropskih ciljeva, nije bila „na čekanju”. Nakon početka rata u Ukrajini, otkad se više pažnje u Uniji posvećuje malignim uticajima ruskog totalitarnog režima na zemlje s ruba Evrope, više se razmišlja o geopolitici, ali nema izgleda da bi se ponovila situacija iz 2007, kad je zbog geopolitičkih razloga zažmureno na deficite u pregovaračkom procesu Rumunije i Bugarske i one su postale članicama EU- ukazuje on.
Kako podsjeća, zbog te dvije članice i problema s načelom vladavine prava, Unija je za njih morala uvoditi takozvani CVM mehanizam, Mehanizam saradnje i verifikacije i dobila je velika ovlašćenja i uticaj na sprovođenje načela vladavine prava.&nbsp;
- To se više neće ponoviti i zemljama kandidatima se sada stalno ponavlja da ne može biti prečica do članstva- pojašnjava Đenero.
<h2>Problemi Crne Gore - vladajuća koalicija i nestabilna politička scena</h2>
Iz njegovog ugla gledano, Crna Gora se suočava s dva problema.&nbsp;
- Jedna je konfiguracija sadašnje vladajuće koalicije, unutar koje stranke kojima je cilj da opstruiraju pristupni proces (bivši DF i Demokrate) imaju golem uticaj u koaliciji i poziciju „kontrolne vlasti” u rukama predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Drugi je problem nestabilna parlamentarna arena i činjenica da će se Crna Gora 2027. suočiti s novim parlamentarnim izborima, što će, čak i ako do kraja iduće godine uspije da zatvori pristupne pregovore, imati velik uticaj na proces ratifikacije, koji traje između godinu i po i dvije, i u kojem sve države članice moraju potvrditi pristupni ugovor i time dati definitivnu saglasnost na crnogorsko članstvo u EU- pojašnjava hrvatski analitičar.
Promjena konfiguracije administracije i eventualno uspostavljanje kontrole nad administracijom od stranaka koje ne dijele evropske prioritete, kako ističe sagovornik Analitike, mogla bi dramatično uticati na tok ratifikacije.&nbsp;
- Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka i uopšte ne pokušava osigurati dominantnu, ustavnu većinu proevropskih opcija, što bi onda dugoročno osiguravalo relativno spokojnu sliku pristupnog i poslije toga ratifikacijskog procesa. Otud proizlazi glavni rizik za crnogorsko pristupanje Uniji, koje je ozbiljno bez obzira na opšte uvjerenje zemalja članica o tome da je Crna Gora najpogodnija država za to da prva bude obuhvaćena proširenjem- upozorava Đenero.
<h2>Ratifikacija Ugovora o pristupanju nemoguća prije kraja 2028.</h2>
Prema njegovim procjenama, malo je vjerovatno da bi Ugovor o pristupanju Crne Gore EU mogao biti definisan prije kraja pristupnih pregovora.&nbsp;
Pojašnjava da ratifikacija ne može trajati kraće od godinu i po, jer je u zemljama članicama, posebno onima koje su složene države, federacije, proces komplikovan i ponekad zahtijeva saglasnost svih saveznih država.&nbsp;
- Brzina ratifikacije često govori o podršci neke države zemlji pristupnici, a sporost procesa može biti posljedica složene nacionalne procedure, ali i poruka o političkim skepsama. Naznaka da bi administracija države pristupnice mogla pokušati izigrati preuzete obaveze može dovesti do ozbiljne reakcije i otezanja ratifikacionog procesa. Ako Crna Gora zaista dovrši pristupni proces do kraja 2026, dakle na završnom samitu irskog predsjedanja EU, valja pretpostaviti da će Ugovor biti definisan u toku litvanskog predsjedništva u prvoj polovini 2027, a buduća crnogorska Vlada morala bi osigurati da se pristupni ugovor ratifikuje u svim parlamentima zemalja članica do kraja 2028, dakle do kraja letonskog predsjedanja- kaže Đenero.
<h2>Glavni izazov evropeizacije – političari koje je Hrvatska proglasila personama non grata</h2>
Uprkos sporovima na političkom nivou i incidentima poput nedavnog napada na hrvatske navijače, hrvatski interes je, ukazuje sagovornik Analitike, da Crna Gora završi pristupne pregovore što prije.&nbsp;
- Interes Hrvatske je da se spoljašnja granica EU što prije pomakne s njenih granica. Isto tako, Hrvatska bolje od drugih članica poznaje političke procese u Crnoj Gori, a u dio crnogorskih političkih aktera hrvatska diplomatija ima veliko povjerenje. Dobro je to što je jedan od tih aktera, koji uživa naklonost hrvatske diplomatije, i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović- smatra Đenero.
Kako dodaje, osim povjerenja prema dijelu vladajuće koalicije i prema nekim strankama u opoziciji, koje hrvatska diplomatija ocjenjuje kao pouzdane evropske partnere, Hrvatska vrlo dobro prepoznaje i glavne izazove evropeizaciji Crne Gore.&nbsp;
- Precizno ih je istakla proglašavajući nepoželjnima u Hrvatskoj trojicu političkih lidera iz Crne Gore - predsjednika Skupštine i jednog od vođa DF-a, Andriju Mandića i Milana Kneževića, te predsjednika Demokrata i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića- podsjeća Đenero.
Hrvatska zvanična politika, pak, kako naglašava, vrlo je blizu stavu bivše ministarke Vesne Pusić, koja je koautorka Non papera šestoro bivših evropskih državnih funkcionara, u kome se Crnoj Gori savjetuje formiranje proevropske koalicije koja bi bila garant i završetka pregovora i uspješne ratifikacije Ugovora o pristupanju, čime bi se, navodi, izolovao patogeni uticaj Moskve i Beograda, prije svega, kako kaže, „posredstvom opasne trojke koju je hrvatska diplomatija prepoznala i proglasila nepoželjnim sagovornicima“.
- Sve ono što je šestoro ozbiljnih ljudi u Non paperu predložilo Crnoj Gori, dobri su, prijateljski savjeti. Pristupajući Evropskoj uniji Crna Gora se usklađuje s evropskim zakonskim okvirom, evropskim procedurama, evropskim načelima dobrog upravljanja... Pristupanje EU nije tek svečani trenutak, nego promjena političkog moda. Međutim, ključno je da se politička klasa u Crnoj Gori dobro pripremi za tu promjenu moda u kojem je do sada djelovala- napominje Đenero.
<h2>Brisel da vam bude bliži nego Beograd, na to se morate već sad pripremiti</h2>
Ta promjena moda, kako pojašnjava, znači da se mijenja obrazac vanjske politike.
- Znači da odnos prema Srbiji postaje dio vanjske politike države, a da istovremeno komunikacija crnogorske javne uprave s ostalim članicama Unije postaje dio domaće prakse. Evropske ambasade danom pristupanja postaju daleko manje važne nego do sada, a ministarstva mimo diplomatije, direktno, počinju komunikaciju sa kolegama u ostalim državama članicama. Crnogorski premijer ili predsjednik postaje član Savjeta Evrope, a ministri počinju djelovati u vijećima ministara- navodi Đenero.
Uspostavlja se, kaže, zajednička zaštita podataka pred trećim državama, a Brisel postaje daleko bliži nego Beograd.&nbsp;
- Na to se Crna Gora mora već sad pripremiti, a ako na to nije spremna, onda nije vrijeme da se konačno zatvori ni poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici- jasan je Đenero.
<h2>Napad na navijače nije bilateralni problem, problem su incidenti „huligana“ iz vlasti</h2>
Upitan da prokomentariše indicije da je nedavni napa na hrvatske navijače orkestriran ili podstaknut iz Beograda sa ciljem pogoršanja odnosa Crne Gore i Hrvatske i sabotiranja evropskog puta naše zemlje, sagovornik Analitike odgovara da se ove dvije države previše dobro poznaju da bi grupe, za koje se unaprijed zna da su pod kontrolom onoga što, kako kaže, u Beogradu patetično nazivaju „službama”, mogle samo tako izazvati ozbiljnije bilateralne probleme.&nbsp;
- Problem je samo onda kad su ti „huligani”, koji izazivaju incidente, dio vladajuće koalicije. Nije bilateralni problem kad grupa navodnih navijača vezanih uz Vučićevu huligansku strukturu napadne hrvatske navijače. To je problem javnog reda u Crnoj Gori i to bi trebala riješiti crnogorska policija (čak i u sadašnjim uslovima, kad je kontroliše ministar iz redova Bečićeve stranke)- naglašava sagovornik Analitike.
Problem je, podvlači, kad Bečićev „zloćko”, kako bi rekao trenutni hrvatski predsjednik, provocira s pozicije ministra odbrane.
- Opasan huliganizam je, na primjer, ono što je Bečićev ministar organizovao u Morinju, iza leđa svom potpredsjedniku Vlade Ibrahimoviću, koji je bio domaćin hrvatskom ministru, ali i bivšim zatočenicima logora u Morinju. Ali i to nije posebno opasan incident - ne znači da se smiju događati slični - sve dok su u Zagrebu uvjereni kako su riječi i djela proevropskih crnogorskih ministara snažnija od štete koju prave ovi besprizorni akteri- poručuje hrvatski analitičar.

Đenero: Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka, sa ovom Vladom ne možete u EU

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero ocijenio je za portal ETV da je opaska predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića — prema kojoj sada postoji gotovo potrebna većina za izmjenu Ustava — izrazito opasna i politički motivirana poruka. Podvukao je da Mandić želi da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u državi.&nbsp;
Đenero upozorava da inicijativa dolazi u trenutku kada se Crna Gora nalazi u ključnoj fazi pregovora s Evropskom unijom, što dodatno povećava rizik od destabilizacije procesa.
Đenero je poručio da „ako računa na završetak pristupnih pregovora s EU iduće godine, Crna Gora će morati sprovesti ustavnu reformu, koja bi omogućila usklađivanje crnogorskog pravnog poretka s acquisom“.
"Ono što Andrija Mandić najavljuje, naravno, promjena je Ustava sa sasvim drukčijom svrhom, jer nije riječ o prilagođavanju evropskom acquisu, nego onome takozvanog "srpskog sveta“.
Prema Đeneru, „sigurno nije slučajno da je ova ‘inicijativa’ pokrenuta upravo sada, kad se čini da je Crna Gora u svojevrsnom zamahu pristupnog procesa, a kad Evropska unija jasno pokazuje i veću volju za integraciju Crne Gore nego što je pokazuju institucije u Crnoj Gori“.
"Istovremeno, sve je očitija razlika u pristupnim procesima Crne Gore i Srbije i sve su očitije rezerve Evropske unije i Evropskog vijeća prema mogućnosti proširenja na Srbiju, u kojoj je Aleksandar Vučić uspostavio autoritarni režim i sve više promoviše vrijednosti suprotne onima koje obilježavaju Evropsku uniju“, navodi Đenero.&nbsp;
Upozorio je da „otvaranjem rasprave o promjeni političke definicije Crne Gore, u vrijeme pristupnog procesa, Mandić ima samo jedan cilj – izazvati unutrašnje sukobe i oslabiti pristupne kapacitete Crne Gore“.
Đenero smatra kako je malo vjerovatno da bi za svoj ‘ustavni projekat’ mogao okupiti dvotrećinsku skupštinsku većinu, ali blokada formiranja takve većine na projektu razgradnje crnogorske države lako bi se prelila i na blokadu formiranja ustavne većine za projekt pridruživanja Uniji“.
"Mandiću je sadašnja vladajuća koalicija prepustila poziciju ‘kontrolne vlasti’, iako nije bilo nikakve potrebe da on i njegova stranka sudjeluju u parlamentarnoj većini, a Mandić sada tu svoju kontrolnu poziciju koristi radi otežavanja pristupnog procesa i izazivanja nestabilnosti u Crnoj Gori“, navodi on za Portal ETV.&nbsp;
Na kraju je naglasio da je „posve svejedno radi li to na podticaj svojih patrona iz Moskve i Beograda ili iz vlastite marljivosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9697%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-da-li-je-mandic-naumio-da-prekraja-ustav-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đenero: Mandić hoće da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u Crnoj Gori

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Na pitanju Morinja najjasnije se vidi razlika između dvije političke filozofije u Crnoj Gori, ocijenio je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ploča u Morinju postavljena je u vrijeme tehničke Vlade u kojoj je Raško Konjević bio ministar odbrane, a Ranko Krivokapić ministar vanjskih poslova. Đenero podsjeća da je ta inicijativa tada u Hrvatskoj primljena sa velikim simpatijama i poštovanjem, pa ta dva aktera i danas uživaju veliko povjerenje administracije u Zagrebu.
On je istakao da je dobar potez napravio i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kada je za savjetnika predložio Ranka Krivokapića, jer je upravo on u Zagrebu razgovarao o deblokadi zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima sa Evropskom unijom.
- Koliko ja znam, bilo se došlo do ivice uspjeha, i onda – uvijek kad smo na ivici da se o nečemu dogovorimo – pojave se Demokrate iz ovih njihovih represivnih i vojnih resora i počnu praviti probleme. Naravno, opet je iskočio gospodin Dragan Krapović sa onom potpuno nepotrebnom, van konteksta, značkom o Jadranu i tu su počeli problemi. Gospodin Krapović je odlučio praviti probleme i u trenutku kad je crnogorski ministar vanjskih poslova primao hrvatskog ministra u Morinju. To su sve potezi koji štete rješavanju problema i otežavaju uklanjanje rezervi koje Hrvatska ima prema zatvaranju poglavlja 31 - naveo je Đenero.
Kao najrazumnije rješenje, Đenero vidi prijedlog da se školski brod Jadran koristi za obuku i crnogorskih i hrvatskih mladih pomoraca, što je svojevremeno predložio admiral u penziji Dragan Samardžić.
- To je najbolje rješenje, a gospodin Samardžić je bio važan čovjek u prethodnim administracijama. Sjećate se da se pitanje vlasništva nad Jadranom nikada nije postavljalo kao ozbiljan problem u vrijeme DPS-ovih vlada, jer je uvijek postojala spremnost da se inovativnim i pametnim rješenjem dođe do rezultata. Ovo je jedno evropsko, inovativno rješenje – takva rješenja omogućuju prelazak iz igre sa nultim rezultatom u igru u kojoj i jedna i druga strana dobijaju, a nijedna ne mora da se odrekne onoga što zastupa - zaključio je Đenero.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrtmEsyXMidI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đenero: Kad god se približimo dogovoru, pojave se Demokrate i počnu praviti probleme

Gost emisije "Na kraju dana" Televizije E je politikolog i nezavisni politički konsultant Davor Đenero.
Emisiju možete pogledati večeras od 20 sati.&nbsp;

"Na kraju dana": Gost Davor Đenero

Postupci hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u odnosima s crnogorskim vlastima otvorili su prostor za politički manevar predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji sada od Zagreba traži ukidanje zabrane ulaska trojici prosrpskih funkcionera, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću — ocijenio je politički analitičar Davor Đenero, upozoravajući da je takav zahtjev „institucionalno i politički besmislen”.
Podsjetimo, na prekjuče održanoj pres konferenciji predsjednika Crne Gore i Hrvatske Jakova Milatovića i Zorana MIlanović, Milatović je zatražio od svog kolege da Hrvatska ukine zabranu ulaska trojici crnogorskih političara, uz objašnjenje da se zabranama ne postižu dobrosusjedski odnosi.
Politički analitičar Davor Đenero mišljenja je da je Milanović svojim ponašanjem, izjavama o tome kako je nepotrebno proglašenje tri velikosrpska, proruska člana trenutne vladajuće koalicije u Crnoj Gori nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, te srdačnim razgovorom s najozloglašenijim od njih, Andrijom Mandićem, prošle jeseni u Tivtu, dao Milatoviću povoda da intervenira i traži od Vlade RH da im ukine zabranu ulaska.
Prema njegovim riječima, Milanović je u tom susretu „čak nazvao Mandića ”zloćkom” i stvorio utisak prijateljske bliskosti”, čime je, svjesno ili ne, otvorio prostor Milatoviću za politički manevar.
Ipak, Đenero ističe da je takva inicijativa crnogorskog predsjednika „funkcionalno promašena”, jer hrvatski predsjednik „nema ni institucionalnu poziciju, ni moralni autoritet, koji bi mu omogućili da pokreće takve inicijative prema Vladi Republike Hrvatske”.
Đenero dodaje da je Milatovićevo zalaganje za trojicu visokih funkcionera iz prosrpskog Demokratskog fronta dodatno kompromitovano nedavnim incidentom kod nekadašnjeg logora Morinj, kada je, ministar odbrane Dragan Krapović, organizovao vojnu represiju prema pratnji hrvatskog potpredsjednika Vlade i ministra obrane”.
- Milatović je svojim postupcima već izazvao skandal i ranije — zahtjevom da se u sporazum o odšteti za stanovnike Konavala i Dubrovnika, koje su zarobljavale jedinice u kojima je bio i Mandić, uvrsti i pitanje prava crnogorskih ratnih zarobljenika iz vojnog zatvora Lora, iako su ti ljudi učestovali u agresiji na međunarodno priznatu Hrvatsku - podsjeća Đenero u izjavi za Standard.
Prema njegovoj ocjeni, takve inicijative „nemaju nikakve veze s evropskim putem Crne Gore” niti s pokušajem da se „olakša hrvatsko povlačenje rezervi prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31”, nego predstavljaju „ispunjenje obaveza koje Milatović ima prema Beogradu”.

Đenero: Milatovićev zahtjev Hrvatskoj je politička usluga Beogradu, a njegova inicijativa ka Milanoviću politički promašaj

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je današnjim stavom, kojim je istakao da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora sa Hrvatskom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović stao uz rame sa snagama okupljenim oko predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
– Vaš predsjednik ovdje staje uz rame predsjedniku Skupštine i govori jednakim, za Crnu Goru opasnim diskursom kao Mandić, (Milan) Knežević i ta ekipa. To za crnogorski pristupni proces sasvim sigurno nije dobro. Pogotovo u uslovima kada je Hrvatskoj strašno važno da se pitanja sa Crnom Gorom, koja su otvorena, zatvore i da Hrvatska deblokira, odnosno da skine rezerve prema zatvaranju poglavlja 31 – kazao je Đenero za Antenu M.
Sa druge strane, organizacije za ljudska prava – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice – pozvale su danas ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da, tokom učešća na 2BS Forumu u Budvi, iskoristi priliku da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u Lori.
Bojana Malović iz HRA za Antenu M kaže da bi na taj način bila poslata snažna poruka javnosti u obje države.
– Iako znamo da je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, svjesni smo koliko ono zavisi od političke volje. Zauzimanjem takvog stava on bi poslao snažnu poruku javnosti, i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena – kazala je Malović.
Ona je komentarisala i današnji stav predsjednika Crne Gore.
– U suštini, takva inicijativa predsjednika države je u istoj liniji sa onim za šta se HRA u prethodnom periodu zalagala – da pitanje procesuiranja zločina u Lori, posebno u odnosu na crnogorske državljane koji su tamo stradali, bude dio bilateralnih razgovora i pregovora Crne Gore i Hrvatske o zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31. Smatramo da Vlada Crne Gore u tim pregovorima treba da se založi za pravdu i reparaciju svojih državljana koji su stradali u Lori. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu već 18 godina istražuje ovaj slučaj i ne možemo se pomiriti sa ranijim tvrdnjama gospodina Radmana da Lora nije otvoreno pitanje između Crne Gore i Hrvatske, jer to pitanje i te kako postoji. Već 18 godina nema nikakvog pomaka i smatramo da se za sve ovo vrijeme moglo pribaviti dovoljno dokaza za napredak – bilo u vidu otvaranja istrage protiv konkretnih osumnjičenih, bilo podizanja optužnica – kazala je Malović za Antenu M.
Đenero je, međutim, drugačijeg stava.
– Tako nešto jedna suvereniistička, ozbiljna opcija ne bi uradila. Jednostavno zato što se time Crna Gora legitimiše kao neko ko je direktno bio agresor na Republiku Hrvatsku. Ono što je sporno u Lori nije to da se radilo o ratnim zarobljenicima, nego to što je u nekim slučajevima došlo do povrede prava ratnih zatvorenika – kazao je Đenero.
On ističe da je stavljanje u korelaciju logora u Morinju, gdje će hrvatski ministar vanjskih poslova u subotu položiti vijenac ispred spomen-ploče, sa vojnim pritvorom u Lori – u kontekstu bilateralnih odnosa Crne Gore i Hrvatske – krajnje neozbiljno i štetno za Crnu Goru.
– Ako Crna Gora želi razjašnjavati sudbinu ljudi koji su učestvovali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i onda se našli u vojnom zatvoru Lora, to je vrlo riskantno za Crnu Goru u kontekstu činjenice da su ti ljudi uhapšeni na području međunarodno priznate države. To je istovremeno neozbiljno i neodgovorno, kao što je neodgovorno istovremeno govoriti o Lori i Morinju, s obzirom na to da je pitanje Lore bilo krivično sankcionisano u Hrvatskoj u vrijeme njenog pristupanja Evropskoj uniji – dodao je Đenero.
Hrvatski analitičar naglašava da onaj ko iz Crne Gore želi otvarati pitanje Lore, s jedne strane govori o agresiji Crne Gore na BiH i Hrvatsku, a s druge jasno daje do znanja da želi zaoštravanje bilateralnih odnosa dvije države.
– Ako se spustimo na ljudskopravaški nivo, možemo govoriti kao nevladine organizacije. Ali kada govorimo sa pozicije države, onda drugi okviri određuju ono što se kaže – zaključuje Đenero.

Đenero smatra da Milatović stavom o Lori staje uz rame Mandiću, NVO traže pravdu za žrtve

Slavko Aleksić, zloglasni četnički vojvoda i komandant paravojne formacije "Novosarajevski četnički odred", umro je jutros u Trebinju.
Aleksić je u javnosti ostao upamćen kao jedno od najspornijih imena iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog uloge koju je imao tokom opsade Sarajeva, ali i zbog aktivnosti kojima je bio povezan nakon završetka rata.
Aleksić je rođen 1956. godine u selu Bogdašići kod Bileće. Veći dio života proveo je u Sarajevu, gdje je studirao pravo i radio u pošti. Od 1990. godine, uključuje se u formiranje četničkog pokreta u glavnom gradu, a s izbijanjem rata preuzima komandu nad "Novosarajevskim četničkim odredom", čije je sjedište bilo na Grbavici.
Formacije pod njegovim zapovjedništvom djelovale su na linijama razgraničenja i bile su poznate po napadima na civilno stanovništvo, što je dodatno pojačavalo strah i nesigurnost među Sarajlijama tokom višegodišnje opsade. Brojna svjedočenja civila i navodi iz različitih izvještaja povezivali su njegove jedinice s teroriziranjem stanovništva i drugim teškim kršenjima ratnog prava, iako Aleksić nikada nije pravosnažno procesuiran pred domaćim ili međunarodnim sudovima.
Nakon rata, Aleksić se povukao na područje istočne Hercegovine, uglavnom u šumske predjele oko Bileće. Ostao je politički i ideološki aktivan kroz četničke i ravnogorske organizacije, učestvujući na skupovima koji su imali revizionistički i radikalni karakter, a na kojima su često glorifikovani ratni događaji i njegova vlastita uloga u opsadi Sarajeva.
U posljednjim godinama njegovo ime ponovo se pojavilo u javnosti kroz slučaj poznat kao "Sarajevo safari", koji se istražuje pred pravosudnim institucijama u Milanu.

Umro zloglasni četnik Slavko Aleksić koji je terorizovao Sarajevo tokom agresije

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije posjetio je pritvorenog predsjednika Atlas grupe i Univerziteta Mediteran Duška Kneževića u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i poželio mu brz izlazak na slobodu, saopštila je Pravna služba Atlas grupe.
Kako je saopšteno, Joanikije je Kneževića posjetio 17. decembra u pritvoru u Spužu, u kome se nalazi od 30. aprila 2024. godine. Podsjećaju da je mitropolit SPC posjetio Kneževića, na njegov zahtjev, 11. maja prošle godine.
- Druga posjeta Mitropolita Dušku Kneževiću uslijedila je u vrijeme velikog Božićnog posta. Susret je bio veoma srdačan, ispunjen hrišćanskim duhom. Mitropolit Joanikije se pomolio za Kneževićevo zdravlje i poželio mu brz izlazak na slobodu. Mitropolit Joanikije je prilikom ove posjete Dušku Kneževiću poklonio knjigu 'Dragi moj mučeniče' – dokumenti iz zbirke 'Lovćenska kapela' Mitropolita Danila Dajkovića - piše u saopštenju.
Kazali su da prijateljstvo Joanikija i Kneževića "traje dugo".
- Srdačan je bio njihov susret u Londonu, početkom februara 2024. godine, u kojem je Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije boravio na poziv Fondacije 'Nјegoš' i svojim prisustvom uveličao i dobrotvorni Svetosavski bal. Mitropolit Joanikije je svoju posjetu Londonu obilježio služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Sv. Save, kao i zapaženim predavanjem 'Slovo o Nјegošu', što je bila izuzetna radost našim ljudima u Velikоj Britaniji - dodaju iz Atlas grupe.
Ističu i da je Knežević "veliki donator i ktitor" SPC.
- Atlas banka je bila veliki donator izgradnje Hrama Svetog Save u Beogradu, za šta je Knežević dobio Veliku povelju 'za ktitora-zadužbinara Spomen hrama Svetog Save na Vračaru' od patrijarha Pavla, 27. januara 2003. godine. Atlas grupa je finansirala izgradnju spomenika srpskom patrijarhu Pavlu na platou ispred Crkve Svetog Marka u Tašmajdanskom parku. Duško Knežević je pomagao izgradnju Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru, a Mitropoliji crnogorsko-primorskoj je, u avgustu 2018. godine, donirao umjetničku sliku '1 maj 1985 - Raspeće Đorđa Martinovića', rad jednog od najznačajnijih srpskih slikara Miće Popovića, za šta je predsjednik Atlas grupe dobio zahvalnicu Mitropolita Amfilohija - navodi se u saopštenju.

Atlas grupa: Joanikije opet posjetio Kneževića u pritvoru u Spužu

Crnogorsko društvo se sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci, kazala je članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“.
U obraćanju je Popović naglasila da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.
Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose.&nbsp;
Govoreći o učešću žena u politici, a kako se dodaje, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.
Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.
U svom obraćanju, kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka. Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.
Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute. Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada.
Ministar pravde Bojan Božović, u uvodnom obraćanju skupu istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat. Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.
Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu. Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene. Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.
Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja. Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.
Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.
Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak. Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene. Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati. Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.
Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom. Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.
Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja. Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.
Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje.
Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.
- Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

Zamrznuta imovina su finansijska sredstva ili imovina kojoj vlasnik ne može da pristupi niti da je koristi za bilo kakvu transakciju ili prenos, zbog ograničenja koje nameće država ili zajednica država kao što je Evropska unija.
U slučaju Rusije, zamrznuta su i državna (suverena) sredstva – u obliku gotovine, obveznica i hartija od vrijednosti koje se drže u inostranstvu – kao i privatna imovina, poput jahti i nekretnina u vlasništvu sankcionisanih ruskih milijardera.
Imovina se obično zamrzava putem sankcija.
- Sprovođenje zamrzavanja je u nadležnosti finansijskih institucija, kao što su komercijalne banke ili centralni depozitori hartija od vrijednosti (CSD), koje moraju da blokiraju transakcije i onemoguće pristup zamrznutoj imovini - izjavila je Agata Demare, viša saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR), za Dojče vele.
<h2>Zašto je ruska imovina zamrznuta?</h2>
Ruska imovina je zamrznuta kao rezultat zapadnih sankcija nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Cilj ove mjere bio je da se Rusija finansijski ograniči i da joj se onemogući korišćenje tog novca za finansiranje rata.
Neki stručnjaci smatraju da činjenica da se najveći dio zamrznute ruske imovine nalazi u državama članicama EU daje Uniji važnu polugu za vođenje mirovnih pregovora u korist Ukrajine.
<h2>Gdje se nalazi ruska imovina?</h2>
Od ukupno oko 300 milijardi eura zamrznute imovine, oko 210 milijardi eura nalazi se pod jurisdikcijom država članica EU. Ostatak je raspoređen po SAD, Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švajcarskoj i Kanadi.
Najveći dio – 180 milijardi eura – nalazi se u instituciji pod nazivom Euroklir (Euroclear) u Belgiji.
<h2>Šta je Euroklir – i zašto se protivi tome da EU koristi rusku imovinu?</h2>
Euroklir (Euroclear) je jedna od najvećih svjetskih finansijskih kuća za trgovinu hartijama od vrijednosti – značajna je za finansijsko tržište kao takozvani depozitor hartija od vrijednosti.
Euroklir strahuje da bi zapljena ruskog novca mogla da naruši njegov ugled među međunarodnim investitorima i čak da pokrene sudske sporove sa Moskvom. Centralna banka Rusije već je odlučila da tuži Euroklir za 200 milijardi eura, kako bi povratila zamrznuti novac i izgubljenu kamatu.
<h2>Koje zemlje žele da koriste rusku imovinu – i za šta?</h2>
Većina evropskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, želi da Rusija plati štetu koju je izazvala vođenjem agresorskog rata protiv Ukrajine.
Zamrznuta imovina bi se stoga mogla koristiti i za jačanje odbrane Ukrajine i za obnovu zemlje.
<h2>Koje zemlje ne žele da koriste rusku imovinu i zašto?</h2>
Sa pravnog stanovišta, korišćenje zamrznute ruske imovine predstavlja složeno pitanje i vodi se opsežna rasprava o tome da li se ta imovina, naročito glavnica, može zakonito koristiti za pomoć Ukrajini.
Belgija je stavila veto na korišćenje zamrznute imovine zbog straha da bi mogla da se nađe u pravnom sporu sa Moskvom. Takođe postoji bojazan da bi Belgija kasnije mogla biti obavezna da vrati taj iznos ako Moskva to zatraži.
Pored toga, Italija kao jedna od većih evropskih zemalja, ali i Malta i Bugarska, zatražile su od EU da potraži alternativne načine za finansiranje potreba Ukrajine.
<h2>Šta se u međuvremenu dešava sa zamrznutom imovinom?</h2>
Imovina ostaje zamrznuta ili, kako Evropska unija kaže, „imobilisana“. To znači da su sve transakcije ili transferi u Rusiju blokirani.
Prošle godine Evropska unija je odlučila da iskoristi vanredne profite ostvarene na imovini u Evrokliru i sredinom 2024. godine isplatila je Ukrajini prvu tranšu od 1,5 milijardi eura.
<h2>Kakav je stav Sjedinjenih Država o korišćenju ruske imovine?</h2>
Za vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, Sjedinjene Države – koje drže manje od 5 milijardi eura ruske imovine – pristale su na korišćenje vanrednih profita za pomoć Ukrajini. Sadašnja administracija Donalda Trampa želi da dio zamrznute ruske imovine koristi za zajedničke projekte sa Moskvom.
Međutim, stručnjaci ističu da Sjedinjene Države mogu da odlučuju samo o imovini koja se nalazi pod njihovom jurisdikcijom, a ne o onoj u državama Evropske unije.
<h2>Šta Trampov mirovni plan kaže o zamrznutoj imovini?</h2>
Prema procurjeloj verziji Trampovog početnog mirovnog prijedloga od 28 tačaka, 86 milijardi eura (100 milijardi dolara) zamrznute ruske imovine bilo bi uloženo u „napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganja u Ukrajinu“, pri čemu bi Sjedinjene države dobile 50 odsto profita. Demare iz ECFR-a kaže da Tramp namjerava da taj novac uzme iz ruske imovine zamrznute u Evropi i iskoristi ga za profit američke vlade i američkih kompanija.
Ostatak zamrznutih sredstava, a to je više od 200 milijardi eura, bio bi uložen u zajednički američko-ruski investicioni fond „kako bi se stvorio snažan podsticaj da se ne vrati sukobu“, navodi se u prijedlogu. Međutim, prema Demare, od toga bi korist imale Vašington i Moskva, ali ne i Ukrajina.
<h2>Zašto je EU „na neodređeno vrijeme imobilisala“ rusku imovinu?</h2>
Prvobitno je zamrzavanje ruske imovine obnavljano na svakih šest mjeseci. Svaki put kada bi došlo do obnove, postojala je bojazan da bi mađarski premijer Viktor Orban, koji je naklonjen Rusiji, mogao da uloži veto.
Odluka EU da „na neodređeno vrijeme imobilizuje“ rusku imovinu ostvaruje dva cilja: uklanja potrebu za obnavljanjem odluke i time mogućnost mađarskog veta, ali i štiti sredstva od Sjedinjenih Država.
- U suštini, time se imovina stavlja van domašaja SAD, što komplikuje Trampove planove da sredstva prebaci američkim firmama ili u američko-ruski investicioni fond. Ovaj potez takođe otvara put da EU odobri zajam Ukrajini - objasnila je Demare.

Dojče vele: Zamrznuta ruska imovina - devet stvari koje treba da znate

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: davor-denero