<article>Fudbaleri Arsenala pobijedili su danas u Tivtu ekipu Dečića iz Tuzi 1:0, u meču 29. kola Meridianbet Prve crnogorske lige. Odlučujući pogodak postigao je Neđeljko Kovinić u 47. minutu. Tivatski tim upisao je drugu uzastopnu, ukupno desetu, pobjedu i udaljio se od opasne zone, na dva boda manje od trećeplasirane Sutjeske. Arsenal je u finišu mogao i do drugog gola, ali je Staniša Mandić pogodio prečku. Poslije prvog poluvremena, Jezero vodi protiv Mornara 1:0, dok je u duelu Bokelja i Jedinstva nema golova. U 18 sati počeće duel Otrant-Olimpika i Petrovca. U premijernom meču Budućnost je juče kao gost savladala Sutjesku 3:1.</article>

Fudbaleri Arsenala pobijedili su danas u Tivtu ekipu Dečića iz Tuzi 1:0, u meču 29. kola Meridianbet Prve crnogorske lige. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Neđeljko Kovinić u 47. minutu. 
 
Tivatski tim upisao je drugu uzastopnu, ukupno desetu, pobjedu i udaljio se od opasne zone, na dva boda manje od trećeplasirane Sutjeske. 
 
Arsenal je u finišu mogao i do drugog gola, ali je Staniša Mandić pogodio prečku. 
 
Poslije prvog poluvremena, Jezero vodi protiv Mornara 1:0, dok je u duelu Bokelja i Jedinstva nema golova. 
 
U 18 sati počeće duel Otrant-Olimpika i Petrovca. 
 
U premijernom meču Budućnost je juče kao gost savladala Sutjesku 3:1.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fudbal

Arsenal

Dečić

Tivat

Prva crnogorska liga

Sport

Arsenal bolji od Dečića

Fudbaleri Arsenala pobijedili su danas u Tivtu ekipu Dečića iz Tuzi 1:0, u meču 29. kola Meridianbet Prve crnogorske lige. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Neđeljko Kovinić u 47. minutu. 
 
Tivatski tim upisao je drugu uzastopnu, ukupno desetu, pobjedu i udaljio se od opasne zone, na dva boda manje od trećeplasirane Sutjeske. 
 
Arsenal je u finišu mogao i do drugog gola, ali je Staniša Mandić pogodio prečku. 
 
Poslije prvog poluvremena, Jezero vodi protiv Mornara 1:0, dok je u duelu Bokelja i Jedinstva nema golova. 
 
U 18 sati počeće duel Otrant-Olimpika i Petrovca. 
 
U premijernom meču Budućnost je juče kao gost savladala Sutjesku 3:1.

Gost ovoneđeljne emisije „Dres nacija reprezentacija“ je Petar Stojanović, trener ŽKK Budućnost Bemax.&nbsp;
Emisiju možete pratiti neđeljom od 13 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fr_sBF0pUuKQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petar Stojanović u emisiji „Dres nacija reprezentacija“ sjutra u 13 sati

Član rožajskog Univerzuma Tarik Muković obilježio je treće kolo Crnogorske bokserske lige. 
 
Priznanje za najboljeg boksera zaslužio je efektnom pobjedom protiv Ivana Tijanića iz BK Nikšić 3:0. 
 
Meč je održan u konkurenciji školaraca, u kategoriji do 57 kilograma. 
 
Za najperspektivnijeg boksera trećeg kola proglašen je Maurisiju Jereminu iz Lovćena. 
 
Jeremin je u konkurenciji pionira, u kategoriji do 37 kilograma, savladao Ivana Brkića (BK Herceg Novi 98) 2:1. 
 
U trećem kolu održano je ukupno 25 borbi - deset uvodnih i 15 glavnih, u kojima su se takmičari iz 14 crnogorskih klubova nadmetali u konkurenciji pionira, školaraca, juniora, mladih i seniora. 
 
U glavnim borbama pobjede su ostvarili pioniri Danil Skutelnik (BK Podgorica, do 39) i Nemanja Milović (BK Budva, do 58), školarci Isak Balić (BK Jedinstvo, do 44), Artjom Kolihalin (BK Budva, do 46), Tarik Muković (BK Univerzum, do 57), Hajrudin Đozgić (BK Univerzum, do 57), Strahinja Paček (BK Pristan, do 58). 
 
Slavili su i juniori Andrija Nikitović (BK Nikšić, do 54), Vukašin Ćirković (BK Power boxing, do 57), mladi Nikša Vučetić (BK Budva, do 67), Vuk Dabović (BK Power boxing, do 71), Radisav Lončar (BK Nikšić, do 86) i Matija Radonjić (BK Budućnost, do 92) i senior Luka Krcunović (BK Nikšić, do 80). 
 
Pehare najuspješnijima dodijelio je Bajram Ademović, legendarni trener BK Podgorica.

Pehari za Mukovića i Jeremina

Lokalne administracije u Rusiji povećavaju bonuse za potpisivanje ugovora za učešće u invaziji Ukrajine i nude ih gotovo svakome ko zakorači u regrutne kancelarije - pa čak i onima koji imaju zdravstvenih problema.
To je pokazalo istraživanja Sibir. Realii - sibirske ispostave Radija Slobodna Evropa - koji su, da bi stekli jasniju sliku o tome kako izgleda regrutacija usred razgovora o miru, zamolili stanovnike četiri sibirska regiona - Irkutska, Novosibirska, Sverdlovska i Republike Burjatije - da posjete lokalne regrutne kancelarije.
Njihove navode prenio je ruski nezavisni medij „Meduza“ koji ruska vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava.
<h2>MIROVNI PREGOVORI PODSTAKLI DOBROVOLJCE</h2>
Prema izvorima ovog medija, moguće je da je porast u regrutovanju podstaknut upravo mirovnim pregovorima - jer neki ljudi žele da uzmu vojne isplate prije nego što ih vlast pošalje na front.
Tako su lokalni vojni komesarijati u nekoliko gradova i zabilježili su rekordan broj potpisanih ugovora u martu ove godine.
Izvori su za Sibir.Realii izjavili da je taj talas rezultat nakupljenih dobrovoljaca koji su mjesecima čekali, prateći kako se regionalne vlasti nadmeću u visini jednokratnih bonusa.
<h2>1.4 MILIONA RUBALJA - DA POGINEŠ ILI UBIJEŠ</h2>
U sva četiri regiona koji su bili predmet istraživanja Sibir.Realii, zvaničnici su rekli da ne planiraju smanjenje regrutacije. U dva regiona čak su izjavili da su na putu da premaše planirane ciljeve za mart.
- Ušao sam u regrutnu kancelariju, i odmah su me uveli u sobu: bez čekanja i kašnjenja - rekao je Sergej (promijenjeno ime), koji živi u jednom gradu u Irkutskoj oblasti.
Kad je pitao za platu nijesu pominjali nedavno povećanje, ali su mu, kaže, odmah dali dvije brošure - s velikim crvenim brojem na naslovnici - 1,4 miliona rubalja - odnosno oko 16.700 dolara.
- Navodno koliko ti daju da ideš da pogineš. Ili da ubiješ. Zavisi kako se završi, valjda - dodao je on.
<h2>NARUŠENO ZDRAVLJE NIJE PREPREKA</h2>
Sergej je zvaničnicima ispričao izmišljenu priču o bliskom rođaku sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem koji želi da se prijavi.
- Rekao sam da ima jaku astmu, da mu u suštini stalno treba bolnica u blizini. I šta su rekli? „Pa to nije naša odluka. Poslaćemo ga na ljekarsku komisiju, ali između nas: nikoga nikad nisu odbili“. Pa sam pitao, što ako ima srčane probleme ili hepatitis B - iako znam da to treba da bude diskvalifikujuće - a oni su opet samo rekli da će ga vjerovatno primiti jer „danas primaju sve“ - naveo je on.
I u Iskitimu, gradiću blizu Novosibirska, jednoj ženi je iz tamošnje lokalne regrutne kancelarije rečeno da „primaju sve“.
- Sada nude 1,2 miliona rubalja (oko 14.300 dolara) unaprijed - to uključuje i saveznu i regionalnu isplatu. Ali posebno naglašavaju mjesečnu platu. Kažu da počinje od 210.000 rubalja (oko 2.500 dolara) mjesečno, i onda samo nastavljaju da dodaju cifre. Kažu stvari poput: „Zaradićeš 3,7 miliona rubalja (oko 44.000 dolara) u prvoj godini!“... A da ne pominjemo da možeš poginuti u prvoj sedmici - istakla je ona.
Galina (promijenjeno ime) rekla je da se raspitivala u ime sestrića, za kojeg su joj rekli da će „sigurno proći ljekarsku komisiju“ - iako je ranije bio odbijen zbog zdravstvenih problema.
Rekla je da ju je regruterka pritiskala da ga dovede u kancelariju - a ne samo da mu prenese brošure.
- Rekla sam da ću razmisliti - kazala je Galina dodajući da nije imala snage ni da uzme te papire.
Ona je ispričala da su tog dana u kancelariji bila još dva muškarca - jedan je došao po potvrdu o nestanku, a drugi po smrtovnicu za sina.
- Njegov sin je sigurno bio mrtav, ali bez prave dokumentacije, nijesu mogli da mu isplate nadoknadu - pojasnila je Galina.
Kasnije su, kaže, razgovarali ispred kancelarije dok su pušili na stepenicama.
- Ostala sam zatečena onim što je rekao. Rekao mi je: „Naravno da nam je žao sina, nije nam ostavio unuke. Imao je samo 24 godine. Ali sad možemo da sredimo kuću i kupimo nov auto“... Toliko vrijedi jedan život - čak i njegovoj porodici. Ne znam, možda je samo pokušavao da opravda što se desilo. Možda mu je to bio jedini način da preživi s tim. Samo sam otišla, prije nego što sam rekla nešto što bih zažalila - ispričala je ona.
<h2>LJEKARSKI PREGLED - SAMO FORMALNOST</h2>
U Jekaterinburgu, još jedna žena, Aleksandra (promijenjeno ime) posjetila je lokalnu regrutnu kancelariju sa pričom o rođaku koji je zainteresovan za prijavu. Rekli su joj da će ga „primiti bez obzira na sve“.
- Imala sam osjećaj da imaju zeleno svjetlo da prime bukvalno svakoga. Dok sam bila tamo, jednom čovjeku koji je djelovao kao da ima skoro 60 godina, dali su uput za ljekarski pregled. Rekli su mu da je to „samo formalnost“. Rekla sam im da moj rođak ima srčane probleme i mentalne smetnje - da je čak bio hospitalizovan u psihijatrijskoj ustanovi prije nekoliko godina. Odgovorili su da to nije problem. I podsjetili su me na bonus isplate koje je regionalna vlast najavila sredinom marta - ispričala je Aleksandra.
Dodala je da joj je regruterka čak objasnila kako vojnik može otvoriti više bankovnih kartica vezanih za svoj vojni račun - jednu za sebe, jednu za porodicu.&nbsp;
- Možda pretjerujem, ali stvarno je zvučalo kao da pokušava da mi proda ugovor - ocijenila je Aleksandra.
Na pitanje ima li, stvarno, ljudi koji se prijavljuju, su joj odgovorili potvrdno.
- Pogotovo otkad su povećali isplatu dva i po puta - zaključila je ona.
<h2>VRHUNAC DOBROVOLJACA I REKORDAN BROJ STRADALIH</h2>
Zapošljena u lokalnoj regrutnoj kancelariji u malom sibirskom gradu sa oko 30.000 stanovnika svjedočila je pod uslovom anonimnosti. (Naziv grada i identitet izvora nijesu objavljeni iz bezbjednosnih razloga)&nbsp;
Prema njenim riječima, mart je donio i „vrhunac dobrovoljaca“ i „rekordan broj poginulih“.
- Regrutovanje je u punom jeku - na najvišem je nivou. Regionalna isplata je sada porasla na milion rubalja (oko 12.000 dolara) - ustvrdila je ona.
Ovaj nagli porast pripisala je činjenici da su mnogi potencijalni dobrovoljci čekali još od jeseni, nadajući se najpovoljnijim uslovima koje bi lokalne vlasti ponudile.&nbsp;
- Čekali su da isplate dostignu maksimum - i sada, kada se priča o miru, mnogi pokušavaju da se „ugrade“, nadajući se da ih neće stići poslati na front. Do kraja marta imali smo ogroman priliv - ispričala je ona.
Proces medicinskog pregleda, prema njenim riječima, nikada nije bio ozbiljna prepreka.
- To je rutinski, formalno: samo moraš da se pojaviš. Nikad nijesam čula da je iko odbijen - rekla je ona.
Definitivno, kaže, ima više ugovornih vojnika ove godine nego prošle - ali i više poginulih ovog mjeseca nego u bilo kojem drugom tokom sve tri godine rata.
Lokalni borci za ljudska prava potvrdili su brojke. Prema riječima Alekseja, aktiviste koji djeluje u istom gradu, do kraja marta ove godine je poginulo 13 stanovnika.
- To je već najviši mjesečni broj poginulih u istoriji ovog grada. Nikad nije bilo više od osam u jednom mjesecu. Ukupno, od početka rata poginula su 124 stanovnika - rekao je on.
Stručnjaci kažu da nagli porast gubitaka ne iznenađuje jer je u martu 2025. ruska vojska pretrpjela velike gubitke u ofanzivi za ponovno zauzimanje teritorija u zapadnoj Kurskoj oblasti.

Regrutovanje u Rusiji u punom jeku usred razgovora o mirovnim pregovorima, primaju sve i plaćaju značajno više

U Beogradu je u toku skup „Ne damo Srbiju“, u organizaciji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke - koji traje tri dana 11, 12. i 13. aprila.
Današnje centralno okupljanje počelo je oko 13 sati, a veliki broj građana još pristiže u centar grada.&nbsp;
U 19 sati se očekuje obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.&nbsp;
Na saboru je prisutan veliki broj državnih zvaničnika i funkcionera, a na centralnoj bini skupa trenutno nastupa Baja Mali Knindža..
<h2>DOK ON LUPA NA MITINGU - MI LUPAMO ŠERPE</h2>
Pokret „Kreni-promeni“ pozvao je građane da večeras u 19.10 učestvuju u simboličnoj akciji „Dok on lupa na mitingu, mi lupamo u šerpe“ - odnosno da prave buku u vrijeme održavanja centralnog događaja skupa "Ne damo Srbiju" u Beogradu, tokom kog se očekuje obraćanje Vučića.
"Dok vlast lupa parole na mitingu, mi ćemo lupati u šerpe i pištaljke. Ne pristajemo na tišinu i strah", naveo je taj pokret u saopštenju.
<h2>AUTOBUS ZASUT JAJIMA</h2>
Na putu ka glavnom gradu Srbije su i naprednjaci iz Obrenovca čiji autobus su građani zasuli jajima.
Na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se kako građani pokušavaju da blokiraju put autobusu koji prevozi naprednjake iz Obrenovca za Beograd na Vučićev kontramiting, a potom ga gađaju jajima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fwhitesnake1004%2Fstatus%2F1911034294820106691%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911034294820106691%7Ctwgr%5Eac067c0163ca3d95ad06df7a3060052fb690da9f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Autobus su, kao što se može vidjeti na snimku, obezbjeđivala žandarmerija.
Građani su u jednom trenutku naizmenično prelazili pješački prelaz i tako onemogućavali kretanje autobusa.
<h2>KADE ULICE...</h2>
Lokalni mediji javljaju da je u ulici Mite Ružića na Zvezdari dio građana izašao kako bi iskazao nezadovoljstvo dolaskom naprednjaka u Beograd, a neki od njih su čak od tamjanom kadili ulice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZeljkoKisa%2Fstatus%2F1911053406745035159%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1911053406745035159%7Ctwgr%5Eac067c0163ca3d95ad06df7a3060052fb690da9f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Beograd: U toku Vučićev skup, nastupa Baja Mali Knindža

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Arsenal bolji od Dečića

Tagovi

Petar Stojanović u emisiji „Dres nacija reprezentacija“ sjutra u 13 sati

Pehari za Mukovića i Jeremina

Regrutovanje u Rusiji u punom jeku usred razgovora o mirovnim pregovorima, primaju sve i plaćaju značajno više

Beograd: U toku Vučićev skup, nastupa Baja Mali Knindža

PRATITE TVe UŽIVO