<p>Komunalna inspektorka u Tivtu <b>Nataša Samardžić</b>, bez građevinske dozvole dograđuje sprat na kući u Seljanovu, a oglušila se, požalilo se Portalu ETV nekoliko mještana, i o Odluku Opštine Tivat o sezonskoj zabrani izvođenja građevinskih radova koja je stupila na snagu još 1. juna.</p> <p>- Obavijestila me 10. aprila da će da mijenja krov, odnosno da radi visoko potkrovlje. Rekla je i da ima svu potrebnu dokumentaciju – priča za naš portal <b>Ruža Lakonić</b>, koja čak tvrdi kako je Samardžić „ušla“ i u njen plac.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FC5KiS9jcals&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Svima je, kaže ona, već poslije dvije sedmice bilo jasno da se ne radi o gradnji visokog potkrovlja.</p> <p>- Geometri su izašli 9. maja da naprave elaborat za još neizgrađeni sprat i visoko potkrovlje, a 15. maja su počeli da izlivaju ploču. Od miksera nijesam mogla da priđem svojoj kući. Uprkos mnogobrojnim prijavama Komunalnoj policiji Tivat, većinom niko nije izlazio na teren ili, ako bi izašli, obavijestili bi prethodno svoju koleginicu Natašu Samardžić da se radnici sklone, a na tu sumnju nas navodi činjenica da nikada ne bi zatekli radnike na gradilištu. Uvijek bi došli kada oni odu – kaže naša sagovornica.</p> <p>S obzirom na to da su se u Komunalnoj policiji oglasili nenadležnim obratila se Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Zahtjev za inspekcijski nadzor predala im je 26. maja.</p> <p>- Poslije toga se na gradilištu pojavila građevinska inspektorka iz Budve, sa svojim kolegom koji je slikao objekat, na kojem je u tom trenutku bio samo jedan sprat podignut i donijeli su rješenje o zabrani izvođenja radova. Nju to, međutim, nije spriječilo da nastavi sa gradnjom. Mi se svakodnevno obraćamo Komunalnoj policiji Tivta, ali su oni bez ikakve reakcije. Nivo buke koji mi trpimo sa tog gradilišta koje nam je maltene u dvorištu je više nepodnošljiv – ogorčena je Lakonić.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FPCMlejyc_oU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Na gradilištu se radovi, kaže, izvode svakodnevno, uprkos svim zabranama.</p> <p>Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat potvrdili su Portalu ETV da je građvinska inspekcija bila na gradilištu.</p> <p>- Inspekcijska kontrola ispunjenosti uslova gradnje predmetnog stambenog objekta u nadležnosti je Ministarstva prosotrnog planiranja, urbanizma i državne imovine - Direkcije za inspekcijski nadzor - Odsijeka za inspekcijski nadzor za južni region, čiji službenici su izašli na lice mjesta i preduzeli mjere iz svoje nadležnosti u konkretnom slučaju – istakli su u odgovoru na naša pitanja.</p> <p>Naglasili su da su i oni, kao Sekretarijat, uradili ono što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone na teritoriji tivatske opštine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025070307078_b6cde36b32b58f949ff2280fa1af29f205e6a04559f3e8211b015ff3bc62662c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025070307078_b6cde36b32b58f949ff2280fa1af29f205e6a04559f3e8211b015ff3bc62662c" data-rendition-name="original" width="897" height="814" loading="lazy" alt="nelegalni objekat"> <figcaption>ZAŠTO GRADILIŠTE NIJE PEČATIRANO: Sa gradilišta se, kažu mještani, širi velika buka<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>- Shodno istoimenoj Odluci, komunalni policajac Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor je po prijavi izašao na predmetnu lokaciju i Nataši Samardžić izrekao novčanu kaznu prekršajnim nalogom – saopštili su nam iz ovog lokalnog organa.</p> <p>Zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju spornog objekta pokušali smo da dobijemo informaciju i od komunalne inspektorke Nataše Samardžić, ali je ona, umjesto odgovora, zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!</p> <p>- Molim Vas da povodom navedenih pitanja vodite računa o mojim pravima, pogotovo što je povodom istog u toku postupak, te da Vašim pisanjem možete ugroziti moja prava, te da povodom istog sam angažovala advokata, te shodno tome, razumno Vas molim, da povodom navedenog ne objavljujete u Vašim medijima ništa što se tiče navedenog objekta, jer ću u suprotnom biti prinuđena da preduzmem zakonom predviđena sredstva za zaštitu svojih ličnih prava – napisala je u telefonskoj poruci Nataša Samardžić.</p> <p>A dok institucije donose odluke o zabrani nastavka radova na gradilištu niču spratovi. Na parceli od 107 kvadrata. S druge strane komunalna inspektorka koja gradi „na divlje“, vjerovatno svakodnevno kažnjava sugrađane za razne komunalne prekršaje, pa i zbog gradnje tokom turističke sezone ili pravljenja buke, iako i sama krši odluku opštinskog organa u kojem je zapošljena. Nažalost, nije nam dala priliku da o problemu o kojem pišemo, a ona je glavna akterka, govori, između ostalog i o profesionalnoj i etičkoj dimenziji ove situacije, u odnosu na posao kojim se bavi.</p>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FOTO/VIDEO: Kad komunalna inspektorka gradi na „divlje“

<p>Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat, rasvijetlili su više imovinskih krivičnih djela i uhapsili dvije osobe, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela – tešku krađu, oduzimanje vozila i krađu – slobode je lišen A.D. (35). On je, kako se sumnja, najprije provalio u ormarić auto-perionice i uz upotrebu fizičke snage i pogodnog alata, otuđio fiskalnu kasu u vrijednosti od oko 500 eura, kao i određenu količinu novca.</p>
<p>U drugom slučaju, A.D. je, prema sumnjama policije, iz druge auto-perionice ukrao dva ključa od putničkih vozila i novčani depozit, a zatim jedan od ključeva iskoristio za pokretanje i krađu vozila marke Volkswagen Polo, koje je kasnije pronađeno na parking prostoru u Tivtu.</p>
<p>Nakon sprovedenih operativnih aktivnosti i preduzetih intenzivnih mjera na terenu, policijski službenici su identifikovali, locirali i lišili slobode osumnjičenog A.D.</p>
<p>Pored njega, uhapšen je i A.N. (37), državljanin Azerbejdžana, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa. On je, iskoristivši nepažnju oštećenog lica, iz vozila otuđio mobilni telefon procijenjene vrijednosti oko 1.200 eura.</p>
<p>Iz Uprave policije poručuju da se aktivnosti na suzbijanju imovinskih delikata nastavljaju, u cilju očuvanja lične i imovinske sigurnosti svih građana i posjetilaca Crne Gore.</p>

Portal ETV

1250x600

1084x550

U Tivtu rasvijetljeno više imovinskih krivičnih djela: Uhapšene dvije osobe

<p>Dugogodišnja novinarka Radio Televizije Crne Gore <b>Nevenka Macan </b>dobila je otkaz u Javnom servisu i to tokom trajanja njenog bolovanja, a nekoliko mjeseci uoči sticanja uslova za penziju.</p> <p>O ovome je javnost na društvenoj mreži Fejsbuk obavijestio njen prijatelj <b>Vuk Vuković</b>, navodeći da je Macan juče preporučenom poštom dobila rješenje koje su potpisali generalni direktor RTCG <b>Boris Raonić</b> i direktor Televizije Crne Gore <b>Milan Knežević.</b></p> <p>- Rješenje koje je Nevenki uručeno za vrijeme bolovanja i nekoliko mjeseci pred penziju, što dovoljno govori o poslovnoj, profesionalnoj, ali i univerzalnoj etici privremenog menadžmenta RTCG. Izvještavajući iz Herceg Novog za Javni servis (koji više nema TV novinara), Nevenka je prije nekoliko godina dobila i godišnju nagradu TVCG za kvalitet i kvantitet priloga iz ovog grada - istakao je Vuković.</p> <p>Macan je za Portal ETV potvrdila da je ovo tačno, kao i da je razlog dobijenom otkazu zato što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat.</p> <h2>"Uspostavljanje balansa"</h2> <p>Podsjećamo, javnost je u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta.&nbsp;</p> <p>Kako se navodi u obrazloženju RTCG u koji je Portal ETV imao uvid, otvaranje dopisništva u tom primorskom gradu tokom dosadašnjeg rada "pokazalo je određene nedostatke koji su se ogledali u zanemarljivom broju priloga" i njihovim slanjem u TVCG.&nbsp;</p> <p>U dokumentu se navodi, pored ostalog, da "dopisništvo posluje u izuzetno teškim uslovima kada zaposleni treba da uspostave balans da, s jedne strane, uspiju na vrijeme da stignu na mjesto događaja i izvještavaju javnost i, s druge strane, isprate sve važna događanja ne samo u Herceg Novom, već i u Petrovcu, Budvi, Tivtu i Kotoru".</p> <p>Ovo, kako dodaju, pogotovu u toku ljetnje sezone, kada su saobraćajne gužve ogromne, pa je zaposlenima jako teško i gotovo nemoguće doći brzo na teren kako bi uzeli izjavu ili snimili reportažu o nekom događaju.</p> <p>- Uloga dopisnika i dopisništava nije samo da prate događaje iz jednog grada u kojem se nalaze, već i da pokrivaju što veće geografsko područje Sama geografska pozicija Tivta ima značajnu prednost, pa će se bolje, jednostavnije i efikasnije pokrivati središnji i sjeverni dio primorja - ocijenili su u menadžmentu RTCG.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622180628_a021573b0c31b7d15d681da07092cce9c98094378a2ff883cc1c2158debd50f2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250622180628_a021573b0c31b7d15d681da07092cce9c98094378a2ff883cc1c2158debd50f2" data-rendition-name="original" width="960" height="959" loading="lazy" alt="Nevenka Macan"> <figcaption>Nevenka Macan<span>(Photo: Nevenka Macan/Facebook)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Tada je, kako se navodi u odluci, predviđeno i da zaposleni koji su obavljali poslovne i radne zadatke u dopisništvu u Herceg Novom nastave sa radom u Tivtu.</p> <p>Novinarima je nakon ove odluke menadžmenta RTCG dat aneks ugovora na potpisivanje, a Macan je još u aprilu kazala da potpis na ovaj dokument neće staviti.</p> <h2>Nepristojna ponuda</h2> <p>Za Novski portal tada je rekla da neće potpisati aneks poslije 20 godina rada u dopisništvu u Herceg Novom, ističući da su do Tivta i nazad ljeti neophodni sati putovanja.</p> <p>- Bilo to tako ili ne, nakon duže od 20 godina rada u dopisništvu TVCG u Herceg Novom ne želim da potpišem takvu „nepristojnu“ ponudu. Ne želim da potpišem aneks ugovora o radu koji podrazumijeva da do radnog mjesta putujem satima, isto toliko nazad, koji podrazumijeva da idem u dopisništvo u kom nema zaposlenih iz grada u kom se nalazi. Ne mogu da prihvatim i podržim ovakvu nelogičnu odluku menadžmenta &nbsp;RTCG - istakla je Macan za Novski portal.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622160656_497c65deb6efd9b08301f65ca5a7e829b4e3117cd7e47f2fe06487fc69d37725.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622160656_497c65deb6efd9b08301f65ca5a7e829b4e3117cd7e47f2fe06487fc69d37725" data-rendition-name="original" width="1600" height="1414" loading="lazy" alt="Odluka o otkazu ugovora o radu Nevenke Macan"> <figcaption>Odluka o otkazu ugovora o radu Nevenke Macan<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Donosioci odluke o preseljenju, kako je navela, nemaju u vidu ljudski aspekt, ni dosadašnje učinke dopisništva, niti javni interes.&nbsp;</p> <p>- Zaposleni koji su najveći dio radnog vijeka proveli u RTCG u dopisništvu u Herceg Novom sada treba zbog optimizacije resursa da se teleportuju &nbsp;u Tivat. Ponižavajući je ovakav odnos prema nama. Apsurdno je gasiti dopisništvo koje je skoro tri decenije davalo nemjerljiv doprinos u izvještavanju iz Herceg Novog, Tivta i Kotora, ponekada i iz susjednih Dubrovnika i Trebinja - navela je Macan.</p> <h2>Bez odgovora</h2> <p>Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije.</p> <p>Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada.</p> <p>Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG. Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.</p>

Jasmina Beharovic

Dugogodišnja novinarka RTCG Nevenka Macan dobila otkaz tokom bolovanja: Usprotivila sam se apsurdnoj, nelogičnoj i neproduktivnoj odluci menadžmenta

<p>Dok Javno preduzeće „Morsko dobro“, pod rukovodstvom kadra Nove srpske demokratije (NSD)<b> Mladena Mikijelja</b> i uz inicijativu ministra <b>Slavena Radunovića</b> planira da potroši 400.000 eura novca građana na luksuznu jahtu, građani Tivta već mjesecima čekaju da to državno preduzeće uplati sredstva za uređenje šetališta „Belane“, za koja je potpisan zvanični sporazum sa Opštinom Tivat još u novembru prošle godine, kazali su iz tivatskog Evropskog saveza.&nbsp;</p>
<p>Kako navode u saopštenju, da stvar bude gora, šetalište „Belane“ nije samo gradski projekat – to je javni prostor koji koriste porodice, turisti, djeca i stariji sugrađani.&nbsp;</p>
<p>- To je lice našeg grada - dodaju iz Evropskog saveza.&nbsp;</p>
<p>Umjesto da, kako kažu, sredstva idu tamo gdje su najpotrebnija – u infrastrukturu, uređenje obale, u projekte koji doprinose kvalitetu života svih građana – vlast bira da se vozi u jahtama.</p>
<p>- Ova neodgovorna i nedopustiva praksa pokazuje jasan prioritet: privilegije za političku elitu umjesto potreba građana. Zar je moguće da se 400.000 eura može obezbijediti za „protokolarna krstarenja“, a ne i za ispunjenje ugovornih obaveza prema lokalnoj zajednici? - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Kao odbornici Evropskog saveza Tivat pozivaju nadležne institucije da hitno ispitaju ovaj slučaj i spriječe dalju zloupotrebu javnih sredstava.</p>
<p>Oni, kako su naveli, traže obustavu nabavke luksuznog plovila, hitno izmirenje obaveza prema Opštini Tivat, transparentnu reviziju plana javnih nabavki JP Morsko Dobro.</p>
<p>- Vrijeme je da ova vlast nauči da ne postoji „protokolarni prioritet“ veći od interesa građana koji ih plaćaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Evropski savez Tivat: Bahatost vlasti – luksuzna jahta prije šetališta za građane Tivta

<p>Regionalni vodovod je sanirao oštećenje svog cijevovoda i počelo je polako popunjavanje sistema, kazali su za Radio Tivat iz Vodovoda i kanalizacije Tivat.</p>
<p>U toku noći očekuje se normalizacija vodosnabdijevanja potrošača u naseljima Kava, Komat, Dumidran, Gradiošnica, Brda, kao i potrošača na poluostrvu Luštica.</p>
<p>Potrošači u centru grada, Kalimanju, Marićima, Mažini, Seljanovu, Donjoj Lastvi i Lepetanima, ostaće bez vode u terminu od 22 do 6 sati ujutru, a sve u cilju popunjavanja rezervoara koji su se u toku dana ispraznili.</p>
<p>Sjutra se očekuje postepena normalizacija vodosnabdijevanja na teritoriji cijele opštine Tivat.</p>
<p>Potrošači na visocijim kotama će mozda još sjutra imati problema sa pritiskom.</p>
<p>Zaposleni u ViK Tivat su na terenu i pokušavaju, koliko je to moguće, da saniraju posljedice današnje havarije na regionalnom vodovodu.</p>

Tivat: Postepena normalizacija vodosnabdijevanja, dio grada bez vode od 22 do šest sati

<p>&nbsp;Iz Uprave za saobraćaj danas su informisali javnost o dinamici radova na izgradnji Bulevara Tivat–Jaz.</p>
<p>Podsjetimo, ovim projektom je predviđena saobraćajnica dužine oko 15 kilometara bulevarskog tipa sa razdjelnim ostrvom širine dva metra. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 54 miliona eura bez PDV-a, a realizuje se uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.</p>
<p>Radi se o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, jer se, pored izgradnje saobraćajnice, gradi i novi cjevovod Regionalnog vodovoda.</p>
<p>Izvođač radova je kineska kompanija Shandong High speed, a podizvođač kompanija Bemax.</p>
<p>Rok do kada bulevar, koji će povezati tri opštine, treba da bude gotov je januar 2026. godine.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-EcKxVQ18TU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Napreduju radovi na jednoj od najvažnijih saobraćajnica na primorju: Izgradnja Bulevara Tivat–Jaz

<p>Dok obični građani države Crne Gore u sopstvenom dvorištu bez potrebne dokumentacije ne mogu izgraditi nikakav objekat, Srpska pravoslavna crkva (SPC) uspjela je, prema saznanjima Portala ETV, da na državnoj zemlji u Tivtu - ilegalno podigne konak.</p> <p>Crkveni smještaj se nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva.</p> <h2>GRADNJA BEZ DOZVOLE, ALI I BEZ KAZNE</h2> <p>Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako nam je potvrđeno i iz Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p> <p>Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije.</p> <p>- Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat.</p> <h2>UZURPACIJA</h2> <p>Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“.</p> <p>To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje...</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  <p>To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe.</p> <p>Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala.</p> <h2>RADOVI NIJESU GOTOVI</h2> <p>Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira i odobrenja lokalne samouprave. Ovaj objekat novinari Portala ETV uočili su iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Konak iz daljine"> </figure>  <p>Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni. Na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja, daski, zemlje nasložene pred sami konak.</p> <p>Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc" data-rendition-name="original" width="2420" height="1816" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  <p>Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta.</p> <h2>PUT KOJEG „NEMA“</h2> <p>Do ove lokacije došli smo freško sređenim putem. Na pitanje Portala ETV - je li Opština Tivat izdala dozvolu za asfaltiranje puta do konaka u KO Đuraševići, dobili smo odričan odgovor, uz napomenu da postojanje tog puta uopšte nije evidentirano.</p> <p>- Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su nam u Opštini Tivat.</p> <p>Zaključili su da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici.</p> <h2>RUMIJA, KRSTIONICA...</h2> <p>No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu.</p> <p>Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.</p> <p>Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.</p> <p>Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.</p> <p>Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.</p> <p>Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom.</p> <p>Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države.</p> <p>I sve se to dešavalo za vrijeme vladavine DPS-a i drugih građanskih stranaka. Što se onda može očekivati da će se dešavati sa ilegalno izgrađenim konakom SPC u Tivtu, kada Crnom Gorom vlada „avgustovska većina“? Ili je, ipak, to pitanje - suvišno.</p> <p><b>Anja IVANOVIĆ</b></p>

Anja Ivanović

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

<p>„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.</p>
<p>Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;</p>
<p>Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.</p>
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
<p>Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.</p>
<p>Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.</p>
<p>- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.</p>
<p>Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.</p>
<p>- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.</p>
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
<p>Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.</p>
<p>- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;</p>
<p>U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.</p>
<p>- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.</p>
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
<p>Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.</p>
<p>- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.</p>
<p>Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.</p>
<p>- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.</p>
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
<p>Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.</p>
<p>- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.</p>
<p>Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.</p>
<p>Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.</p>
<p>Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.</p>

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

<p>Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti.</p> <p>Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno.</p> <h2><b>Nema strategije ni odgovornog odnosa</b></h2> <p>Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot <b>Nikola Pavlićević </b>u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  <p>- Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on.</p> <h2><b>Nova nacionalna avio kompanija luta</b></h2> <p>Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta.</p> <p>- Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević.</p> <h2><b>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</b></h2> <p>U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu.</p> <p>- I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV.</p> <p>Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  <p>- Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević.</p> <h2><b>Potrebna hrabra avio strategija</b></h2> <p>Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija.</p> <p>- Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi.</p> <p>Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”.</p> <p>Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori.</p> <p>- Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.</p>

Miraš Dušević

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<p>Svi znamo da je prije dva dana, 21. maja, proslavljeno 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Dan nezavisnosti je svakako jedan od najvažnijih datuma u istoriji Crne Gore, koji se proslavlja sa posebnom emocijom. Nijedan politički subjekat koji je činilac trenutne vlasti u našem gradu nije uputio zvaničnu čestitku povodom Dana nezavisnosti - šef kluba odbornika DPS-LP i potpredsjednik Opštinskog odbora DPS Tivat <b>Nikola Došljak</b>.</p>
<p>- Samo da podsjetim građane Tivta da vlast u našem gradu vrše sljedeći konstituenti: lista Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, PES, NSD, DNP, Krtoljska lista, Tivatska akcija i Goran Božović, kao i bivša odbornica Bokeškog foruma. ”Veliko hvala” posebno za ovo NEčestitanje Dana nezavisnosti predsjedniku Opštine Tivat, predsjedniku Skupštine Opštine, kao i potpredsjedniku Opštine, čime su ponovo pokazali koliko suštinski vole ovu državu - naveo je Došljak.</p>
<p>Pomenuti u stvari ne treba ni da vole ovu državu, ali, kako ističu, moraju poštovati njene simbole kao i ovakve praznike, s obzirom na to da se nalaze trenutno na najvažnijim pozicijama u vršenju vlasti jednog grada u Crnoj Gori.</p>
<p>- Da li su ovakvim potezom morali slijediti svog suštinskog vođu <b>Andriju Mandića</b>, koji je isto to napravio kao predsjednik Skupštine Crne Gore?! Ovo je još jedan u nizu poteza trenutne vlasti našeg grada, kojim je, našim sugrađanima prikazano njeno pravo lice. Gospodo, funkcije su prolazne a djela ostaju. Da je vječna Crna Gora - poručio je Došljak.</p>

Došljak: Zar je toliki problem u Tivtu čestitati 21. maj?

<p>Glumac Majkl Madsen, poznat po ulogama u kultnim filmovima Reservoir Dogs i Kill Bill, preminuo je u 67. godini života.</p>
<p>Vijest o smrti potvrdio je danas njegov menadžer za časopis People.</p>
<p>Prema informacijama američkih medija, Madsen je preminuo prirodnom smrću, a policija ne sumnja na krivično djelo.</p>
<p>- Prema onome što znamo, Majkl je doživio srčani zastoj i pronađen je bez svijesti u svom domu u Malibuu ranog jutra - izjavio je njegov menadžer Ron Smit za People.</p>
<p>Medsen je igrao i u filmu "AS Pik" crnogorskog reditelja Draška Đurovića, koji je 2013. godine bio crnogorski kandidat za Oskara.</p>

Preminuo Majkl Madsen najpoznatiji po ulogama u Tarantinovim filmovima

<p>Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju večeras je u bojama crnogorske zastave u čast crnogorskih novinara koji borave u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima na poziv jednog od najuticajnijih svjetskih investitora <b>Mohameda Alabara</b>.</p>
<p>Tokom petodnevne posjete UAE i Egiptu, naši medijski predstavnici biće upoznati sa najvažnijim projektima osnivača Emaar Properties i predsjednika kompanije „Eagle Hills“.&nbsp;</p>
<p>Ovo je jedinstvena prilika da crnogorski novinari iz prve ruke dožive prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FI_6MqOjbjDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Gest poštovanja i zahvalnosti novinarima: Burdž Kalifa u bojama crnogorske zastave

<p>Radovi na izgradnji Bulevara Tivat–Jaz napreduju uprkos brojnim izazovima na terenu, poručuju iz Uprave za saobraćaj. U toku je asfaltiranje dodatna tri kilometra trase, nakon čega će uslijediti radovi na narednoj dionici Bigovo–Budva, u dužini od 700 metara.</p>
<p>Kako ističu nadležni, radove otežava izrazito frekventan saobraćaj koji se, za razliku od drugih dionica u Crnoj Gori, zadržava tokom cijele godine. Ipak, Uprava za saobraćaj uvjerava da će ova investicija, vrijedna 54 miliona eura, donijeti značajne benefite za saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu u ovom dijelu primorja.</p>
<p>- Izvođač radova je svoju organizaciju prilagodio tako da se omogući da prije samog špica ljetnje sezone pokušamo da bar jedan dio stavimo pod asfalt, kako bismo na neki način pokušali da relaksiramo saobraćaj u narednih par mjeseci - kazao je za Televiziju E <b>Ivan Božović</b> iz Uprave za saobraćaj.</p>
<p>Paralelno s izgradnjom bulevara, izvode se i radovi na postavljanju novog cjevovoda Regionalnog vodovoda, kao i dodatni radovi na elektro i drugim instalacijama. Poseban izazov predstavlja činjenica da se saobraćaj na ovoj dionici odvija u oba smjera bez potpune obustave, što značajno komplikuje organizaciju na terenu.</p>
<p>- Generalno je organizacija izvođenja radova na ovom dijelu značajno teža od bilo kojeg drugog puta u Crnoj Gori, upravo zbog tog frekventnog saobraćaja. S obzirom da obično tokom godine broj vozila padne na nekih 4.000–5.000, ovdje je on konstantan – preko 15.000 do 20.000. Izvođač je gledao da u što većoj mjeri zadrži postojeći put i to bez primjene semafora - objasnio je Božović.</p>
<p>Nakon završetka trenutne dionice, slijedi asfaltiranje dionice 4, od Bigove prema Budvi, dužine 700 metara.</p>
<p>Iz Uprave za saobraćaj i Regionalnog vodovoda poručuju da ova infrastrukturna investicija ima izuzetno veliki strateški značaj. Svaki metar novog asfalta doprinosi rasterećenju saobraćaja i smanjenju gužvi, dok novi cjevovod obezbjeđuje sigurnije i dugoročno stabilnije vodosnabdijevanje za crnogorske primorske opštine.</p>
<p>Izgradnja Bulevara Tivat–Jaz, ukupne dužine oko 16 kilometara, realizuje se kroz kreditnu podršku IBRD-a, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 54 miliona eura bez PDV-a. Izvođač radova je kompanija Bemax.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F67CNsxh7L2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Bemax primjer efikasnosti: Asfaltiranje bulevara uoči ljetnjeg špica bez obustave saobraćaja

<p>Evropska komisija ispravila je vizual na kojem je pored imena i fotografije mladog preduzetnika iz Crne Gore <b>Đorđa Stojovića</b> stajala trobojka umjesto zvanične zastave Crne Gore.</p>
<p>Stojović je u maju 2023. godine dao intervju za portal „Promovisanje preduzeća“ na zvaničnoj evropskoj platformi gdje je predstavljen kao student iz Crne Gore na master studijama iz međunarodnih odnosa i poslova.</p>
<p>Pogrešna zastava je na zvaničnoj internet stranici Evropske komisije (EK) posvećenoj Jedinstvenom tržištu EU (Single Market) stajala pune dvije godine, ali se reagovalo tek nakon reakcija korisnika društvenih mreža i medijskih objava koji su ukazali na ovaj propust.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.0253%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpreduzetnistvo-s-evropskim-pecatom-ali-bez-crnogorske-zastave-crna-gora-pod-trobojkom-na-platformi-ek&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>I sam Stojović se oglasio danas, ističući da je neprijatno iznenađen zbog ovog propusta, te da se njegov odnos prema državnim simbolima najbolje ogleda kroz rad na kreiranju nacionalnog brenda i afirmaciji domaće proizvodnje, nacionalnog identiteta i baštine Crne Gore.</p>
<p>Istakao je ovom prilikom da mu ni intervju ni prateći vizuali nijesu dostavljeni na autorizaciju, te je zbog toga bio uskraćen za mogućnost da ukaže na grešku koja se desila vezano za crnogorski grb.</p>
<p>- Kao i šira javnost, i sam sam bio neprijatno iznenađen ovim propustom i iskreno se nadam da će on uskoro biti ispravljen- kazao je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.4079%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstojovic-neprijatno-sam-iznenaden-ovim-propustom-i-iskreno-se-nadam-da-ce-on-uskoro-biti-ispravljen&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova situacija poslala je još jednu poruku o značaju poštovanja nacionalnih simbola, ali i o snazi glasa pojedinca i zajednice u očuvanju identiteta na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Intervju sa Stojovićem, pored čije fotografije sada stoji državna zastava može, se naći i pročitati na <a href="https://single-market-economy.ec.europa.eu/news/do-what-you-love-dont-give-your-ideas-and-stick-your-ideals-2023-05-23_en" target="_blank"><b>OVOJ STRANICI</b></a>.</p>

EK ispravila grešku: Crnogorska zastava konačno uz ime Đorđa Stojovića

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: tivat