<article>Muška U18 reprezentacija Crne Gore pobijedila je u Podgorici selekciju Kosova 3:0 (25:6, 25:17, 25:16), u drugom kolu grupe A zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.Tom pobjedom, drugom na turnru, izabranici selektora Miljana Boškovića došli su na korak od polufinala.Na startu turnira slavili su protiv Turske. Kosovo nije bio dorastao rival crnogorskoj selekciji, posebno ne u prvom setu.Dvije velike serije – 6:0, pa 9:0, ostavile su rivala na samo šest poena.Tim koji vodi nekadašnji selektor mlađih selekcija Crne Gore Darko Prebiračević probudio se tokom drugog seta – ili su se domaći odbojkaši uspavali, kako god – tek Bošković je morao da reaguje tajm-autom kada je Kosovo povelo 9:5.Ubrzo su stvari vraćene u normalu, Aleksa Kovačević je bio sjajan na servisu, Mihailo Grupković i Aleksa Radić u polju, pa je serijom 5:0 Crna Gora povela 10:5 i vođstvo više nije ispuštala do kraja.Serija 6:0 – od 17:16, do 23:16, bila je dovoljna da se efektno i ubjedljivo završi i taj dio igre.U trećem setu, Kosovo se držalo do 9:8 – bilo je potom 16:9, pa 23:11, na kraju malo opuštanje Crne Gore za konačnih 25:16.Grupković je sa deset poena bio najefikasniji u crnogorskom timu, Vuk Ojdanić i Filip Radić upisali su po sedam, a Aleksa Kovačević šest, a poen manje Vasilije Božović.Crna Gora sjutra u 18 sati igra sa Rumunijom, a pobjedom u tom duelu donijela bi prvo mjesto u grupi.Prvo mjesto donosi polufinalni duel sa drugoplasiranim u grupi B, u kojem se Bugarska i Srbija bore za čelnu poziciju.Samo pobjednik turnira ide direktno na Evropsko prvenstvo.</article>

Muška U18 reprezentacija Crne Gore pobijedila je u Podgorici selekciju Kosova 3:0 (25:6, 25:17, 25:16), u drugom kolu grupe A zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Tom pobjedom, drugom na turnru, izabranici selektora Miljana Boškovića došli su na korak od polufinala.
Na startu turnira slavili su protiv Turske.&nbsp;
Kosovo nije bio dorastao rival crnogorskoj selekciji, posebno ne u prvom setu.
Dvije velike serije – 6:0, pa 9:0, ostavile su rivala na samo šest poena.
Tim koji vodi nekadašnji selektor mlađih selekcija Crne Gore Darko Prebiračević probudio se tokom drugog seta – ili su se domaći odbojkaši uspavali, kako god – tek Bošković je morao da reaguje tajm-autom kada je Kosovo povelo 9:5.
Ubrzo su stvari vraćene u normalu, Aleksa Kovačević je bio sjajan na servisu, Mihailo Grupković i Aleksa Radić u polju, pa je serijom 5:0 Crna Gora povela 10:5 i vođstvo više nije ispuštala do kraja.
Serija 6:0 – od 17:16, do 23:16, bila je dovoljna da se efektno i ubjedljivo završi i taj dio igre.
U trećem setu, Kosovo se držalo do 9:8 – bilo je potom 16:9, pa 23:11, na kraju malo opuštanje Crne Gore za konačnih 25:16.
Grupković je sa deset poena bio najefikasniji u crnogorskom timu, Vuk Ojdanić i Filip Radić upisali su po sedam, a Aleksa Kovačević šest, a poen manje Vasilije Božović.
Crna Gora sjutra u 18 sati igra sa Rumunijom, a pobjedom u tom duelu donijela bi prvo mjesto u grupi.
Prvo mjesto donosi polufinalni duel sa drugoplasiranim u grupi B, u kojem se Bugarska i Srbija bore za čelnu poziciju.
Samo pobjednik turnira ide direktno na Evropsko prvenstvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sport

Crna Gora savladala Kosovo, otvorena vrata polufinala

Muška U18 reprezentacija Crne Gore pobijedila je u Podgorici selekciju Kosova 3:0 (25:6, 25:17, 25:16), u drugom kolu grupe A zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Tom pobjedom, drugom na turnru, izabranici selektora Miljana Boškovića došli su na korak od polufinala.
Na startu turnira slavili su protiv Turske. 
Kosovo nije bio dorastao rival crnogorskoj selekciji, posebno ne u prvom setu.
Dvije velike serije – 6:0, pa 9:0, ostavile su rivala na samo šest poena.
Tim koji vodi nekadašnji selektor mlađih selekcija Crne Gore Darko Prebiračević probudio se tokom drugog seta – ili su se domaći odbojkaši uspavali, kako god – tek Bošković je morao da reaguje tajm-autom kada je Kosovo povelo 9:5.
Ubrzo su stvari vraćene u normalu, Aleksa Kovačević je bio sjajan na servisu, Mihailo Grupković i Aleksa Radić u polju, pa je serijom 5:0 Crna Gora povela 10:5 i vođstvo više nije ispuštala do kraja.
Serija 6:0 – od 17:16, do 23:16, bila je dovoljna da se efektno i ubjedljivo završi i taj dio igre.
U trećem setu, Kosovo se držalo do 9:8 – bilo je potom 16:9, pa 23:11, na kraju malo opuštanje Crne Gore za konačnih 25:16.
Grupković je sa deset poena bio najefikasniji u crnogorskom timu, Vuk Ojdanić i Filip Radić upisali su po sedam, a Aleksa Kovačević šest, a poen manje Vasilije Božović.
Crna Gora sjutra u 18 sati igra sa Rumunijom, a pobjedom u tom duelu donijela bi prvo mjesto u grupi.
Prvo mjesto donosi polufinalni duel sa drugoplasiranim u grupi B, u kojem se Bugarska i Srbija bore za čelnu poziciju.
Samo pobjednik turnira ide direktno na Evropsko prvenstvo.

Delsi Rodrigez, pravnica i diplomatkinja bliska Nikolasu Maduru, preuzela je dužnost vršiteljke dužnosti predsjednice Venecuele u jeku političke krize. Kao njegova dugogodišnja potpredsjednica i članica užeg kruga saradnika, poznata je po otvorenoj lojalnosti Maduru, ali je međunarodnoj javnosti sada poznata i po nedavnim porukama spremnosti na razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U političkom vrhu Venecuele Delsi Rodrigez godinama važi za jednu od najodanijih saradnica Nikolasa Madura, često prisutnu na javnim događajima uz predsjednika i njegovu suprugu.
Po obrazovanju pravnica i diplomatkinja, obavljala je više visokih funkcija u različitim fazama Madurove vlasti, a kao potpredsjednica bila je dio njegovog najužeg kruga. Takođe se smatra jednom od najuticajnijih političkih figura u Venecueli, poznatom po pragmatičnom pristupu i nastojanju da izgradi dobre odnose s privatnim sektorom.
Tokom nekoliko decenija bavljenja politikom, ova 56-godišnja političarka stekla je značajan uticaj, kao i nadimak „Carica“. Maduro ju je, međutim, nazivao „Tigricom“ zbog načina na koji je snažno branila njegovu socijalističku politiku.
U trenutku Madurove otmice obavljala je funkciju potpredsjednice države, ali i ministarke finansija i ministarke za naftu. Prije tog mandata bila je ministarka vanjskih poslova, kao i ministarka komunikacija.
Njen brat Horhe Rodrigez predsjednik je Nacionalne skupštine Venecuele i njih dvoje blisko sarađuju. Brat i sestra Rodrigez djeca su ljevičarskog gerilskog borca Horhea Antonija Rodrigeza, osnivača revolucionarne Socijalističke lige, koji je uhapšen 1976. godine zbog navodne umiješanosti u otmicu američkog biznismena. Preminuo je u policijskom pritvoru zbog, kako tvrdi njegova porodica, mučenja, a Maduro ga je često isticao kao heroja venecuelanske ljevice.&nbsp;
Delsi Rodrigez, advokatica specijalizovana za radno pravo, provela je devet godina u Francuskoj i Engleskoj na postdiplomskim studijama. Sa svojim bratom učestvuje u takmičenjima u stonom tenisu, što često dijele na društvenim mrežama. U javnim nastupima često je viđena u luksuznoj garderobi.
Kao potpredsjednica, nakon godina hiperinflacije usljed američkih sankcija, sprovodila je kontroverzne ekonomske politike, uključujući smanjenje javne potrošnje, ograničavanje kreditiranja i fiksni kurs dolara prema bolivaru, što je doprinijelo smanjenju trocifrene inflacije.
Prošle godine uspjela je da održi proizvodnju nafte na prosječnom nivou od oko 1,1 milion barela dnevno, a njena funkcija dovela ju je u blizak kontakt sa stranim naftnim kompanijama, uključujući američki Ševron.
Lideri industrije je ponekad opisuju kao „radoholičarku“. Prisustvuje brojnim događajima privatnog sektora, što su drugi javni zvaničnici godinama zanemarivali. Ona je venecuelanska zvaničnica koja najčešće putuje u Kinu, Rusiju i Tursku, saveznice Venecuele.
<h2>Od lojalnosti Maduru do saradnje sa SAD-om</h2>
Rodrigez je u javnim nastupima više puta naglašavala da Madura smatra „jedinim predsjednikom“ zemlje, istovremeno zahtijevajući njegovo oslobađanje kada se našao pod pritiscima i ograničenjima. Takvi nastupi učvrstili su njen imidž osobe bezrezervno lojalne predsjedniku i vladajućoj strukturi.
Istovremeno, njeno djelovanje na međunarodnoj sceni povremeno je odstupalo od oštre retorike Karakasa.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je državni sekretar SAD Marko Rubio vodio razgovore sa Rodrigez, tokom kojih je ona, prema njegovim riječima, izrazila spremnost da učini „sve što Sjedinjene Američke Države zatraže“. Takve izjave bile su u suprotnosti s njenim ranijim javnim porukama u kojima je odbacivala mogućnost da Ven ecuela postane „kolonija nekog carstva“.
Na prvom zasijedanju vlade nakon preuzimanja funkcije vršiteljice dužnosti predsjednice, Rodrigez je ublažila ton i uputila pomirljivije poruke nego u periodu kada je, kao potpredsjednica, reagovala neposredno nakon Madurovog hapšenja.
Takav pristup tumači se kao pokušaj balansiranja između očuvanja čvrste unutrašnje podrške Madurovom političkom krugu i otvaranja prostora za moguće pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim akterima.

Delsi Rodriguez - živopisna ličnost: "Carica" i radoholičarka koja voli luksuz

&nbsp;Skijanje je među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora, ali i sve skuplji, pokazuje analiza RTL-a.
Uprkos tome, iz Hrvatske je prethodne zimske sezone na skijanje otišlo oko 200 hiljada ljudi, a slične brojke i ove sezone očekuje Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske privredne komore.
- MasterIndex anketa za ovu zimu navodi da je prosječna planirana potrošnja za skijaško putovanje oko 1,63 hiljade EUR za tri osobe. Kod dijela putnika jača interes za bliže i jeftinije destinacije kao što su Slovenija i BiH, posebno za kraće boravke ili jednodnevne odlaske - rekao je Lelas.
Prema njegovim riječima, MasterIndex za ovu sezonu navodi da skijaška putovanja najčešće traju četiri do sedam dana, što se uklapa u praznične periode, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
- To su najtraženiji termini i cijene smještaja i ski pasa najviše. Povoljnije je van pika, naročito u martu, kada su česti popusti i akcije, te niže cijene smještaja, a ponegdje i promotivni modeli ski pasa - rekao je Lelas.
Ali, rast potražnje prati i rast troškova, a Lelas navodi da skijaši u prosjeku troše između 80 i 120 eura dnevno. Sve zavisi o destinaciji i načinu organizacije putovanja.
Cijene aranžmana ove godine su porasle oko pet odsto, a najveći rast zabilježen je kod ski-karata, smještaja, škola skijanja i iznajmljivanja opreme. Prema evropskim poređenjima, sedmični trošak skijanja za jednu odraslu osobu, bez prevoza i smještaja, veći je oko deset odsto u odnosu na prošlu godinu.&nbsp;
Ove sezone, prosječne cijene jednodnevnih ski-karata kreću se od oko 45 eura u Sloveniji, do više od 80 eura u Francuskoj, dok šestodnevni ski pas u Austriji može dostići i 450 eura. Nešto povoljnija ostaje BiH, gdje šestodnevna karta na Jahorini u vrhuncu sezone košta oko 191 eura za odrasle.

Skijanje među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je opozicionu liderku Mariju Korinu Mačado kao potencijalnu vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele zbog njene odluke da je prošle godine prihvatila Nobelovu nagradu za mir, izvijestio je Washington Post.
Pozivajući se na dva izvora bliska Bijeloj kući, u izvještaju se navodi da pokušaji Mačado da pohvali Trampa nakon što je primila nagradu nijesu bili dovoljni da umire američkog predsjednika, koji, kako se navodi, otvoreno priželjkuje tu nagradu i smatra da je upravo on zaslužio da je dobije.
- Da je odbila nagradu i rekla: "Ne mogu je prihvatiti jer je Donald Tramp trebalo da je dobije" danas bi bila predsjednica Venecuele - rekao je jedan od izvora.
Prihvatanje nagrade od strane Mačado opisano je kao „krajnji grijeh“, naveo je izvor.
Umjesto toga, Vašington trenutno sarađuje sa potpredsjednicom svrgnutog Nikolasa Madura, vršiteljkom dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez, koja je juče izjavila da je operacija hapšenja njenog prethodnika imala „cionistički prizvuk“.

Tramp nije podržao Mačado za predsjednicu Venecuele jer je prihvatila Nobelovu nagradu

Nakon što sam u jednom tuđem dnevnom glasilu, koji se štampa i nažalost još uvijek distribuira u Crnoj Gori, a koji obično sve zna i prije kiše, pronašao prikaz dijela navigacionog loga (GPS uncertainty) jednog od dronova stradalih u neuspjeloj dron predstavi, na prelazu iz 2025. u 2026. godinu, u Budvi, rekoh ajde da rezimiram i vidim što se to desilo.&nbsp; Za divno čudo kvalitet objavljene fotografije navigacionog loga stavljenog na uvid javnosti, bi kvaliteta koji je veoma dobro omogućavao očitavanje važnih i opredjeljujućih forenzičkih tragova za utvrđivanje uzroka debakla.&nbsp; 1. u 47m29s registruje se prvi put pad stabilnog broja 20 vidljivih satelita, na 19. Nakon tog trenutka registruje se kontinuitet pada broja vidljivih satelita da bi u 47m34s broj vidljivih satelita naglo pao na 6. Kratko se vratio na 10-12 pa opet 47m37s naglo pao na 6. 2. U 47m31s GPS fix sa 6 pada na 4 što znači da je iz RTK fix moda, prijemnik GPS signala, prešao SBAS mod korekcije greške pozicioniranja. Preciznije umjesto korekcije GPS pozicije mjerenjem faze signala (RTK fix), prešlo se na korekciju posredstvom signal sa EGNOS satelita (SBAS). Greška pozicije je iz zone ispod 0,03m prešla u grešku od 0,3-1m.&nbsp; 3. U 47m32s&nbsp; <ul> <li>Horizontal position accuracy, parametar koji predstavlja vrijednost procijenjene greške u ravni X–Y (lat/lon) počinje da raste sa 0m na 8m u 47m37s. Dozvoljena vrijednost ovog parametra za ovaj tip operacija dronova je ispod 0,02m (2cm).</li> <li>Vertical position accuracy, parametar koji predstavlja vrijednost procijenjene greške po visine (Z) počinje da raste sa 0m na 3m u 47m37s. Dozvoljena vrijednost ovog parametra za ovaj tip operacija dronova je ispod 0,03m (3cm).</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105100144_2daf33848ea676f8814ed38182ec3375dc6ca7df9cf8ce15a851ef33cfa3130c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105100144_2daf33848ea676f8814ed38182ec3375dc6ca7df9cf8ce15a851ef33cfa3130c" data-rendition-name="original" width="1386" height="668" loading="lazy" alt="Dronovi"> </figure>  <ul> <li>Horizontal Dilution of Precision (HDOP), parametar koji predstavlja grešku u određenju horizontalne preciznosti pozicije počinje da raste sa 0m na 2,5m u 47m37s. Za ove opreacije dozvoljena vrijednost je ispod 1m.</li> <li>Vertical dilution of precision (VDOP), parametar koji predstavlja grešku u određenju vertikalne preciznosti pozicije počinje da raste sa 0m na 7m u 47m37s. Za ove opreacije dozvoljena vrijednost je ispod 2m.</li> <li>Speed accuracy sa 0m na 2m/s, parametar koji predstavlja procjenjenu grešku u mjerenju brzine koja je za ovaj tip operacija ispod 0,2m/s</li> </ul> 4. U 47m37s aktiviran je failsafe mod. Dron je iz Offboard režima leta prešao u režim Descend, odnosno iz režima upravljanja iz centralnog kompjutera prešao je u autonomni režim rad na „on board computer“ i prinudnog slijetanja brzinom od MPC_LAND_SPEED: 0,75m/s.&nbsp; 5. U 47m50s. Svi parametri se stabilizuju. Ovo bi bilo stručno čitanje onog što je na grafikonu prikazano. Da bi smo mogli uraditi forenzičku analizu i izvesti dovoljno pouzdan zaključak, osim ovih parametara neophodno je da pogledamo mjesto, kao i prostor sa okruženjem, đe se inkriminisani događaj desio. - Prostor je parking neposredno ispred zgrade lučke kapetanije, visine cca 12m, locirane južno od lokacije.&nbsp; - Zapadno od lokacije je marina sa parkiranim jahtama, kao i prostor na kom u tom trenutku boravi nekoliko hiljada posjetilaca koji prate Novogodišnji koncert ispred zidina Starog grada. U zoni koncerta registruje se neometani let dronova za potrebe medija i video produkcije.&nbsp; - Istočno otvoreno more.&nbsp; - Sjeverno otvoreni bazen.&nbsp; Sa istoka, zapada i sjevera nema prepereka koje bi ometale bilo kakav elektromagnetni signal.&nbsp; Sa juga je druga priča, sa juga je zgrada lučke kapetanije i zidine Starog grada koje jesu prepreka i za veoma jak elektromagnetni signal. Analizirajući video koji se može naći na linku na YouTube-u nedvosmisleno se konstatuje da su dronovi uredno polijetali, dostizali visinu koja prelazi visinu zgrade lučke kapetanije, nakon čega se, svi do jednog krenuli u slijetanje. Ovo bi bilo prevod na laički lako razumljiv jezik toka i viđenja samog događaja No sad da pogledamo što kažu činjenice: <ol> <li>Tokom početne faze leta GNSS prijem je stabilan, sa korišćenjem 20 satelita, GPS fix 6, što ispunjava ICAO zahtjeve za navigacionu dostupnost i integritet.</li> <li>U kratkom vremenskom intervalu, nakon dostizanja inkriminisane visine, veće od 12m, dolazi do naglog pada broja satelita na 6–8, što prema NATO terminologiji predstavlja nagli gubitak praćenih satelita (sudden loss of satellite tracking).</li> <li>Istovremeno se bilježi nagli porast HDOP i VDOP vrijednosti, pri čemu horizontalna i vertikalna poziciona greška prelazi 3–8 m, što ICAO Annex 10 (Vol. I, Ch. 3, 3.7.2.1) definiše kao degradaciju GNSS performansi.</li> <li>GPS FIX prelazi iz stabilnog u SBAS degradirani režim, što NATO doktrina klasifikuje kao gubitak pouzdanosti navigacije (loss of navigation solution integrity).</li> </ol> Kao posljedicu navedenih parametara auto-pilot, u skladu sa projektovanom sigurnosnom logikom, aktivira failsafe procedure (Return To Home), što predstavlja očekivanu reakciju na odbacivanje GNSS pozicioniranja (GNSS denial). Prema ICAO Annex 10, Volume I, Chapter 3, 3.7.2.2, nagla degradacija navigacione tačnosti bez meteorološkog ili geografskog uzroka predstavlja indikator radiofrekventne interferencije.&nbsp; U NATO terminologiji, ovakav obrazac odgovara „localized GNSS jamming event“, tj. ograničenoj aktivnosti elektronskog napada (Electronic Attack), usmjerenoj na degradaciju navigacionih sposobnosti u definisanoj zoni. Na osnovu poznavanja meteo situacije u zoni leta u vrijeme početka letjenja, strukture tla sa koga se polijetalo, kao i uvidom u dio navigacionoog loga (GPS uncertainty) sa visokim stepenom pouzdanosti može se, odnosno moraju se isključiti faktori kao što su: <ul> <li>atmosferski i jonosferski poremećaji,</li> <li>multipath refleksije,</li> <li>tehnički kvar pojedinačnog prijemnika,</li> <li>softverske greške auto-pilota,</li> <li>gubitak komandno-komunikacione veze.</li> </ul> Ako uzrok neželjenog događaja nije nijedan od navedenih faktora, a nije, tad je shodno ICAO i NATO standardima i terminologiji predmetni događaj nastao kao posljedica lokalizovane GNSS interferencije (ICAO), izazvane elektronskim napadom sa lokalnim dejstvom (electronic attack, localized effect (NATO)), koja je za primarnu posljedicu imala oštećenje navigacione funkcije (loss of navigation function) (ICAO/NATO), a kao sekundarni efekt, aktivacija failsafe režima i gubitak kontrole drona. Lokacija izvora elektromagnetnog zračenja velikog inteziteta, odnosno lokaciju sa koje je „pucano“, nesporno se treba tražiti u zoni koja zadovoljava sljedeće parametre. <ul> <li>Da predmetna lokacija dejstva jammer-a, shodno tehničkim karakteristikama obezbijedi da je usmjereni elektromagnetni snop dovoljne širok u zoni letenja.</li> <li>Da elektromagnetni signal koji je uzrokovao ispad GNSS pozicioniranja počinje na visini iznad 12m.&nbsp;</li> <li>Da neposredno na tlu ili visini ispod zadate u zoni letenja nema EM interferencije.</li> <li>Bude dovoljno jak da naruši HDOP, VDOP i GPS fix vrijednosti koje registruje prijemnik do mjere koja će izazvat aktiviranje Failsafe moda letenja pojedinačnog drona.</li> <li>Da u zoni zapadno od mjesta događaja ne ometa letenje dronova medijskih kuća i video produkcija.</li> <li>Da ne ometa opremu mobilnih mreža.</li> </ul> Uzimajući u obzir sve navedeno, karakteristike pojedinih jammera dostupne na mrežama, zona u kojoj bi primarno trebalo tražit lokaciju sa koje je ispaljen EM signal koji je uzrokovao debakl je dio Starog grada neposredno iza zgrade lučke kapetanije.&nbsp; Sekundarna zona su jahte koje su to veče bile vezane u budvanskoj marini zapadno od mjesta događaja. Za dodatne analize predložio bih da se tužilaštvo obrati Specijalnom državnom tužiocu Jovanu Vukotiću i državnom tužiocu Veljku Rutoviću iz Vrhovnog državnog tužilaštva koji bolje od mene umiju čitati radarske i navigacione logove. Ovo nije šala već opora istina, što dokazuje rješenje o odbacivanju moje krivične prijave 2022. godine prilikom helikopterskog šverca popova u kampu Zlatica, koji proističe iz njihovog čitanja Flight logova i radarskih zapisa ove švercerske rabote.&nbsp; Moguće da bi se novinari i zainteresovani pojedinci, mogli obratiti i novoj nadi iz Osnovnog državnog tužilaštva g-đi Sanji Ražnatović, koja bi jednom do dvije rečenice sigurno mnogo bolje razjasnila situaciju, kao što meni odgovori odbacivanjem ljetošnje krivične prijave helikopterskog šverca srbijanskih političara preko crnogorske granice.&nbsp; (Autor je vještak sa liste Minstarstva pravde Crne Gore za telekomunikacije i vazduhoplovstvo)

Što se desilo u Budvi?

Britanski kralj Čarls odao je počast Evi Šlos, preživjeloj iz logora Aušvic i polusestri Ane Frank koja je umrla u 97. godini.
Šlos je bila suosnivač i počasna predsjednica Fondacije Ane Frank čiji je pokrovitelj kraljica Kamila, prenosi danas BBC.
Šlos i njena porodica su 1940-ih protjerani iz svog doma u Austriji. Živjeli su kao izbjeglice u Holandiji prije nego što su ih zarobili i poslali u ozloglašeni logor Aušvic.
U objavi preko društvenih mreža kralj Čarls je napisao "moja supruga i ja smo jako rastuženi viješću o smrti Eve Šlos".
"Nemoguće je shvatiti užase koje je preživjela kao mlada žena, a ipak je ona posvetila ostatak svog života prevazilaženju mržnje i predrasuda, promovisanju ljubaznosti, hrabrosti, razumijevanja i otpornosti svojim neumornim radom za Fondaciju An Frank Velika Britanija i učeći o holokaustu širom svijeta", napisao je on.
"Oboje smo privilegovani i ponosni što smo je poznavali i duboko je cijenimo", napisao je kralj.
Kada je Šlos i njenu porodicu oslobodila sovjetska armija u januaru 1945. ona i njena majka Elfride Frank bile su jedva žive. Njen brat i otac su umrli u logoru.
Elfride, poznata kao Frici, koja se vratila u Amsterdam, udala se za Ota Franka, oca Ane Frank koji je takođe uspio da preživi nacističke logore.
Posljednjih 40 godina Šlos je posvetila svoj život naporima da spriječi ponavljanje istorije.
Kao suosnivač Fondacije Ana Frank Velika Britanija, čuvala je sjećanje na Anu Frank i učila ljude o holokaustu.
Dnevnik Ane Frank, priča o životu Jevreja pod nacističkom okupacijom iz prve ruke, prodat je u više od 30 miliona primjeraka i preveden je na 70 jezika, i obavezno je štivo u školama širom svijeta.
Šlos je često putovala u Evropu, govorila mladima i posebno širila poruku da ne treba gajiti mržnju.
"Radila sam jako, jako predano da promijenim stavove ljudi", rekla je Šlos za BBC u junu 2021. godine.
"Svaka osoba koju ubijediš da ne bude rasista je pozitivna stvar", rekla je ona.
Šlos se 1951. preselila u London da studira fotografiju. Tamo je upoznala svog supruga Zvija Šlosa, njemačkog Jevrejina koji je pobjegao u Palestinu za vrijeme rata kada je njegov otac zatvoren u logoru Dahau.
Par se nastanio u Londonu i postali su britanski državljani.
Njen suprug je umro u Londonu 2016. godine. Za sobom su ostavili ćerke, zeta i unuke, saopštila je Fondacija.

Umrla Eva Šlos - preživjela iz logora Aušvic, i polusestra Ane Frank

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da su uništena još četiri drona koja su letjela ka Moskvi, čime su oborene ukupno 32 bespilotne letjelice koje su letjele ka ruskoj prijestonici.
- Sistemi protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane oborili su četiri bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada - napisao je Sobjanjin na svom Max kanalu, prenosi Interfaks.
Gradonačelnik Moskve je ranije rekao da su snage protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane uništile 28 bespilotnih letjelica koje su letjele ka ruskoj prijestonici.

Crna Gora savladala Kosovo, otvorena vrata polufinala

Delsi Rodriguez - živopisna ličnost: "Carica" i radoholičarka koja voli luksuz

Skijanje među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora

Tramp nije podržao Mačado za predsjednicu Venecuele jer je prihvatila Nobelovu nagradu

Što se desilo u Budvi?

PRATITE TVe UŽIVO