<article>Španski teniser Karlos Alkaras pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Australian opena. On je u velikom finalu na Rod Lejver areni nakon preokreta i tri sata igre savladao Novaka Đokovića - u setovima je bilo 1:3 (6:2, 2:6, 3:6, 5:7).Ovo je njegov sedmi gren slem naslov u karijeri, ali prvi na Australian openu. On je do sada po dva puta trijumfovao na Vimbldonu, Rolan Garosu i US openu.Đoković je od 2008. do 2023. nastupio 10 puta u finalu Australian opena i svaki put je trijumfovao. </article>

Španski teniser Karlos Alkaras pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Australian opena. On je u velikom finalu na Rod Lejver areni nakon preokreta i tri sata igre savladao Novaka Đokovića - u setovima je bilo 1:3 (6:2, 2:6, 3:6, 5:7).
Ovo je njegov sedmi gren slem naslov u karijeri, ali prvi na Australian openu. On je do sada po dva puta trijumfovao na Vimbldonu, Rolan Garosu i US openu.
Đoković je od 2008. do 2023. nastupio 10 puta u finalu Australian opena i svaki put je trijumfovao.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Karlos Alkaras

Australijan open

Tenis

Sport

Karlos Alkaras osvojio Australijan open

Španski teniser Karlos Alkaras pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Australian opena. On je u velikom finalu na Rod Lejver areni nakon preokreta i tri sata igre savladao Novaka Đokovića - u setovima je bilo 1:3 (6:2, 2:6, 3:6, 5:7).
Ovo je njegov sedmi gren slem naslov u karijeri, ali prvi na Australian openu. On je do sada po dva puta trijumfovao na Vimbldonu, Rolan Garosu i US openu.
Đoković je od 2008. do 2023. nastupio 10 puta u finalu Australian opena i svaki put je trijumfovao.

Svi politički subjekti, koji učestvuju u skupštinskom Odboru za izbornu reformu, treba jasno da saopšte podržavaju li uvođenje otvorenih lista ili ne, saopštila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović.
Novaković Đurovič je podsjetila da je URA jasno saopštila da su otvorene liste naš uslov za dalju izbornu reformu.
- Isto tako, svi politički subjekti, koji učestvuju u skupštinskom odboru za izbornu reformu, treba jasno da saopšte podržavaju li uvođenje otvorenih lista ili ne - navela je Novaković Đurović u saopštenju.
Ona je poručila da odugovlačenje razgovora o ovom pitanju jasno ukazuje da u parlamentarnoj većini ne postoji saglasnost.
Kako je dodala Novaković Đurović, dalje odlaganje znači i prevaru građana, jer su svi subjekti koji čine većinu u prethodnim godinama obećavali otvorene liste.&nbsp;
- Uvođenje otvorenih lista i preferencijalnog glasanja u najboljem je interesu građanki i građana, koji će na taj način direktnije birati svoje političke predstavnice i predstavnike, što bi bio novi iskorak u demokratskom razvoju države - istakla je Novaković Đurović.
Ona je naglasila da poruke o tome kako uvođenje otvorenih lista otvara brojna pitanja su izgovori, jer, kako je kazala, svaka ozbiljna reforma otvara izazove, ali kad postoji politička volja, ti se izazovi prevazilaze.
- Nakon promjena 30. avgusta 2020 godine i smjene višedecenijske vlasti Crna Gora je otpočela razvoj demokratije. Šest godina kasnije, vrijeme je da se ode korak dalje, a otvorene liste su mehanizam koji umanjuje partitokratiju i povećava direktno učešće građana u izbor njihovih predstavnika u lokalnom i državnom parlamentu - naglasila je Novaković Đurović.
Ona je zaključila da je krajnje vrijeme da svi subjekti jasno saopšte stav o ovom pitanju i da građani znaju ko onemogućava njihovo pravo da direktnije učestvuju u izborima.

Novaković Đurović: Sve partije da se izjasne o otvorenim listama

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je za sjutra dvije vanredne sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu skoro 50 predloga zakona.
Na dnevnom redu prve vanredne sjedice su, između ostalih, predlozi izmjena zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i o Državnom tužilaštvu.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i o Prijestonici.
Prva vanredna sjednica zakazana je za 11 sati.
Na drugoj vanrednoj sjednici, koja je zakazana za 12 sati, poslanici će se, između ostalog, izjašnjavati o dopuni zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i o izmjenama zakona o opštem obrazovanju i o socijalnom stanovanju.

Sjutra dvije vanredne sjednice Skupštine

Nezakonito puštanje u probni rad postrojenja Termoelektrane „Pljevlja“ nakon tzv. ekološke rekonstrukcije, bez završenog sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova, nije incident, to je nastavak dugogodišnje prakse sistemskog trovanja jednog grada i svjesnog uništavanja zdravlja njegovih stanovnika, uz punu zaštitu institucija države Crne Gore - poručili su iz Ekološkog društva „Breznica“.
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, prema njihovim riječima, po ustaljenom scenariju saopštava da je „formiralo predmet“, da „preduzima izviđajne radnje“ i „prikuplja dokumentaciju“.
- Građani Pljevalja su te fraze već bezbroj puta čuli, uvijek kao uvod u isti epilog, niko nije kriv, niko ne odgovara, a zločin se brzo zaboravlja. Javnost i dalje ne zna, jer joj se namjerno ne govori, ko je i zašto pustio Termoelektranu u rad bez završenog sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova, ko je dao saglasnost da se zakon grubo pogazi i ko će odgovarati za novo, svjesno, biblijsko, ugrožavanje zdravlja građana - navode u Ekološkom društvu „Breznica“.
Termoelektrana je, ističu oni, puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora.
- To nije „proceduralni propust“, već teško kršenje zakona. Sve ostalo je pokušaj da se kriminal prikaže kao administrativna greška. Podsjećamo da ovo nije prvi put da ODT u Pljevljima „istražuje“ ekološki zločin. Nakon trovanja rijeka Ćehotine i Vezišnice 2019. godine, javnosti je servirana ista predstava: izviđaji, vještačenja, provjere. Rezultat, nula odgovornih. Elektroprivreda Crne Gore je tada, prije i pokretanja postupka, isplatila SRK „Lipljen”skoro 350.000,00 eura za navodnu sanaciju štete i poribljavanje - istakli su u saopštenju.
Taj novac je, kažu oni, nestao.
- Poribljavanja od tih para, nije bilo. Javnost nikada nije dobila objašnjenje ni za šta. Ako ovaj primjer nije institucionalizovana korupcija, onda je to otvorena pljačka pod zaštitom države, koja je i ovoga puta, kao i mnogo puta ranije, prošla nekažnjeno, zahvaljujući ODT-u i Sudu. Sudski postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljima je dodatno ogolio svu bijedu pravosudnog sistema. Umjesto da se govori o ekološkoj katastrofi, pomoru živog svijeta i ugrožavanju zdravlja ljudi širih razmjera, sud je raspravljao o tome da li je uzorak otrovane vode uzet u flaši „Coca-Cole“ ili „Fante“ - kažu u Ekološkom društvu „Breznica“.
Dodaju da je državni tužilac Veljko Đurović na kraju povukao krivičnu prijavu.
- I to na zadnjem ročištu, bez ijedne riječi objašnjenja. Državni tužilac je povukao prijavu kao da se radilo o beznačajnoj svađi komšija, a ne o trovanju rijeka i ljudi. Time je poslata jasna poruka, da je u Pljevljima je trovanje dozvoljeno. I da će svako ko truje, proći nekažnjeno - naveli su oni.
Danas se, kažu, isti scenario ponavlja.
- Dok se odgovornost prebacuje, dok se donosioci odluka međusobno optužuju, građani Pljevalja se i dalje guše, truju, obolijevaju i umiru. Za samo 11 mjeseci 2025. godine umrlo je 339 ljudi. Negativni prirodni priraštaj iznosi -202. To nisu „demografski trendovi“, već posljedica decenijskog institucionalnog nasilja nad jednim gradom, koji je odavno postao kolonija Podgorice, a njegovi građani zatočeni siromasi. Pljevlja se sistematski žrtvuju zarad profita, dok tužilaštvo, inspekcije i sudovi igraju ulogu saučesnika ćutanjem, odugovlačenjem i povlačenjem predmeta - poručili su u Ekološkom društvu „Breznica“.
Ako i ovaj slučaj nezakonitog puštanja Termoelektrane u rad završi bez imena i prezimena odgovornih onda, cijene oni, više nema dileme da u Crnoj Gori ekološki zločini nijesu izuzetak, već pravilo, a institucije nijesu mehanizam zaštite građana, već štit za zagađivače i mehanizam za bogaćenje.
- Pljevalja su za svaki dosadašnji režim, pa i ovaj aktuelni, uvijek bila samo statistika, a njegovi građani, kolateralna šteta. Svako novo ćutanje institucija znači saučesništvo u zločinu trovanja i smrti građana - zaključili su u saopštenju.

Ekološko društvo „Breznica“: Termoelektrana puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora, u Pljevljima je trovanje dozvoljeno

Većina najvažnijih svjetskih indeksa ove sedmice je zabilježila gubitke.
Trgovalo se oprezno jer poslovni rezultati kompanija nijesu impresionirali, a za novog predsjednika američke centralne banke predložen je Kevin Warsh, bivši guverner Fed-a.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice oslabio 0,4 odsto na 48.892 boda, a Nasdaq 0,2 odsto na 23.461 bod. S&amp;P 500 je ojačao 0,3 odsto na 6.939 bodova, prenosi SEEbiz.
Kako su geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i EU-a oko Grenlanda splasnule, ove sedmice su u fokusu ulagača bili kvartalni poslovni rezultati kompanija, i to nekih od najvećih tehnoloških.
Početkom sedmice indeksi su znatno porasli, jer su se ulagači nadali boljim rezultatima nego što su analitičari procjenjivali. Rezultati nekih kompanija su bili bolji od očekivanja, pa je cijena dionice Meta Platformsa samo u jednom danu skočila sedam odsto.
Međutim, bilo je i razočarenja, pa je cijena akcije Microsofta pala deset odsto, jer su rezultati tog softverskog diva u određenim segmentima bili slabiji nego što se očekivalo.
Osim toga, ulagači se plaše da prihodi od investicija u razvoj vještačke inteligencije neće porasti tako brzo kao što su se nadali.
Ulagače nijesu impresionirali ni rezultati Applea, Tesle i nekih drugih tehnoloških divova, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, ove sedmice blago pao.
U petak je predsjednik SAD-a Donald Trump za novog predsjednika Fed-a, nakon što Jeromeu Powellu u maju istekne mandat, predložio Kevina Warsha, bivšeg guvernera Federalnih rezervi.
Mediji pišu da je Warsh sklon smanjenju kamata, ali i da je manje radikalan izbor od ostalih kandidata koji su se spominjali posljednjih mjeseci, te oprezniji po pitanju monetarnih podsticaja.
I na evropskim berzama se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,8 odsto na 10.223 boda, dok je frankfurtski DAX pao 1,5 odsto, na 24.538 bodova, a pariski CAC 0,2 odsto na 8.126 bodova.

Karlos Alkaras osvojio Australijan open

Tagovi

Novaković Đurović: Sve partije da se izjasne o otvorenim listama

Sjutra dvije vanredne sjednice Skupštine

Ekološko društvo „Breznica“: Termoelektrana puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora, u Pljevljima je trovanje dozvoljeno

Većina indeksa na svjetskim berzama u minusu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO