Italijanski teniser Janik Siner drugi put uzastopno pobjednik je Australijan opena.
On je danas u Melburnu, u finalnom meču, savladao Aleksandra Zvereva 3:0, po setovima 6:3, 7:6 i 6:3.
Do pobjede u finalu i trećeg grend slem trofeja došao je nakon dva sata i 42 minuta igre.
U karijeri ima i US Open, osvojen prošle godine.
Zverev nema grend slem trofej, a treći put igrao je veliko finale.
Bio je finalista na Rolan Garosu prošle i US Openu 2020. godine.
U konkurenciji teniserki trofej je juče osvojila Amerikanka Medison Kiz.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Siner odbranio trofej u Melburnu

Američka teniserka Medison Kiz osvojila je Australijan Open, pošto je u finalu pobijedila Arinu Sabalenku 2:1 (6:3, 2:6, 7:5).
Amerikanka ,14. na svijetu, napravila je veliki podvig i do prve gren slem titule došla je pobjedama nad dvije najbolje teniserke na WTA turu. 
I to su oba trijumfa ostvarena poslije velike borbe i tri odigrana seta.
Djevojka koja je dugo prisutna na WTA turu i prije ovog igrala samo jedno gren slem finale, konačno je okrunila karijeru najznačajnijim trofejom. Ali niko neće imati šta da joj kaže za ovo, jer je pobijedila na putu do trofeja dvije najbolje teniserke na WTA turu Igu Švjontek i Arinu Sabalenku.
Kiz je mnogo bolje počela meč i u prvom setu povela 5:1. Međutim, proradili su nervi, a sa druge strane prva na svijetu je pokazala kakva je igračica na svom optimumu. Uspjela je da vrati jedan brejk, smanji na 5:3. Ali i Kiz mora da se pohvali, jer je momentalno reagovala, vratila hrabrost i brejkom uzela već viđen prvi set – 6:3.
Ali poslije drugog seta malo ko je vjerovao da će ova priča imati srećan kraj za nju. Drugi set je Sabalenka riješila na prilično ubjedljiv način. Funkcionisao je prvi servis, imala pozitivan odnos direktnih poena i neiznuđenih grešaka i rezultat je bio 6:2. Međutim, u trećem setu se Kiz vratila svojoj igri i viđen je najbolji set finala.
Velika borba, koja je na kraju završena poslije 12 gemova. Kiz je pobijedila brejkom u posljednjem gemu, a taj poen je zaradila milimetarski preciznim forhendom u velikom stilu.
Ovom pobjedom Kiz će izjednačiti najbolji renking karijere a to je sedmo mjesto.

Medison Kiz herojski do prve gren slem titule

Prvi nosilac i branilac titule na Austrialijan Openu, Italijan Janik Siner, nadigrao je Amerikanca Bena Šeltona u polufinalu turnira, sa 3:0 po setovima (7:6, 6:2, 6:2).
Siner će za novu titulu u Mleburnu igrati protiv Aleksandra Zvereva, kojem je jutros Novak Đoković predao meč na kraju prvog seta.
Finale Australijan Opena u muškom singlu &nbsp;na programu je u nedjelju.

1250x600

AO: Siner i Zverev u finalu prvog gren slema sezone

Njemac Aleksandar Zverev prvi je finalista Australijan Opena. On će se boriti u nedjelju sa boljim iz meča Siner- Šelton.
Zverev je do finala stigao nakon što je Novak Đoković poslije prvog seta predao meč. Rezultat u tom trenutku bio je 1:0, nakon taj-brejka 7:5 u setovima za Zvereva.

Zverev u finalu Australijan Opena, Đoković predao meč

Bjeloruskinja Arina Sabalenka prva je finalistkinja Australijan Opena. Ona je pobijedila Španjolku Paulu Badosu sa 2:0 u setovima (6:4, 6:2).
U drugom meču Amerikanka Medison Kiz pobijedila je Poljakinju Igu Švjontek sa 2:1 u setovima (5:7, 6:1, 7:6).
Sabalenka i Kiz igraće u finalu turnira u subotu.

Sabalenka i Kiz u finalu Australijan Opena

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena (AO). 
 
On je danas u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladao Španca Karlosa Alkaraza 3:1, po setovima 4:6, 6:4, 6:3 i 6:4. 
 
Do pobjede i polufinala došao je nakon tri sata i 37 minuta igre. 
 
Naredni rival biće mu Aleksander Zverev, koji je u četvrtfinalnom meču pobijedio 11. igrača svijeta, Amerikanca Tomija Pola, 3:1 (7:6, 7:6, 2:6 i 6:1). 
 
Sjutra će za polufinale igrati Janik Siner i Aleks de Minaur, odnosno Lorenco Sonego i Ben Šelton.

Đoković u polufinalu AO

U Melburnu su sinoć (po našem vremenu) počeli mečevi četvrtog kola Australijan Opena.&nbsp;
U muškom singlu, prvi nosilac Janik Siner pobijedio je Holgera Runea u četiri seta (6:3; 3:6; 6:3; 6:2).
Veteran Gael Monfis predao je Benu Šeltonu meč u četvrtom setu.
&nbsp;Poljakinja Iga Švjontek rutinski je pobijedila Njemicu Evu Lis prepustivši joj svega jedan gem.
Elina Svitolina je lako stigla do pobjede protiv Veronike Kudermetove sa 6:4 i 6:1 po setovima.
U narednu rundu je prošla i Medison Kiz, koja je nadigrala Elenu Ribakinu (3:6; 6:1; 3:6).
U još jednom maratonskom meču, Ema Navaro pobijedila je Darju Kasatkinu.
Od sjutra počinju četvrtfinalni mečevi, a na teren izlaze Koko Gof, Aleksandar Zverev, Arina Sabalenka, a pravi spektakl predstavljaće meč između Novaka Đokovića i Karlosa Alkaraza.

Švjontek i Siner lako do pobjede, Monfis predao u četvrtom setu

&nbsp;Danil Medvedev, trostruki finalista Australija opena, ove godine nije mogao dalje od druge runde.&nbsp;
Ruski teniser eliminisan je od 19-godišnjeg Amerikanca Lernera Tijena &nbsp;nakon bitke od skoro pet sati i isto toliko odigranih setova.
Susret je završen u tri sata iza ponoći po lokalnom vremenu.
Tijen je krenuo odlično, dobio uvodne dvije dionice, a onda je Medvedev uzvratio istom mjerom u naredna dva seta. U petom setu odluka je pala nakon super taj-brejka koji je 121. igrač planete dobio sa 10:7.
Tijen će u narednoj rundi igrati protiv Korentana Mutea.

AO: Medvedev eliminisan u drugom kolu nakon 5 sati igre

Najuspješnija crnogorska teniserka, Danka Kovinić, plasirala se u drugo kolo Australijan Opena. Ovo je našoj teniserki prva pobjeda na gren slem turniru nakon skoro tri godine, čemu su doprinijele povrede i duga pauza.
Danka je slavila protiv Lulu Sun sa Novog Zelanda rezultatom 6:3, 7:5.
U narednoj rundi Danku očekuje duel sa Dajanom Jastremskom, koja je nešto ranije jutros bila bolja od Majar Šerif 6:1, 6:4.
Za našu teniserku meč u Melburnu bio je prvi na grend slem turnirima od US opena 2023, a prva pobjeda od Rolan Garosa iste godine kada je stigla do treće runde.
Treće kolo je najveći uspjeh za djevojku iz Herceg Novog i na Australijan openu, do kojeg je stigla prije tri godine.

Danka Kovinić u drugom kolu Australijan Opena

Treći teniser svijeta, Španac Karlos Alkaraz, bez poteškoća se plasirao u drugo kolo Australijan opena. On je na početku prvog Gren slema sezone savladao Kazahstanaca Aleksandera Ševčenka sa 3:0, a po setovima je bilo 6:1, 7:5, 6:1. Meč je trajao jedan sat i 56 minuta, a Alkaraz je dominirao.&nbsp;
Alkaraz, koji ima 21 godinu, već je osvojio četiri grend slem titule, &nbsp;a jedini slem na kom nikad nije slavio je upravo Australijan open.
Njega u narednom kolu čeka Japanac Nišikoa, koji je na startu pobijedio Dougaza iz Tunisa sa 3:1 u setovima.
Deseti igrač svijeta, bugarski teniser Grigor Dimitrov, završio je nastup na turniru, jer je zbog povrede predao meč Italijanu Frančesku Pasaru u drugom setu. Pasaro je vodio 7:5, 2:1 kada je Bugarin odlučio da preda.
Tako je Italijan stigao do drugog kola, iako nije uspio ni da se plasira u glavni žreb. već je upao naknadno kao "laki luzer", poslije odustajanja Fabija Fonjinija.
Pasaro je sada potencijalni rival Novaku Đokoviću u osmini finala.

Australijan Open: Alkaraz rutinski do drugog kola, Dimitrov predao meč

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: australijan-open