<article>Rukometašice OTP Group Budućnosti gostovaće danas danskom Esbjergu u sedmom kolu A grupe Lige šampiona.Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.Danski predstavnik ima kvalitetan sastav, u kojem su nosioci igre Nora Merk i Heni Rejštat, važi za favorita pred svojim navijačima i jedan je od kandidata za finalni turnir.Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.</article>

Rukometašice OTP Group Budućnosti gostovaće danas danskom Esbjergu u sedmom kolu A grupe Lige šampiona.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
Danski predstavnik ima kvalitetan sastav, u kojem su nosioci igre Nora Merk i Heni Rejštat, važi za favorita pred svojim navijačima i jedan je od kandidata za finalni turnir.
Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

OTP Group Budućnost

Esbjerg

Rukomet

Sport

OTP Group Budućnost u Esbjergu

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Uprava za saobraćaj na svom zvaničnom YouTube kanalu objavila je novi video snimak koji prikazuje da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane.
Kako su kazali, riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata, u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica u ukupnoj dužini od skoro 40 kilometara.
- Radove izvodi konzorcijum firmi Strabag AG i Bemax doo, dok se rekonstrukcija puta finansira kroz sredstva Uprave za saobraćaj, uz podršku Evropske investicione banke - zaključili su.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.cdm.me%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uprava za saobraćaj: Završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane

U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.
Procenat preduzeća koja imaju veb sajt u ovoj godini iznosi 87,3 odsto.
- U ovoj godini, procenat broja preduzeća koja imaju veb sajt je porastao 2,7 procentnih poena u odnosu na 2021, odnosno sa 84,6 odsto na 87,3 odsto - navodi se u istraživanju Monstata pod nazivom Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima.
U Crnoj Gori je 100 odsto anketiranih preduzeća izjavilo da ima pristup internetu.
Iz Monstata su napomenuli da se podaci odnose samo na preduzeća koja u svom poslovanju koriste internet u ovoj godini.
Od preduzeća koja imaju veb sajt, 78,8 odsto je izjavilo da omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima, dok 67,4 odsto posjeduje linkove ili reference na profilima društvenih mreža.
Od preduzeća koja imaju pristup internetu, 99,2 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom.
Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 82,8 odsto preduzeća, što predstavlja rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu.

Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt

Zbirka pjesama „Praznik duše crnogorske“ istaknutog crnogorskog pjesnika i patriote Nikole Kostovog Čelebića biće promovisana 11. novembra u 17 sati u biblioteci „Njegoš“ povodom Dana oslobođenja Cetinja.
Čelebić je, kako su naglasili organizatori, kulturni stvaralac čiji je osjećaj pripadnosti Crnoj Gori upečatljiv, snažan i jasan u svim njenim segmentima, jer je Crna Gora, kako sam kaže, njemu - život. Zbirka sadrži 140 rodoljubivih pjesama koje spajaju tradiciju i savremenost i kao takve čuvaju istinu jednog naroda i jednog jezika.
O knjizi će govoriti: prof.dr Rade Ratković, pjesnikinje Aida Orahovac Kuč i Nataša Karadžić Vukčević, te humanista Rajo Čelebić.
Moderatorka večeri biće bibliotekarka Saša Božović, a gošće na promociji mr književnosti Mirjana Radulović i novinarka i tv voditeljka Slavica Kruščić Vasović.
Promociju organizuju JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ u saradnji sa Prijestonicom Cetinje i Ministarstvom kulture.

Predstavljanje Čelebićeve zbirke „Praznik duše crnogorske“ 11. novembra na Cetinju

Smrt vojnika Dejana Božovića u avgustu, tokom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, nije i nikad neće biti zaboravljena. Snažna reakcija društva bila je lijek na ranu koja i dalje boli. Braća Šahović pokrenula su akciju prikupljanja pomoći, organizovan je i humanitarni marš, a Dejan je odlikovan ordenom za hrabrost.
Crnogorska porodica iz Berlina obezbijedila je stipendiju za školovanje njegove djece. Njegova prodica danas zahvaljuje svima koji su odlučili da pruže pomoć i utjehu.
Skoro su tri mjeseca od dana kada je Crna Gora izgubila jednog od svojih najboljih sinova.
Neko koga je krasila ogromna hrabrost.
Mlađi vodnik Vojske Crne Gore, Dejan Božović, poginuo je u avgustu, bio je čovjek lavljeg srca.&nbsp;
Danas, prvi put, njegova porodica govori o svemu, o Dejanu , o gubitku, i o snazi koja ih drži.
Vladica Božović, supruga preminulog Dejana Božovića kaže da tog dana kad je otišao na zadatak i da je znao da ide u smrt on bi otišao ipak.
Cistijerna kojom je išao na interevenciju sletjela je u provaliju u teško pristupačnom i tih dana dimom obavijenom rejonu Kuča. Dejan je na mjestu stradao. 
 
- Sat vremena prije nego što se sve to izdešavalo čuli smo se, razmijenili te informacije, šta ko radi od nas, gdje su djeca. To je nažalost bio posljednji put da smo se čuli. To je bio taj razgovor, i naše uobičajeno volim te - kazala je Vladica.&nbsp;
Tišinu će zamijeniti neizmjerna tuga i bol, pomiješani potom sa osjećanjem ponosa na supruga, oca, brata i sina koji je dao život pokušavajući da zaštiti drugog. Uslijedili su prilozi građana, humanitarni marš, orden za hrabrost - sve to postalo je simbol zahvalnosti Dejanu i njegovoj žrtvi. 
 
Boro Božović, otac preminulog Dejana Božovića kaže da mu ublažava bol što je Dejan bio takav.&nbsp;
- Ja imam još dva sina a sa njim sam bio kao drug. On se stalno šalio. Narod ga je pohvalio. Kad me sretnu ljudi govore evo oca onog vojnika. Šta ću, takva je sudbina, pošao je na zadatak - rekao je on. 
 
Dejanova smrt potresla je cijelu zemlju.
Građani, dijaspora, kolege, svi su se ujedinili da pomognu njegovoj porodici.
Za Vladicu i njenu djecu, život bez Dejana nikada neće biti isti.
Ali sjećanje na njega i zahvalnost naroda ostaće kao dokaz da heroji ne umiru.

Supruga Dejana Božovića: Da je znao da toga dana ide u smrt ipak bi otišao

07.11.
22:00h
Najvjerovatnije je da su glasači Demokrata kao ona publika koja gledajući in vivo ili na TV mađioničara vjeruje da on zbilja može da uradi ono što im izgleda da radi.
Kako drugačije objasniti onako opuštene i lagodne nastupe Bogdanovića u kojima prijeti pesnicama države, jurišom države, kako će mjaukanje odlijegati planinama kad neki krenu na neke.
Zar im članstvo ne misli da je Koprivica zbilja naplatio 28 miliona poreza.
Zamislite da ti ljudi mrze crnogorska drva za ogrijev i da im misle isto što i Bemaxu, koji CG budžetu najviše daje.
Niko se od Crnogoraca ogrijao ne bi.
Naša je sreća što je njima ishod svega onoga što rade i čime prijete - nepoznat.
A nepoznat im je nezavisno od sile kojom prijete, spinovanja, neznanja, brutalnog targetiranja i svega drugog na čemu im počiva trud.
Mržnja je najveći beskraj. Koja ne trpi razloge.
Na negativnoj emociji niko nije uspjeh sazidao i takav primjer kroz istoriju ne poznajete.
P.S: Plašim se života koga bih bio prinuđen da se stidim. Ili dođem u situaciju da se samoubistvom sačuvam.
P.S. 1: Od nepismenosti se vremenom može i neka pristojna vrlina napraviti.
Od polupismenosti se niko još nije spasio.
Posebno ako je stečena diplomom, recimo, u okolini Mrčajevaca.

Nepoznat ishod

Žan Pol Sartr reče: „Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa“. Postoji i treća, Pole, oni koji ne znaju ništa, a misle da znaju sve! Takve mi imamo u Crnoj Gori i, što je najgore, odlučuju o sudbini države. Hoće li i svijet to shvatiti zavisi od toga da li će svjetska politika postati suštinska umješnost ili će ostati na nivou forme i površnosti kao danas. Zohran Mamdani, 35-godišnji musliman, rođen u Ugandi, socijalista, pobijedio je na izborima u Njujorku sa osvojenih 50,3% osvojenih glasova. Nažalost, svijet je tako ustrojen da politička situacija u Americi u velikoj mjeri utiče globalno na onaj dio svijeta koji, s pravom ili ne, nazivamo demokratskim i civilizovanim svijetom. O tome kakve vibracije šalje svijetu današnja Amerika govori i to da je predśednik Amerike Donald Tramp prijetio Njujorčanima da će im uskratiti federalna sredstva, koja zakonski pripadaju Njujorku, ukoliko izglasaju Mamdanija. I nije samo Njujork slika da se Amerika polako budi iz bunila trampizma i politike koja teži autokratiji, samoljublju, samovolji i prizemnom populizmu. Demokrate su osvojili izbore i u Virdžiniji i u Nju Džersiju. Volio bih da vjerujem da se radi o trendu koji će imati odraza na čitavu zapadnu hemisferu. <h2>IZVJEŠTAJ EK</h2> To je veoma važno i za Evropu, u kojoj je počeo da raste broj autokratskih režima zasnovanih na golom populizmu, lažima, uzurpaciji medija i ugroženosti njihovih sloboda, konzervatizmu i antievropskim tendencijama. Takvoj Evropi je trebalo dugo vremena da shvati na primjeru Srbije da politički interesi koji ne uvažavaju demokratske i vrijednosne standarde na kojima je formirana EU vodi samo usložnjavanju i komplikovanju političke situacije i priču o ujedinjenoj Evropi čini najobičnijom farsom. Pokazalo se da su bivše socijalističke zemlje izvor najkonzervativnijih političkih ideologija, da su sklonije izigravanju demokratskih principa i povratku autokratskim vođama, zaboravljajući čak i rusku čizmu koja ih je dovela u prošlosti do najrepresivnijih i najbijednijih država i u širem prostoru od Evrope. Ta vrsta evropske površnosti i formalizma u bavljenju zemljama koje pretenduju članstvu u EU u najboljoj mjeri se oličava u najnovijem izvještaju Evropske komisije o „napretku Crne Gore“ u EU integracijama. Niti je taj izvještaj iskren, niti je iskrena namjera Crne Gore da pripodobi politčki sistem evropskim standardima i vrijednostima. Ne znam da li je u pitanju nerazumjevanje crnogorskog jezika da bi se shvatila suština režima u Crnoj Gori, pa se samo slušaju neiskrene izjave na engleskom jeziku crnogorskih zvaničnika, kojima su usta puna EU integracija, dok je sve što rade goli simulakrum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13" data-rendition-name="original" width="987" height="650" loading="lazy" alt="Johan Satler i Milojko Spajić"> <figcaption>NITI JE IZVJEŠTAJ EK ISKREN, NITI JE ISKRENA NAMJERA VLASTI CRNE GORE: Satler i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da riba smrdi od glave pokazuje politički autsajder na čelu vlade, koji niti zna što su mu nadležnosti, niti kako funkcioniše sistem. Tako se bruka da izvršna vlast ne može da se miješa u sprovođenje sudskih presuda, obmanjujući evropske partnere da su tri sudske odluke o nelegalnosti izbora direktora Javnog servisa unutrašnja stvar samog Javnog servisa Crne Gore? Znači li to da sve sudske odluke mogu biti neizvršne ukoliko osuđeni neće da ih prihvati? Je li to pokušava da nam objasni vajni premijer? Njegova potpuna neizanteresovanost za partijsku samovolju u kulturi, bezbjednosnom sektoru i drugim resorima rječito govori da se radi o klasičnom politikantu, nedoraslom za funkciju koju obavlja. Premijer treba da zna da je oduvijеk pоstојаlо suštinsko pitаnjе kаkо unutаr držаvе оgrаničiti njеnu prеvеliku vlаst s јеdnе strаnе, а s drugе, kаkо urеditi оdnоsе izmеđu glаvnih оblikа držаvnе vlаsti. U tome se ogleda da li je neka zemlja demokratska ili ne. Postoje samo dvа оdgоvоrа: јеdinstvо vlаsti i pоdjеlа vlаsti. Pоstојаnjе sistеmа pоdjеlе vlаsti smаtrа sе gеnеrаtоrоm pоlitičkе slоbоdе, јеr uprаvо u tоmе је sаdržаnа prоširеnа idеја о pоlitičkој slоbоdi оgrаničаvаnjеm držаvnе vlаsti iznutrа. Ukoliko, s obzirom da to radite i namjeravate da nastavite da radite, hoćete da izvršna vlast kontroliše sve tri grane vlasti, vaša proevropska retorika je lažljiva, neiskrena i prevarna. <h2>NAJGORA VLADA</h2> U najvećoj mjeri na takvu politiku utiče to što se radi o jednoj od najgorih vlada u istoriji Crne Gore, čega su svjesni svi konstituenti Vlade, pa se međusobno štite tako što se ta, jedna od nabrojnijih vlada u svijetu, održava na međusobnim ucjenama i instiktom za golim održanjem po svaku cijenu. Što je najgore, oni sebe ubjeđuju da su uspješni u poslu koji obavljaju. Za članove crnogorske vlade najbolju definiciju je dao Napoleon Bonaparta riječima da budala ima veliku prednost nad pametnim čovekom: uvijek je zadovoljan samim sobom. Samo pogledajte sektor bezbjednosti; nikad gori, a nikad hvaljeniji od amatera koji ga vode. Zamislite tu hvalisavost time što nacisti, koji su pozivali na smrt jedne nacije, turske, nijesu isprovocirani od strane policije da čine veće nerede, već su im obezbijedili policijsku pratnju dok su vršili krivično djelo izazivanje nacionalne mržnje, sa posljedicama po imovinu žrtava mržnje? Više je nego jasno da je u pitanju biračko tijelo konstituenata vlasti, inače da se radilo o Crnogorcima, a śetimo se Glovo inaguracije nedosatojnog Joanikija 5. septembra 2021. godine, druge bi vaspitne palice pjevale, udružene sa suzavcem i gumenim mecima. Naravno, Crnogorcima nije svojstvena mržnja prema drugim narodima, te takve izlive mržnje prema Turcima ne bi ni bile moguće. Poput kameleona, šovinizam dobija boju prema svom kontekstu, odnosno prema preovlađujućem sistemu vrijednosti koje diktiraju političke „elite“ na vlasti. Nezrelo i budalasto uvođenje viza turskim državljanima govori o jadnom podilaženju vlasti najgorem primitivizmu i šovinizmu, svjesni da se radi istom političkom soju, a nesvjesni štete koju čine državi Crnoj Gori. Da ne pominjemo amaterizam i bruku oko hvatanja napadnutih Azerbejdžanaca i jednog Turčina. Scenario za komediju. <h2>ZLOUPOTREBA MANTIJE</h2> Uostalom, aktuelna vlast podiže spomenik čovjeku koji je blagoslovio navodni pokolj crnogorskih muslimana, fikciju iz Njegoševog „Gorskog vijenca“. „Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom“, poentirao je lik sa spomenika. Nije daleko od slične retorike ni aktuelni Glovo mitropolit Crkve Srbije Joanikije, koji je primio orden predśednika Milatovića namijenjen spomeniku, sa izjavom da su Crnogorci bili „lakomi na śečenje turskih glava“ i da je „to negdje i danas prisutno u nama“. Crnogorci su uvijek poštovali svoje protivnike. Da, mi smo śekli turske glave kad se branila Crna Gora i stavili tačku na ta vremena. Mi nemamo kompleks rajetine, niti potrebu da se svetimo za neka prošla vremena. A nemamo problem ni sa nezavisnošću Kosova i njihovim oružanim snagama. Sveštenicima Crkve Srbije mantija i titula koju nose obezbjeđuje autoritet koji ne zaslužuju i koji zloupotrebljavaju. Oni se, nažalost, obraćaju i mladim ljudima i ljudima ograničenog obrazovanja i sposobnosti da razumiju suštinu vjere, nacije, društva, savremenog svijeta... Njihovo pogrešno tumačenje hrišćanstva ima razoran efekat na njihove sljedbenike, dok uče mržnji, šovinizmu, antievropeizmu, opskurantizmu, veličanju masovnih ubica i ratnih zločinaca, veličanju izdaje, kolaboracije sa fašizmom. Otuda ne čudi da oni koje je takva crkva dovela na vlast strogo vode računa da ne povrijede ośećanja onih koji podižu spomenike zločincima, kriju ih po crkvama i koji su svoje fašisoidne porive izlili na prostor ispred Skupštine Crne Gore. „Sabrao“ ih rahmetli Amfilohije, što bi rekao nedozreli predśednik Crne Gore, koji mjestimično izigrava evropejca dok se redovno dodvorava najprimitivnijoj populaciji u Crnoj Gori, čija su jedina veza sa Evropom njihova prevozna sredstva i garderoba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović i Joanikije Mičović"> <figcaption>CRKVA IZNAD DRŽAVE: Mićović i Milatović(Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  <h2>ŠARENA LAŽA</h2> Kada evropski politikanti sačine političku strategiju ne odstupaju od nje iako ih stvarnost svakodnevno demantuje. Ne smeta meni što su čvrsto riješili da iz političkog oprtunizma prime malobrojnu Crnu Goru u članstvo u EU, bez prava da odlučuje i na probni period. Meni smeta što je primaju u stanju bezakonja, kršenja Ustava i zakona, pretvaranja sudske, tužilačke i bezbjednosne vlasti u partijsku prćiju. Što se ispunjava formalni zahtjev o kompletiranju Ustavnog suda, dok se on formira po direktivama najgorih u vlasti, što se pišu falsifikovane optužnice, što se proganjaju ljudi na osnovu izmišljenih optužbi... Što se strah za slobodu širi, što se daje podstrek mržnji, što se parališe otpor prema nasilju, jer svako može postati žrtva bezakonja i zloupotrebe pravosudne vlasti.&nbsp; Odsustvo prava odlučivanja i probni period govori da EU komesari ipak znaju da je „napredak“ šarena laža i da primaju srpsko-ruskog proksija u svoje redove. Jedino ako se ne uplaše od Filipa Ivanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, koji im je priprijetio da on neće pristati na takav status. Već su počeli da nose pelene od straha. Prije neki dan mi reče agent BIA-e i FSB-a da samo čekaju da Demokrate postave na čelo ANB-a nekog „Skobaljevića“, pa da kompletiraju fish brain bezbjednosti Crne Gore, uz veselje bezbjednosnih službi Srbije i Rusije i OKG.

Budala je uvijek zadovoljna sobom

Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović juče je ponovo odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se iz Manastira Đurđevi stupovi privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
To je Portalu ETV potvrđeno iz beranskog suda.
Sada bi Vanraspravno vijeće suda trebalo preinači ili potvrdi njenu odluku, a prema našim informacijama, postoji i zakonska mogućnost da joj ovaj predmet bude oduzet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je, inače, 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.
Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, dovoljno govori o tome da je Crkva Srbije još jednom pokazala da je jača od države.
Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

OTP Group Budućnost u Esbjergu

Tagovi

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Uprava za saobraćaj: Završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane

Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt

Predstavljanje Čelebićeve zbirke „Praznik duše crnogorske“ 11. novembra na Cetinju

PRATITE TVe UŽIVO