Crna Gora je u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. U utorak ih očekuje meč sa Norveškom, rukometnom silom, koja godinama diktira tempo svjetskog rukometa.
Mogu li lavice još jednom da pokažu snagu, karakter i inat? ❤️🦁 
 
O očekivanjima i timskom duhu, u Budilniku vikendom, pričala je golmanka naše reprezentacije Marija Marsenić. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDSAirC3DNsj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Farskih Ostrva na startu 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Duel D grupe u Triru počeće u 20 sati i 30 minuta.
U drugom meču te grupe, u 18 sati, sastaće se Paragvaj i Španija.
Najbolje tri selekcije, nakon tri odigrana kola, plasiraće se u glavnu rundu, u kojima će im rivali biti tri prvoplasirane selekcije grupe C (Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj).

Crna Gora na startu protiv Farskih Ostrva

Rukometašice OTP Group Budućnosti gostovaće danas danskom Esbjergu u sedmom kolu A grupe Lige šampiona.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
Danski predstavnik ima kvalitetan sastav, u kojem su nosioci igre Nora Merk i Heni Rejštat, važi za favorita pred svojim navijačima i jedan je od kandidata za finalni turnir.
Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.

OTP Group Budućnost u Esbjergu

Rukometaši Budvanske rivijere pobijedili su večeras u Pljevljima ekipu Rudara 32:29, u derbiju sedmog kola SBbet Prve crnogorske lige.
Najzaslužniji za trijumf bio je debitant u budvanskom dresu Božo Anđelić, koji je ove sedmice stigao iz Budućnosti, sa osam pogodaka.
Istakao se i golman Goran Anđelić sa 12 odbrana.
U ekipi Rudara istakao se Filip Gazdić sa 12 golova.
Uzbudljivo je bilo i u duelu Berana 1949 i Sutjeske, koji je završen neriješeno 26:26.
Gosti su bili na pragu pobjede, četiri i po minuta prije kraja vodili su 25:22, ali je domaćin sa četiri vezana pogotka napravio preokret i poveo 26:25.
Bod ekipi iz Nikšića donio je Jovo Damjanović pet sekundi prije kraja meča.
U beranskom timu Dražen Peruničić postigao je šest pogodaka, a isti učinak imao je Boris Šekarić u timu Sutjeske.&nbsp;
Zabjelo je protiv Jedinstvo Bemaksa lako došlo do druge pobjede, a u trijumfu od 36:27 istakli su se golman Viktor Ljevaja sa 14 odbrana i Feđa Prelević sa šest pogodaka, jednim više od Pera Pravilovića.
Kod Jedinstva, koje je i dalje bez bodova, izdvojio se osmostruki strijelac Bojan Varagić.
U posljednjim mečevima sedmog kola u nedjelju će rivali biti Mornar 7 i Brskovo (16), odnosno Partizan 1949 i Lovćen (20).

500x500

1250x600

1084x550

Budvani slavili u Pljevljima

Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore plasirala se na Evropsko prvenstvo, koje će naredne godine biti odigrano u Srbiji.
Crnogorska selekcija, koju sa klupe predvodi trener Vuk Kaluđerović, savladala je danas u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira selekciju Holandije 24:23.
Turnir u Slovačkoj završila je sa dva trijumfa i porazom.
Slavila je juče i protiv Ukrajine 31:26, dok je na startu turnira poražena od Slovačke 41:22.
Crna Gora je u meču za plasman na šampionat nadigrala rivala, vodila je praktičnotokom cijelog meča, a početkom drugog poluvremena razlika je iznosila i šest golova (18:12).
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Miloš Tujković sa sedam, dok su po četiri gola postigli Nemanja Batuta i Danilo Gutić.

Crnogorski kadeti dobili Holandiju i izborili plasman na EP

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici, u prvom od dva kontrolna meča, selekciju Belgije 34:30.
U duelu u dvorani Verde, izabranici selektora Didije Dinara u finišu slomili su otpor rivala i došli do pobjede u prvom zvaničnom meču nakon šest mjeseci i završetka kvalifikacija za EHF Euro 2026.
Belgija je imala minimalnu prednost nakon prvog poluvremena 15:14.
Posljednje izjednačenje viđeno je u 55. minutu kada je bilo 30:30.
Uslijedila su tri vezana gola crnogorskog tima nakon čega je riješeno pitanje pobjednika.
Miloš Vujović je bio najefikasniji sa sedam golova, Radojica Čepić je postigao šest, dok su Branko Vujović i Miodrag Ćorsović po pet puta zatresli mrežu rivala.
U sastavu nije bilo Vasilija Kaluđerovića, Stefana Čavora i Luke Radovića koji su dobili poštedu stručnog štaba zbog medicinskih pregleda nakon povreda koje su doživjeli na treninzima tokom EHF sedmice.
Isti rivali odmjeriće snage i sjutra u 18 sati, u dvorani Verde.

"Lavovi" savladali Belgiju: Tri vezana gola u finišu meča

Rukometaši Crne Gore danas i sjutra , u dvorani "Verde“ odigraće kontrolne utakmice protiv Belgije u okviru EHF sedmice.
Biće to i početak uigravanja za EHF Euro 2026 koje se održava u januaru, a Belgija će biti odlična provjera za sedmo uzastopno, ukupno osmo učešće na smotri najboljih u Evropi.
Igrač Đera, Miloš Božović, kazao je da ova prijateljska utakmica i okupljanje dolaze u idelanom momentu kako bi se tim što bolje pripremio za Evropsko prvenstvo.
- Moramo iskoristiti ovu EHF sedmicu kako bi uigrali varijante koje imamo na umu da isprobamo na prvenstvu. Grupa je takva da možemo pobijediti svakoga, fokus je na nama i na to kako ćemo ući u mečeve. Nakon svih ovih godina, ne možemo reći da možem ozažmuriti na ulogu favorita u nekim utakmicama, i na to ne treba žmuriti. Primarni cilj je da se prođe grupa, kasnije ćemo pričati o drugim stvarima. Desila se Mađarska i veliki uspjeh u tom momentu, radićemo na tome da stvari kliknu kao i te zime- kazao je Božović.
Prvi meč sa Belgijom biće odigran od 17.30h uz prenos na TVCG 2, dok je druga provjera u subotu.
Crna Gora će na šampionatu Evrope igrati u grupi D sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom.
Evropski šampionat na programu je od 15. januara do 1. februara u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Rukometaši danas i sjutra protiv Belgije

Rukometna reprezentacija Crne Gore koristi EHF sedmicu za kontrolne utakmice sa Belgijom u Podgorici.
Selekcija Didijea Dinara oba meča igra u dvorani Verde u Donjoj Gorici, a što će poslužiti kao priprema za EHF Euro u januaru.
Prvu utakmicu Crna Gora i Belgija igraju u petak od 17 časova i trideset minuta, dok je drugi meč na programu u subotu, od 18 časova.
Ulaz je besplatan. Idealna prilika da podržimo izabranike Didije Dinara nakon uspješno okončanih kvalifikacija za EHF Euro 2026, odnosno nakon maja kada je Crna Gora odigrala posljednji meč – navodi se u objavi Rukometnog saveza Crne Gore.
,,Lavovi“ će na EHF Euru igrati u grupi sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom. Dvije selekcije izboriće plasman u glavnu rundu.
Podsjetimo, EHF Evropsko prvenstvo održava se od 15. januara do 1. februara 2026, a domaćini su Danska, Norveška i Švedska.

Rukomet: Lavovi u petak sa Belgijom u Podgorici

Novi takmičarski ciklus za rukometašice Crne Gore počeće preksjutra, kada će otvoriti nastup u kvalifikacijama za Euro 2026. 
 
Biće to lijepa uvertira za vrhunac godine koji slijedi krajem novembra – tada će početi Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji.
Što se Eura tiče, on će sljedeće godine biti održan u čak pet država – Češkoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Turskoj.
Na završnici ćemo pratiti 24 reprezentacije, pri čemu je osam njih direktno osiguralo plasman. Riječ je o pet domaćina i tri najbolje selekcije sa prošlog šampionata – Danskoj, Norveškoj i Mađarskoj.
Za preostalih 16 mjesta nadmetaće se 24 reprezentacije u okviru šest kvalifikacionih grupa. Iz svake će na završnicu ići direktno po dva najbolja tima, ali i četiri trećeplasirane selekcije.
Kada je u pitanju Crna Gora, ona će igrati u grupi „4“ protiv Portugala, Farskih Ostrva i Islanda.&nbsp;
Pritom, kvalifikacije ćemo otvoriti preksjutra u Bemax areni (18:00), i to protiv ekipe koja je bila nedavno naš suparnik u baražu za SP – Portugala. Tri dana kasnije, gostovaćemo Farskim Ostrvima – selekciji koja za nas donekle predstavlja nepoznanicu, a koja nas čeka i u grupi na Svjetskom prvenstvu.
Činjenica je kako bi izabranice Suzane Lazović sa dvije uvodne pobjede već jednom nogom bile na završnici. Međutim, upravo se za Portugal i Farska Ostrva može reći da su reprezentacije u usponu, a pitanje je u kakvoj je formi Island – sa tom selekcijom nijesmo se sastajali 10 godina.
Tek treba imati u vidu da su na prethodnom Euru Faranke i Islanđanke bile trećeplasirane u grupama preliminarne faze, a Portugalke posljednjeplasirane. I - uz dužno poštovanje prema svim suparnicima - jasno je kako su 'lavice' izrazite favoritkinje – naročito ako se uporedi igrački kadar.&nbsp;
U nastavku pogledajte sastav svih kvalifikacionih grupa.
Grupa „4“: CRNA GORA, Island, Farska Ostrva, Portugal.
Grupa „1“: Francuska, Hrvatska, Kosovo, Finska.
Grupa „2“: Holandija, Švajcarska, Italija, BiH.
Grupa „3“: Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Belgija.
Grupa „5“: Švedska, Srbija, Ukrajina, Litvanija.
Grupa „6“: Španija, Austrija, Grčka, Izrael.

Kreću kvalifikacije za Euro: Crna Gora je veliki favorit, ali potreban oprez

Predstojećeg vikenda počinje 20. sezona Prve rukometne muške lige.
U novoj sezoni elitnog ranga takmičenja nastupiće 11 klubova.
Igraće se dvokružni sistem takmičenja, nakon čega će šest prvoplasiranih timova nastupiti u Mini ligi za prvaka u koju se prenose bodovi iz međusobnih duela protiv timova koji nastavljaju borbu za titulu prvaka.
Titulu prvaka brane rukometaši Lovćena.

Kreće Prva liga za rukometaše

Ako tokom komunikacije razmišljamo o sebi, ako smo preokupirani sobom - onda nećemo čuti drugog i nećemo ga razumjeti. U komunikaciji, u stvari, treba da se fokusiramo više na drugoga nego na sebe, kazao je - gostujući u emisiji E-uživo, stručnjak za komunikaciju Filip Jovanovski.
Često, kaže, kad se upoznajemo - čujemo ime i zaboravimo ga poslije sekund.
- I meni se događa. A zašto to tako? To je zbog toga što, u momentu kad se rukujemo, kad se upoznajemo, mi razmišljamo o sebi. Kakav smo utisak ostavili, da li smo rekli šta treba, i tako dalje...I onda, u tom razmišljanju, mi iste sekunde zaboravimo šta je drugi rekao - objasnio je on.
Postoji još jedan razlog koji je, kako kaže, drugačiji, ali povezan sa prethodnim.
- Ako ta druga osoba ima neku anksioznost, socijalnu anksioznost, neku nelagodu i onda opet razmišlja o sebi, razmišlja da li se izblamirao zbog nečega što je prije rekao...Sad, pazite, bilo je sprovedeno istraživanje: kad su uzeli dvije grupe ljudi. Jednu grupu ljudi koja ima socijalnu anksioznost, koja ima nelagodu i tremu kad priča sa drugima i drugu grupu ljudi, koja nema socijalnu ankcioznost, koja je opuštena, koja je komunikativna. I stavili su ih u situaciju da pričaju s ljudima i, poslije toga, svakog od njih su, pojedinačno, intervjuisali: ispričaj kakav je bio taj tazgovor, kakva je bila ta socijalna situacija. I koja je bila razlika između ovih anksioznih i ovih opuštenih. Razlika je bila sljedeća: što su ovi opušteni najviše opisivali spoljne stvari drugog: šta je drugi rekao, o čemu su pričali, koja je bila tema, šta je drugi nosio, kako je bio obučen, govor tijela i tako dalje. A ovi koji su bili anksiozni - oni su najviše govorili o sebi, oni su govorili: u tom momentu sam nešto rekao pogrešno, napravio lapsus, u ovom drugom momentu - zadrhtao glas, pa zacrvenio, bilo mi je ovako, onako, osjetio lupanje srca. Ovi koji su bili anksiozni kao da su opisivali scenu sa kamere koja je njih snimala, da su oni u centru, a ovi koji su bili opšuteni - oni su bili kao da su snimali druge - kazao je sagovornik TVE.
Jovanovski je dao savjete i za komunikaciju ljudi koji su pod nabojem emocija.
- Prvo, treba da se samoregulišemo. Ako smo u nekom velikom afektu, treba da se smirimo. Vi znate, u afektu ljudi, ne daj Bože, znaju da naprave i zločin i tako dalje. U afektu je takozvana sužena percepcija. Nama se sve suzi i onda možda nešto učinimo, a poslije se kajemo, pa kažemo: kao da me obuzeo neki duh, kao da to nijesam ja bio. Tako, prvo da se smirimo. Stop, tajm aut. Pođete, umijete se, istuširate se, meditacija, duboko disanje...I onda - kad se malo stabilizujete, kad se malo, što bi rekli, uzemljite, onda krećemo u nastavak. Šta je isto još bitno? Da prepoznamo zrnce istine u tome što je ta druga osoba rekla. Dakle, ne samo napad, napad, onako defanzivno, nego da nađemo neko zrnce istine u tome što je rekla i da se složimo sa tim dijelom, pa onda da kažemo ono što nama smeta. Tako onda spuštamo gard, pokazujemo da nam ta druga osoba nije neprijatelj sam po sebi, nego da zajedno možemo da riješimo neki problem - kazao je sagovornik TV E.
Cijelu emisiju pogledajte na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV82pqsXjC0g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanovski: U komunikaciji više treba da se fokusiramo na drugog, a manje na sebe

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore, u podmlađenom sastavu i željna dokazivanja, spremno dočekuje start šampionata, kazao je kapiten Petar Tešanović. 
Crnogorski vaterpolisti doputovali su danas u Beograd, gdje će od 10. januara učestvovati na Evropskom prvenstvu.
Tešanović očekuje naporan turnir, koji će biti odigran p novom sistemu takmičenja. 
- Svaka utakmica je bitna i moramo je odigrati kao da je finale. Bodovi se prenose, samo po dvije ekipe iz grupa plasiraće se u polufinale. Ekipa je mlada, željna dokazivanja, mislim da uz potencijal koji imaju svi momci da možemo da odemo daleko na ovom EP - rekao je golman Tešanović. 
Crnogorska reprezentacija igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta. 
Komentarišući rivale u grupi crnogorski reprezentativac Vasilije Radović je kazao da je Malta dobra ekipa, sa nekoliko pojačanja u posljednje vrijeme.
- Neće biti lako, posebno prvi meč, a želimo da otvorim Evropsko prvenstvo sa dobrom igrom, pobjedom, da bi nastavili tako do kraja. Derbi grupe igramo sa Mađarskom, najvažnija utakmica u grupi, zatim se sastajemo sa drugom grupom gdje će svaki meč biti bitan - kazao je Radović.
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formiraju grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Tešanović: Crna Gora spremna za start EP

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine uputilo je preporuku svojim građanima da hitno napuste Iran zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u zemlji, piše Ukrajinska Pravda.
- Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije u Islamskoj Republici Iran, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova preporučuje ukrajinskim građanima da napuste Iran - stoji u saopštenju.
<h3>Dostupne rute za izlazak</h3>
Ministarstvo je navelo da je zemlju trenutno moguće napustiti preko nekoliko graničnih prprelaza ijelaza, uključujući Međunarodni aerodrom Imam Homeini u Teheranu te kopnene prelaze prema Jermeniji - Norduz/Agarak i Turskoj - Bazorgan/Serou. Ukrajinski građani pozvani su da slijede upustvo lokalnih vlasti, izbjegavaju sukobe s policijskim službenicima i ostanu mirni.
- U slučaju promjena situacije ili otvaranja dodatnih ruta za napuštanje zemlje, informacije će biti žurno ažurirane - dodaje se u saopštenju.
<h3>Pozadina nemira</h3>
Masovni protesti potresaju Iran od 28. decembra prošle godine. Nemiri su započeli štrajkom trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa nacionalne valute i visoke inflacije. Protesti su se ubrzo proširili na gotovo cijelu zemlju, a desetak dana kasnije pojavile su se informacije da su dva grada na zapadu Irana došla pod kontrolu protestanata. Državne novinske agencije negiraju te tvrdnje, navodeći da je policija rastjerala demonstrante.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei priznao je postojanje ekonomskih problema, ali ih je pripisao "djelu neprijatelja". Takođe je izjavio kako je "beskorisno razgovarati s izgrednicima" te da im "treba pokazati gdje im mjesto".

Ukrajina svojim državljanima: Hitno napustite Iran

Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza, što potvrđuju i nalazi istraživanja koje je realizovala Privredna komora (PKCG), saopštila je njena predsjednica, Nina Drakić.
„Većina privrednika očekuje stabilizaciju ili blago unapređenje poslovnog ambijenta, te da će uslovi poslovanja biti na zadovoljavajućem nivou. Ipak, značajan dio privrede zadržava rezervu, imajući u vidu i dalje prisutne strukturne slabosti, spoljne neizvjesnosti i otvorena pitanja u pogledu brzine i dosljednosti sprovođenja reformi“, kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Kako je navela, očekivanja su, stoga, pozitivna, ali jasno uslovljena konkretnim potezima ekonomske politike.
Prema riječima Drakić, ključni faktor stabilnog i održivog rasta u narednom periodu biće sposobnost države da sistemski odgovori na izazove tržišta rada.&nbsp;
„Jednako važan segment očekivanih reformi odnosi se na finansijsku i fiskalnu politiku. Privreda u ovoj godini očekuje dostupnije i raznovrsnije izvore finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća. Operacionalizacija kreditno-garantnih mehanizama, razvoj alternativnih izvora finansiranja i poreski podsticaji za reinvestiranje dobiti u proizvodnju i inovacije predstavljaju ključne preduslove za snažniji investicioni ciklus“, smatra Drakić.
Ona je saopštila da privreda očekuje i snažniju borbu protiv sive ekonomije kroz preventivno djelovanje inspekcija, dosljednije uključivanje privrede u proces izrade propisa, ubrzanje planske dokumentacije i razvoj infrastrukture za poslovanje i industriju.
„Poseban značaj ima i obezbjeđivanje nefinansijske podrške kompanijama kroz savjetodavne usluge, obuke i jačanje kapaciteta za prilagođavanje regulatornim i tržišnim promjenama, u čemu PKCG može dati značajan doprinos“, poručila je Drakić.
Digitalna transformacija i međunarodna integracija takođe se prepoznaju kao važni stubovi rasta u narednom periodu.
Privreda očekuje snažniju podršku digitalizaciji malih i srednjih preduzeća, unapređenje elektronskih servisa i dalju implementaciju savremenih sistema plaćanja.
„Istovremeno, integracija u međunarodne lance vrijednosti, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću i pametna specijalizacija predstavljaju ključne prilike za dugoročno jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Drakić je kazala da bez jasnog strateškog opredjeljenja ka razvoju proizvodnje i realnog sektora, nije moguće obezbijediti održiv rast.
„Podrška industriji, inovacijama, energetskoj stabilnosti i zelenoj tranziciji mora biti snažnija, ciljanija i dugoročnija. Samo kroz dosljednu podršku proizvodnji, izvozu i tehnološkom razvoju moguće je očekivati rast zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i stabilan ekonomski napredak u ovoj i godinama koje slijede“, naglasila je Drakić.
Govoreći o kretanjima privrede u prošloj godini, Drakić je saopštila da je Crna Gora, sa stopom rasta od oko tri odsto, i dalje među brže rastućim ekonomijama u evropskim okvirima, posebno u poređenju sa zemljama EU koje stagniraju ili bilježe minimalni rast.
„Očuvana makroekonomska i fiskalna stabilnost, uz učešće javnog duga unutar održivih okvira, dodatno potvrđuje otpornost ekonomije, dok je finansijski sektor ostao stabilan i likvidan, sa nastavljenom kreditnom aktivnošću prema privredi, čak i u uslovima restriktivne monetarne politike EU“, rekla je Drakić.
Tržište rada nastavlja da bilježi pozitivne trendove. Rast zaposlenosti i zarada, te dalji pad nezaposlenosti, doprinijeli su povećanju potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti, istovremeno doprinoseći daljoj formalizaciji tržišta rada.
Ona smatra da je posebno ohrabrujući podatak o rastu prihoda od turizma u trećem kvartalu, nakon izazovne 2024. godine i prva dva prošlogodišnja kvartala, što je imalo pozitivne efekte na unutrašnju trgovinu i rast u vazdušnom saobraćaju, uz rekordni broj prevezenih putnika.
„Ovi rezultati potvrđuju otpornost privrede na globalne i regionalne turbulencije i njenu sposobnost da zadrži stabilan rast u izazovnim okolnostima“, dodala je Drakić.
Ipak, kako smatra, u godini za nama zadržale su se značajne strukturne slabosti.
„Analiza BDP-a ukazuje na dalji pad učešća proizvodnih djelatnosti dok istovremeno raste dominacija uslužnih sektora. Takav model rasta, koji se gotovo u potpunosti oslanja na potrošnju i fiskalne efekte uvoza, ne doprinosi dugoročnoj otpornosti ekonomije i ograničava potencijal za jačanje domaće proizvodnje“, rekla je Drakić.
Dodatno zabrinjava visoka uvozna zavisnost, posebno u sektoru hrane, kao i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine pao na istorijski minimum.
„Ovo ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i njenu ograničenu sposobnost da zadovolji domaće i međunarodno tržište. Dodatno, inflatorni pritisci ostaju visoki, uprkos globalnom usporavanju cijena, što je rezultat kombinacije uvoznih i unutrašnjih faktora, uključujući strukturne slabosti domaće proizvodnje“, navela je Drakić.
Stoga, prioriteti za naredni period ostaju jasni - snažnija podrška proizvodnim djelatnostima, jačanje domaće konkurentnosti, smanjenje uvozne zavisnosti i stvaranje održivog i otpornog modela rasta.
Drakić je saopštila da analiza sektorskih kretanja u prošloj godini ukazuje na jasno diferencirane performanse privrede, pri čemu su neki sektori pokazali značajnu otpornost i potencijal rasta, dok drugi ostaju ranjivi i zahtijevaju snažnu institucionalnu podršku.
Među sektorima koji su u prošloj godini pokazali najveću otpornost izdvajaju se trgovina, promet nekretninama, finansijski sektor i drugi uslužni sektori koji se oslanjaju na domaću i ličnu potrošnju.
„Trgovina bilježi rast prometa i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, uz stabilnu investicionu aktivnost i pozitivan efekat na zaposlenost. Promet nekretninama i finansijski sektor bilježe pojačanu aktivnost, podstaknutu rastom potrošnje, prisustvom stranih rezidenata i povećanom tražnjom za finansijskim i pratećim uslugama. Turizam, kao ključni oslonac crnogorske ekonomije, preokrenuo je negativni trend iz prethodne godine potvrđujući otpornost sektora“, istakla je Drakić.
Sektor proizvodnje hrane nije pokazao istu mjeru otpornosti kao navedeni uslužni sektori. Njegov razvoj i dalje je ograničen strukturnim izazovima – visokim lokalnim i državnim nametima, nedovoljnim obimom domaće proizvodnje, slabijom konkurentnošću u odnosu na uvoz i otežanim pristupom finansiranju.
„Uprkos tome, riječ je o sektoru sa značajnim potencijalom, posebno u kontekstu jačanja prehrambene sigurnosti, turizma i regionalnog plasmana“, dodala je Drakić.
S druge strane, industrijski sektori, posebno metalurgija, metaloprerađivačka industrija i energetski sektor, ostaju najranjiviji. Industrijska proizvodnja je smanjena, uz izražen pad u sektoru snabdijevanja električnom energijom prvenstveno zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i nepovoljnih hidroloških prilika.
„Metalurgija i metaloprerađivačka industrija nastavile su da funkcionišu u okvirima dugotrajnog zastoja. Sektor je dodatno opterećen nedostatkom kvalifikovane radne snage i slabom povezanošću obrazovnog sistema sa potrebama industrije, dok institucionalni okvir ne pruža dovoljnu podršku, koordinaciju i finansijske mehanizme“, kazala je Drakić.
Ona smatra da oporavak i održivi rast ovih ranjivih sektora zahtijevaju odlučne institucionalne mjere - jačanje industrijske politike, podsticaje za modernizaciju i inovacije, poboljšanje energetske efikasnosti, razvoj kadrovskih kapaciteta i olakšice u finansiranju.
„Samo kroz takav sveobuhvatan pristup moguće je povećati konkurentnost domaće proizvodnje, smanjiti uvoznu zavisnost i stvoriti održiv izvozni potencijal, čime bi se obezbijedila dugoročna otpornost crnogorske privrede“, saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, protekla godina je za crnogorske privrednike bila obilježena nizom dugotrajnih izazova, koji su značajno uticali na poslovanje i planove rasta.
Na osnovu ankete koju je PKCG realizovala tokom marta, poslovna zajednica je jasno identifikovala sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i dalje kao najozbiljnije prepreke.
„Iako postoje određene mjere za suzbijanje neformalne ekonomije, one se i dalje ne percipiraju kao dovoljno efikasne od strane formalnog sektora, što direktno utiče na konkurentnost i stabilnost privrednih subjekata“, rekla je Drakić.
Drugi ključni izazov je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji je dodatno pojačan migracijom kadrova i neusklađenošću obrazovnog sistema sa potrebama tržišta.
Ograničena dostupnost radne snage sa adekvatnim znanjima i vještinama direktno utiče na produktivnost, inovacije i sposobnost kompanija da odgovore na tržišne zahtjeve.
„Sve izvjesnije pridruživanje EU moglo bi dodatno produbiti ovaj problem, jer će rast standarda i prilagođavanje regulativi povećati potražnju za kvalifikovanim kadrom, što domaće tržište rada trenutno teško može zadovoljiti“, upozorila je Drakić.
Visoki fiskalni i parafiskalni nameti i dalje ostaju među vodećim barijerama poslovanja, iako su zabilježena poboljšanja u pojedinim oblastima. S druge strane, sve izraženiji postaje problem neadekvatnih zakonskih rješenja i njihove nedosljedne primjene, što je po prvi put ušlo među pet najčešće identifikovanih prepreka.&nbsp;
Drakić je saopštila da prethodna iskustva pokazuju da su sistemska rješenja, iako djelimično prisutna, i dalje nedovoljna da odgovore na složene izazove poslovanja.
Kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal.&nbsp;
„PKCG stoga ističe potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim institucionalnim pristupom, koji bi uključivao dalje smanjenje fiskalnog opterećenja, poboljšanje pravne sigurnosti, unapređenje administrativnih procedura i razvoj ljudskih resursa kao temelja za održiv rast“, naglasila je Drakić.
Na pitanje kako ocjenjuje odnos države i privrede u prošloj godini, Drakić je odgovorila da se on može ocijeniti kao funkcionalan i uglavnom konstruktivan, ali u određenim segmentima reaktivan.
Dijalog je bio prisutan i institucionalno uspostavljen kroz radne grupe, javne rasprave i kontakte sa resornim ministarstvima.
&nbsp;„Crnogorska privreda nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ono što se, međutim, s pravom očekuje jeste da se izazovi sagledavaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmatraju i da se, kroz otvorenu saradnju, gradi jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Iako je dijalog bio kontinuiran, Drakić smatra sa postoji prostor da on bude intenzivniji, sadržajniji i sistematičniji, posebno kada je riječ o ranom uključivanju privrede u proces kreiranja propisa.
U određenim oblastima saradnja je rezultirala konkretnim pomacima, dok su u drugim segmentima potrebni dodatni napori kako bi se preporuke privrede dosljednije i brže pretočile u praktična rješenja.&nbsp;
„Godina za nama pokazala je da postoji prostor i jasna osnova za dalje jačanje partnerstva države i privrede. Uz unapređenje kvaliteta dijaloga i njegovo dosljednije pretvaranje u konkretne politike i odluke, mogu se stvoriti stabilni uslovi za održiv ekonomski rast i jačanje konkurentnosti crnogorske privrede“, navela je Drakić.
Na pitanje koliko su evropske integracije i usklađivanje sa EU standardima uticale na poslovni ambijent, Drakić je odgovorila da evropske integracije i usklađivanje sa standardima EU imaju složen, ali suštinski pozitivan uticaj na poslovni ambijent u Crnoj Gori.
„Harmonizacija propisa sa pravnom tekovinom EU doprinosi stvaranju stabilnijeg, transparentnijeg i predvidljivijeg regulatornog okvira, jačanju pravne sigurnosti, unapređenju tržišne konkurencije i većem povjerenju domaćih i stranih investitora. U tom smislu, proces evropskih integracija otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom tržištu EU, mogućnost uključivanja u evropske lance vrijednosti, kao i korišćenje pretpristupnih fondova i programa podrške koji mogu značajno doprinijeti modernizaciji proizvodnje, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskih resursa“, poručila je Drakić.
Istovremeno, usklađivanje sa EU standardima nosi i značajne izazove, naročito za mala i srednja preduzeća.
Prema riječima Drakić, uvođenje novih tehničkih, ekoloških, administrativnih i digitalnih zahtjeva često podrazumijeva dodatne troškove, potrebu za sertifikacijom, ulaganja u opremu i obuku zaposlenih, kao i prilagođavanje poslovnih procesa.
„Povećana konkurencija sa tržišta EU dodatno pojačava pritisak na domaće kompanije, posebno one koje posluju pretežno na lokalnom tržištu i imaju ograničene finansijske i kadrovske kapacitete. Evropske integracije treba posmatrati kao proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, fazno uvođenje standarda i snažnu institucionalnu podršku privredi“, smatra Drakić.
Na pitanje koja bi bila njena poruka privrednicima, ali i mladima koji tek ulaze u svijet biznisa, Drakić je odgovorila da je početak nove godine prilika da se poruči da razvoj crnogorske ekonomije zavisi od hrabrosti da se mijenja, ali i odgovornosti u donošenju odluka.
“Privrednici treba da nastave da ulažu u unapređenje produktivnosti, inovacije i kvalitet, jer se dugoročna konkurentnost ne gradi kratkoročnim rješenjima, već stabilnim i održivim poslovnim modelima. U uslovima globalne neizvjesnosti, ključne vrijednosti postaju prilagodljivost, saradnja i strateško razmišljanje”, poručila je Drakić.
Mladima koji tek ulaze u svijet biznisa poručila je da ne čekaju idealne uslove, već da koriste znanje, tehnologije i podršku koja im je dostupna.
Preduzetništvo, kako je istakla, nosi rizik, ali i veliku priliku za lični i društveni napredak.&nbsp;
“Upornost, spremnost na učenje i otvorenost ka novim idejama danas su jednako važne kao i dobra poslovna ideja. Mladi ljudi, kroz inovativne i odgovorne biznise, mogu dati snažan doprinos modernizaciji ekonomije i stvaranju održivih radnih mjesta u Crnoj Gori”, zaključila je Drakić.

Tag: rukomet