<article>Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel predstaviće krajem novembra u Berlinu svoje memoare pod nazivom "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021.".Bivša čelnica njemačke konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) knjigu će predstaviti u Deutsches Theatreu 26. novembra, na dan izlaska knjige, saopšteno je iz pozorišta.Događaj će biti otvoren za javnost, a moderiraće ga novinarka Ana Vil. Merkel je svoje političke memoare napisala zajedno s dugogodišnjom političkom savjetnicom Bete Bauman. Prema izdavaču Kiepenheuer & Witsch, knjiga ima oko 700 stranica i biće objavljena u više od 30 zemalja.Merkel, koja sada ima 70 godina, nije se kandidovala na saveznim izborima 2021. nakon što je 16 godina bila njemačka kancelarka. Rođena u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, odrasla je u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, studirala fiziku i postala politički aktivna tokom razdoblja političkih previranja nakon pada Berlinskog zida.Izabrana je u njemački Bundestag 1990. i bila je ministarka za žene i omladinu, a kasnije i ministarka za životnu sredinu. Od 2000. do 2018. vodila je CDU, a to ju je mjesto dovelo do položaja kancelarke 2015.</article>

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel predstaviće krajem novembra u Berlinu svoje memoare pod nazivom "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021.".
Bivša čelnica njemačke konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) knjigu će predstaviti u Deutsches Theatreu 26. novembra, na dan izlaska knjige, saopšteno je iz pozorišta.
Događaj će biti otvoren za javnost, a moderiraće ga novinarka Ana Vil. 
Merkel je svoje političke memoare napisala zajedno s dugogodišnjom političkom savjetnicom Bete Bauman. Prema izdavaču Kiepenheuer &amp; Witsch, knjiga ima oko 700 stranica i biće objavljena u više od 30 zemalja.
Merkel, koja sada ima 70 godina, nije se kandidovala na saveznim izborima 2021. nakon što je 16 godina bila njemačka kancelarka. Rođena u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, odrasla je u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, studirala fiziku i postala politički aktivna tokom razdoblja političkih previranja nakon pada Berlinskog zida.
Izabrana je u njemački Bundestag 1990. i bila je ministarka za žene i omladinu, a kasnije i ministarka za životnu sredinu. Od 2000. do 2018. vodila je CDU, a to ju je mjesto dovelo do položaja kancelarke 2015.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Angela Merkel

memoari

Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021.

Svijet

Angela Merkel predstavlja političke memoare "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021."

Fudbaleri Petrovca i Budućnosti odigraće danas na stadionu "Mitar Mićo Goliš" odgođeni meč desetog kola Meridianbet Prve crnogorske lige (MPCFL). 
 
Biće to duel vodećih timova na tabeli. 
 
Budućnost je prvi međusobni duel na DG areni, na startu novog šampionata, dobila 2:1, a uoči gostovanja u Petrovcu ima šest bodova više. 
 
Lider šampionata u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario je 11 pobjeda, tri remija i dva poraza. 
 
Drugoplasirani Petrovac ima devet trijumfa, izgubio je četiri meča, dok su tri završena bez pobjednika. 
 
Utakmica na stadionu Mitar Mićo Goliš počeće u 16 sati.

Danas odgođeni duel Petrovca i Budućnosti

Prve utakmice četvrtfinala fudbalskog Kupa Crne Gore biće odigrane danas. 
 
Na DG areni sastaće se Podgorica i Dečić, dok će u Baru rivali biti Mornar i Bokelj. 
 
Obje utakmice počeće u 13 sati. U četvrtfinalu igra se samo jedan meč, a u slučaju neriješenog rezultata nakon isteka regularnog toka pobjednika će odlučivati jedanaesterci. 
 
Naknadno će biti određeni termini ostalih četvrtfinalnih duela, u kojima će igrati Petrovac i Rudar, odnosno Iskra i Budućnost.

Danas prvi mečevi četvrtfinala

Indeks povjerenja potrošača u američku ekonomiju poraslo je u novembru na 111,7 bodova, što je najveća vrijednost u posljednjih 16 mjeseci, objavila je njujorška organizacija Conference Board. 
 
- Optimizam duguje solidnom tržištu rada, usporavanju inflacije i rastu vrijednosti dionica nakon izborne pobjede Donalda Trampa - saopštio je Conference Board, prenosi SEEbiz. 
 
Indeks očekivanja za narednih šest mjeseci porastao je u novembru 0,4 boda na 92,3 boda, što je najviše od decembra 2021, dok je indeks trenutnih uslova porastao 4,8 bodova na 140,9 poena.

Povjerenje potrošača u SAD-u najviše u 16 mjeseci

Tim novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa razmatra nastavak direktnih razgovora sa sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong Unom, nadajući se da će novi diplomatski pritisak smanjiti rizik od oružanog sukoba, javlja Rojters pozivajući se na dva neimenovana izvora.
Nekoliko članova Trampovog tima primijetilo je da on sada direktno pristupa u namjeri da ponovo izgradi odnos koji je već uspostavio sa sjevernokorejskim liderom tokom svog prvog predsjedničkog mandata, navela su dva izvora Rojtersa upoznta sa materijom.
Prema tim izvorima, Tramp je rekao “da su diskusije o politici fluidne“ i “da nema konačnih odluka“.
Trampov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar.
Šta će Kim Džong Un zauzvrat ponuditi Trampu, nije jasno, a Sjevernokorejci su prethodne četiri godine ignorisali pozive predsjednika SAD Džozefa Bajdena da započne pregovore bez preduslova, dok je njihov predsjednik u ovom trenutku ohrabren proširenim raketnim arsenalom i mnogo bližim odnosima sa Rusijom, ocjenjuje Rojters.
Tokom svog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. godine, Tramp je održao tri sastanka sa Kim Džong Unom, u Singapuru, Hanoju i na granici između dvije Koreje, što je bilo prvi put da je aktuelni predsjednik SAD kročio na teritoriju Sjeverne Koreje.
Tadašnji diplomatski napori nisu dali konkretne rezultate, a SAD su pozvale Sjevernu Koreju da napusti svoj nuklearni program, dok je Kim zahtijevao potpuno ukidanje sankcija.

Trampov tim razmatra nastavak direktnih razgovora sa Kim Džong Unom

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Angela Merkel predstavlja političke memoare "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021."

Tagovi

Danas odgođeni duel Petrovca i Budućnosti

Danas prvi mečevi četvrtfinala

Povjerenje potrošača u SAD-u najviše u 16 mjeseci

Trampov tim razmatra nastavak direktnih razgovora sa Kim Džong Unom

PRATITE TVe UŽIVO