Njemačko-poljski državljanin uhapšen je u Njemačkoj zbog planiranja napada na njemačke političke ličnosti, saopštilo je danas njemačko savezno tužilaštvo.
Prema izvoru bliskom istrazi, muškarac je navodno ciljao bivše kancelare Olafa Šolca i Angelu Merkel. Vjeruje se da je osoba, identifikovana kao Martin S, pripadala mreži "Reichsbuerger" (Građani Rajha), dodali su isti izvori.
Taj zavjerenički pokret, uglavnom ekstremno desničarski, poriče legitimitet Savezne Republike Njemačke i umiješan je u nekoliko slučajeva zavjera za atentate i državne udare. Izvori bliski tom slučaju rekli su da počinilac izgleda kao "usamljena osoba" čije su glavne mete bili "bivši kancelari Olaf Šolc i Angela Merkel", prenose agencije.
Martin S. je uhapšen u ponedjeljak u Dortmundu, u zapadnom dijelu Njemačke, a u danas mu je sudija odredio pritvor, saopštilo je tužilaštvo. Prema istom izvoru, osoba je koristila dark veb od juna 2025. godine da bi pozivala na napade na političare, javne zvaničnike i istaknute ličnosti u njemačkom javnom životu. U tu svrhu je objavljivao imena potencijalnih meta, izricao "smrtne kazne" i širio uputstva za proizvodnju eksplozivnih naprava.
Takođe je tražio doprinose u kriptovalutama kako bi isplatio "nagradu" u slučaju obavljenog atentata. Tužilaštvo nije preciziralo da li je posjedovao oružje ili eksploziv da bi sproveo svoje prijetnje. Posljednjih godina, Njemačka je razbila nekoliko mreža teorija zavjere i krajnje desničarskih mreža, osumnjičenih za kovanje zavjere protiv institucija i lidera zemlje. Najizazovniji slučaj bio je razbijanje grupe optužene za planiranje puča i pripadnost mreži "Rajhsburger" u decembru 2022. godine.
Tri odvojena suđenja počela su u proleće 2024. godine, uključujući i suđenje vođi grupe, njemačkom aristokrati poznatom kao Henri XIII, princu Rojsu i bivšim elitnim vojnicima. U maju je vlada kancelara Fridriha Merca &nbsp;raspustila organizaciju "Kraljevina Njemačka", kolektiv "Rajhsburgera" koji su živeli van institucionalnih okvira i bili označeni kao "opasni ekstremisti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Njemačka: Uhapšen muškarac zbog planiranja napada na Šolca i Angelu Merkel

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.
Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.
U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.
Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.
Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.
- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.
- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.
- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.
Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.
Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.
- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.
„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.
<h2>Pad u nemilost</h2>
U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.
Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.
Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.
Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.
- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.
<h2>Sjeverni tok</h2>
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.
- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer Donald Tusk na Fejsbuku u utorak. 
Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.
- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.
Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.
Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.
- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.

1250x600

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

Knjiga "Sloboda" bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u prvoj sedmici prodaje već je zabilježila rezultate koji s pravom potvrđuju status jedne od najtraženijih knjiga u protekloj godini.
Prema informacijama kompanije Media Control, koja se bavi analizom prodaje knjiga u Njemačkoj, knjiga Angele Merkel u prvoj sedmici prodaje prodana je više od 200.000 primjeraka, što ju je svrstalo među najuspješnije knjige 2024. godine.
- Nijedna druga knjiga nije imala tako briljantan početak ove godine. Samo nekoliko dana nakon objavljivanja, Merkelina knjiga, koju je napisala u saradnji sa svojom savjetnicom Bete Bauman, poharala je liste bestselera 2024. godine - naveli su iz kompanije.
U knjizi "Sloboda. Sjećanja 1954 - 2021", bivša njemačka kancelarka se osvrće na svoj život, ali i na brojne detalje svoje bogate i višedecenijske političke karijere.
Memoari Angele Merkel privukli su naročito pažnju zbog djelova u kojima opisuje susrete i saradnju s brojnim političarima, a naročito je zanimljivo opisala svoje susrete s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Naročito se osvrnula na sastanak 2007. godine te je optužila Putina da je u salu doveo psa kako bi pokazao moć, s obzirom na to da je Angela Merkel ranije govorila kako se plaši pasa.
Ipak, s druge strane, Putin je rekao kako nije znao za taj podatak te se izvinio Merkel.
- Još jednom joj se obraćam putem medija i kažem: "Angela, oprosti mi, nisam želio da ti nanesem bol". Naprotiv, želio sam da stvorim povoljnu atmosferu za naš razgovor - dodao je Putin.

Bivša kancelarka dominira i nakon političke karijere: Memoari Angele Merkel oborili sve rekorde prodaje

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel napisala je autobiografiju u kojoj je ponovo potvrdila svoju odluku da odbije da se Ukrajini ponudi buduće članstvo u NATO na samitu 2008. uprkos kritikama da je takav potez možda spriječio Rusiju da napadne Ukrajinu.
U knjizi Merkel razmišlja o tome kako su se ta i druge odluke tokom njenih 16 godina na funkciji ponašale tokom vremena i podsjeća na svoje odnose s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Sloboda: Memoari 1954-2021 predstavljena je u Berlinu 26. novembra skoro tri godine nakon što je napustila funkciju i uoči promotivne turneje po većim evropskim gradovima i Sjedinjenim Državama.
Merkel (70), poznata po svom mirnom i stabilnom vodstvu, u knjizi ne prihvata krivicu za bilo koju od trenutnih tenzija u odnosima Zapada sa Rusijom.
Što se tiče samita NATO-a u Bukureštu 2008. godine, Merkel je napomenula da je obećanje da će se Ukrajina i Gruzija na kraju pridružiti zapadnom vojnom savezu predstavljalo "borbeni poklič" za ruskog lidera, dodajući da joj je kasnije rekao: "Nećete biti kancelarka zauvijek. I onda će oni postati članice NATO-a, a ja to želim da spriječim".
Šest godina kasnije Putin je pokrenuo rusku okupaciju i aneksiju ukrajinskog Krimskog poluostrva, a nakon toga uslijedila je invazija punog opsega na Ukrajinu u februaru 2022., koju je ruski predsjednik djelimično opravdao navodeći želje Kijeva za članstvom u NATO-u.
<h2>Rusija je "neizostavan geopolitički faktor"</h2>
Putin je uvijek bio na oprezu da se prema njemu ne postupa loše i učestvovao je u igrama moći, navodi se u knjizi.
Merkel je pisala o njegovoj sklonosti da tjera druge da čekaju i prisjeća se kako je, uprkos njenom strahu od pasa, dopustio svom crnom labradoru da bude u sobi tokom sastanka 2007. u Sočiju.
- Mogli biste sve ovo smatrati djetinjastim, vrijednim osude, mogli biste odmahivati glavom na to, ali to nije učinilo da Rusija nestane s karte. Rusija sa svojim nuklearnim arsenalom postoji i ostaje nezaobilazan geopolitički faktor - napisala je Merkel.
Opisuje i svoje iskustvo s Trampom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, rekavši da je on "o svemu prosuđivao iz perspektive investitora koji je bio prije nego što je ušao u politiku".
Ona piše da su "razgovarali na dva različita nivoa" na sastanku u Bijeloj kući u martu 2017. 
- Tramp na emotivnom nivou, ja na činjeničnom nivou - navela je Merkel.
<h2>Tramp "zaokupljen diktatorskim tendencijama"</h2>
Ona je dodala da Tramp, koji je 5. novembra osvojio drugi, ali neuzastopni mandat, nije dijelio njeno uverenje da bi saradnja mogla da koristi svima, već vjeruje da su sve zemlje jedna drugoj konkurencija.
- Nije vjerovao da se prosperitet svih može povećati kroz saradnju - piše ona o novoizabranom američkom predsjedniku, koji je "bio očaran političarima s autokratskim i diktatorskim tendencijama".

Merkel opravdava svoj stav o Ukrajini na samitu NATO-a 2008.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel predstaviće krajem novembra u Berlinu svoje memoare pod nazivom "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021.".
Bivša čelnica njemačke konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) knjigu će predstaviti u Deutsches Theatreu 26. novembra, na dan izlaska knjige, saopšteno je iz pozorišta.
Događaj će biti otvoren za javnost, a moderiraće ga novinarka Ana Vil. 
Merkel je svoje političke memoare napisala zajedno s dugogodišnjom političkom savjetnicom Bete Bauman. Prema izdavaču Kiepenheuer &amp; Witsch, knjiga ima oko 700 stranica i biće objavljena u više od 30 zemalja.
Merkel, koja sada ima 70 godina, nije se kandidovala na saveznim izborima 2021. nakon što je 16 godina bila njemačka kancelarka. Rođena u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, odrasla je u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, studirala fiziku i postala politički aktivna tokom razdoblja političkih previranja nakon pada Berlinskog zida.
Izabrana je u njemački Bundestag 1990. i bila je ministarka za žene i omladinu, a kasnije i ministarka za životnu sredinu. Od 2000. do 2018. vodila je CDU, a to ju je mjesto dovelo do položaja kancelarke 2015.

Angela Merkel predstavlja političke memoare "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021."

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: angela-merkel