Bivši predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi je proveo 20 dana u zatvoru prije nego što je pušten dok traje žalbeni proces, a sada je najavio da će o svom vremenu iza rešetaka objaviti i knjigu.
Memoari nazvani "Dnevnik zatvorenika" biće objavljeni 10. decembra, a ukupno će imati 216 stranica, kako je objavila izdavačka kuća Fayard.
Kako je Sarkozi iza rešetaka proveo samo 20 dana, svaki dan u zatvoru će opisivati na blizu 10 stranica, ako je suditi prema najavljenom broju stranica.
Takođe, kako su istakli francuski mediji, treba uzeti u obzir i činjenicu da je Sarkozi svoje vrijeme iza rešetaka provodio u svojevrsnom "elitnom" zatvoru, koji je po uslovima mnogo bolji od standarda ostalih ustanova ovog tipa u Francuskoj.
Inače, Sarkozi je osuđen za učešće u kriminalnom udruženju povezanim s primanjem nezakonitih donacija za kampanju od libijskog vođe Moamera Gadafija.
Ukupno je dobio pet godina zatvora, a na služenje kazne je otišao krajem septembra. Iz zatvora je izašao 10. novembra, a o njegovoj žalbi će se odlučivati u martu 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sarkozi najavio da će objaviti zatvorske memoare iako je iza rešetaka proveo samo 20 dana

Knjiga "Sloboda" bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u prvoj sedmici prodaje već je zabilježila rezultate koji s pravom potvrđuju status jedne od najtraženijih knjiga u protekloj godini.
Prema informacijama kompanije Media Control, koja se bavi analizom prodaje knjiga u Njemačkoj, knjiga Angele Merkel u prvoj sedmici prodaje prodana je više od 200.000 primjeraka, što ju je svrstalo među najuspješnije knjige 2024. godine.
- Nijedna druga knjiga nije imala tako briljantan početak ove godine. Samo nekoliko dana nakon objavljivanja, Merkelina knjiga, koju je napisala u saradnji sa svojom savjetnicom Bete Bauman, poharala je liste bestselera 2024. godine - naveli su iz kompanije.
U knjizi "Sloboda. Sjećanja 1954 - 2021", bivša njemačka kancelarka se osvrće na svoj život, ali i na brojne detalje svoje bogate i višedecenijske političke karijere.
Memoari Angele Merkel privukli su naročito pažnju zbog djelova u kojima opisuje susrete i saradnju s brojnim političarima, a naročito je zanimljivo opisala svoje susrete s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Naročito se osvrnula na sastanak 2007. godine te je optužila Putina da je u salu doveo psa kako bi pokazao moć, s obzirom na to da je Angela Merkel ranije govorila kako se plaši pasa.
Ipak, s druge strane, Putin je rekao kako nije znao za taj podatak te se izvinio Merkel.
- Još jednom joj se obraćam putem medija i kažem: "Angela, oprosti mi, nisam želio da ti nanesem bol". Naprotiv, želio sam da stvorim povoljnu atmosferu za naš razgovor - dodao je Putin.

Bivša kancelarka dominira i nakon političke karijere: Memoari Angele Merkel oborili sve rekorde prodaje

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel napisala je autobiografiju u kojoj je ponovo potvrdila svoju odluku da odbije da se Ukrajini ponudi buduće članstvo u NATO na samitu 2008. uprkos kritikama da je takav potez možda spriječio Rusiju da napadne Ukrajinu.
U knjizi Merkel razmišlja o tome kako su se ta i druge odluke tokom njenih 16 godina na funkciji ponašale tokom vremena i podsjeća na svoje odnose s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Sloboda: Memoari 1954-2021 predstavljena je u Berlinu 26. novembra skoro tri godine nakon što je napustila funkciju i uoči promotivne turneje po većim evropskim gradovima i Sjedinjenim Državama.
Merkel (70), poznata po svom mirnom i stabilnom vodstvu, u knjizi ne prihvata krivicu za bilo koju od trenutnih tenzija u odnosima Zapada sa Rusijom.
Što se tiče samita NATO-a u Bukureštu 2008. godine, Merkel je napomenula da je obećanje da će se Ukrajina i Gruzija na kraju pridružiti zapadnom vojnom savezu predstavljalo "borbeni poklič" za ruskog lidera, dodajući da joj je kasnije rekao: "Nećete biti kancelarka zauvijek. I onda će oni postati članice NATO-a, a ja to želim da spriječim".
Šest godina kasnije Putin je pokrenuo rusku okupaciju i aneksiju ukrajinskog Krimskog poluostrva, a nakon toga uslijedila je invazija punog opsega na Ukrajinu u februaru 2022., koju je ruski predsjednik djelimično opravdao navodeći želje Kijeva za članstvom u NATO-u.
<h2>Rusija je "neizostavan geopolitički faktor"</h2>
Putin je uvijek bio na oprezu da se prema njemu ne postupa loše i učestvovao je u igrama moći, navodi se u knjizi.
Merkel je pisala o njegovoj sklonosti da tjera druge da čekaju i prisjeća se kako je, uprkos njenom strahu od pasa, dopustio svom crnom labradoru da bude u sobi tokom sastanka 2007. u Sočiju.
- Mogli biste sve ovo smatrati djetinjastim, vrijednim osude, mogli biste odmahivati glavom na to, ali to nije učinilo da Rusija nestane s karte. Rusija sa svojim nuklearnim arsenalom postoji i ostaje nezaobilazan geopolitički faktor - napisala je Merkel.
Opisuje i svoje iskustvo s Trampom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, rekavši da je on "o svemu prosuđivao iz perspektive investitora koji je bio prije nego što je ušao u politiku".
Ona piše da su "razgovarali na dva različita nivoa" na sastanku u Bijeloj kući u martu 2017. 
- Tramp na emotivnom nivou, ja na činjeničnom nivou - navela je Merkel.
<h2>Tramp "zaokupljen diktatorskim tendencijama"</h2>
Ona je dodala da Tramp, koji je 5. novembra osvojio drugi, ali neuzastopni mandat, nije dijelio njeno uverenje da bi saradnja mogla da koristi svima, već vjeruje da su sve zemlje jedna drugoj konkurencija.
- Nije vjerovao da se prosperitet svih može povećati kroz saradnju - piše ona o novoizabranom američkom predsjedniku, koji je "bio očaran političarima s autokratskim i diktatorskim tendencijama".

Merkel opravdava svoj stav o Ukrajini na samitu NATO-a 2008.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel predstaviće krajem novembra u Berlinu svoje memoare pod nazivom "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021.".
Bivša čelnica njemačke konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) knjigu će predstaviti u Deutsches Theatreu 26. novembra, na dan izlaska knjige, saopšteno je iz pozorišta.
Događaj će biti otvoren za javnost, a moderiraće ga novinarka Ana Vil. 
Merkel je svoje političke memoare napisala zajedno s dugogodišnjom političkom savjetnicom Bete Bauman. Prema izdavaču Kiepenheuer &amp; Witsch, knjiga ima oko 700 stranica i biće objavljena u više od 30 zemalja.
Merkel, koja sada ima 70 godina, nije se kandidovala na saveznim izborima 2021. nakon što je 16 godina bila njemačka kancelarka. Rođena u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, odrasla je u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, studirala fiziku i postala politički aktivna tokom razdoblja političkih previranja nakon pada Berlinskog zida.
Izabrana je u njemački Bundestag 1990. i bila je ministarka za žene i omladinu, a kasnije i ministarka za životnu sredinu. Od 2000. do 2018. vodila je CDU, a to ju je mjesto dovelo do položaja kancelarke 2015.

Angela Merkel predstavlja političke memoare "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021."

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Tag: memoari