Balkan se suočava s novom nesigurnošću usred rata između SAD‑a i Irana

„Stižemo uskoro“ i „Dali smo vam naša upozorenja“ – neke su od poruka objavljenih na engleskom jeziku 9. i 10. marta na Telegram kanalu pod nazivom „HomeLand Justice“.

Ovaj kanal predstavlja grupu koja je od 2022. godine preuzela odgovornost za više sajber-napada na institucije u Albaniji.

Najnoviji napad dogodio se u utorak, a meta je bila elektronska pošta Skupštine Albanije.

Albanski zakonodavni organ potvrdio je napad, navodeći da je imao za cilj „brisanje podataka i kompromitovanje pojedinih internih sistema“.

Nakon toga je Nacionalna agencija za sajber-bezbjednost (AKSK) saopštila da je formirala radnu grupu „za analizu slučaja“, dodajući da su timovi na terenu gdje sprovode tehničku analizu i preduzimaju potrebne mjere u vezi sa situacijom.

Do sada AKSK nije objavila dodatne detalje o napadu niti tačan obim nastale štete.

U međuvremenu, Skupština Albanije saopštila je da njihovi tehnički timovi rade na „obnavljanju izbrisanih podataka na korisničkim nalozima“.

Šta se zna o grupi „HomeLand Justice“?

Prema analizi američkog tehnološkog giganta Microsoft, grupa „HomeLand Justice“ povezana je s iranskom vladom.

U objavama na Telegramu, hakerska grupa navodi da se napadi na albanske institucije izvode kao kazna zbog odluke te države da pruži utočište iranskoj opozicionoj grupi Mojahedin-e-Khalq (MEK), poznatoj i kao Narodna mudžahedinska organizacija Irana.

- Kada podržavate teroriste, morate znati da ćete platiti cijenu za to, u svakom pogledu - navodi se u jednoj od objava grupe od 10. marta.

U drugim porukama grupa optužuje albanske političare da slijede „naredbe Amerikanaca“, uz upozorenje da je ovaj napad „samo vrh ledenog brijega“.

Dana 28. februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli napade na Iran, premijer Albanije Edi Rama podržao je američko-izraelsku operaciju, navodeći da se država kojom upravlja već direktno suočila s „barbarskim licem režima u Teheranu kroz njegove sajber-agresije“.

Stručnjaci za bezbjednost podijeljeni su oko pitanja da li prisustvo MEK-a u Albaniji povećava rizik ili nema značajan uticaj na moguće napade Irana nakon početka rata sa SAD-om.

Nakon izbijanja sukoba, međunarodni bezbjednosni analitičari upozorili su da eskalacija tenzija između SAD-a i Irana povećava rizik od mogućih terorističkih napada ili tajnih operacija izvan tradicionalnih zona sukoba.

Prema analizi američkog magazina The Atlantic, Iran je kroz istoriju koristio različite mreže i metode za osvetu protivnicima, posebno kada se suočavao s velikim političkim ili vojnim pritiscima, uključujući operacije koje potiču izvan njegove teritorije.

Istovremeno, izvještaji lista The New York Times naglašavaju da američke obavještajne agencije prate mogućnost da bi Teheran mogao aktivirati savezničke grupe u različitim regionima kako bi napao američke interese ili interese njihovih saveznika.

Koliki je stvarni rizik za Albaniju i Kosovo?

Iako Albanija ima istoriju zategnutih odnosa s Iranom, stručnjaci za bezbjednost smatraju da nakon početka rata između SAD-a i Irana postoji određeni rizik i za druge zemlje.

Stručnjak za bezbjednost iz Kosovskog centra za studije bezbjednosti (QKSS) Mentor Vrajoli ističe da trenutna situacija zahtijeva ozbiljniju institucionalnu pripremu, imajući u vidu način na koji je Iran godinama djelovao izvan svoje teritorije.

- Poznato je širom svijeta da Iran decenijama djeluje podstičući uticajne ćelije izvan zemlje, koje imaju za cilj nanošenje štete interesima zapadnih država - kaže on.

Prema Vrajoliju, potencijalni rizik za Kosovo i Albaniju povezan je i s njihovom jasnom političkom i strateškom orijentacijom prema zapadnim saveznicima.

On naglašava da bi zbog otvorene podrške američkim i evropskim interesima obje zemlje mogle biti posmatrane kao potencijalne mete indirektnih neprijateljskih djelovanja.

Ipak, smatra da direktan iranski uticaj na Kosovu i u Albaniji nije naročito izražen.

- U tim zemljama vjerski uticaj uglavnom dolazi od drugih aktera - objašnjava Vrajoli, dodajući da su vjerske zajednice u regionu većinom povezane sa sunitskom tradicijom, te uticajima iz Turske i drugih država, a ne sa šiitskim strujama koje se u većoj mjeri povezuju s Iranom.

Međutim, rizik se ne može potpuno isključiti. Vrajoli upozorava da i izolovani incidenti mogu imati ozbiljne posljedice.

- Jedan jedini incident može izazvati veliku štetu, zato budnost mora biti na visokom nivou kako bi se spriječio svaki mogući scenario - kaže on.

On dodaje da sajber-napadi ostaju jedna od najrealnijih prijetnji, podsjećajući da je Iran takve napade izvodio i u periodima kada nije bilo otvorenog konflikta.

Zbog toga, smatra Vrajoli, institucije Albanije i Kosova moraju biti spremne i adekvatno „zaštićene“ od prijetnji u digitalnom prostoru.

Šta preduzima Kosovo?

Samo dan nakon početka rata u Iranu, na Kosovu je održana vanredna sjednica Savjeta za bezbjednost, sazvana na inicijativu premijera Albina Kurtija.

U saopštenju se navodi da je šef kosovske izvršne vlasti „ponovo naglasio jasan stav institucija Republike Kosovo da ostaju nepokolebljivo uz naše prijatelje i strateške saveznike, posebno uz Sjedinjene Američke Države, u naporima za očuvanje međunarodnog mira, bezbjednosti i stabilnosti“.

Iako je premijer istakao da Kosovo pažljivo prati moguće implikacije po zemlju i region, Kosovska policija nije odgovorila na pitanja Radija Slobodna Evropa o tome da li sprovodi poseban plan zaštite nakon ove situacije, niti da li je zabilježen ijedan incident povezan s njom.

Ranije ni Vlada Kosova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, niti Predsjedništvo nijesu odgovorili na upite o mogućim implikacijama ili konkretnim mjerama koje bi mogle biti preduzete.