NATO posvećuje veliku pažnju regionu Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu zabrinjavajuće trendove posljednjih godina, rekao je zvaničnik NATO-a, ističući da za stabilnost regiona veliku odgovornost snose lokalni lideri.
U razgovoru sa novinarima sa Zapadnog Balkana u Briselu, zvaničnik je rekao da Zapadni Balkan ima stratešku važnost i da NATO ostaje čvrsto posvećen dugoročnoj stabilnosti, te da „neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum u regionu“.
- Vidimo neke zabrinjavajuće trendove u regionu, posebno posljednjih nekoliko godina, što zahtijeva pažljivo praćenje razvoja situacije - rekao je zvaničnik, podsjetivši da su incidenti na Kosovu 2023. godine izazvali veliku zabrinutost među saveznicima, jer to ne utiče samo na Kosovo, već ima potencijal da izazove šire posljedice.
Pored toga, zvaničnik je ukazao i na druge zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, kao što su dezinformacione kampanje, hibridne prijetnje, političke tenzije, retorika koja izaziva podjele i nepostojanje napretka u dijalogu Srbije i Kosova.
- Ne vidimo potencijal za eskalaciju, bar ne u ovom trenutku, ali vidimo mnogo razloga da ostanemo oprezni i angažovani i da nastavimo da pažljivo pratimo situaciju, što NATO čini i nastaviće to da radi - kazao je zvaničnik.
On je rekao da ono što se dešava u regionu ne dešava se u vakuumu.
- Region takođe nije imun na spoljašnje trendove i prijetnje, a ovaj region je možda još ranjiviji zbog političke i bezbjednosne osjetljivosti, zbog čega vjerujemo da NATO, kao stabilizujući akter, i drugi međunarodni igrači imaju razloga da budu oprezniji i angažovaniji - kazao je zvaničnik.
NATO zajedno sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom podržava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali to ne mogu da postignu sami, istakao je zvaničnik i dodao da je ogromna odgovornost na lokalnim liderima.
- Lokalni političari i lideri imaju odgovornost za održavanje stabilnosti u svojim zemljama i zato pozivamo lidere u BiH, Srbiji i na Kosovu da se konstruktivno angažuju kako bi se postigao prosperitet, trajni mir, stabilnost i napredak u reformama i procesima integracija - rekao je zvaničnik novinarima uoči sastanka ministara odbrane članica NATO-a, 12. februara.
Zvaničnik je naveo da je Srbija važan partner NATO-a za regionalnu stabilnost i da je jačanje odnosa u obostranom interesu, ponovo ističući da zapadni vojni savez traži punu odgovornost za napad na pripadnike KFOR-a u maju 2023. godine u Zvečanu i sukobe u selu Banjska u septembru iste godine.
On je rekao da postoje redovni kontakti generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući i pitanja incidenata na Kosovu.
Kako je podsjetio, poslije 2023. godine povećan je broj pripadnika KFOR-a za 1.000 vojnika, ali se zbog poboljšane bezbjednosne situacije broj trupa ponovo postepeno smanjuje na nivo prije 2023. godine.
KFOR trenutno ima više od 4.600 pripadnika iz 33 zemlje i daje „opipljiv doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je zvaničnik.
Ipak, kako je istakao, jasno je da rješenje „nije vojno rješenje, već kroz politički dijalog“, i NATO zato podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i nada se da će uskoro biti postignut određeni napredak, jer je to od ključne važnosti za dugotrajnu stabilnost u regionu.
- Nije samo na međunarodnoj zajednici, već na akterima u regionu da preduzmu neophodne korake i postignu kompromis u cilju trajnog rješenja - kazao je zvaničnik.
NATO je otvoren da dalje širi partnerstvo sa Srbijom, zasnovano na međusobnom povjerenju i poštovanju zajedničkih vrijednosti, rekao je zvaničnik i dodao da postoje mogućnosti za unapređenje saradnje u okviru Partnerstva za mir ove godine, kada se obilježava 20 godina tog partnerstva.
NATO takođe podržava naučne projekte institucija u zemljama regiona u oblasti bezbjednosti, u okviru programa Nauka za mir i bezbjednost, u kojem Srbija učestvuje sa 11 projekata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zvaničnik NATO: Zabrinjavajući trendovi na Z. Balkanu zahtijevaju pažljivo praćenje situacije

Kako velike kineske investicije privlače pažnju širom Evrope, Peking se okreće tišem obliku uticaja na Balkanu: stipendijama, univerzitetskim razmjenama i mladim studentima koji dijele svoje živote u Kini sa publikom kod kuće. Ovo uključuje mogućnosti studiranja uz finansiranje Kina, a nudi besplatne školarine, stipendije i pristup univerzitetima koji se brzo razvijaju. Mnogi od tih studenata su takođe podijelili svoja iskustva na društvenim mrežama gdje su pridobili značajan broj pratilaca, dok su drugi predstavljeni u zvaničnim kineskim medijima ili institucijama. - Prijavila sam se (na kurs kineskog) iz zabave, jer je to bio novi jezik koji nikada ranije nisam učila. Da me je neko pitao prije tri godine, rekla bih da je Kina zatvorena, komunistička zemlja, ali sada se moj stav potpuno promijenio- rekla je za Radio Slobodna Evropa Era Kernaja, 24-godišnjakinja iz sjeverne Albanije koja sada studira računarske nauke na Univerzitetu nauke i tehnologije Kunming u kineskoj provinciji Junan. . Dok je Peking najpoznatiji u regionu po infrastrukturnim projektima, kreditima i tehnološkim partnerstvima vrijednim milijarde dolara, obrazovanje se pojavilo kao mirniji kanal gdje Kina oblikuje percepcije o sebi. To je posebno tačno među mlađim generacijama, koje su, prema anketama, otvorenije za prikazivanje Pekinga kao dobroćudne i odgovorne svjetske sile. - Željela sam da promijenim mišljenje koje Albanci imaju o Kini i da im kažem da ne vjeruju svemu što vide- rekla je Kernaja, koja je otkako 2023. živi u Kini počela da objavljuje svoje iskustvo na TikTok nalogu i sada ima više od 8.000 pratilaca. Za Peking, kažu analitičari, ovi programi služe dugoročnoj svrsi: njegovanju ličnih mreža, povoljnih narativa i budućih profesionalaca koji su proživjeli iskustvo Kine i spremni su da ga podijele kod kuće. Ovo guranje meke moći predstavlja važan dodatak rastućem političkom i ekonomskom uticaju na Balkanu i moglo bi da kreira prijemčiviju publiku za napore Kine da proširi svoj ekonomski domet i potvrdi svoje interese. - Peking je zainteresovan da dovede što više međunarodnih studenata i naučnika u Kinu. Pokušava da se pozicionira kao neko ko podstiče razvoj i prisustvo u Evropi je veoma važan aspekt njihovog globalnog dometa- rekao je za RSE Stefan Vladisavljev, stručnjak za ulogu Pekinga na Balkanu u Fondaciji BFPE smještenoj u Beogradu. <h2>Neočekivani doseg kineske meke moći</h2> Kernajino iskustvo odražava veći trend koji se odvija širom Balkana, gdje su kineske mogućnosti obrazovanja čak izazvale interesovanje u zemljama poput Albanije i Kosova koje ostaju snažno prozapadne u svojoj političkoj orijentaciji zbog istorijske podrške Amerike njihovoj državnosti i demokratiji. Albanija i Kosovo, povezani zajedničkim političkim, jezičkim i kulturnim vezama, nisu očekivana mjesta za kineski prodor na Balkan. Regionalni uticaj Pekinga se generalno proširio iz Srbije, gdje je Beograd privukao milijarde dolara investicija i stvorio duboke političke veze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204140212_8d4652c0b48c23dd9cc582cfba8f345ad5bb1dd09d8eca240bd0192bb23d5b0e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204140212_8d4652c0b48c23dd9cc582cfba8f345ad5bb1dd09d8eca240bd0192bb23d5b0e" data-rendition-name="original" width="677" height="681" loading="lazy" alt="mapa Kina "></figure>  Srbija se ističe kao najnapredniji obrazovni partner Kine u regionu, domaćin tri Konfučijeva instituta i podržava nastavu kineskog jezika u desetinama škola. U svojoj 20-godišnjoj istoriji u Srbiji, broj polaznika je porastao sa nekoliko desetina na nekoliko stotina godišnje, a saradnja u oblasti obrazovanja je podstaknula nekoliko novih bilateralnih sporazuma potpisanih 2018. godine. - Ako Kina ima uporište na Zapadnom Balkanu, ona takođe ima uporište u Evropi- rekao je Vladisavljev. Ali kineska meka moć, uglavnom kroz obrazovne programe i širenje na društvenim mrežama, takođe ima neke rane uspjehe u drugim dijelovima regiona. Konfučijev institut u Albaniji, gdje je Kernaja naučila kineski jezik i dobila smjernice za prijavu za stipendiju, jedan je od najvidljivijih kanala za obrazovnu razmjenu unutar Univerziteta u Tirani. Opisuje se kao "nevladin, neprofitni obrazovni institut" koji je zajednički domaćin sa Pekinškim univerzitetom za strane studije, nudi nastavu kineskog jezika i kulturne programe. Takođe nudi stipendije i pomaže studentima da se prijave na različitim nivoima, uključujući pojedinačne univerzitete ili na saveznom i nacionalnom nivou unutar Kine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204140212_87099082156d7d385dfd32b169b06498c9592496f992c43ec5c6825b36f6573c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204140212_87099082156d7d385dfd32b169b06498c9592496f992c43ec5c6825b36f6573c" data-rendition-name="original" width="678" height="451" loading="lazy" alt="Kina uticaj"><figcaption>Era Kernaja (desno), dvadesetčetvorogodišnjakinja iz sjeverne Albanije, sada studira računarstvo na Univerzitetu nauke i tehnologije u Kunmingu.(Photo: Courtesy Image RSE)</figcaption></figure>  Osim na Kosovu, ovi instituti postoje svuda na Zapadnom Balkanu, čiju nezavisnost Kina ne priznaje i kao rezultat toga nema formalno zastupništvo iz Pekinga. Konfučijevi instituti su pod sve većim nadzorom širom Evrope i drugdje, a nekoliko vlada ih je zatvorilo zbog zabrinutosti oko akademskih sloboda i političkog uticaja. Ali širom većeg dijela Balkana, mladi ljudi ih sve više vide kao vrijedne odskočne daske za širenje ekonomskih i obrazovnih mogućnosti. Stručnjaci koji prate kineski angažman u regionu kažu da lične priče i iskustva lokalnih studenata koji studiraju u Kini imaju uticaj i čini se da prate priručnik kopiran iz drugih zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države. - Kina uči lekcije od zemlje koja je najbolje koristila meku moć: Sjedinjene Države- rekao je Vladisavljev. <h2>Stipendije, razmjene i ograničen trag na papiru</h2> Kineski obrazovni doseg na Balkanu izgrađen je na mozaiku programa: stipendije kineske vlade, grantovi povezani sa Konfučijevim institutom, sporazumi na univerzitetskom nivou i kratkoročni kursevi. Pošto se programi značajno razlikuju po zemljama i godinama i pošto kineske i lokalne balkanske institucije ne objavljuju sveobuhvatne podatke, ne postoji jasan javni registar koji pokazuje koliko je balkanskih studenata studiralo u Kini tokom godina. RSE je otkrio da se nekoliko albanskih studenata koji studiraju u Kini takođe pojavilo u kineskim državnim medijima, uključujući albansku filijalu Kineskog međunarodnog radija (CRI), koja je pod okriljem glavnog kineskog državnog emitera, CGTN, gdje su podijelili pozitivne izvještaje o svojim iskustvima. Istraživanja javnog mnjenja u Albaniji, uključujući Albanski bezbjednosni barometar, pokazuju da stavovi o Kini ostaju uglavnom neutralni, iako su se pozitivne percepcije blago povećale posljednjih godina. U međuvremenu, uprkos nedostatku institucionalne saradnje na Kosovu, pojedinačni studenti, često iz dijaspore raširene po Evropi i Sjevernoj Americi, i dalje pronalaze put do Kine i dijele svoja iskustva sa mladima u zemlji. Vlera Keljmendi, studentkinja rođena na Kosovu koja je emigrirala u Norvešku, rekla je- lokalnoj televiziji ATV u intervjuu 2025. godine da je izabrala Kinu iz radoznalosti, opisujući veoma pozitivno iskustvo. Keljmendi, koja je odbila da razgovara sa RSE, dokumentuje svoj život u Kini na svom javnom TikTok nalogu sa više od 16.000 pratilaca, dopirući do publike na Kosovu gde je javno mnjenje prema Kini i dalje uglavnom negativno. Iako na Kosovu ne postoje zvanični kursevi kineskog jezika, zvaničnici Konfučijevog instituta u Tirani rekli su da su primijetili da interesovanje studenata na Kosovu raste. "Voljeli bismo da vidimo studente sa Kosova kako uče kineski. Potrudićemo se da im stvorimo mogućnosti ako budu voljni- rekao je za RSE Ženg Baoguo, direktor Konfučijevog instituta u Tirani. <h2>Kada studiranje u inostranstvu postane širenje digitalnim putevima</h2> Na manje od dva sata od Kosova, Kadir Ismajli, 26-godišnji student iz Sjeverne Makedonije, imao je mnogo lakši put do Kine. Iako je prvobitno želio da studira negdje drugdje, ovaj student albanskog porijekla je rekao da je dobio kinesku državnu stipendiju za master studije u provinciji Junan uz pomoć svoje ambasade. Kao i drugi, Ismajli je izgradio pratioce na TikToku od preko 31.000, gdje objavljuje o svom životu u Kini. - Pokrenuo sam TikTok zbog posla, ali kada tamo vidim nešto zanimljivo, objavim to. Kod kuće ljudi mi kažu da nisu znali kakva je Kina zaista- rekao je. Tokom posljednje decenije, oko 100 makedonskih studenata studiralo je u Kini kroz jezičke i kompletne studijske programe. Studija o kineskom uticaju u Sjevernoj Makedoniji koju je sproveo skopski Estima otkrila je da je "percepcija ugleda Kine u Sjevernoj Makedoniji pomiješana slika koja ima tendenciju da bude pozitivnija među ljudima koji su imali direktno iskustvo i interakciju sa Kinom i kineskim zainteresovanim stranama". Prema podacima Estime, broj kineskih stipendija za studente iz Sjeverne Makedonije je u porastu od 2005. godine. Obrazovni programi na kineskom jeziku takođe prodiru i dalje. Crna Gora ima Konfučijev institut od 2015. godine i poslala je više od 100 studenata u Kinu tokom tog perioda, prema izvještaju centra za analizu evropske politike. U Bosni i Hercegovini postoji formalni sporazum o razmjeni obrazovnih programa sa Kinom i programi koje finansira Kina nastavljaju da rastu, posebno preko Univerziteta u Istočnom Sarajevu, gdje je više od 170 studenata učestvovalo u programima razmjene sa sjedištem u Kini. Među tom grupom mladih je Ana Jašarević, 23-godišnjakinja koja je studirala na odsjeku za kineski jezik Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Prošlu godinu je provela na Univerzitetu u Vuhanu sa nekoliko drugih kolega sa fakulteta. - Kada smo stigli, bio je to mali kulturni šok jer je potpuno drugačije- rekla je. Nakon što je diplomirala, sada kaže da planira da upiše master studije u Kini. - Svidjelo mi se tamo, iako razumijem da se mnogim ljudima ne sviđa način na koji funkcionišu. Bila sam u mnogim gradovima, obišla zemlju i svuda sam se osjećala sigurno- rekla je. <h6>*Saradnja na tekstu: Mila Manojlović, Marija Augustinović-Stojak i Petar Klinčarski</h6>

Od učionica do TikToka, pritisak kineske meke moći širi se na Balkanu

Predstavnici ministarstava saobraćaja Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije razgovaraće danas sa predstavnicima Evropske komisije u pokušaju da se riješi ograničen boravak profesionalnih vozača kamiona u 29 zemalja Šengen zone.
U radnim timovima ministarstava na video sastanku će učestvovati i predstavnici prevoznika.
Vlasnik transportne firme Unitrag Pižon, Dušan Nikolić rekao je ageniciji Beta da neke evropske zemlje i dalje hapse i deportuju vozače nakon prekida njihovog protesta blokadom teretnih graničnih prelaza, koji je protekle nedjelje trajao četiri dana.
On je naveo da, uprkos najavi EK da se mijenja vizna strategija za profesionale vozače i još neka zanimanja, nije jasno kada će ona biti donijeta i primijenjena i da li će morati da na nju saglasnost da svih 29 zemalja Šengenskog prostora.
- Traži se rješenje koje će se primjenjivati na dužinu boravka profesionalnih vozača kamiona za prevoz tereta i do pune implementacije viznog režima koji je najavila EK- rekao je Nikolić.
Dodao je da je prijedlog prevoznika da profesionalni vozači dobiju elektronsku viznu karticu na najmanje godinu dana koja će im omogućiti registraciju ulaska i izlaska iz 29 zemalja Šengenskog sporazuma
Udruženja vozača četiri balkanske zemlje nekoliko godina bezuspješno su pokušavali da riješe problem ograničenog boravka u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci jer se očekivalo da će eskalirati nakon uvođenja elektronske registracije na graničnim prelazima, koja je stroga za razliku od kontrole preko pečata u pasošima.
Nikolić je rekao da EK prije protesta nije željela da razgovara o rješenju problema, uvođenjem viza. Elektronska kontrola poštovanja pravila Ulaz/Izlaz – 90/180 (EES) uvedena je u oktobru 2025. godine, a do 10. aprila 2026. godine je probni period primjene.
Profesionalnim vozačima je strogom primjenom EES prepolovljeno radno vrijeme u toku jedne godine jer su izjednačeni sa turistima. EU je primenu EES pooštrila zbog sprečavanja ulazaka migranata u te zemlje.

Prevoznici iz Crne Gore, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije sa EK pregovaraju o vizama za boravak u državama Šengena

Slovačka podržava proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan, ali insistira da proces bude pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate, bez dvostrukih standarda, kazala je ambasadorka te države u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova.
Ponomarenkova je, u intervjuu Agenciji MINA, kazala da se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat, ističući da se kredibilitet procesa proširenja EU gradi onda kada se uspjeh u reformama istinski nagrađuje napretkom u pregovorima.
Ona je podsjetila da je Slovačka među dugogodišnjim i posvećenim zagovornicima proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Proširenje EU predstavlja ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope. Istovremeno, ono podstiče reforme u zemljama kandidatima - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, u Slovačkoj vjeruju da su države Zapadnog Balkana prirodno bliske evropskom prostoru, a među njima se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat.
- U isto vrijeme, Slovačka dosljedno naglašava da proces mora biti pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate. Protivimo se „dvostrukim standardima“ i različitim pristupima prema pojedinim kandidatima - rekla je Ponomarenkova.
Ona je podsjetila da je to nedavno ponovo istakao i slovački premijer Robert Fico, koji je na samitu Zapadnog Balkana, u decembru prošle godine u Briselu, istakao protivljanje nejednakom postupanju.
- Kredibilitet procesa proširenja gradi se upravo onda kada se uspjeh u reformama istinski „nagrađuje“ napretkom u pregovorima - naglasila je Ponomarenkova.
Upitana da li smatra da je cilj Crne Gore da postane članica do 2028. godine realan, Ponomarenkova je kazala da je taj cilj ambiciozan, ali i ostvariv ukoliko se zadrži tempo reformi u državi.&nbsp;
Prema njenim riječima, zatvaranje još pet poglavlja u decembru može se smatrati pozitivnim signalom konkretnog napretka, dok će ova godina biti ključna da se pokaže da se rezultati mogu postići kada postoji dovoljno političke volje.&nbsp;
- U tom kontekstu, želim da istaknem efikasnu saradnju unutar cjelokupnog političkog spektra, kao i napore koje Vlada ulaže u proces integracija - kazala je Ponomarenkova.
Govoreći o spremnosti EU za proširenje, ona je rekla da je sve jasnije da proširenje ima geopolitičku i bezbjednosnu dimenziju.&nbsp;
- Istovremeno, EU mora unapređivati sopstvenu spremnost – kapacitete, odlučivanje i unutrašnje reforme. Oba procesa moraju se odvijati paralelno: reforme u zemlji kandidatu i spremnost unutar Unije, kako bi ishod bio održiv i vjerodostojan - kazala je Ponomarenkova.
Na pitanje šta vidi kao ključne izazove u procesu evropskih integracija Crne Gore, Ponomarenkova je odgovorila da se oni i dalje ogledaju u vjerodostojnoj primjeni vladavine prava i postizanju opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.&nbsp;
- To znači jačanje kapaciteta i stabilnosti ključnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija, povećanje integriteta sistema i obezbjeđivanje da se reforme pretoče u vidljive rezultate, kao što su efikasnije istrage, kvalitetne sudske odluke i rast povjerenja javnosti - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Uporedo sa tim, kako je istakla, ponavljaju se i praktični zadaci unutrašnje bezbjednosti: efikasnija borba protiv pranja novca, jače upravljanje granicama, savremeni informacioni sistemi i dalje usklađivanje sa politikama EU tamo gdje je potrebno.&nbsp;
- U ovoj fazi presudna je dosljedna primjena reformi, što znači njihovo održavanje tokom vremena i isporučivanje konkretnih rezultata - kazala je Ponomarenkova.
Ona smatra da evropska perspektiva ostaje i najbolji okvir za održavanje stabilnosti i dobrih odnosa na Zapadnom Balkanu.
Prema njenim riječima, od suštinskog značaja je stabilnost zasnovana na reformama, snažnoj regionalnoj saradnji i sposobnosti da se osjetljiva pitanja rješavaju na način koji smanjuje tenzije.&nbsp;
- Evropska perspektiva ostaje najjači okvir koji daje smjer, motiviše reforme i podržava praktičnu saradnju. Važno je da taj proces ostane vjerodostojan i pravedan - naglasila je Ponomarenkova.
Slovačka zainteresovana za ponovno uspostavljanje avio-linije između Podgorice i Bratislave.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Slovačke, Ponomarenkova je ocijenila da su oni prijateljski, stabilni i bez otvorenih pitanja, ali je ukazala i na činjenicu da investiciona i ekonomska saradnja dugoročno zaostaju za političkom
- Naša saradnja je od samog početka, od „ponovnog rođenja Crne Gore“ 2006. godine, bila zasnovana na veoma pozitivnim osnovama - kazala je Ponomarenkova, dodajući da je Slovačka Crnu Goru podržala u transatlantskim naporima i da nastavlja da podržava u evropskim težnjama.
Najbolja prilika, ali i izazov, za dalje jačanje bilateralnih odnosa dvije države Ponomarenkova vidi u mogućnosti da se snažni politički odnosi pretoče u opipljive rezultate, posebno u oblasti privrede.
- Postoji značajan prostor za ekonomsku i investicionu saradnju, koja dugoročno zaostaje za političkom saradnjom - rekla je Ponomarenkova, ističuči da bi u Slovačkoj voljeli da vide više interakcije između poslovnih zajednica dvije zemlje.&nbsp;
Kako je dodala, podrška zajedničkim projektima i identifikovanje sektora u kojima se dvije države međusobno dopunjuju predstavljaju pravi put naprijed.&nbsp;
- Perspektivne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, turizam i pametni gradovi - rekla je Ponomarenkova.&nbsp;
Ona smatra da u Slovačkoj postoji mnogo kompanija sa inovativnim pristupom koje nude savremena rješenja za različite probleme.&nbsp;
- Bilateralna saradnja u stručnim, naučnim i oblastima lokalne samouprave takođe u posljednje vrijeme dobija novi zamah - kazala je Ponomarenkova.
Prema njenim riječima, vrlo konkretan pokretač unapređenja odnosa jeste bolja povezanost.&nbsp;
- Kao što sam više puta ranije isticala i što mogu sa sigurnošću ponoviti, Slovačka je veoma zainteresovana za ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave - kazala je Ponomarenkova.&nbsp;
To bi, kako je dodala, olakšalo poslovne kontakte, razvoj turizma i kontakte među ljudima.
Ponomarenkova je istakla i da je Slovačka zainteresovana za jačanje regionalne saradnje, ukazujući posebno na aktivnosti Međunarodnog Višegradskog fonda, koji djeluje na osnovu napora četiri države članice Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.
Podsjećajući da je cilj Višegradskog fonda jačanje regionalne saradnje i pomoći zemljama na putu ka EU, posebno u okviru programa za Zapadni Balkan, Ponomarenkova je navela da se time grade dugoročna partnerstva među institucijama i stručnjacima i realizuju praktični projekti koji podržavaju modernizaciju regiona.
To je, kako je naglasila, korisno za proces pristupanja EU na obje strane.
Slovačka za postizanje mira u Ukrajini isključivo diplomatskim sredstvima
Na pitanje o ratu u Ukrajini i ulozi EU u očuvanju mira i bezbjednosti, Ponomarenkova je podsjetila da Slovačka podržava postizanje pravednog i trajnog mira, prvenstveno političkim i diplomatskim sredstvima.&nbsp;
- Slovačka Vlada takođe naglašava da, prema njenom stavu, sukob nema vojno rješenje, pa zato Slovačka ne šalje oružje i odbacuje dalje finansiranje vojnih potreba Ukrajine iz državnih sredstava - navela je Ponomarenkova.
Međutim, kako je podsjetila, Slovačka je pomagala i nastavlja da pomaže Ukrajini, prije svega u civilnim i humanitarnim oblastima.&nbsp;
Ponomarenkova je pojasnila da Slovačka podržava one koji su pogođeni ratom kroz projekte oporavka, pomoć u energetici i praktične inicijative, uključujući podršku razminiranju.&nbsp;
- Uloga EU je od suštinskog značaja i zasniva se na očuvanju evropske bezbjednosti, jačanju otpornosti, kao i istovremenom stvaranju prostora za mirna rješenja i dugoročnu stabilnost u Evropi - zaključila je Ponomarenkova.

Ponomarenkova: Ulazak Crne Gore u EU ambiciozan cilj, ali ostvariv ako se zadrži tempo reformi

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Stejt department obustavlja obradu imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima i za građane Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije i Sjeverne Makedonije, u pokušaju da se obračuna sa podnosiocima zahtjeva za koje se smatra da bi vjerovatno "postali teret za javne fondove". Interni memorandum Stejt departmenta, u koji je prvi imao uvid Foks njuz didžital (Fox News Digital), nalaže konzularnim službenicima da odbijaju vize u skladu sa postojećim zakonom, dok Stejt department ponovo procjenjuje procedure provjere i bezbjednosne kontrole. Među zemljama su Somalija, Rusija, Avganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigerija, Tajland, Jemen i druge. Obustava će početi 21. januara i trajaće neodređeno, sve dok Department ne sprovede ponovnu procjenu obrade viza. U novembru 2025. godine, depeša Stejt departmenta poslata diplomatsko-konzularnim predstavništvima SAD-a širom svijeta naložila je konzularnim službenicima da primjenjuju široke nove smjernice za provjeru u okviru takozvane odredbe o „javnom teretu“ u imigracionom zakonu. Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbiju vize podnosiocima zahtjeva za koje se procijeni da će se vjerovatno oslanjati na javne beneficije, uz razmatranje širokog spektra faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, finansije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c" data-rendition-name="original" width="900" height="360" loading="lazy" alt="Lista zemalja"> <figcaption>Lista zemalja(Photo: Foks njuz)</figcaption> </figure>  Stariji ili gojazni podnosioci zahtjeva mogli bi biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizovani. Iako odredba o javnom teretu postoji već decenijama, njena primjena se značajno razlikovala između administracija, pri čemu su konzularni službenici istorijski imali široka diskreciona ovlašćenja u njenoj primjeni. Izuzeci od nove obustave biće „veoma ograničeni“ i dozvoljeni samo nakon što podnosilac zahtjeva prođe procjenu u vezi sa javnim teretom. Foks njuz piše da kompletna lista zemalja obuhvata: Avganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Jermeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Bjelorusiju, Belize, Butan, Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Burmu, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sent Kits i Nevis, Sent Luciju, Sent Vinsent i Grenadine, Senegal, Sijera Leone, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

SAD obustavljaju obrade zahtjeva za imigrantske vize građanima Crne Gore, Kosova, BiH, Albanije, S. Makedonije...

Belgijska ministarka za azil i migracije razmatra "svako moguće rješenje" za povećanje broja ilegalnih migranata koji se izbacuju iz Belgije, uključujući iznajmljivanje prostora u zatvorima u inostranstvu za smještaj stranaca-zatvorenika.
U intervjuu za briselski Juronjuz Anelin Van Bosajt rekla je da Belgija u sklopu mjera protiv migracije želi da smjesti strance-zavorenike u inostranstvu i da je otvorena za partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana i šire.
Nedavno je belgijska ministarka bila u Albaniji i na Kosovu kako bi istražila mogućnosti za iznajmljivanje prostora u zatvorima za smještaj ilegalnih migranata osuđenih za krivična dela u Belgiji.
- Razmatramo svako moguće rješenje za povećanje stope povratka. To je jedna od mogućnosti koju razmatramo sa ministarstvom pravde - rekla je Van Bosajt.
Pojasnila je da je cilj razgovora sa Albanijom bio smještaj državljana te zemlje koji su u belgijskim zatvorima, dok na Kosovu belgijska vlada želi da smjesti "ljude koji ilegalno borave u Belgiji i koji su u njenim zatvorima" bez obzira na nacionalnost.
Juronjuz podsjeća da vlada Danske već isprobava takav plan šaljući strance kojima je naređeno da napuste zemlju na Kosovo da izdržavaju kaznu i da potom odatle, kako se očekuje, budu vraćeni u zemlje porijekla.
Kako piše briselski portal, Zapadni Balkan se pokazao kao region koji treba istražiti za, kako to EU opisuje, "inovativna rješenja" za migracije.
Italija je već otvorila prve centre za pritvor migranata u Albaniji prošle godine, ali ima pravnih nedoumica u vezi s njima i kritikuju ih branioci ljudskih prava.
Van Bosajt je istakla da je Belgija otvorena da istraži partnerstva i van Zapadnog Balkana.
- Bili smo tamo (u Albaniji i na Kosovu), razgovarali sa nadležnim ministrima, ali možda će biti i drugih mogućnosti ili zemalja. Ali važno je da vidimo gdje možemo da računamo na takvo rješenje - rekla je ministarka.
Na pitanje da li bi Vlada razmotrila slična rješenja za migrante koji nelegalno borave u Belgiji, a nisu osuđeni za krivična djela, Van Bosajt je rekla da bi Belgija mogla da ispita mogućnosti novog sporazuma EU koji bi omogućio članicama da šalju migrante u takozvane "centre za povratak" u zemljama van EU.
Taj prijedlog, koji je deo napora EU da ubrza povratak ilegalnih migranata, mogao bi da dovede do toga da se ljudi kojima su odbijeni zahtjevi za azil, vraćaju u centre u zemljama s kojima nemaju veze, ali ih Unija smatra bezbjednim.

Belgija razmatra slanje stranaca-zatvorenika u zemlje Zapadnog Balkana

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Platforma Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je ove godine niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubjedljivo najveći broj iz Srbije.
Prema podacima sa sajta Platforme, ove godine je zabilježeno 59 slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara u zemaljama Zapadnog Balkana, od kojih su čak 33 iz Srbije, navodi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
U Hrvatskoj je zabilježeno sedam takvih slučajeva, u Bosni i Hercegovini šest, u Crnoj Gori i Albaniji po pet, a u Sjevernoj Makedoniji tri.
NUNS navodi da su čak 344 slučaja zabilježena ove godine u bazi tog udruženja, u kojoj se evidentiraju napadi, pritisci i prijetnje novinarima u Srbiji, što je najveći broj otkako vodi tu evidenciju.
Veliki dio incidenata povezan je sa izvještavanjem o antivladinim građanskim i studentskim protestima u gradovima Srbije koji traju duže od godinu dana, otkako je 16 osoba poginulo u padu nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, navodi NUNS.
Mreža Bezbjedni novinari (SafeJournalists) navodi da međunarodna vidljivost slučajeva prijetnji i nasilja prema novinarima i novinarkama na Zapadnom Balkanu pojačava pritisak na institucije da reaguju.
Platforma Savjeta Evrope, kada zabilježi ozbiljna kršenja slobode medija, preko svojih mehanizama zvanično poziva nadležne institucije države članice da dostave odgovor i informacije o tome koje su korake preduzele u konkretnom slučaju.
Platforma pomaže u prikupljanju, obradi i dijeljenju informacija o ozbiljnim zabrinutostima u vezi sa slobodom medija i bezbjednošću novinara u državama članicama Savjeta Evrope.
Cilj joj je da unaprijedi zaštitu novinara, da efikasnije odgovori na prijetnje i nasilje prema medijskim profesionalcima i da podstakne mehanizme ranog upozoravanja i kapacitete za reagovanje u okviru Savjeta Evrope.

Savjet Evrope: Srbija rekorder po ugrožavanju bezbjednosti novinara na ZB, pet slučajeva u Crnoj Gori...

Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zapadni-balkan