Iako zemlje Zapadnog Balkana formalno koračaju ka evropskim integracijama, nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor. Bez multiperspektivne nastave koja razvija kritički način razmišljanja, nema ni istinskog suočavanja s prošlošću niti pomirenja - &nbsp;neki su od zaključaka emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje na TV E, koja se fokusira na način na koji se predaje istorija u zemljama regiona.
Gosti ove emisije ocijenili su da su projekti poput zajedničkih čitanki pokazali da je dogovor moguć, ali da je politika ta koja odlučuje koliko će daleko obrazovanje ići na putu ka pomirenju
Direktorica za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje Zvezdana Kovač na ovu temu je razgovarala sa profesorom istorije iz Podgorice Igorom Radulovićem, profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Branimirom Jankovićem, istraživačicom na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu Anom Radaković i profesorom istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amirom Duranovićem.
Kovač je rekla da se u Crnoj Gori podižu spomenici ratnim zločincima, u Srbiji murali veličaju presuđene ratne zločince, u Hrvatskoj stotine hiljada ljudi odlazi na koncerte sa ustaškom ikonografijom, dok je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida postalo sastavni dio političkog života.&nbsp;
- U takvom ambijentu, nastava istorije dobija ključnu ulogu. Ono što će mlade generacije misliti o prošlosti, i kakve vrijednosti će nositi u budućnost, zavisi prije svega od toga kako ih učimo istoriju. Hoće li to biti kritičko promišljanje ili reprodukovanje mitova – pitanje je od kojeg zavisi i stabilnost društava u regionu - navela je Kovač.
Radulović je kazao da i pored četvrt vijeka napora da se unaprijedi nastava istorije, rezultati nijesu zadovoljavajući.&nbsp;
- Istorija se i dalje koristi kao alat za manipulaciju mladima. Ali, čitanke i slični projekti makar su stvorili jezgro nastavnika koji razmišljaju o multiperspektivnom pristupu - istakao je Radulović, aludirajući na projekat Zajedničkih istorijskih čitanki za 13 zemalja Jugoistočne Evrope.
U okviru emisije, prikazan je petanestominutni dokumentarni film koji govori o tome kako su ove knjige nastale, ko su autori i kako je bilo moguće da se istoričai i urednici iz svih 13 zemalja usaglase u vezi sa istim sadržajem.&nbsp;
Knjige promovišu interdisciplinarni pristup i razvijanje kritičkog mišljenja đaka i studenata, pa je jedno od glavnih pitanja bilo koliko je region spreman da prihvati i promoviše ovakav jedan pristup.
Radaković je govorila o iskustvu nastavnika koji se, pokušavajući da primijene ovakav pristup, suočavaju sa velikim pritiscima okoline.&nbsp;
- Oni trpe pritiske od roditelja, kolega, pa i lokalnih medija. Pokušaj da se izvan etnocentričnog narativa izađe, često nosi rizik. Zajedničke čitanke bi trebalo da budu od velike pomoći – jer nude istorijske izvore prilagođene đacima i didaktičke smjernice - ističe Radaković.
Duranović je podsjetio da obrazovni sistem u BiH nosi posljedice mirovnih sporazuma 90-ih. Deset kantona, dva entiteta i Distrikt Brčko imaju svoje nadležnosti u obrazovanju, što je stvorilo sistem u kojem podjele postaju „normalizovane“ za mlade generacije.&nbsp;
- Za one koji su rođeni sredinom 90-ih, podijeljen obrazovni sistem nije tranzicija, nego prirodno stanje. Nažalost, političke stranke koriste istoriju u školama kako bi očuvale pozicije stečene 90-ih - rekao je Duranović, dodajući da, ipak, vidi optimizam u „energiji mladih nastavnika koji žele drugačiji pristup“.
Janković je naglasio da je hrvatski obrazovni sistem obilježen etničkom homogenizacijom nakon rata.&nbsp;
- Hrvatski narativ temelji se na pobjedi u Domovinskom ratu, ali često na trijumfalistički način koji ne uključuje druge perspektive. Iako je bilo pokušaja pluralizma, i dalje dominira nacionalni okvir, a reformski procesi zavise od političke volje - ocjenjuje on.&nbsp;
Podsjetio je i da je Hrvatska 2023. godine povukla jedan udžbenik zbog osporavanja interpretacija, što govori o oscilacijama u pristupu istoriji.
&nbsp;Učesnici su odbacili česte kritike da multiperspektivni pristup znači relativizaciju odgovornosti.&nbsp;
- Multiperspektivnost ne znači da izjednačavamo krivicu. Ona samo omogućava učenicima da sagledaju događaje iz više uglova i da prvi put čuju glasove ‘druge strane - objasnio je Janković.&nbsp;
Radulović je dodao da ovakav metod, razvijen i u zapadnoevropskim školama, „razvija kritičko mišljenje i demokratiju u učionici“.&nbsp;
U Srbiji je 2018. godine sprovedena reforma nastavnih planova, ali, prema Radaković, adekvatna primjena izostaje.&nbsp;
- Nastavnici nijesu dobili podršku. Umjesto slobode u kreiranju časova, reforma je postala dodatna obaveza. Otpor je bio toliki da je 2021. godine pokrenuta i peticija za njeno ukidanje - navodi ona.
&nbsp;Za promjenu je ključna politička volja, saglasni su bili svi učesnici emisije.
&nbsp;- Ako Japan, razvijena zemlja, želi da uči kroz naše čitanke, zašto mi ne bismo mogli? Potrebno je više hrabrosti da se suočimo sa sopstvenom prošlošću - poručio je Duranović.
&nbsp;Radulović je izrazio zabrinutost i zbog revizionizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sva ova politička dešavanja vode ka tome da se polako priprema teren da se neke određene stvari rehabilituju, da kroz taj revizionizam čak i neki pokreti koji definitivno nemaju mjesto u udžbenicima, budu zastupljeni na način na koji ne bi trebalo - pojašnjava Radulović.&nbsp;
&nbsp;Radaković vjeruje da je neophodno naći zajednički interes.&nbsp;
- Predugo smo tražili razlike među svim našim narodima i kulturama, a zapravo one nijesu uopšte tolike. Nema većeg interesa od obrazovanih mladih, pametnih i kritički nastrojenih ljudi koji će željeti da rade i žive u svojoj zemlji - zaključila je ona.
&nbsp;Janković je naveo da je, za razliku od devedesetih kada su mnogi bili zatečeni svim što se događalo, sada smo za neke stvari senzibiliraniji, sada gradimo mreže i svjesni smo da moramo biti aktivni i reagovati na brojne stvari, koje ne smijemo propustiti.
Duranović je skrenuo pažnju da teškoće na političkom nivou na širem prostoru Jugoistočne Evrope, posebno &nbsp;vanjsko-političke, pokazuju, danas i na primjeru Ukrajine, kako se i na najkrupnijim pitanjima na kraju dođe do dogoovora i nekih, kako je rekao, „sinhroniziranih“ akcija.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNBvGroq4JcA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nasljeđe devedesetih i dalje oblikuje javni prostor na ZB, bez kritičkog razmišljanja nema suočavanja s prošlošću i pomirenja

Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026., njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na hrvatskim graničnim prelazima s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.
Vlasnici pasoša izdatih u državama Zapadnog Balkana od 12. oktobra neće moći, kao do sada, prelaziti granicu Republike Hrvatske. Nakon više najava, od ovog datuma počinje funkcionisati novi sistem provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Šengena, što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s pasošima BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio jedinstvenog evropskog bezgraničnog prostora morati na granici dati otiske prstiju i fotografisati se za bazu podataka.
Iako će sistem Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu zaživjeti tek od 10. aprila 2026, njegova djelimična primjena počinje idućeg mjeseca i rezultovaće izvjesno većim gužvama na graničnim prelazima RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom. U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere te će im se skenirati lice i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci. Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom idućem ulasku, što znači da će takav postupak morati proći samo jednom. To bi valjda trebalo biti neki protivargument onima koji upozoravaju na "podebljavanje" evropske granice prema Zapadnom Balkanu.
Međutim, EES je tek jedna od postupnih novosti koje EU uvodi u graničnu politiku. Već nekoliko puta je odgađan, ali izvjesno je da će uskoro početi primjena i ETIAS sistema, koji takođe nameće dodatne obaveze putnicima iz BiH, Crne Gore i drugih zemalja koje nijesu dio šengenskog prostora. Iza još jedne skraćenice krije se proces elektronskog prikupljanja podataka o putnicima iz tzv. trećih zemalja. Kada počne primjena ETIAS-a, vlasnici pasoša zemalja koje nijesu dio Šengena prije ulaska u RH i ostatak EU ispunjavaće online obrazac u koji se unose podaci o putnoj ispravi i mjestu boravka te će platiti taksu od 7 eura. Ovaj će obrazac vrijediti do tri godine ili do zamjene putne isprave.
Na individualnoj razini, na Hrvate iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo ove se promjene ne bi trebale odraziti budući da se na njih kao građane EU neće primjenjivati. No "podebljavanje" evropskih granica imaće političke, ekonomske i geostrateške posljedice na cijelu BiH, pa time i Hrvate koji ondje žive. Ne umanjujući potrebu EU da bolje nadzire migracije i unaprijedi sigurnosni suistem, treba upozoriti i na negativne posljedice EES-a i ETIAS-a. Njima se, bez obzira na to što to nije namjera donositelja odluka u Briselu, BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana udaljavaju od EU.
Sloboda kretanja bila je dugo jedan od glavnih argumenata zagovaratelja proširenja EU na jugoistok kontinenta. To su i sami građani BiH i drugih zemalja prepoznavali kao veliku prednost integracije u Uniju. Sad se ta sloboda dodatno ograničava, a prelazak granice otežava i usporava. Što se će, primjerice, dogoditi kada padne EES sistem na granici? A padaće, u to valjda niko ne sumnja. Kako putnicima iz BiH, zaglavljenim u kilometarskim kolonama na granici EU, objasniti da su im vrata "širom otvorena" kako poručuju dužnosnici Unije?
Biće to pravi dar euroskepticima, čiji postotak u BiH i drugim zemljama regije konstantno raste. Geostrateški bi se moglo dogoditi ono čega se u EU, navodno, najviše plaše – a riječ je o okretanju Balkana drugim saveznicima, onima na Istoku. Za RH ove promjene imaju posebnu težinu jer njoj su najmanje u interesu "tvrde" granice prema BiH. Sve ono što otežava ili onemogućava saradnju i komunikaciju Hrvata s obije strane granice za Hrvatsku je loše. Možda neće morati davati biometrijske podatke i ispunjavati online obrasce, ali Hrvati u BiH itekako će osjetiti nove mjere Evropske unije.

Evropska unija 'podebljava' granicu prema Zapadnom Balkanu

Važno je da Zapadni Balkan ostane visoko na agendi međunarodne zajednice, a posebno NATO-a i Evropske unije (EU), ocijenjeno je na bilateralnim konsultacijama Crne Gore i Mađarske u oblasti odbrane. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, u Mađarskoj su razgovarali generalna direktorica Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane Radmila Perović i zamjenik državnog sekretara za politiku odbrane Mađarske Laszlo Hajnik. 
 
- Sagovornici su ocijenili da postoji značajan potencijal za razvoj bilateralne saradnje u oblasti odbrane - kaže se u saopštenju. 
 
Perović je, kako se dodaje, zahvalila Mađarskoj na podršci koju pruža na putu Crne Gore ka članstvu u EU. 
 
U saopštenju se navodi da su Perović i Hajnik razgovarali o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u Evropi i šire, u svjetlu složenih geopolitičkih kretanja. 
 
- Sagovornici su se posebno osvrnuli na region Zapadnog Balkana i konstatovali da je od izuzetne važnosti, s obzirom na njegovu kompleksnost, da ostane visoko na agendi međunarodne zajednice, posebno NATO i EU, naglašavajući važnost njihovog prisustva na terenu - navodi se u saopštenju. 
 
Perović je istakla da Crna Gora visoko cijeni doprinos Mađarske NATO misiji na Kosovu – KFOR. 
 
Navodi se da su Perović i Hajnik razgovarali i o zaključcima nedavno održanog Samita u Hagu, tokom kojeg je potvrđena odlučnost saveznica da nastave da jačaju odvraćanje i odbranu, kao i da povećaju izdvajanje za potrebe odbrane. 
 
Hajnik je izrazio zadovoljstvo zbog održanog sastanka i naglasio da je Crna Gora napravila značajne korake kada su u pitanju evropske integracije. 
 
On je istakao da će Mađarska nastaviti da pruža podršku na crnogorskom reformskom putu i u narednom periodu. 
 
Hajnik je ukazao na značaj doprinosa Crne Gore sistemu kolektivne bezbjednosti i konstatovao da je Crna Gora prepoznata kao faktor stabilnost na Zapadnog Balkanu. 
 
- Potvrđena je odlučnost da Crna Gora i Mađarska nastave zajednički rad na unapređenju bilateralne odbrambene saradnje, kako kroz implementaciju bilateralnih planova saradnje, tako i kroz razmatranje novih mogućnosti za njeno dalje jačanje i produbljivanje u domenima od zajedničkog interesa - z0aključuje se u saopštenju.

Zapadni Balkan da ostane visoko na agendi međunarodne zajednice

Francuskoj je važna stabilnost Zapadnog Balkana, rekao je predsednik te države Emanuel Makron u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dan nakon što je Savjet za bezbjednost Srbije ocijenio da je ozbiljno narušena bezbjednost u regionu.
Vučić i Makron, prema zvaničnom objavama, razgovarali su 3. avgusta o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima, sa fokusom na aktuelna dešavanja na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.
Razgovor je uslijedio dan nakon što je Savjet za bezbjednost Srbije ocijenio da je presudom predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku ozbiljno narušena bezbjednost u regionu.
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, pravosnažno je 1. avgusta osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Vučić je na Instagramu nakon razgovora sa Makronom naveo da Srbija "ostaje privržena svim procesima koji imaju za cilj očuvanje mira, saradnju i prosperitet", što je Makronu preneo telefonom.
- Naglasio sam našu posvećenost dijalogu i poštovanju međunarodnog prava, kao i spremnost da doprinosimo dugoročnoj stabilnosti regiona - dodaje se u objavi.
Vučić je, kako se navodi, zahvalio Makronu na angažmanu na Zapadnom Balkanu i podršci Francuske članstvu Srbije u Evropskoj uniji. On je, dodaje se, pozvao Makrona da posjeti Srbiju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsednikrs%2Fstatus%2F1951969767973155031%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1951969767973155031%7Ctwgr%5Ea3e26c6f9ecb2973efffcc96d7ac8fd1fcbcf1ba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
S druge strane, Makron je rekao kako je Francuskoj važna stabilnost Zapadnog Balkana.
- Istakao sam koliko Francuska pridaje značaj stabilnosti, jedinstvu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, kao i poštovanju vladavine prava. Podsjetio sam na važnost dijaloga između Srbije i Kosova i na naše osuđivanje svih jednostranih poteza koji bi mogli da ga ugroze. Sa zemljama Zapadnog Balkana, Evropa će se ostvariti i prihvatiti svoju sudbinu - u jedinstvu, solidarnosti i odgovornosti - poručio je predsjednik Francuske.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F1951976004672520421%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1951976004672520421%7Ctwgr%5Ea3e26c6f9ecb2973efffcc96d7ac8fd1fcbcf1ba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Makron Vučiću: Važna nam je stabilnost Zapadnog Balkana, rekao Makron u razgovoru sa Vučićem

Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

Američki predsjednik Donald Tramp produžio je vanredno stanje za Zapadni Balkan za još godinu dana, zadržavajući pravnu osnovu za nastavak američkih sankcija pojedincima i organizacijama u regiji.
Odluka je donesena zbog stalnih "neobičnih i vanrednih prijetnji" nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država, piše Index.
Produženje vanrednog stanja objavljeno je u Federalnom registru i omogućuje predsjedniku da nametne finansijske i druge restriktivne mjere pojedincima i subjektima povezanim sa Zapadnim Balkanom prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA).
<h2>Mogućnost uvođenja sankcija</h2>
Bijela kuća navela je "aktivnosti pojedinaca koji ugrožavaju mir i međunarodne napore za stabilizaciju u regiji", uključujući ekstremističko nasilje i opstruktivne aktivnosti koje "sprječavaju napredak prema učinkovitom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u evroatlantske institucije".
Vanredno stanje za Zapadni Balkan prvi put je proglašeno u junu 2001., a dodatno je prošireno u januaru ove godine Izvršnom naredbom predsjednika Trampa 14140, kako bi uključilo borbu protiv korupcije i pokušaje potkopavanja suvereniteta zemalja u regiji.
Ovo je jedna od niza hitnih mjera koje je administracija Donalda Trampa produžila kao dio strategije održavanja ekonomskog pritiska na regije koje se smatraju prijetnjom američkim bezbjednosnim interesima.

Tramp produžio vanredno stanje za Zapadni Balkan, može uvesti sankcije

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Hagu da je tom vojnom savezu veoma stalo do Zapadnog Balkana i da njegovo nepominjanje u deklaraciji usvojenoj na samitu Alijanse ne znači promjenu stava prema tom regionu.
Poslije sastanka Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na samitu NATO u Hagu, na kojem su lideri 32 članice odlučili da znatno povećaju izdvajanja za odbranu i potvrdili snažnu posvećenost kolektivnoj odbrani, Rute je rekao da usvojena deklaracija nije nalik na tradicionalna saopštenja UN ili ranije NATO, "sa 60 stranica, i istorijom svijeta od rođenja Isusa do danas".
- To je glupo, probali smo da se fokusiramo. Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana - KFOR je na Kosovu, EUFOR je u BiH, bio sam u posjeti regionu i imao duge razgovore sa liderima u BiH i na Kosovu. U Briselu sam imao večeru sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom Vučićem) - kazao je Rute, upitan šta znači nepominjanje Zapadnog Balkana u usvojenoj deklaraciji.
Na završnoj konferenciji za novinare na dvodnevnom samitu NATO, Rute je naveo da je alijansa na Zapadnom Balkanu veoma angažovana, kao i EU, i da blisko sarađuje sa šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas i predsjednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen.
- Ono što smo zapravo željeli je da ne ponavljamo retoriku poput "nepovratnog puta Ukrajine ka NATO". Ništa se od toga nije promijenilo, ali smo željeli da se fokusiramo na tri ključna pitanja (proizvodnja, potrošnja i Ukrajina) u pet pasusa, zapravo u četiri pošto je jedan o sljedećem sastanku - dodao je Rute.

Rute: Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana, deklaracija je kratka i fokusirana

Iako je u regiji rat Izraela i Irana posve pomjerio fokus interesa s domaćih na ovaj globalni proces, čini se da medijima i javnost previđaju važnu odrednicu ovog rata, koja ga čini silno uticajnim i potencijalno opasnim i za prostor Zapadnog Balkana. Naime, ovo je možda prvi ratni sukob koji se odvija izvan konteksta Pax Americana, izvan poslijeratne bipolarnosti ili poretka u kome je posve prevladavao dominantni uticaj samo jedne sile – SAD. Dugo su različiti akteri zazivali multipolarnost svijeta, a sad se ta multipolarnost počinje u svom opasnom obliku ocrtavati pred našim očima.
Je li Pax Americana bio loš globalni poredak kojeg se bilo potrebno brzo riješiti? Iako se čini da su ga obilježavali ratovi i krize, ipak je činjenica da se i u bipolarnom i u unipolarnom svijetu više kriza rješavalo bez ratova i da je ratova bilo manje nego u prethodnim istorijskim razdobljima, a ratovi koji su izbijali ipak su bili kraći i brže zaustavljani. Svi veliki sukobi koji su obilježavali razdoblje bipolarnog svijeta bili su na neki način geopolitička odmjeravanja dvaju blokova i pokušaj zauzimanja povoljnijih pozicija u odnosu na suprotstavljeni blok. Kad je Sovjetski savez bankrotirao kao globalna sila, kad se raspao i izgubio značenje, do kraja prošlog vijeka trajalo je svojevrsno razdoblje političkog monopola Sjedinjenih Američkih Država i evroatlantskih struktura. Napetosti između SAD-a i Evrope su uvijek postojale, ali su bile kontrolisane, a Evropska unija je uvijek imala prije svega ekonomske, a ne geopolitičke ambicije i nikad nije bila konkurent Sjedinjenim Američkim Državama u globalnoj areni. Razdoblje tog političkog monopola dovelo je do nekoliko važnih mirovnih procesa širom svijeta.
Najveći globalni iskorak dogodio se vjerovatno 1993. godine sporazumom iz Osla, koji bi, da je dosljedno sproveden, doveo do dugoročnog mira na Bliskom Istoku. Pregovaračima velikom laburističkom premijeru Izraela, Jicaku Rabinu i vođi PLO-a u ime Palestinaca, Jaseru Arafatu, uz pomoć američkog predsjednika Bila Klintona, uspjelo je postići sporazum koji je trebalo da bude okvir za projekat dviju država, međusobno priznavanje Izraela i Palestine, međusobne garancije suvereniteta i sigurnosti, što je mogao biti put prema uspostavljanju koegzistencije, ne samo Izraela i Palestine, nego i Izraela s ostalim bliskoistočnim državama. Sporazum su mogla postići dvojica vođa s velikim legitimitetom i uglednom, ali, nažalost, nakon njihova odlaska nije bilo „follow upa”, nego su se krunile jedna za drugom stavke sporazuma. Mira, na kraju, nije bilo, a završetak razdoblja globalnog političkog monopola otvorio je mogućnost za recentno zahuktavanje rata, u kojem SAD po prvi puta ne djeluju kao globalni akter smirivanja stanja, nego kao saveznik strane u sukobu ili čak kao sukobljena strana.
<h2>Balkanska iskustva</h2>
Razdoblje političkog monopola iz perspektive Balkana se čini strašnim vremenom, jer je to razdoblje serije agresija, što ih je pokrenuo Miloševićev režim protiv drugih zemalja koje su prije toga činile bivšu Jugoslaviju, državu koja se raspala i zbog Miloševićevog rušenja ustavnog poretka i načela (kon)federalne države. Dugo je globalna politika griješila, zbog straha od analogije procesa u bivšoj Jugoslaviji s onima u Sovjetskom savezu, koji je takođe bio u fazi raspadanja, pa je u Miloševiću gledala „faktor kakve takve stabilnosti”. Taj cinični odnos prekinula su tek dva ekstremna događaja, strašan genocid u Srebrenici i Podrinju, s istovremenom prijetnjom ponavljanja genocida u Bihaću i Zapadnoj Bosni, 1995. godine, te procesi koji su mogli dovesti do genocida nad Albancima na Kosovu 1999. Prvi genocid bio je okidač za pokretanje akcija oslobađanja, zajedničkim snagama Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a drugi do vojne intervencije koja je u konačnici dovela do pada Miloševićava režima 2000. Dejtonski sporazum je težak ustupak ratnih žrtava u odnosu na geopolitičke interese agresora, ali je koliko toliko funkcionisao tako dugo dok je funkcionisao unipolarni globalni poredak, te dok su interesi i intervencije evroatlantskih partnera u BiH, uz nijanse razlika u pristupima između američkih i euvopskih aktera, bili ipak „jedna (jedina) strana”.
To razdoblje unipolarnosti Hrvatskoj je osiguralo mirnu reintegraciju Podunavlja, koja je trajala do 1998. godine, koja je od političke klase u Hrvatskoj iziskivala koncesije u odnosu na manjinsku srpsku zajednicu koja je bila instrumentalizovana od strane Miloševićevog režima u agresiji na Hrvatsku, ali je uspostavljen model koji funkcioniše i danas. U Podunavlju je stvorena svojevrsna getoizacija dvije zajednice, ali model je ipak funkcionalan, a osnažen je hrvatskim pristupanjem u NATO i Evropsku uniju, čime je jasno definisano u koju sferu uticaja pripada Hrvatska. Do sada je ta poruka bila dovoljno snažna da se i novi autoritarni režim u Srbiji, i pored obavještajnih i političkih operacija koje sistemski vodi na području Podunavlja, nije upuštao u flagrantnije kršenje suvereniteta Republike Hrvatske, čime bi se doveo u pitanje i model zaštite prava srpske manjinske zajednice u toj regiji.
Sličan model onom mirne reintegracije Podunavlja je i model po kome su američki i ecropski posebni izaslanici pomogli postizanje mira u Makedoniji 2001. godine Ohridskim sporazumom. U zamjenu za institucionalnu zaštitu prava i ugradnju u ustavni model Makedonije, Albanci u toj državi su se odrekli, ne samo oružanog otpora, nego i dugotrajno, pitanja državnoga suvereniteta Makedonije. I taj je model uspostavljen kao model koji funkcioniše u unipolarnom svijetu, a činjenica da je živ i danas, uprkos tome što se već godinama nastoji dovesti u pitanje evroatlantski identitet Makedonije / Sjeverne Makedonije, i to podjednako uz pomoć blokada njenog pristupnog procesa, a mimo acquisa i zajedničkih ecropskih kriterijuma, ali i kvazihelenističkim inatom u vrijeme administracije Nikole Gruevskog (2006-16), pa i prodiranjem interesa režima Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, koji utiču na procese u Sjevernoj Makedoniji, možda je povezana i sa strahom od mogućih tektonskih promjena, ako bi ovaj mirovni poredak bio ugrožen.
<h2>Unipolarizam kao da simbolički završava dolaskom Putina</h2>
Sporazum od Velikog petka 1998. u Irskoj, što su ga postigle Velika Britanija, Republika Irska i relevantne političke stranke u Sjevernoj Irskoj, uz američku pomoć, okončao je dugogodišnje irske terorističke i paravojne sukoba, a ključ je ponovno bio u unipolarnosti, ali i zajedničkom okviru Evropske unije. Srećom, i nakon Bregzita model mirovnog sporazuma je preživio, a i evropska i britanska strana, uz veliku pažnju Irske, brižno su se u vrijeme „razdruživanja” bavile kontekstom očuvanja mirovnog aranžmana. Taj se mirovni sporazum pokazao najplodonosnijim, i zbog duboke uronjenosti tog prostora u evroatlantski (ili bar atlantski) kontekst, i zbog visoke političke kulture i kapaciteta (političkih i ekonomskih) na tom području. Nakon četvrt vijeka taj je prostor u ekonomskom i društvenom smislu neprepoznatljiv, politički stabilan, ekonomski potentan i demografski možda i najprivlačniji na svijetu.
Razdoblje unipolarizma kao da simbolički završava dolaskom Vladimira Putina na vlast u Rusiji 2001. Veliki mirovni uspjesi Pax Americane postignuti su do tada, a Putin od dolaska na vlast priprema Rusiju za eskalaciju i učestvovanje u nametanju „novog multipolarizma”, koje se zaoštrava nakon početka agresije na Ukrajinu 2014. godine. Nešto takvo, kao što je bila aneksija Krima i početak zauzimanja regija u Donbasu, u vrijeme punog formata Pax Americana bilo je posve nezamislivo. Sada se s ratom Izraela i Irana, u kojem SAD ne nastupa kao globalni policajac nego kao strana u sukobu, odnosi dramatično mijenjaju. Najveći politički dobitnik ovog rata je, naravno, Putinova Rusija, jer njen narativ o pravu na „ruski svijet”, zonu pod njenom dominacijom, dobija legitimitet, a Ukrajina je dodatno ugrožena, jer se potpora njenoj odbrani od agresora dodatno kruni. Posljedice, naravno, snosi i Evropska unija, za sada ekonomske (prije svega zbog rasta cijene energenata), ali i zbog daljeg gubitka globalnog uticaja.
Što to znači za Balkan. Moguća su dva scenarija: ili će Evropa ostati premrežen zajedničkim vrijednostima evropskog mirovnog poretka i evropske integracije, te evroatalntske saradnje, ili će Balkan biti prostor ulaska „multipolarnog” uticaja na evropski prostor. Ako se ostvari ovaj drugi scenario, koji je već u proteklim godinama Dejtonski sporazum, krojen prema mjerilima unipolarnog svijeta, pretvorio u opasno ograničenje suvereniteta i demokratskog poretka BiH, postepeno razoriti sve mirovne aranžmane na Balkanu. Tada bismo se, uprkos agresorskim ratovima iz devedesetih, razdoblja Pax Americana mogli sjećati kao razdoblja koje je zaista osiguravalo ograničavanje ratnih sukoba, te postizanje mira i kompromisa. Dogodi li se to, haos s Bliskog Istoka mogao bi se kao obrazac prenijeti na Balkan.
Odbrana od takvog scenarija samo je jedna – oslanjanje na evropsku integraciju, uprkos svim njenim slabostima i nada u obnovu značenja evroatlantske saradnje. Ključ očuvanja mira je samo jedan – potiskivanje patogenog uticaja Putinove Rusije i njegove ideje „multipolarnosti”, kojom su su danas u Beogradu oduševljeni isti oni koji su osamdesetih i devedesetih zagovarali projeat Memoranduma SANU i Miloševićevu agresiju na susjedne države, pa i projekt genocida na Balkanu.

Može li se ratni haos s Bliskog istoka preliti na Balkan?

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji (EU) - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1923102186533179744%3Ft%3DYPWOb_5CmzbIEABV5Ni27w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, uz to, objavio fotografiju sa večere sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kalas i liderima Zapadnog Balkana, uoči početka Samita evropske političke zajednice u Tirani.

Milatović: Budućnost Crne Gore i Zapadnog Balkana je u EU

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zapadni-balkan