Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Džozef: Ulazak Crne Gore u EU bio bi ideološki udarac srpskom nacionalizmu, politička kohezija ključna za završnicu evropskog puta

Platforma Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je ove godine niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubjedljivo najveći broj iz Srbije.
Prema podacima sa sajta Platforme, ove godine je zabilježeno 59 slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara u zemaljama Zapadnog Balkana, od kojih su čak 33 iz Srbije, navodi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
U Hrvatskoj je zabilježeno sedam takvih slučajeva, u Bosni i Hercegovini šest, u Crnoj Gori i Albaniji po pet, a u Sjevernoj Makedoniji tri.
NUNS navodi da su čak 344 slučaja zabilježena ove godine u bazi tog udruženja, u kojoj se evidentiraju napadi, pritisci i prijetnje novinarima u Srbiji, što je najveći broj otkako vodi tu evidenciju.
Veliki dio incidenata povezan je sa izvještavanjem o antivladinim građanskim i studentskim protestima u gradovima Srbije koji traju duže od godinu dana, otkako je 16 osoba poginulo u padu nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, navodi NUNS.
Mreža Bezbjedni novinari (SafeJournalists) navodi da međunarodna vidljivost slučajeva prijetnji i nasilja prema novinarima i novinarkama na Zapadnom Balkanu pojačava pritisak na institucije da reaguju.
Platforma Savjeta Evrope, kada zabilježi ozbiljna kršenja slobode medija, preko svojih mehanizama zvanično poziva nadležne institucije države članice da dostave odgovor i informacije o tome koje su korake preduzele u konkretnom slučaju.
Platforma pomaže u prikupljanju, obradi i dijeljenju informacija o ozbiljnim zabrinutostima u vezi sa slobodom medija i bezbjednošću novinara u državama članicama Savjeta Evrope.
Cilj joj je da unaprijedi zaštitu novinara, da efikasnije odgovori na prijetnje i nasilje prema medijskim profesionalcima i da podstakne mehanizme ranog upozoravanja i kapacitete za reagovanje u okviru Savjeta Evrope.

Savjet Evrope: Srbija rekorder po ugrožavanju bezbjednosti novinara na ZB, pet slučajeva u Crnoj Gori...

Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

1250x600

1084x550

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović izjavio je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić &nbsp;"prodaje priču u Evropi" da cijeli region treba da uđe u EU, a da se Srbija zapravo kreće u suprotnom smjeru.
- Zaista nevjerovatno. Vučić sad prodaje priču u Evropi da treba svi zajedno iz regiona da uđemo u Evropsku uniju i misli da je lagati Evropu isto kao i lagati naše građane preko Informera i Pinka- izjavio je Stefanović, a saopštila SSP.
On je reagovao na izjavu predsjednika Srbije da će predložiti Ursuli fon der Lajen da cijeli Zapadni Balkan uđe zajedno u EU.&nbsp;
- Da Crna Gora i Albanija, koje su pred ulaskom u EU, sačekaju Srbiju koja ide u suprotnom smjeru od ulaska u EU pod SNS krimi režimom? Da oni koji samo što nisu ušli u EU sačekaju da Vučić još prebije, uhapsi, slaže, pokrade izbore i sve tendere- naveo je Stefanović.
On podsjeća i na poruku premijera Crne Gore Milojka Spajića.
- Onda ga premijer Crne Gore ponizi i kaže 'čekamo vas u EU', jer Srbija pod Vučićem nikad ući neće u Evropsku uniju. Vrijeme je da se oslobodimo ove mafije i krenemo ka svojoj budućnosti u EU, tamo gdje će biti sve naše komšije a ne u suprotnom pravcu kao sada- zaključio je Stefanović.&nbsp;

Borko Stefanović: Vučić prodaje priču Evropi, da Crna Gora i Albanija, koje su pred ulazak u EU, sačekaju Srbiju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da sjutra ima važan sastanak sa čelnicima EU Ursulom fon der Lajen i Antoniom Koštom u Briselu i dodao da će im predložiti da cijeli Zapadni Balakan zajedno prime u EU.
- Ulazak Zapadnog Balkana u cjelini u EU je najbolja ideja. Ako neko izostane, šta ćete raditi sa tim zemljama? I znam da svi pričaju o usklađenosti, ali ovdje se radi ne samo o budućnosti regiona već o budućnosti Evrope. Da nas prime sve zajedno, bez izuzetka, svi će se bolje osjećati, i Albanci i Bosanci... Čujem samo dobre reakcije na ovu ideju i to ću reći Antoniju Košti i Ursuli fon der Lajen- rekao je Vučić na Forumu Beltalks - Beogradski ekonomski razgovori.
Vučić je rekao da je Srbija "već mnogo stvari uradila", ali da "mora da napreduje na svom EU putu".
Naveo je da sjutra ima "veliki i važan sastanak" sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen koja organizuje večeru na kojoj će predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i on biti njeni gosti.

Vučić: Predložiću Fon der Lajen da cijeli Zapadni Balkan zajedno uđe u EU

Zaista je loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne, kazao je ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sijarto je kazao da oni podržavaju evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana.
- Što se tiče evropske integracije to je jedan zaista loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne. Ekonomski razvoj bi mogli da obezbijede za EU, a Ukrajina donosi sa sobom samo opasnost, rat i ukrajinsku mafiju. To bi EU mogla da dobije od njih i zbog toga je zaista nemoguće da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana - rekao je on.
On je dodao da Mađarska vodi odgovornu i dobrosusjednu politiku u okviru koje čine sve u interesu da se na zapadnom Balkanu očuva stabilnost i mir.
- Za Mađarsku je stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu od prvobitnog značaja u pogledu nacionalne bazbjednosti. Kod našeg istočnog susjeda se vodi rat, tako da destabilizacija na jugu bi mogla da ima tragične posljedice po nacionalnu bezbjednost Mađarske - rekao je Sijarto.

Sijarto: Loš vic da je Ukrajina spremnija za EU od zemalja Zapadnog Balkana

Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi i doprinosi miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu, poručio je glavni pregovarač države sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Zenović je to rekao u Tirani, na sastanku ministara Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta „Naš put ka EU“.
- Crna Gora ne teži samo ravnopravnom članstvu u EU – mi aktivno oblikujemo svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi, doprinoseći miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu - kazao je Zenović.&nbsp;
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Reformske agende, naglasivši da oni jasno pokazuju posvećenost države ubrzanoj integraciji.
Zenović je istakao da reforme imaju duboko transformativan efekat.
- Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unaprjeđujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović.
On je podsjetio da je kroz EU Plan rasta Crnoj Gori obezbijeđeno 383,5 miliona EUR, od čega 110 miliona u grantovima, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture - rekao je Zenović.
On je, govoreći o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, naglasio da je Crna Gora prva u regionu postala dio SEPA prostora.
Kako je naveo, program WiFi4WB donosi besplatan internet u 24 opštine, a Green Lanes ubrzaće protok robe na granicama.
- U oblasti turizma radi se na zajedničkom brendiranju regiona, dok se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure - rekao je Zenović, dodajući i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU.
Zenović je naglasio važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.
- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu – unutar regiona i sa EU - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, ubrzano približavanje EU, privlačenje investicija i jačanje regionalne stabilnosti šalju jasnu poruku građanima – da evropske integracije nijesu samo politički proces, već duboka ekonomska promjena koja unaprjeđuje kvalitet njihovog života.
Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je ukupne rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.
On je, kako je saopšteno iz MEP-a, rekao da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, kao i da, iako postoje određeni izazovi, Crna Gora ima najveće izglede za uspješnu realizaciju agende - 98 odsto, ispred Albanije (92 odsto), Sjeverne Makedonije (80 odsto), Kosova (73 odsto) i Srbije (70 odsto).

Zenović: Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi

Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana (ZB), poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, navodeći da je državama regiona mjesto u Evropskoj uniji (EU), kao punopravnim članicama.
Kos je danas u Tirani, na sastanku sa liderima ZB posvećenom Planu rasta, kazala da je danas bezbjednost jedna od najvažnijih tema.
- A Evropa ne može biti sigurna bez Zapadnog Balkana - istakla je Kos. 
Kako je navela, to je jedna greška iz prošlosti koju EU mora ispraviti.
- Evropa vas čeka, već ste dio Evrope, ali sada bi trebalo u institucionalnom smislu da se to ostvari kroz članstvo u EU - rekla je Kos.
Ona je, govoreći o dosadašnjoj implementaciji Plana rasta za ZB i planovima za naredni period, kazala da ima dosta razloga za slavlje.
- Ali istovremeno, moramo biti iskreni i reći da dvije od šest zemalja još nijesu počele s usvajanjem reformi - kazala je Kos.
Kako je navela, dvije države koje najbolje sprovode reforme, ostvarile su oko 50 odsto.
Prema riječima Kos, na tim primjerima najbolje se vidi jasna veza između napredovanja u procesu pristupanja i reformi.
Ona je poručila da Evropska komisija želi da Plan rasta uspije, navodeći da je važno susjede EU integrisati što više u različite oblasti i politike Unije, u djelove jedinstvenog tržišta, u energetsko tržište, ali i u dio koji se odnosi na evropske vrijednosti.
- Želimo da EU već postane stvarnost za vaše građane - poručila je Kos, dodajući da želi da to donese prosperitet, sigurnost i stabilnost za cijeli evropski kontinent u vremenima kada ima spoljne oponente koji bi željeli da vide neuspjeh.
Ona je poručila da u EU žele da sve države ZB napreduju i da nijedna ne zaostaje, dodajući da je svim državama regiona mjesto u EU kao ravnopravnim članicama.
- I naglašavam članicama sa punim pravima, jer je to preporuka za potpuno usklađivanje sa EU zakonima i vrijednostima - istakla je Kos.
Ona je kazala da je potrebno fokusirati se na drugu polovinu realizacije Plana rasta, navodeći da je to važno za građane svih država.
Kos je kazala da je važno raditi na projektima za poboljšanje transporta, infrastrukture, digitalne inovacije, zaštitu potrošača i turizam.
- Suočili smo se s nedostatkom napretka u regionalnoj ekonomskoj integraciji. To rezultira nižim ekonomskim rastom - rekla je Kos, navodeći da bi potpuno zajedničko regionalno tržište povećalo ekonomije za oko deset odsto.
Ona je kazala da zna da reforme nijesu uvijek lake, ali da one omogućavaju ubrzanje pristupanja EU.
Kos je poručila da države ZB treba da pripreme svoje ekonomije za jedinstveno tržište.
- Oni vam daju pristup tretmanu države članice u nekim politikama EU. Pokažite državama članicama da ste spremni za veću i dublju integraciju u EU - poručila je Kos.

Kos: Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević konstatovao je da se nijedan crnogorski zvaničnik nije oglasio povodom poplava u više gradova Crne Gore, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata. On je saopštio da je sinoć u Danilovgradu evakuisano još 11 građana.
Obimna kiša, koja pada danima, izazvala je probleme u više crnogorskih gradova, a najviše u opštinama Danilovgrad i Nikšić.
Poplavljeni objekti evidentirani su u Sekulićima, kao i u nikšićkim naseljima Grebice i Duklo. Nivo Morače u Podgorici prethodnih dana je dostigao skoro 11 metara, što je blizu rekordnih brojki. Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.
Dragićević je objavio video na Fejsbuku na kom gradonačelnik Skadra Benet Beci, sa ministarkom unutrašnjih poslova Albanom Kočijuom, direktorom civilne zaštite Hakijem Čakom i prefektom Holtom Dudom obilaze sinoć teren u tom albanskom gradu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F859185580414760&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Iako je situacija na terenu mnogo manje problematična nego kod nas, svi državni organi podignuti su na najveći mogući stepen pripravnosti, u konstantnom je zasijedanju nacionalna Agencija civilne zaštite (AKCM) i na svako sat obavještavaju građane o situaciji na terenu. Na terenu su 24 sata i ministar poljoprivrede i njegov kabinet - naveo je Dragićević u objavi.
Podsjetio je i da se albanski premijer Edi Rama obraća naciji putem društvenih mreža i sredstava javnog informisanja tri puta dnevno o situaciji.&nbsp;
Imaju i poseban broj telefona gdje se građani mogu informisati o stanju na putevima, tražiti pomoć, obavijestiti o promjeni stanja.&nbsp;
- Ozbiljna država i ozbiljno uređenje. Kod nas se niti jedan državni zvaničnik nije oglasio povodom poplava koje su pogodile Crnu Goru, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata - upozorio je Dragićević.

Dragićević: Crnogorski zvaničnici ni riječi o poplavama, u Danilovgradu sinoć evakuisano 11 građana

Iako meteorolozi najavljuju slabljenje kiše tokom dana, hidrolozi upozoravaju da je situacija i dalje zahtjevna, te da su vodostaji na metar od maksimuma otkada se vrše mjerenja.
Saobraćaj na više magistralnih puteva zbog odrona i pucanja asfalta je i dalje obustavljen, a hidrolog Ervin Kalač je u "Bojama jutra" TV Vijesti pozvao na opez.
Premijer Albanije Edi Rama saopštio je da su usljed povećanog protoka rijeke Drim, započela kontrolisana ispuštanja vode iz hidroelektrana Koman i Vau i Dejes i upozorio da bi to moglo dovesti do naglog porasta nivoa Skadarskog jezera, ali Kalač kaže da je nivo Skadarskog jezera za sada povoljan i da nema razloga za brigu.
- Što se tiče Danilovgrada, situacija je takva da od početka ovog perioda uopšte nismo imali nikakve padove vodostaja, imali smo juče u jednom periodu malu stagnaciju, a nakon toga opet imamo neki rast, tako da je situacija dosta složena i zahtijeva oprez. U odnosu na ono što je vremenska prognoza, nadamo se da će u toku naredna dva dana doći do smirivanja situacije, ali opet kažem, pitanje su mali slivovi, vodostaji su već poprilično došli, visoki, tako da moramo biti na oprezu - ističe Kalač.

Nivo Skadarskog jezera za sada povoljan, oprez u Danilovgradu

Sukob koji traje duže od godine u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima između aktuelnog predsjednika podružnice Milana Lekića i predsjednika Opštine Darija Vraneša, prema nezvaničnim informacijama, biće okončan na Vranešovu štetu, jer je, u međuvremenu napavio neprijatelje i od Pokreta Evropa sad i Demokrata, koji sada, takođe, insistiraju na njegovoj smjeni. Izvori Portala ETV kažu da je Lekić konačno uspio da obezbijedi prevagu u Odboru, odnosno da dobije većinsku podršku za smjenu Vraneša, koju je prvi put pokušao još u septembru 2024. godine. Ipak, ne ide sve lagano, kako je Lekić zamislio i dobio „zeleno svjetlo“ od lidera partije, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. U Odboru ima više struja, pa iako je svim predloženim kandidatima zajedničko da su lojalni Lekiću, on sada mora naći kompromis ko je od njih najprihvatljiviji većini. <h2>TROJE KANDIDATA</h2> Portal Antena M objavio je prije nekoliko dana da kao najozbiljniji kandidati za novog predsjednika Opštine slove Bojan Strunjaš i poslanica NSD Milica Rondović, ali su, prema riječima naših izvora, znatnom dijelu Odbora neprihvatljivi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš "><figcaption>Bojan Strunjaš(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  - Strunjašu se zamjera što je u raspodjeli funkcija dobio poziciju direktora Srednje stručne škole u Pljevljima, jer neki smatraju da mu to nije pripadalo, a pozvaju se i na njegovu navodnu sklonost prekomjernom uživanju alkohola. Ima čak i onih koji mu prigovaraju zbog bliskih veza sa predsjednikom Srbije Aleksandom Vučićem, koje datiraju još iz vremena kada su zajedno bili u Radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. S druge strane, Milici Rondović se zamjera da je važila za miljenicu i kadar bivšeg direktora jedne osnovne škole u Pljevljima iz redova DPS-a – kažu izvori Portala ETV iz NSD.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9" data-rendition-name="original" width="1207" height="873" loading="lazy" alt="Milica Rondović"><figcaption>Milica Rondović(Photo: NSD)</figcaption></figure>  Njihovoj kandidaturi, tvrde oni, najviše se protivi odbornik NSD-a u lokalnom parlamentu Slobodan Radović koji, navodno, godinama ima ambiciju da bude predsjednik odbora stranke. - On Lekića i ekipu konstantno podsjeća da je napravio brojne ustupke kada se birao predsjednik Opštine 2023. godine, ali i menadžment Rudnika uglja i rukovodstvo OO NSD u Pljevljima prošle godine, kao i kada je za šefa Kluba odbornika postavljen deseti sa izborne liste Marko Potparić – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marko Potparić"><figcaption>Marko Potparić(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  Radović je zapošljen u Rudniku uglja, a bio je treći na izbornoj listi na izborima 2022. - U privatnim razgovorima često ističe da ima dobre odnose sa Ivicom Dačićem – tvrde izvori Portala ETV. A ambiciju da bude novi predsjednik Opštine, prema njihovim riječima, ima i Potparić, kojeg podržava jedna struja. - On važi za Lekićevog čovjeka od povjerenja. Zapošljen je u Rudniku. Od svih odbornika NSD on je jedini uvijek stao u odbranu Lekića i njegove supruge, direktorice gradskog preduzeća „Čistoća“ – kažu naši sagovornici. Ko će od kandidata koji se pominju – Strunjaš, Rondović ili Potparić dobiti podršku većine članova pljevaljskog odbora NSD, prema riječima naših sagovornika, skoro je pa nebitno, jer su svi lojalni Lekiću i bez zadrške će ispunjavati njegove naloge. <h2>SLIJEDI NOVI SPORAZUM</h2> Portal PV Informer objavio je prije nekoliko dana da su od više izvora iz „parlamentarne većine dobili informaciju da će nakon praznika biti određenih konsultacija i dogovora unutar parlamentarne većine“, kao i „da bi se moglo očekivati ubrzo poslije praznika zakazivanje nove sjednice Skupštine opštine Pljevlja“. Sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da bude razmatran i Prijedlog budžeta za 2026. godinu nije održana 29. decembra, zbog nedostatka kvoruma. Pet dana ranije odbori Pokreta Evropa sad i Demokrata pozvali su NSD da hitno inicira koalicione konsultacije i pokrene proces redefinisanja odnosa unutar lokalne vlasti, odnosno zaključivanje novog koalicionog sporazuma, sa precizno definisanim pravima, obavezama i odgovornostima svih partnera. Ocijenili su da koalicioni dogovor iz 2023. godine „nije obezbijedio međusobno poštovanje pozicija“, te da je došlo do „umnožavanja problema i tačaka sporenja“, kao i do pojedinačnih djelovanja političkih partnera bez zajedničkog usaglašavanja ključnih lokalnih politika. Zbog neusvajanja budžeta u Pljevljima će morati da se uvede privremeno finansiranje. Ova situacija nije mnogo zabrinula NSD, jer su 31. decembra saopštili da će „nakon Božića odgovoriti na zahtjeve sadašnjih, a ujedno i budućih, koalicionih partnera i organizovati sastanak svih predstavnika lokalne vlasti u Pljevljima u cilju rješavanja nagomilanih problema u lokalnoj samoupravi“. - Nova srpska demokratija je svjesna toga da problem postoji, ali da nije nerješiv. Kao stranka koja je odgovorna prema svojim građanima i glasačima, potrudićemo se da u saradnji sa konstituentima lokalne vlasti u najkraćem roku riješimo problem koji opterećuje živote svih građana u Opštini Pljevlja – poručili su oni tada, jasno adresirajući da je problem Dario Vraneš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Pljevaljski parlament"><figcaption>Pljevaljski parlament(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>PRIPREMA LI VRANEŠ ODGOVOR?</h2> Portal ETV objavio je 1. avgusta prošle godine da Milan Lekić priprema novi udar na Vraneša, nakon neuspjelog godinu ranije, ali da sada ima i punu podršku lidera partije Andrije Mandića. Pisali smo da Vraneš ima zaštitu vlasti u Srbiji i obećanje da će, ako pokuša da ga sruši, protiv Lekića u Srbiji, navodno odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kazali su tada naši nezvanični sagovornici, ističući da je Lekićev kandidat za novog predsjednika Opštine Bojan Strujaš. Izvori Portala ETV tada su tvrdili i da Vraneš sa svojim „krilom“ iz NSD pravi novu političku platformu. On, za sada, odbija da komentariše krizu vlasti u Pljevljima i očiglednu namjeru partije, ali i većine u lokalnom parlamentu, da ga smijeni sa mjesta predsjednika Opštine.

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, a mjestimično se očekuju i pljuskovi praćeni grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru u jutarnjim satima u planinama snijeg, koji će se tokom dana proširiti i na niže predjele, a tokom noći i na planine južnih i centralnih oblasti.
Vjetar će biti mjestimično i povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova, duž obale krajem dana i tokom noći sjeverni u pojačanju.
Jutarnja temperatura od minus tri do 12, najviša dnevna od nula do 15 stepeni.

Tag: zapadni-balkan