Bjeloruski aktivista Gnjot rekao da se ekstradicioni proces nastavlja i nakon njegovog napuštanja Srbije

Ekstradicioni proces protiv bjeloruskog aktiviste, reditelja i novinara Andreja Gnjota nastavlja se i nakon njegove evakuacije iz Srbije, izjavili su on i njegovi branioci 2. novembra.

Gnjot je godinu u pritvoru u Srbiji čekao odluku o izručenju Minsku, a 31. oktobra, kada je odluka o pritvoru istekla, objavio je da je na slobodi i da se nalazi na teritoriji Evropske unije.

Gnjot se na konferenciji za novinare u Berlinu, gdje se trenutno nalazi, zahvalio njemačkoj vladi na pomoći u izlasku iz Srbije. Nije precizirao koji je njegov trenutni status u Njemačkoj.

Gnjot je rekao da ga je 31. oktobra na aerodrom odveo zamjenik ambasadora Njemačke u Srbiji, koji je bio u kontaktu sa predstavnicima srpskih vlasti, te da je na aerodromu imao pratnju srpskih policijskih službenika, radi zaštite.

Upitan o ulozi zvaničnog Beograda u njegovom izlasku iz Srbije, Gnjot je rekao da su diplomate Evropske unije i međunarodne organizacije sve vrijeme tražile od srpskih vlasti da on bude pušten na slobodu.

- Važan događaj dogodio se tokom zasijedanja UN-a u Njujorku, kada je tim Svetlane Tihanovske (bjeloruske opozicione liderke) razgovarao sa administracijom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - dodao je on.

Istakao je da je reakcija srpskih vlasti nakon tog razgovora bila pozitivna i da su pokazali empatiju.

- Činjenica da sam danas ovdje (u Berlinu), a ne u bjeloruskom zatvoru, posljedica je te komunikacije i pregovora - dodao je on.

"Ništa još nije gotovo"

Gnjot je uhapšen u oktobru 2023. na beogradskom aerodromu po, u međuvremenu ukinutoj, potjernici Interpola koju je za njim raspisala Bjelorusija. Minsk ga tereti za navodnu utaju poreza.

Čekajući odluku o ekstradiciji, Gnjot je u beogradskom Centralnom zatvoru proveo sedam mjeseci, a od 5. juna do 31. oktobra bio je u kućnom pritvoru.

Viši sud u Beogradu je u maju donio prvostepenu odluku da Gnjot bude izručen Bjelorusiji. Nakon žalbi njegovih advokata, odluka je ukinuta, a slučaj je vraćen na ponovno odlučivanje.

Kritičar bjeloruskog režima je optužbe za navodnu utaju poreza u Bjelorusiji nazvao "lažnim", navodeći da je u pitanju "sistemski mehanizam gonjenja" političkih protivnika od vlasti u Minsku.

Iako se on trenutno nalazi u Njemačkoj, i Gnjot i njegovi branioci napominju da ekstradicioni proces, koji se vodi u Srbiji, nije gotov.

- Fokus naših aktivnosti kao branilaca je da se odbije ekstradicioni zahtjev Bjelorusije i da dokažemo da je on neosnovan - izjavio Vladimir Hrle, član advokatskog tima u Srbiji.

Hrle je istakao da su to Gnjotovi branioci od početka ukazivali da je zahtjev neosnovan i politički motivisan, ali da zbog proceduralnih grešaka to nije uzeto u obzir.

- Bjelorusija će sigurno pokušati da zloupotrijebi Interpol, kao što je radila i u ovom i u drugim slučajevima, što bi moglo da ograniči Andrejevo pravo na slobodno kretanje. Moramo da se borimo i u toj oblasti, iako je inicijalni zahtjev Interpola obrisan - dodao je Hrle.

Nema vremenskog roka do kad srpske vlasti moraju da donesu konačnu odluku o ekstradiciji.

Članice Gnjotovog međunarodnog advokatskog tima, Marija Kolesava-Gudzilina i Ana Matieskaja, napomenule su da je njegov Instagram nalog u Bjelorusiji proglašen "ekstremističkim".

To su, kako podsjećaju, optužbe koje bjeloruske vlasti koriste protiv svojih političkih protivnika.

- Time je bjeloruska strana priznala da je njegov slučaj od početka politički motivisan. Ništa još nije gotovo i Gnjot se može suočiti sa različitim opasnostima (u inostranstvu), jer bjeloruske vlasti koriste različite metode u različitim državama za progon političkih protivnika - dodale su.

Na pitanje novinara da li će zatražiti azil u Njemačkoj, Gnjot je rekao da je tek izašao iz pritvora u Srbiji i da će o tome tek odlučiti.

- Ja sam čovjek bez zemlje, koja ne može da obnovi pasoš i potrebna mi je međunarodna zaštita, jer će me bjeloruski režim i dalje juriti - dodao je on.

Gnjot je jedan od nekoliko stotina hiljada građana Bjelorusije koji su učestvovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima.

Zapadne zemlje ne priznaju rezultate tih izbora, a Evropska unija je uvela sankcije Minsku zbog represije nad učesnicima demonstracija.

Poziv Srbiji da oslobodi Gnjota prošle nedjelje je uputilo deset država članica Upravnog savjeta globalne međuvladine koalicije Zajednica demokratija - SAD, Velika Britanija, Poljska, Rumunija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litvanija i Moldavija.

Da ne izruči Gnjota Minsku, Srbiju je 19. septembra pozvao i Evropski parlament, u rezoluciji o političkim zatvorenicima u Bjelorusiji.

Sredinom septembra, Gnjot je predao kabinetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i drugim zvaničnicima otvoreno pismo više od 700 umjetnika i intelektualaca iz zemlje i svijeta koji su tražili da bude oslobođen.

U Bjelorusiji je trideset godina na vlasti Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima.

U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika. Među njima su političari, aktivisti za ljudska prava i novinari.